REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-2126/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perica, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja HE OIB: [osobni identifikacijski broj] i BE OIB: [osobni identifikacijski broj], obje iz Dugog Sela, A. Starčevića 36, koje zastupa opunomoćenik Ognjen Krznarić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Krznarić & Alitović j.t.d. u Zagrebu, Šiška Menčetića 4/III, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Zagreb, Gundulićeva 32, Zagreb, OIB: 46830600751, koju zastupa opunomoćenica CE, radi ozljede na radu pok. ŠE, **.**.2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanjem rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/23-01/921, URBROJ: 338- 01-06-05-24-07 od 29. ožujak 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/23-01/921, URBROJ: 338-01-06-05-24-07 od 29. ožujak 2024., odbijena je žalba izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, KLASA: UP/I-502-03/22-02/4008, URBROJ: 338-21-02-02-23-10 od 16. svibnja 2023. godine.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem (ispravljenog rješenjem istog tijela KLASA: UP/I-502-03/22-02/4008, URBORJ: 338-21-02-02-24-13 od 27. ožujka 2024. godine, u odnosu na datum nastanka ozljede), pokojnom ŠE, u vrijeme štetnog događaja zaposlenom kod poslodavca HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, ozljeda sa smrtnom posljedicom nastala dana 18. listopada 2022. godine, izražena dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji R96.0 nije priznata ozljedom na radu te u vezi navedene dijagnoze nisu priznata prava iz obveznog zdravstveno osiguranja za slučaj ozljede na radu.

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelji osporavaju odluku tuženika iz svih zakonom dopuštenih razloga. Ističu da je njihov prednik, pok. ŠE u trenutku nastanka štetnog događaja dana 8. listopada 2022. godine, obavljao radne zadatke po nalogu poslodavca, na radnom mjestu uklopničara te prilikom uključivanja rastavljača transformatora, ulazeći u ormar sigurnosnom letvom, doživio udar struje, uslijed čega je na mjestu preminuo. Ističu da mu je predmetnog dana radno vrijeme bilo u noćnoj smjeni odnosno do 6,00 sati, da nije prethodno bio obaviješten da će morati ostati i nakon završetka radnog vremena, već je o istome obaviješten od strane dispečera SE, kada je već smjenu preuzeo GE koji je trebao otići na lokaciju trafostanice i obaviti prekapčanje elemenata postrojenja, a o čemu je g. GE obaviješten prethodnih dana. Navode da ćelija u kojoj je stradao prednik nije smjela biti pod naponom.

3.1. Osporavaju zaključke iznesene u osporenom i prvostupanjskom rješenju, ističući kako prednik tužitelja nije bio obaviješten da je ćelija u kojoj se nalazio prilikom strujnog udara koji ga je zadesio bila pod visokim naponom te da za bilo kakvu intervenciju postoji opasnost po život i tijelo, a što su bili dužni učiniti voditelj električnog postrojenja dispečer SE, rukovoditelj radova GE, voditelj terenske jedinice VE te poslovođa OE.

3.2. Pozivaju se na nalaz inspekcijskog nadzora navodeći da je utvrđen niz propusta poslodavca koji protivno čl. 44. Zakona o zaštiti na radu nije planirao, pripremao i provodio radne postupke prekapčanja 10kV mreže 4TS116 Dugo Selo sa TR4 i TR5 30/10 kV na TR2 110/10kV te razradio i primijenio tehnologiju rada na način da ne ugrožava sigurnost i zdravlja radnika.

3.3. Osporavaju zaključak upravnih tijela da bi postupanje prednika bilo samoinicijativno i bez naloga nadređene osobe, jer je ponašanje prednika u danom slučaju bilo sukladno uputi poslodavca, te uobičajenoj praksi postupanja i istim ili sličnim manevrima, stoga smatraju da su ostvareni uvjeti za priznavanje ozljede na radu.

