Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-27/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom po sucima: Luciji Lasić, predsjednici vijeća, dr. sc. Ivanu Tironiju, članu vijeća i sucu izvjestitelju te mr. sc. Ivani Erceg Ćurić, članici vijeća, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) ČO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) KO iz [adresa]; OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Radomiru Glumičiću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Radomir Glumičić i Anja Lubin iz Zagreba, protiv tuženika MO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Petru Petroviću, odvjetniku u Zagrebu radi utvrđenja ništetnosti rješenja i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, odlučujući o žalbi tužitelja pod 1) ČO i pod 2) KO protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P- 3230/2024-11 od 4. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja pod 1) ČO i pod 2) KO kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P- 3230/2024-11 od 4. rujna 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika da mu tužitelji naknada parnični trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 3.000,00 eura.

Obrazloženje:

1. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka donio presudu slijedećeg sadržaja:

I./ Odbija se kao neosnovan, tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je ništetno Rješenje o nasljeđivanju iza pok. OD rođenog **.**.1926., umrlog **.**.2010., Općinskog građanskog suda u Zagrebu od dana 07. lipnja, 2010. godine, poslovni broj: O- 1885/10.

2. Utvrđuje se da je ništetno Rješenje o naknado pronađenoj imovini iza pok. OD, rođenog **.**.1926., umrlog **.**.2010., Općinskog građanskog suda u Zagrebu od dana 28. veljače 2011. godine, poslovni broj: O- 9758/10.

3. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u

Zagrebu uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.“

Nadalje, prvostupanjski je sud odlučio i o parničnom trošku na način da je u točki II. izreke pobijane presude naložio tužiteljima da s ovog osnova isplate tuženiku iznos od 5.979,31 euro, dok je u točki III. izreke odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja da im tuženik isplati parnični trošak.

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelji su podnijeli žalbu i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19. 80/22., 114/22., 155/23. i ,dalje ZPP). Tužitelji predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev, odnosno podredno da ju ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tuženik je podnio odgovor na žalbu tužitelja u kojem u bitnome predlaže da je drugostupanjski sud odbaci, odnosno podredno da je odbije kao neosnovanu.

4. Žalba tužitelja pod 1) ČO i pod 2) KO nije osnovana.

5. Prije svega je za reći, a s obzirom na prijedlog tuženika iz odgovora na žalbu da drugostupanjski sud žalbu tužitelja odbaci, kako u predmetnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za odbačaj žalbe predviđene odredbom članka 367. ZPP-a, Uostalom ni sam tuženik ne navodi iz kojeg bi to od zakonom predviđenih razloga trebalo žalbu tužitelja odbaciti.

6. Također je za istaknuti kako ispitujući predmetnu prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda odredbi parničnog postupka koje su predviđene odredbama članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

7. Tužitelji su podnijeli tužbu te u tužbenom zahtjevu zahtijevaju utvrđenje ništetnim rješenja o nasljeđivanju od 7. lipnja 2010. te rješenja o naknadno pronađenoj imovini od 28. veljače 2011., a koja je rješenja donio Općinski građanski sud u Zagrebu, iza smrti OD, rođenog **.**.1926., a umrlog **.**.2010. S tim u svezi tužitelji u tužbenom zahtjevu zahtijevaju i uspostavu ranijeg zemljišno knjižnog stanja (tužitelji očigledno misle na zemljišnoknjižno stanje koje bi egzistiralo prije provedbe u zemljišnim knjigama navedenih rješenja od 7. lipnja 2010. i 28. veljače 2011.). Tužitelji u tužbi ističu kako tuženik nije obavijestio ostavinski sud da pored njega postoje i drugi nasljednici iza smrti OD (očigledno se misli na tužitelje), pa da su stoga i predmetno rješenje o nasljeđivanju i predmetno rješenje o naknadno pronađenoj imovini ništetni jer da tužitelji u postupcima koji su prethodili njihovom donošenju nisu sudjelovali.

