Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-3087/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinja Sande Crljen Ivančić predsjednice vijeća, Marije Šimičić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sonje Meštrović članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv 1. tuženika EZ, [adresa] (u tužbi: [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženice MZ, [adresa] (u tužbi: [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Čogurić & Matak iz Zagreba i 3. tuženice ĐZ, [adresa] (u tužbi: [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Kristini Pavlic, odvjetnica iz Zagreba, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj: P-574/2022-33 od 8. srpnja 2024., u sjednici održanoj 4. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj: P-574/2022-33 od 8. srpnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke, kojima su odbijeni tužbeni zahtjevi tužitelja, kao što se potvrđuje i pod točkom III. izreke, kojom je naloženo tužitelju da naknadi 1. tuženiku EZ i 2. tuženici MZ, troškove parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio da se proglasi nedopuštenom ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-246/2020 od 3. srpnja 2020. (točka I. izreke), kao što je odbijen i zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka u cijelosti (točka II. izreke), dok je istom odlukom naloženo tužitelju da tuženicima EZ i MZ naknadi troškove postupka u iznosu od 1.050,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. srpnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, u roku od 15 dana, a odbijen je preostali dio zahtjeva tuženiku za naknadu troškova u iznosu od 386,97 eura (točka III. izreke).

2. Protiv te presude žali se tužitelj pobijajući je u dijelu pod točkama I. i II. izreke, kojima je odbijen njegov zahtjev i pod točkom III. izreke, kojim mu je naloženo da naknadi 1. tuženiku i 2. tuženici troškove postupka, zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. – Odluka USRH, 123/08. – ispra., 57/11., 148/11-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se preinači u skladu s navodima žalbe, podredno, da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

4.1. Neosnovano tužitelj prigovara da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer pobijana presuda sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama i nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a ne postoji ni proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

4.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbi, pa je neosnovan i žalbeni razlog tužitelja pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se proglasi nedopuštenom ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-246/2020 od 3. srpnja 2020..

5.1. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi sljedeće odlučno činjenično stanje:

- da su rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalne službe u Sesvetama posl. broj: Psp-196/2017-9. od 21. lipnja 2018. bili odbijeni tužbeni zahtjevi tužitelja EZ i tužiteljice MZ (u ovom predmetu 1. tuženika i 2. tuženici), radi smetanja posjeda, protiv tuženice ĐZ (3. tuženice u ovom predmetu), i to nekretnine, u naravi trosobnog stana br. 8 s nusprostorijama na trećem katu desno, etažno vlasništvo (E-2), na adresi [adresa], koji se nalazi u kući (zgradi) sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] oznake KUĆA POPISNI BROJ 4314 I DVORIŠTE [adresa],

- da je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. broj: Gž-5048/18-3. od 5. studenoga 2019. preinačeno navedeno prvostupanjsko rješenje tako što je prihvaćen tužbeni zahtjev navedenih tužitelja, a koje je rješenje postalo pravomoćno danom donošenja (5. studenoga 2019.), a ovršno 28. prosinca 2019.,

- da je u navedenoj parnici tuženicu ĐZ, kao punomoćnik, zastupao odvjetnik RZ iz [adresa] – tužitelj u ovoj parnici,

- da je ĐZ kao prodavateljica, s RZ, kao kupcem, 7. listopada 2019. sklopila kupoprodajni ugovor kojim je RZ od nje kupio predmetnu nekretninu,

- da je temeljem navedenog kupoprodajnog ugovora ta nekretnina otpisana iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i s 15. listopada 2019. upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz uknjižbu prava vlasništva na ime RZ,

- da je RZ o promjeni vlasništva obavijestio HEP, Zagrebački holding i Hrvatske vode i od tada plaća račune koji terete navedenu nekretninu;

- da su 1. tuženik EZ i 2. tuženica MZ kao ovrhovoditelji, protiv 3. tuženice ĐZ kao ovršenice, temeljem pravomoćne i ovršne isprave – rješenja Županijskog suda u Zagrebu posl. broj: Gž-5048/18 od 5. studenoga 2019. podnijeli prijedlog za ovrhu,

- da je Općinski građanski sud u Zagrebu 3. srpnja 2020. donio rješenje o ovrsi posl. broj: Ovr-246/2020. kojim je odredio predloženu ovrhu (čije proglašenje nedopuštenom traži tužitelj),

- da je ovršenica ĐZ rješenje o ovrsi primila 20. srpnja 2020. te je 28. srpnja 2020. protiv njega podnijela žalbu, u kojoj, među ostalim, navodi da predmet u odnosu na koji se ovrha treba provesti sadržan u ovršnom zahtjevu prijedloga za ovrhu ne postoji jer je zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utrnut jer je zemljište upisano u predmetnom ulošku otpisano i preneseno je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je ispunjenje tražbine ovrhovoditelja nemoguće iz razloga što ovršenica nije u posjedu predmetne nekretnine, i da je tijekom parničnom postupka iz kojeg potječe ovršna isprava došlo do promijenjenih okolnosti tako što je ovršenica prodala predmetnu nekretninu i samim time nije u prilici uspostaviti ranije posjedovno stanje, niti izvršiti isti ili sličan čin smetanja posjeda, pa da je time ostvarena žalbeni razlog iz članka 50. stavka 1. točke 10. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20. i 114/22.