3.4. Tužitelji predlažu poništiti osporeno rješenje uz naknadu troškova spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, odnosno donio pobijano rješenje uvažavajući sve dokaze u provedenom postupku te je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

4.1. Tuženik navodi kako je u konkretnom slučaju pokojnik dana 8. listopada 2022. godine zadobio ozljedu dijagnoze šifre prema MKB-10 klasifikaciji T75.4 Učinci električne struje sa smrtnom posljedicom, a koja ozljeda je nastala uslijed skrivljenog, nesavjesnog i neodgovornog postupanja osiguranika. Obrazlaže da je osiguranik toga dana zajedno s drugim radnikom poslodavca obavljao poslove prekopčavanja mreže, a koja je uključivala i ukopčavanje rastavljača sustava ali pri čemu je po nalogu drugog radnika trebao kroz kontrolni prozor ćelije, samo vizualno provjeriti dosjed pomičnih kontakata rastavljača. Kako dosjed nije uspostavljen osiguranik je samoinicijativno otvorio ćeliju B18 u kojoj se nalazi navedeni rastavljač, te je ušao u prostor same ćelije, za koju je znao ili morao znati da predstavlja zonu III. opasnosti, odnosno zonu u kojoj izolacijska razina ne osigurava zaštitu od električne opasnosti dok su elementi unutar ćelije pod naponom, pri čemu je ista bila pod naponom, te je drvenom letvom, koja služi kao dodatno upozorenje da je zabranjen pristup u zonu ćelije, pokušao popraviti nepravilan dosjed pomičnih kontakata rastavljača koji nisu do kraja sjeli u gornji fiksni dio rastavljača, a u kojem trenutku je doživio udar struje.

4.2. Tuženik dodaje da je osiguranik doživio ozljedu sa smrtnim slučajem na način da je samoinicijativno i svjesno ušao u prostor u koji nije smio ući kada je isti pod naponom, a za koju okolnost je znao ili morao znati s obzirom da je bio osposobljen za rad na siguran način za poslove na kojima je radio kod poslodavca , stoga je utvrđeno da nisu ispunjene pretpostavke za priznavanje ozljede na radu.

4.3. Tuženik ističe da je ocijenio kako žalbeni navodi tužitelja koji se odnose na utvrđene nepravilnost u organizaciji rada poslodavca nisu od utjecaja na rješavanje ovog predmeta, jer je postupanje osiguranika u konkretnoj situaciji bilo samoinicijativno i protivno pravilima struke te je isključivo njegovo postupanje odvelo do ozljede sa smrtnom posljedicom. S obzirom da je u postupku u cijelosti utvrđeno činjenično stanje, odnosno uzroci i način nastanka ozljede na smrtnom posljedicom osiguraniku, to tuženik nije smatrao potrebnim izvoditi od strane tužitelja predložene dokaze. Pored navedenog, tuženik napominje da se sukladno predmetnom nalazu, mišljenju i ocjeni liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda, dijagnoza šifre prema MKB-10 klasifikaciji R96.0 Trenutna smrt ne može kod osiguranika razmatrati kao ozljeda na radu s obzirom da ta dijagnoza označavanja nedovoljno definirane i nepoznate uzroke smrti, odnosno radi se o dijagnozi T75.4 učinci električne struje.

4.4. Tuženik predlaže da sud donese presudu kojom će odbiti tužbeni zahtjev.

5. Zainteresirana osoba, poslodavac pok. ŠE, u odgovoru na tužbu navodi da je detaljno svojim Pravilima propisao sigurnosne procedure koje je potrebno provesti prije pristupa u opasnu zonu (dobivanje potrebnih dozvola, poduzimanje sigurnosnih mjera, tzv. „pet pravila sigurnosti" koje su obvezne prije pristupa u opasno područje, a koje je pokojni ŠE u potpunosti ignorirao, samoinicijativno poduzeo protupravne radnje (otvaranje vrata ćelije koja je pod naponom, skidanje psihološke ograde, ulazak tijelom unutar prostora ćelije, udaranje psihološkom ogradom po dijelovima pod naponom), a o namjeri poduzimanja istih nikoga prethodno nije obavijestio i u činjenju istih sam smrtno stradao.