8. Prvostupanjski sud u obrazloženju sada pobijane presude u bitnome navodi kako su i rješenje o nasljeđivanju od 7. listopada 2010. te rješenje o naknadno pronađenoj imovini 28. veljače 2011. javne isprave koje ne mogu biti ništetna, već samo neistinita. Stoga da je tužbeni zahtjev trebalo odbiti kao neosnovan.

9. Tužitelji u žalbi ustraju u svojim navodima da kao zakonski nasljednici nezakonito nisu sudjelovali u ostavinskom postupku iza smrti OD. Stoga i dalje smatraju kako je iz tog razloga prvostupanjski sud trebao predmetna rješenja o nasljeđivanju i o naknadno pronađenoj imovini utvrditi ništetnim, odnosno prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

10.1. Nakon razmatranja žalbe tužitelja i sadržaja pobijane presude za reći je slijedeće. U pravu je općinski sud kada u obrazloženju pobijane presude navodi kako sudske odluke, konkretno rješenje o nasljeđivanju i rješenje o naknadno pronađenoj imovini ne mogu biti ništetne. Ukoliko je pak u postupku donošenja pojedinih sudskih odluka pa tako i rješenja o nasljeđivanju odnosno rješenja o naknadno pronađenoj imovini došlo do određenih propusta i pogrešaka, neovisno je li riječ o povredama odredaba parničnog postupka, pogreškama prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja ili pogrešnoj primjeni materijalnog prava, onda se takve pogreške mogu ispravljati pobijanjem takvih odluka na način da se protiv njih podnosu redovni odnosno izvanredni pravni lijekovi, a ne tužba radi utvrđenja da bi takva odluka (nepravilna ili nezakonita) bile ništetna.

10.2. Ipak, za primijetiti je kako je u konkretnom slučaju trebalo tužbu u dijelu tužbenog zahtjeva kojim se tražilo utvrđenje ništetnim sudskih odluka (točka I. i II. tužbenog zahtjeva) odbaciti, a ovo jer nisu ispunjene pretpostavke za podnošenje tužbe za utvrđenje iz odredbi članka 187. stavci 1. i 2. ZPP-a. No, tužitelji se u žalbi ne pozivaju na ovu povredu odredbi parničnog postupka, a na koju ovaj drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

11. Samo usput je za reći i slijedeće. Prvostupanjski sud, kao što je već navedeno, u obrazloženju pobijane presude navodi kako javne isprave, pa tako i predmetna rješenja (rješenje o nasljeđivanju i rješenje o naknadno pronađenoj imovini) ne mogu biti ništetna već samo neistinita, što nije točno. Naime sve sudske odluke u pravilu su istinite te pobojne u smislu da se protiv njih mogu podnositi redovni odnosno izvanredni pravni lijekovi, naravno kada je ta mogućnost predviđena zakonom. Istinitost i neistinitost javne isprave, a s time i sudske odluke podrazumijeva nešto drugo od onog je li odluka suda pravilna i zakonita. Pod pojmom istinitost isprave (pa tako i odluke suda) podrazumijeva se njezina vjerodostojnost tj. autentičnost, a ne istinitost sadržaja. No, kada bi "sudska odluka" bila krivotvorena, tada bi bila riječ o neistinitoj javnoj ispravi, pa se onda ne bi moglo ni govoriti o sudskoj odluci koja kao takva ne bi ni postojala, o čemu se međutim u konkretnom slučaju ne radi.

12. Odluka o parničnom trošku iz točki II. i III. izreke prvostupanjske presude pravilno je i zakonito donesena u suglasju sa odredbama članaka 154. stavak 1. i 155. ZPP-a.

13. Slijedom navedenog trebalo je žalbu tužitelja pod 1) ČO i pod 2) KO odbiti kao neosnovanu, te potvrditi prvostupanjsku presudu, a ovo na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.

14. Zahtjev tuženika da mu tužitelji naknade parnični trošak sastava odgovora na žalbu trebalo je odbiti kao neosnovan jer nije bio potreban za vođenje parnice u smislu odredbe članka 155. stavak 1. ZPP-a. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke ove drugostupanjske presude.

U Splitu 11. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Lucija Lasić