REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski građanski sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Ovr-2075/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Mirni Jakovac, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o. za poslovne usluge, OIB 57509775367, Radnička cesta 41, Zagreb, protiv ovršenika HF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Irena Tušak Miletić, odvjetnici u [adresa], radi ovrhe, dana 5. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog ovršenika HF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izvansudske ovrhe koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog od strane javnog bilježnika Mladena Matoša, br. Ovrv-2065/17 od 27.srpnja 2017.

II. Odbija se prijedlog ovršenika HF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog od strane javnog bilježnika Mladena Matoša, br. Ovrv-2065/17 od 27. srpnja 2017., kao neosnovan.

III. Odbacuje se pritužba ovršenika.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik HF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog od strane javnog bilježnika Mladena Matoša, br. Ovrv-2065/17 od 27. srpnja 2017., nedopuštenom zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a i člankom 50. stavak 1. točka 10. OZ-a Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ).

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 27. svibnja 2024. podnio žalbu nakon proteka roka, prijedlog za proglašenjem nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava sukladno članku 284.st. 5. Ovršnog zakona, navodeći kako je ovrhovoditelj 28. ožujka 2024. predao Financijskoj agenciji (dalje: FINA) zahtjev za naplatu na temelju Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog od strane javnog bilježnika Mladena Matoša, br. Ovrv-2065/17 od 27.07.2017., koje je ovrhovoditelj već jednom podnio na izravnu naplatu FINA-i te njegova tražbina nije naplaćena, a rješenje je dana 31.08.2022.g. isknjiženo iz redoslijeda naplate, temeljem odredbi čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (dalje: ZPONS), dakle kako su ostvareni žalbeni razlozi iz čl. 50. st. 1. t. 7. i 10. OZ-a i predlaže da sud temeljem odredbi čl. 52. st. 4. OZ-a prihvati ovu žalbu podredno predlaže da sud donese rješenjem kojim se ovrha proglašava nedopuštenom, odnosno kojim se prihvaća pritužba ovršenice.

2. Navodi dalje kako je podnošenjem žalbe nakon proteka roka ispunjen uvjet da ovršenica podnese i prijedlog za odgodu ovrhe kojim će se naložiti FINA-i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao i kako je kumulativno ispunjena i druge pretpostavka jer bi provedbom ovrhe ovršenica trpila nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu jer bi ostankom bez dijela primanja radi naplate duga koji ovrhovoditelj nije ovlašten prisilno naplaćivati, osim što bi sam pravni poredak bio ugrožen, ovršenici bi egzistencija postala upitna te ne bi mogla zadovoljavati osnovne životne potrebe.

3. Ovrhovoditelj se nije očitovao na navode ovršenika iako mu je žalba dostavljena na očitovanje 3. lipnja 2024.

4. Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije dopušten.

5. Odredbom čl. 209. st. 1. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Financijske agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršenosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješavanja spora na temelju čl.186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima od banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Financijska agencija će postupati kao u povodom rješenja o ovrsi koje je donio sud, dok je odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

6. Slijedom navedenih zakonskih odredbi proizlazi da je pravno sredstvo koje stoji na raspolaganju ovršeniku temeljem odredbe čl. 210. st. 1. OZ-a - prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim - dopušteno isključivo u postupku izravne naplate koja je pokrenuta sukladno odredbi čl. 209. OZ-a.

7. Uvidom u spis sud je utvrdio da je ovrhovoditelj dana 27. veljače 2019. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za naplatu temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Mladena Matoša, br. Ovrv-2065/17 od 27.07.2017.

8. Dakle, iz navoda ovršenika, kao i iz dokumentacije koja prileži spisu, razvidno je da se u konkretnoj pravnoj stvari ne radi o postupku izravne naplate novčane tražbine predviđene odredbom čl. 209. OZ-a, već se radi o izvansudskoj ovrsi, a na koju se primjenjuju odredbe čl. 284. OZ-a.

9. Obzirom ovršnu ispravu u ovoj pravnoj stvari predstavlja rješenje o ovrsi javnog bilježnika, ovršenik u postupku izvansudske ovrhe ne može koristiti pravna sredstva ovršenika u postupku izravne naplate iz čl. 210. OZ-a, već jedino i isključivo može koristiti pravna sredstva propisana odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a ( žalba nakon proteka roka te odgoda ovrhe).

10. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

11. Prijedlog ovršenika za odgodu izvansudske ovrhe nije osnovan.

12. Člankom 65. stavak 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

13. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a proizlazi da se izvansudska ovrha može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

14. Ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio žalbu nakon proteka roka iz razloga propisanog člankom čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a i članka 50. stavak 1. točka 10. OZ-a čime je ispunjen razlog iz članka 65. st. 1. toč. 5. OZ-a međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.

15. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

16. Ovršenik u svom prijedlogu ne tvrdi da imovina ovrhovoditelja nije dostatna za eventualni povrat novčanih sredstava koja će mu biti zaplijenjena i prenesena u postupku izravne naplate niti ističe vjerojatnu insolventnost ovrhovoditelja, već vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obrazlaže navodeći da će provedba postupka izravne naplate ugroziti njenu egzistenciju.

17. U odnosu na navode ovršenika sud ističe da otegotnost postupka izravne naplate na egzistenciju ovršenika i njegove obitelji nije šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a, obzirom kako se postupku izravne naplate prisilno namiruje tražbina ovrhovoditelja, a prisilno se umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za egzistenciju ovršenika.

18. Zbog navedenog bi uzimanje navedene okolnosti u obzir imalo za posljedicu odgodu svakog postupka prisilnog namirenja, a što nije smisao instituta odgode jer je primjena navedenog instituta iznimka, a ne pravilo u postupku prisilnog namirenja i primjenjuje se samo u iznimnim situacijama kada je, unatoč tome što je tražbina utvrđena ovršnom ispravom, interes ovršenika za odgodu prisilnog namirenja tražbine bitniji od interesa ovrhovoditelja za namirenje njegove tražbine bez odgađanja.

19. Slijedom navedenog, životne i materijalne okolnosti ovršenika nisu od utjecaja na primjenu članka 65. stavak 1. OZ-a, neovisno o njihovoj otegotnosti.

20. Podredno, valja istaknuti da čak i u slučaju da je prijedlog za odgodu ovršenika osnovan, sud može odgoditi samo ovršnu radnju prijenosa, ali ne i zaplijene novčanih sredstava ovršenika, pa ovršenik zapljenjenim novčanim sredstvima i dalje ne bi mogao raspolagati.

21. Slijedom navedenog nisu ispunjene pretpostavke iz članka 284. stavak 5. OZ-a, u vezi s člankom 65. stavak 1. OZ-a za odgodu izvansudske ovrhe i odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

22. Sukladno čl. 286. st. 1. OZ-a ovršenik može u roku od 8 dana od dana primitka obavijesti o započinjanu provedbe ovrhe podnijeti pritužbu da je protiv rješenja o ovrsi koje je izdao javni bilježnik pravodobno podnio prigovor, a sukladno čl. 286. st.5. ovršenik može podnijeti pritužbu i u slučaju izvansudske ovrhe.

23. Nadaalje, odredbom čl. 286.st. 2.OZ-a je propisano da će sud odbaciti pritužbu ukoliko utvrdi da prigovor protiv rješenja nije podnesen.

24. Kako ovršenica nije dostavila dokaz da je uložila prigovor na rješenje o ovrsi javnog bilježnika, sud je sukladno čl. 286. st. 2. OZ-a odlučio kao pod točkom III. izreke rješenja te odbacio pritužbu ovršenice.

25. Člankom 284. stavak 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe podnese žalbu nakon proteka roka.

26. U žalbi nakon proteka roku ovršenik ističe žalbene razloge iz čl. 50.st. 1. toč. 7. OZ-a i razlog iz čl. 50. toč. 10. OZ-a.

27. Člankom 53. stavak 1. OZ-a propisano je da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 7. OZ-a te razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 9. do 11. OZ-a, dok je člankom 55. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 55. stavak 2. OZ-a propisano da će sud zaključkom uputiti ovršenika da u roku 15 dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. OZ-a ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, osim ako je postojanje tih činjenica dokazano javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su iste općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

28. Slijedom navedenog, obzirom je ovršenik podnio žalbu nakon proteka roka iz žalbenog razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 7. OZ-a i člankom 50. stavak 1. točka 10. OZ-a, na koje razloge se ovrhovoditelj nije očitovao, a ovršenik osnovanost žalbenih razloga nije dokazao ispravama iz članka 55. stavak 2. OZ-a, na temelju članka 55. stavak 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

U Zagrebu 5. ožujka 2026.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po punomoćniku

3. Financijska agencija