5.1. Navodi kako je iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru razvidno da je do smrtne ozljede ŠE došlo isključivo uslijed namjere ŠE da samoinicijativno postupa u suprotnosti sa pravilima zaštite na radu te izvodi zabranjene radnje koje mu nisu bile naložene niti od strane poslodavca, niti bilo kojeg drugog radnika, a iste (otvaranje vrata ćelije, skidanje drvene upozoravajuće letve, udaranje drvenom letvom po rastavljaču) nisu dio radnog postupka prekapčanja mreže već su to protupravne radnje radnika koje poslodavac nije mogao predvidjeti.

5.2. Zainteresirana osoba ističe da je radnik bio zaposlen kod poslodavca od 11.01. 1996., ukupno više od 26 godina, iz čega je razvidno da se radi o radniku sa velikim radnim iskustvom na poslovima upravljanja elektroenergetskim postrojenjima, a s obzirom na to da je tijekom cijelog radnog staža kod poslodavca radio upravo u Terenskoj jedinici Dugo Selo, veliki broj puta radne zadatke obavljao je upravo u transformatorskoj stanici TS 110130110 kV Dugo Selo, iz navedenog je razvidno da je dobro poznavao predmetnu transformatorsku stanicu te predmetno postrojenje. Nadalje, zainteresirana osoba navodi da je imenovani radnik imao završeno srednjoškolsko obrazovanje za struku elektrotehničar, smjer elektrostrojarstvo i elektroenergetika, te nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja završio dodatno usavršavanje za elektrotehničara - specijalista, usmjerenja: regulacija i upravljanje elektroenergetskih postrojenja, imao je završeno dodatno stručno osposobljavanje za uklopničara, te položen stručni ispit za obavljanje poslova uklopničara u elektroenergetskom sustavu, sukladno Pravilniku o poslovima upravljanja i rukovanja energetskim postrojenjima i uređajima („Narodne novine“ broj: 88/14 i 20/15). Nadalje, ŠE bio je osposobljen za rad na siguran način za poslove lokalnog upravljanja elektroenergetskim postrojenjima (lokalno izvođenje pogonskih manevara - poslove uklopničara, zdravstveno sposoban za poslove s posebnim uvjetima rada određene točkama 5, 10, 16, 17 Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada („Narodne novine“ broj: 5/84), bio je imenovan ovlaštenikom za zaštitu na radu i osposobljen za obavljanje poslova ovlaštenika, iz čega je razvidno da je on i kao ovlaštenik bio odgovoran za provođenje zaštite na radu u svom djelokrugu rada. Pored navedenog bio je educiran o odredbama Pravila i mjera sigurnosti pri radu na električnim postrojenjima (Bilten HEP-a br. 496), te mu je osigurana osobna zaštitna oprema, pa je iz navedenog razvidno da je ispunjavao sve propisane uvjete da može obavljati poslove upravljanja električnim postrojenjem u TS 110130110 kV Dugo Selo na siguran način i primjenjivati pravila zaštite na radu, pozivom na pojedinačno naznačene dokaze u prilog navodima o ispunjavanju navedenih uvjeta.

