REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U RIJECI

Žrtava fašizma 7, 51000 RIJEKA

Poslovni broj Kž-406/2025-6

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sandre Juranović kao predsjednika vijeća te Srebrenke Šantić i Saše Cvijetića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Ivane Štefančić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog SĆ, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12- dalje: KZ/11) odlučujući o žalbi okrivljenog SĆ izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovnog broja K-548/2019 od 8. studenog 2024.godine, u sjednici vijeća održanoj 4.ožujka 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I.Djelomice se prihvaća žalba okrivljenog SĆ te se pobijano rješenje preinačuje u odnosu na odluku o izdvajanju kao nezakonitih dokaza dijelova iskaza svjedoka BĆ pred Općinskim državnim odvjetništvom u Pazinu od 15.siječnja 2015. na listu 104 spisa te će se, pored izdvojenih dijelova pobijanom odlukom, iz iskaza svjedokinje BĆ izdvojiti i tekst u 23.redu tog iskaza od riječi „Dana 22. prosinca 2014.“ do 35. reda koji završava riječima „prometnih prekršaja“.

II. Žalba državnog odvjetnika u cijelosti te u preostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu žalba okrivljenog SĆ odbijaju se kao neosnovane.

Obrazloženje

1.Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci djelomično je prihvaćen prijedlog obrane te su na temelju odredbe članka 431. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 dalje ZKP) iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvojeni:

-iskaz svjedoka GĆ na zapisniku Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu (dalje ODO u Pazinu) broj K-DO-11/2015-25, Ir-DO-3/2014 od 15. siječnja 2015. i to:

na listu 101 spisa, u drugom odlomku, u drugom redu, dio rečenice počevši od riječi: "i tada sam ja prvi put čula za prijetnje smrću izrečene sutkinji prekršajnog suda u Rovinju ABC" pa do kraja rečenice odnosno odlomka koji završava riječima: "osumnjičenog SĆ"; treći odlomak koji počinje riječima: "JĆ je" pa do kraja odlomka koji završava riječima: "neke prekršajne kazne"; četvrti odlomak koji počinje riječima: "S obzirom na sadržaj kaznene prijave" pa do kraja odlomka koji završava riječima: "pritom brojeći metke"; u petom odlomku, u prvom, drugom, trećem i četvrtom redu, rečenica koja počinje riječima: "Ja sam o izrečenim prijetnjama" pa do kraja rečenice koja završava riječima: "upozorila na izrečene prijetnje", dio rečenice u trinaestom i četrnaestom redu počevši od riječi: "odmah sam rekla BĆ" pa do kraja rečenice koja završava riječima: "prijetnje smrću", dio rečenice u petnaestom redu koja počinje riječima: "Da budem jasna" sve do kraja petnaestog reda odnosno do riječi: "rekla da je",

na listu 102 spisa, prvi odlomak koji počinje riječima: "SĆ prijetio" pa do kraja odlomka koji završava riječima: "ranije kazivala" te prva rečenica u drugom odlomku koja počinje riječima: "Glede kaznenog djela" pa do kraja rečenice koja završava riječima: "ranije kazivala",

- iskaz svjedoka GĆ na zapisniku Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Bujama-Buie od 11. svibnja 2015. i to na listu 298 spisa, u prvom odlomku, u petom redu počevši od dijela rečenice koji glasi: "zbog čega smo ponovno" pa do kraja rečenice koja završava riječima "kojeg se bojala"; u devetom i desetom redu, dio rečenice počevši od: "a tom prilikom spomenula je" pa do kraja rečenice koja završava riječima: "ona boji"; drugi odlomak koji počinje riječima: " Ja sam odmah" pa do kraja odlomka koji završava riječima: "državnog odvjetnika"; u osmom odlomku, dio rečenice u trećem, četvrtom i petom redu počevši od riječi: "pa sam je ja tom prilikom obavijestila" pa do kraja rečenice koja završava riječima: "doveden kod sutkinje" te u petom, šestom i sedmom redu rečenica koja počinje riječima: "Ja osobno nisam" pa do kraja rečenice koja završava riječima: "sutkinji ABC" te deveti odlomak koji počinje riječima: "Na daljnji upit branitelja" pa do kraja odlomka koji završava riječima: "potrebnim".