5.3. Nadalje, zainteresirana osoba obrazlaže da je uz navedene uvjete za siguran rad koji se odnose na radnika, poslodavac primijenio i tehničke mjere sigurnosti u pogledu sredstva rada (električnog postrojenja). Naime, dijelovi koji su pod naponom, nalaze se unutar zatvorene i uzemljene metalne ćelije koja svojom izvedbom onemogućava pristup dijelovima pod naponom, dakle tehničkim mjerama, tj. konstrukcijom i izvedbom postrojenja i same ćelije onemogućen je pristup dijelovima pod naponom. Kako bi došao u prostor unutar ćelije, radnik je morao fizički otvoriti vrata ćelije. Vrata ćelije nije moguće otvoriti samo rukom, nego se ista ostvaraju pomoću posebne ručke koja se utakne na mehanizam za otvaranje vrata. Ručka se ne nalazi fiksirana na vratima svake ćelije, nego se predmetna ručka nalazi unutar prostora transformatorske stanice, dakle da bi se otvorila vrata potrebno je prvo uzeti ručku, staviti je na mehanizam za otvaranje vrata pojedine ćelije te potom okrenuti ručku nakon čega se vrata mogu otvoriti. Na taj način onemogućava se, "slučajno" otvaranje vrata ćelije, tj. za poduzimanje navedenih radnji (uzimanje ručke, stavljanje ručke na odgovarajući utor mehanizma, zakretanje ručke) potrebna je namjera za poduzimanje navedenih radnji. Na vratima ćelije nalazi se znak sigurnosti "Oprez visoki napon" crno žute boje koji dodatno upozorava radnike da su unutar ćelije dijelovi pod naponom. S unutrašnje strane vrata ćelije nalazi se fiksirana dodatna psihološka ograda, drvene letva crveno -žute boje, koja dodatno označava da je zadiranje unutar prostora ćelije i nakon otvaranja vrata zabranjeno. Radnik ŠE, nakon što je otvorio vrata ćelije, fizički je uklonio ovu psihološku ogradu, koja označava zonu i u koju je zabranjen pristup. Dodatno na navedeno (otvaranje vrata ćelije, ignoriranje oznake "oprez visoki napon", fizičko uklanjanje psihološke ograde koja se nalazi s unutarnje strane vrata ćelije) radnik je predmetnu drenu letvu (psihološku ogradu), dakle sredstvo koje služi kao upozorenje i dodatno ograničava fizički pristup u III. zonu opasnosti od električne energije, ne samo fizički uklonio, nego čak i koristio kao improvizirani "alat" tijekom izvođenja nedopuštenih radnji, te njome udarao po dijelovima pod naponom. Sve navedeno pokazuje izrazito visok stupanj namjere radnika ŠE da svjesno krši pravila zaštite na radu, ignorira znakove sigurnosti, uklanja upozoravajuća i zaštitna sredstva i svjesno i sa namjerom ulazi u lll. zonu opasnosti od električne energije bez da su prethodno provedene mjere zaštite od električne energije te svjesno i sa namjerom dolazi u fizički kontakt sa dijelovima pod naponom (udarajući veći broj puta psihološkom ogradom po dijelovima pod naponom).

5.4. Tužbeni zahtjev smatra neosnovanim, pa isti predlaže odbiti u cijelosti.

6. Sud je na ročištu 19. rujna 2025. i 27. veljače 2026. održao usmenu i javnu raspravu, na koju je pozvao stranke spora, pa je time strankama, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. dalje: ZUS) dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

7. Na temelju odredbe članka 91. stavka 3. ZUS-a rasprava je održana u odsutnosti tuženika, koji iako uredno pozvan raspravama nije pristupio, niti je svoj izostanak opravdao.

8. Na navedenim ročištima stranke spora u bitnome navode kao u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu.

8.1. Tužitelji predlažu provesti dokazni postupak vještačenjem s tim da se u ovom upravnom sporu koristi nalaz i mišljenje sudskih vještaka (Miroslava Kalčića i Perice Frkovića) dostavljen od tužitelja u spis iz predmeta koji se vodi pred Općinskim sudom radi naknade štete, te saslušanjem svjedoka VE, AE, SE i GE, kao i pribaviti snimke telefonskog razgovora odnosno komunikacije prilikom štetnog događaja. Također predlažu provesti sudsko vještačenje elektrotehničko i telekomunikacijsko te vještačenje zaštite na radu sve na okolnost dinamike štetnog događaja.

8.2. Zainteresirana osoba se provođenju daljnjeg dokaznog postupka na način kako su predložili tužitelji u cijelosti protivio.

9. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis predmeta i uz odgovor na tužbu priloženi spis tuženika.

10. Raspravnim rješenjem suda odbijen je prijedlog tužitelja za provođenjem daljnjeg dokaznog postupka.

11. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev neosnovan.

12. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko rješenje od 16. svibnja 2023. (ispravljeno rješenjem istog tijela u dijelu datuma ozljede) doneseno u postupku pokrenutom prijavom poslodavca podnesenom 24. listopada 2022. za prednika tužitelja, za ozljedu sa smrtnom posljedicom nastalu dana 8. listopada 2022.. Donošenju rješenja prethodio je postupak u kojemu je prikupljena relevantna medicinska dokumentacija o ozljeđivanju, Izvješće koje je sastavni dio prijave, zapisnik URBROJ: 443-02-05-09/22-1 od 8 listopada 2022. o izjavi svjedoka GE inspektoru zaštite na radu DIRH, PU Zagreb, Službi za nadzor zaštite na radu, očitovanje poslodavca o mjerama zaštite na radu kojih se osiguranika nije pridržavao te pojašnjenje predviđene procedure za slučaj problema s prekapčanjem, vezano za postupanje prednika tužitelja kao i očitovanje o njegovu radnom vremenu, zapisnik o inspekcijskom nadzoru, te ugovor o radu, kao i izvod iz procjene rizika te dokaze o osposobljenosti radnika za rad na siguran način. Nadalje, pribavljena je tijekom upravnog postupka obavijest PP Dugo Selo od 14. studenog 2022. iz koje proizlazi da je zapisnik o očevidu dostavljen ŽDO u Zagrebu, te policijski službenici nisu podnosili prekršajne ni kaznene prijave jer je utvrđeno da se radi o nesretnom slučaju sa smrtnom posljedicom. Spisu prileži i zapisnik sastavljen povodom obdukcije od 11. listopada 2022., Sp 95.736-1109/2022 Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku, kao i inspekcijski zapisnik KLASA: UP/I-116-04/22-06/24, URBROJ: 443-02-05-09-22-12 od 30. prosinca 2022.

12.1. Prvostupanjsko tijelo zaključuje da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje ozljede na radu propisani čankom 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj: 80/13, 137/13, 98/19 i 33/22, dalje: Zakon), odnosno utvrđena je zapreka priznavanju prava iz odredbe članka 67. točka 1. Zakona. Naime, prvostupanjsko tijelo obrazlaže da prema pravilima struke, nakon drugog neuspjelog pokušaja uklapanja rastavljača, o tome treba odmah obavijestiti dispečera i isključiti rastavljač, a dispečer potom treba pisanim putem obavijestiti o kvaru nadležni Odjela za transformatorske stanice koji će izvršiti popravak. U konkretnom slučaju imenovani radnik je umjesto toga otvorio vrata ćelije sa svoje strane, skinuo psihološku letvu te rukama i letvom ušao u unutrašnjost ćelije pod naponom, tj. u III zonu opasnosti i više puta letvom udarao po kontaktima rastavljača SII koji su bili pod naponom. Budući da je navedeno postupanje izričito zabranjeno i u suprotnosti s pravilima zaštite na radu i odredbama Pravila i mjera sigurnosti pri radu na električnim postrojenjima, objavljenima u biltenu HEP-a br. 496, a cijeli postupak je zabilježen i na audio snimci telefonskog razgovora SE i GE. S obzirom na to da je zadatak imenovanog radnika bio obaviti vizualnu provjeru ispravnosti dosjeda i o tome usmeno obavijestiti kolegu s druge strane ćelije koji je manevar izvodio ( fizički rukovao tipkalima za uklop), te je umjesto toga protivno pravilima zaštite na radu s kojima je bio upoznat odlučio ukloniti kvar, za što je inače nadležna druga organizacijska jedinica i koju aktivnost je, osim bez naloga nadređene osobe, izvodio na krajnje opasan način kada je otvorio vrata ćelije, skinuo drvenu letvu koja službi kao dodatno upozorenje na opasnost od ulaska u III zonu opasnosti od strujnog udara te više puta udarao po rastavljačima što je izazvalo strujni udar i posljedičnu smrt, utvrđuje se da je do ozljede sa smrtnom posljedicom došlo isključivo skrivljenim ponašanjem pri obavljanju poslova, te se ista ne priznaje ozljedom na radu.