-iskaz svjedoka BĆ na zapisniku ODO u Pazinu, broj K-DO-11/2015-26, Ir-DO-3/2014 od 15. siječnja 2015., na listu 104 spisa, počevši od rečenice u desetom redu, koja počinje riječima "U tom" te nastavno iskaz u jedanaestom, dvanaestom, trinaestom, četrnaestom, petnaestom, šesnaestom, sedamnaestom, osamnaestom, devetnaestom, dvadesetom, dvadesetprvom, dvadesetdrugom i dvadesettrećem redu zaključno do riječi: "vezi prijetnje." te

-iskaz svjedoka BĆ na zapisniku Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Bujama-Buie od 15. lipnja 2015.g. na listu 327 spisa, u četvrtom odlomku, počevši od rečenice u četvrtom redu koja počinje riječima: "Ja sam tek", pa do kraja odlomka koji završava riječima: "točno radilo".

1.1.U točki II. izreke odlučeno je da će se nakon pravomoćnosti rješenja izdvojeni dio iskaza učiniti nedostupnim daljnjem uvidu odnosno ne mogu se razgledavati niti se njima može služiti u postupka.

2.Protiv ovog rješenja žalbu je izjavio državni odvjetnik bez navođenja žalbenih osnova, a s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

3.Protiv rješenja žalbu je izjavio i okrivljeni SĆ po braniteljici Mariji Budimir, odvjetnici iz Pule zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i iz spisa izdvoje iskaz svjedokinje GĆ na zapisniku o ispitivanju pred Općinskim državnom odvjetništvom u Pazinu na listu 101 spisa te na zapisniku pred Općinskim sudom u Puli-Pola od 11.svibnja 2015. na listu 298 spisa. te iskaz svjedokinje BĆ na zapisniku o ispitivanju pred Općinskim državnom odvjetništvom u Pazinu na listu 104 spisa te na zapisniku pred Općinskim sudom u Puli-Pola od 15.lipnja 2015. na listu 327 spisa .

4.Spis je dostavljen na dužno razmatranje Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci u smislu članka 474. stavak 1 ZKP/08.

5. Žalba okrivljenika je djelomice osnovana, dok žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

6.Žalba okrivljenika podnesena je i zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 s obrazloženjem o nedostatku razloga pobijane odluke.

7.Iako sud prvog stupnja nije iscrpno obrazložio u pogledu svih dijelova iskaza svjedokinja GĆ i BĆ koji je djelomično u sadržaju izdvojio, a dio nije, ipak je na dostatan način u odlomku pod točkom 7 . obrazloženja naveo kao temeljno da u odnosu na one dijelove iskaza koji je izdvojio, smatra da se radi o saznanjima policijskih službenika u prikupljanju obavijesnih podataka, dok se u preostalom dijelu iskaza nije radilo o saznanjima iz obavijesnih razgovora, već o drugoj vrsti policijskih postupanja. Stoga ovaj sud drugog stupnja nije utvrdio da bi pobijano rješenje u formalnom smislu bilo nedostatno i neodgovarajuće obrazloženo u smislu počinjene bitne postupovne povrede iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08.

8.U činjeničnom pogledu ovaj drugostupanjski sud smatra ispravno utvrđenim da su prema podacima spisa predmeta, u prethodnom postupku pred državnim odvjetnikom te kasnije na raspravi pred Općinskim sudom u Puli-Pola ispitane kao svjedokinje GĆ i BĆ koje su djelatnice policije. U ovim iskazima, između ostalog, svjedokinje navode i sadržaj njihovih razgovora s određenim osobama koji je doista obzirom na službeni status svjedokinja i činjenicu da su podaci izjavljeni od drugih osoba suštinski bili vezani za moguće počinjenje kaznenog djela, predstavljali izvidne podatke. Tako svjedokinja GĆ u svom iskazu pred državnim odvjetnikom i sudom iskazuje podatke o postupcima okrivljenika koje je saznala od JĆ kada je ista podnijela kaznenu prijavu protiv okrivljenika te što je zatim u svezi tog razgovora svjedokinja navela kolegici BĆ kao i potonja njoj navela, a zatim i što je u svezi konkretnog razgovora obavijesne naravi u sadržajnom smislu obavijestila državnog odvjetnika. Svjedokinja BĆ pak iskazuje da je postupala prema dojavi KĆ protiv okrivljenika te da je taj dan obavila i razgovor s kolegicom GĆ koja joj je prenijela određena saznanja od drugih osoba o izjavama okrivljenika.