12.2. Pojedinačno naznačene inspekcijskim nadzorom utvrđene propuste poslodavca koje je tijelo uzelo u obzir isto tijelo drži takvim da ne dovodi do drugačije odluke, uz nesporno utvrđeno postupanje osiguranika u konkretnoj situaciji samoinicijativno i protivno pravilima struke, uputama za rad i pravilima zaštite na radu.

13. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja u bitnome iz razloga koji su navedenih i u odgovoru na tužbu.

14. Člankom 66. Zakona propisano je da se ozljedom na radu prema ovome Zakonu smatra:

1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima,

2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, 3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

4. ozljeda, odnosno bolest iz točaka 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima iz članka 16. ovoga Zakona.

15. Člankom 67. Zakona propisano što da se ozljedom na radu, u smislu ovoga Zakona, ne smatra ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog:

1. skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.),

2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.),

3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti, 4. atake kronične bolesti,

5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.

16. U ovom predmetu sporan je, prema navodima tužbe, zaključak upravnih tijela da u konkretnom slučaju postoji zapreka priznavanju ozljede na radu, propisana člankom 67. točkom 1. Zakona.

17. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, a polazeći pri tome od sadržaja obrazloženja odluke tuženika i primjenjujući citirane odredbe na konkretan predmet utvrđeno je kako navodima tužbe i tijekom spora pravilnost u postupku utvrđenog činjeničnog stanja i primjena prava nije dovedeno u pitanje. Povrede odredaba postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito sud nije našao.

18. Kao što je iz obrazloženja osporenog rješenja razvidno tuženik je naveo razloge zbog kojih odbija žalbu kao i pravne propise koji s obzirom na iznesene razloge upućuju na rješenje koje je dano, te se očitovao na istaknute žalbene prigovore, pa je time u cijelosti postupio sukladno odredbama članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) kojim je propisano što sve obrazloženje rješenja treba sadržavati.

19. Stajalište tuženika izneseno u osporenom rješenju ovaj sud u cijelosti prihvaća, jer za iznesene zaključke postoji uporište u dokumentaciji dostavljenog spisa tuženika.

19.1. Sud cijeni da je tijekom upravnog postupka pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, a zaključci upravnih tijela valjano su obrazloženi i proizlaze iz analiziranih dokaza, prikupljene dokumentacije o načinu ozljeđivanja prednika tužitelja, te je u cijelosti izvedenim dokazima utvrđena dinamika nastanka samog događaja.

19.2. Rješenje je doneseno u skladu s odredbama članka 8. ZUP-a kojim je propisano načelo utvrđivanja materijalne istine prema kojemu u postupku treba utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari.

19.3. Povrede odredaba postupka koje se odnose na načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza iz članka 9. ZUP-a prema kojemu službena osoba u javnopravnom tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar, a koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud nije našao.

20. Imajući u vidu cjelokupnu spisu priležeću dokumentaciju, sud nije prihvatio osnovanima navode tužitelja kada ističu da je postupanje prednika bilo u cijelosti i potpunosti u skladu s pravilima zaštite na radu, te da isti nije mogao znati kakvoj se opasnosti izlaže, odnosno da njegov postupak nije dozvoljen. Ovakav zaključak ne proizlazi iz dokumentacije spisa, na koju se pravilno pozvao tuženik u osporenom rješenju, a zainteresirana osoba tijekom spora, dostavom dokaza o osposobljenosti prednika tužitelja za rad na siguran način: uvjerenje o osposobljavanju od 24. kolovoza 2011., uvjerenje o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova „Uklopničar u elektroenergetskom sustavu“ od 2. prosinca 2019., zapisnik o osposobljenosti radnika za rad na siguran način, uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika za poslove s posebnim uvjetima rada od 14. ožujka 2022., činjenica da je imenovani bio ovlaštenik za zaštitu na radu Odlukom o prenošenju ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu, te zapisnik o osposobljenosti ovlaštenika za zaštitu na radu od 18. svibnja 2022., obrazac za praćenje obrazovanja i osposobljavanje zapisnike iz područja zaštite na radu i sigurnosti na radu – edukacija o odredbama Biltena 496 od 7. listopada 2020. kao i činjenica da je prednik tužitelja zadužio osobnu zaštitnu opremu. Sve navedeno ukazuje na to da je prednik tužitelja ulaskom u zonu zračenja, te postupanjem na način da je uklonio drvenu letvu koja služi i kao psihološka barijera ulasku u zonu zračenja te uporabom iste kao oruđem za otklanjanje kvara (udaranjem po dijelovima pod naponom) postupao protivno pravilima zaštite na radu, a ove činjenice tijekom upravnog postupka prema ocjeni suda nedvojbeno su utvrđene.

20.1. Da se radi o postupanju protivno pravilima zaštite na radu proizlazi i iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Perice Frkovića u predmetu radi naknade štete koje tužitelji vode protiv zainteresirane osobe, a čiji je zadatak bio izraditi nalaz i mišljenje po pitanju zaštite na radu, koji na str. 8, nakon iznesenih dokaza o osposobljenosti pok. ŠE za rad na siguran način, navodi: „Umjesto navedenog postupanja radnik ŠE sa sjeverne strane otvara vrata ćelije B18, skida psihološku letvu, koja se nalazila fiksirana neposredno iza vrata ćelije i koja služi kao dodatno upozorenje da je zabranjen pristup u zonu ćelije, ulazi unutar prostora ćelije pod naponom sa predmetnom letvom i dijelovima tijela (rukama), te sa drvenom letvom više puta udara po kontaktima sabirničkog rastavljača sustava SII. Navedeno postupanje izričito je zabranjeno jer je radnik umjesto da obavi zadatak vizualne provjere ispravnosti dosjeda rastavljača sustava SII u ćeliji B18 kroz kontrolno okno na kućištu ćelije što se smatra radom iz II zone u skladu s odredbama stavka.1.točka.2.i.9. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN.br. 88/12), otvaranjem vrata ćelije B18 i ulaskom dijelova tijela u unutarnji prostor ćelije ušao je u III zonu opasnosti od električne energije (zonu rada pod naponom) u smislu odredbi stavka.1.točke.3.il.9. navedenog Pravilnika, u kojoj zoni izolacijska zaštita ne osigurava zaštitu od električne opasnosti dok su elementi unutar ćelije pod naponom.“.

20.2. U odnosu na dostavljeni nalaz i mišljenje sudskog vještaka Miroslava Tkalčića, za elektrotehniku, elektroniku i automatiku, također iz postupka naknade štete ističe se da je u istome navedeno, da rješenjem suda nije definiran zadatak sudskog vještaka, na što ukazuje sam sudski vještak u svom nalazu.

20.3. S obzirom na to da zainteresirana osoba (tužena u postupku naknade štete) iznosi detaljne prigovore na te nalaze i mišljena sudskih vještaka o istima je ovlašten odlučivati sud u predmetu naknade štete, dok prema ocjeni ovog suda, izvedeni dokazi pred prvostupanjskim upravnim tijelom koji su detaljno navedeni te razlozi prihvaćanja ili neprihvaćanja valjano obrazloženi, daju osnova za zaključke iznesene u osporenom i prvostupanjskom rješenju.