9.Obzirom na žalbene navode, s jedne strane državnog odvjetnika koji smatra da se u navedenim svjedočkim iskazima radi u cijelosti o zakonitim dokazima, a s druge strane okrivljenika koji ove iskaze u cijelosti smatra nezakonitim, ovaj drugostupanjski sud navodi da članak 208. stavak 1. ZKP/08 daje ovlasti policiji za prikupljanje obavijesti od građana, ali istovremeno zabranjuje policiji ispitivanje građana u svojstvu svjedoka ili vještaka. Obavijest koju građanin daje policijskom službeniku obavještavajući ga o okolnostima vezanim za kazneno djelo ima samo spoznajnu vrijednost i njihov sadržaj se u smislu članka 86. stavak 3. i 4.ZKP/08 izdvaja iz ispisa. Međutim, isto tako svjedočki iskaz djelatnika policije koji sadrži prenesene obavijesti koje su saznate od građanina u izvidnim postupanjima, a koje se inače izdvajaju, predstavlja u tom dijelu nezakoniti dokaz te ga je s tim sadržajem potrebno izdvojiti iz spisa. Zato nije u pravu državni odvjetnik kada žalbom smatra da se radi u cijelosti o zakonitim dokazima, kao što djelomice nije u pravu ni okrivljenik kada u žalbi smatra da su svjedočki iskazi djelatnika policije u cijelosti nezakoniti dokazi.

10. Naime, djelatnici policije mogu biti ispitani o svojim drugim neposrednim saznanjima tijekom policijskih postupanja, a u konkretnom slučaju svjedokinje GĆ i BĆ su navele i podatke koje nisu saznale iz razgovora obavijesne naravi. Tako svjedokinja GĆ obrazlaže u svojim iskazima pred državnim odvjetnikom od 15. siječnja 2015. i na raspravi pred sudom 11. svibnja 2015. o činjenici podnesenih kaznenih prijava i obavljenim dokaznim radnjama pretrage, dok svjedokinja BĆ u iskazu pred državnim odvjetnikom od 15. siječnja 2015. te na raspravi pred sudom od 15. lipnja 2015. navodi podatke o podnošenju kaznenih prijava te obrazlaže svoje poznanstvo s ZĆ kao i o tome gdje se i kada okrivljenik nalazio u policijskoj postaji pa sve navedene dijelove svjedočkih iskaza sud prvog stupnja ispravno nije izdvojio iz ispisa jer se doista radi o drugoj vrsti policijskog postupanja, o čemu djelatnici policije mogu biti ispitani.

11.No, u dijelu iskaza svjedokinje BĆ pred državnim odvjetnikom od 15. siječnja 2015. djelatnica policije navodi i saznanja o događajima vezano za izjave žrtve, sutkinje ABC za koje sama svjedokinja obrazlaže da ih je saznala u telefonskom kontaktu s ABC. Takva vrsta saznanja djelatnika policije ponovno predstavlja obavijesne razgovore s presumiranim svjedocima saznate prilikom poduzimanja izvidnih radnji, a što ne može biti dijelom njihovih svjedočkih iskaza pa su u tom dijelu preinačenjem pobijane odluke isti izdvojeni iz spisa, konkretno zapisnika o ispitivanju svjedokinje BĆ pred državnim odvjetnikom od 15. siječnja 2015., na način kao u točki I. izreke ove odluke.

.

12.Iz naprijed navedenih razloga te kako u pobijanoj odluci nije utvrđeno onih povreda zakona u smislu članka 494. stavak 4. ZKP/08 na koje je ovaj sud dužan paziti po službenoj dužnosti to je žalbu okrivljenika trebalo djelomice prihvatiti, a u preostalom dijelu žalbu okrivljenika i u cijelosti žalbu državnog odvjetnika valjalo je odbiti i na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. i 3. ZKP/08 odlučiti kao u točkama I. i II. izreke.

U Rijeci, 4. ožujak 2026. godine

Predsjednik vijeća

Sandra Juranović