21. Sud je stoga prihvatio da je činjenično stanje izvedenim dokazima u postupku koji je prethodio ovom sporu u potpunosti i pravilno utvrđeno pa navode tužbe nije prihvatio osnovanima, odnosno isti su takvi da ne dovode do drugačije odluke u predmetnoj upravnoj stvari.

21.1. Iz navedenih razloga nije bilo opravdano provođenje daljnjeg dokaznog postupka na način kako je predloženo. Naime, saslušanje svjedoka nije bilo potrebno budući da su isti (SE, GE) u postupku dali svoje izjave u vezi navedenog događaja te su te izjave u dokaznom postupku cijenjene, dok izvođenje dokaza kombiniranim vještačenjem po vještaku elektrotehnike, telekomunikacije i provedbe mjere zaštite na radu pri korištenju električne energije, radi utvrđivanja dinamike nastanka predmetnog događaja, nije bilo svrhovito provoditi jer su relevantne okolnosti i dinamika nastanka događaja u kojemu je nesporno utvrđeno postupanje prednika tužitelja izvedenim dokazima u potpunosti utvrđene. U postupku koji je prethodio ovom sporu ispitano je postupanje prednika tužitelja (je li isto u skladu s nalogom nadređenih) kao i postupanje nadređenih kolega, pa sud nije cijenio provoditi dokazni postupak na te okolnosti. Ovo zato, jer spisu prileže dokazi iz kojih je moguće utvrditi na koji način i kako je došlo do predmetnog ozljeđivanja sa smrtnom posljedicom, a utvrđeni propusti poslodavca evidentirani su u zapisniku o nadzoru . Stoga je raspravnim rješenjem suda izvođenje daljnjeg dokaznog postupka sud odbio kao nepotrebno i neekonomično, te suprotno načelu učinkovitosti spora iz odredbe članka 8. ZUS-a.

21.2. Odluka suda o dokaznim prijedlozima temelji se na odredbama članka 49. ZUS- a prema kojima sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice, te uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio (st. 1. i 3.).

21.3. Propusti poslodavca evidentirani u zapisniku o nadzoru u odnosu na zaštitu na radu pravilno su prema ocjeni suda cijenjeni takvima da, imajući u vidu osobite okolnosti konkretnog predmeta, ne utječu na zaključak o samoinicijativnom ponašanju prednika tužitelja, protivno pravilima zaštite na radu, te utvrđenu zapreku priznavanju traženog prava, stoga obrazloženje tuženika u tom smislu prihvaća i ovaj Sud.

22. Slijedom navedenog, navodi tužbe nisu prihvaćeni osnovanima.

23. Osporenim rješenjem uz obrazloženje koje je dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa se isto ne može ocijeniti nezakonitim.

24. Razlozi ništavosti pojedinačne odluke, na koje sud, u skladu s odredbom članka 47. stavka 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, nisu utvrđeni.

25. Na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučeno je kao u izreci, pod točkom I.

26. O zahtjevu tužitelja za naknadom troškova spora odlučeno je primjenom odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

26.1. Stoga, kako je odbijen tužbeni zahtjev za poništenjem osporenog rješenja tužitelji su izgubili spor, pa nema osnova za zaključak da bi im troškove spora imao nadoknaditi tuženik.

26.2. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci, pod točkom II.

U Zagrebu 6. ožujka 2026.

Sutkinja

Mirjana Harapin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnik Ognjen Krznarić, Odvjetničko društvo Krznarić & Alitović j.t.d., [adresa] Zagreb, Šiška Menčetića 4/III

2. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Direkcija, [adresa] Zagreb, Margaretska 3

3. HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Zagreb, Gundulićeva 32, [adresa] Zagreb

4. U spis