– u daljnjem tekstu: OZ),

- da je rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola, posl. broj: Gž Ovr-425/2020-2. od 16. studenoga 2020. odbijena žalba ovršenice te u cijelosti potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj: Ovr-246/2020. od 3. srpnja 2020., osim u dijelu u kojem je izjavljena iz razloga propisanog člankom 50. stavkom 1. točkom 10. OZ-a,

- da je ovršenica podneskom od 12. siječnja 2021. predložila da sud postupi u skladu s odredbom članka 52. stavlp, 4. OZ-a te prihvati žalbu ovršenice i obustavi ovrhu jer je tijekom parničnog postupka iz kojeg potječe ovršna isprava došlo do promijenjenih okolnosti utoliko što ovršenica više nije nositelj prava vlasništva,

- da su ovrhovoditelji podneskom od 15. ožujka 2021. predložili da se ovršenici izrekne novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kuna jer nije u određenom roku ispunila obvezu određenu ovršnom ispravom,

- da je u ovršni predmet 19. srpnja 2021. primljen prigovor treće osobe – RZ, u kojem navodi da je ovrha određena na nekretnini čiji je on vlasnik i posjednik, a koju je stekao temeljem ugovora o kupoprodaji sklopljenog 7. listopada 2019. i da je uknjižba prava vlasništva provedena u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a danom sklapanja kupoprodajnog ugovora je uveden u isključivi posjed predmetne nekretnine, od kada je posljednji mirni posjednik te je stupanjem u posjed nekretnina promijenjena brava na ulaznim vratima nekretnine, a izvršena je i promjena obveznika komunalnih i drugih naknada, te je o promjeni vlasnika i posjednika obavješten upravitelj zgrade, pa da sukladno tome on kao treća osoba u pogledu predmeta ovrhe ima pravo koje sprječava ovrhu, a koje pravo dokazuje javnom ispravom te predlaže da se ovrha na predmetu ovrhe proglasi nedopuštenom, temeljem odredbe članka 59. stavka 1. OZ-a, u vezi s odredom članka 60. stavka 2. OZ-a, jer da ovršenica nije u posjedu predmetne nekretnine te nije u mogućnosti uspostaviti ranije posjedovni stanje niti je u prilici ponovno izvršiti isti ili sličan čin smetanja posjeda, smatra i kako su ispunjeni uvjeti za donošenje odluke temeljem odredbe članka 72. stavka 2. OZ-a,

- da je zaključkom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj: Ovr-246/20-18. od 28. travnja 2022. treća osoba RZ upućen da protiv stranaka u roku od 15 dana od zaprimanja zaključka pokrene parnicu radi proglašenje da ovrha određena rješenjem o ovrsi posl. broj: Ovr-246/2020. od 3. srpnja 2020. nije dopuštena;

- da je treća osoba RZ navedeni zaključak primio 14. srpnja 2022.;

- da je treća osoba FZ (u ovom predmetu tužitelj) tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom podnio 27. srpnja 2022., kojom je pokrenuta ova parnica.

6. Na temelju utvrđenog, pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, navodeći da u ovom slučaju ovršna isprava (rješenje Županijskog suda u Zagrebu posl. broj: Gž-5048/18-3. od 5. studenoga 2019.) predstavlja rješenje o smetanju suposjeda nekretnine, pozivajući se pritom na odredbu članka 22. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - u daljnjem u tekstu: ZVDSP), kojom je propisano da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a prema stavku 2. tog članka, sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temeljem posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

6.1. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud naveo kako pravo vlasništva nije relevantno u posjedovnoj parnici i shodno tome ne može biti relevantno niti u parnici koja se vodi povodom prigovora treće osobe u ovršnom postupku u kojem se provodi ovrha temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja o smetanju posjeda.

6.2. Kako je dakle, prvostupanjski sud utvrdio da je navedenim pravomoćnim i ovršnim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. broj: Gž-5048/18-3. od 5. studenoga 2019. zaštićen posljednji mirni posjed u tom predmetu tužitelja EZ i MZ (tuženika u ovoj parnici) u odnosu na tuženicu ĐZ (3. tuženica u ovoj parnici), a koja je do zaključenja glavne rasprave u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj: Psp-196/2017 (16. svibnja 2018.) bila vlasnica predmetnog stana na kojem je 9. studenoga 2017. nakon neovlaštenog ulaska promijenila bravu na ulaznim vratima te onemogućila tužiteljima ulazak i korištenje te nesmetani suposjed predmetnog stana, te kako je utvrdio da je u toj parnici naznačenu tuženicu, zastupao tužitelj u ovoj parnici, RZ, kao punomoćnik – odvjetnik, to je taj sud osnovano zaključio da je o svemu navedenome imao neposredna saznanja, pa i u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora za predmetnu nekretninu s tuženicom ĐZ 7. listopada 2019., a kada je od nje kupio predmetni stan.

6.3. Imajući u vidu navedeno, pravilno je prvostupanjski sud otklonio prigovore tužitelja, koje ponavlja i u žalbi, da nekretnina kako je opisana u rješenju o ovrsi ne postoji i da je njegovo pravo vlasništva došlo valjanim pravnim poslom, kao i da sada ima zakonit, istinit i pošten posjed, te da ovršenica ĐZ više nije posjednica stana, zbog čega da nije u mogućnosti uspostaviti ranije posjedovno stanje, smatrajući ih neodlučnim, jer se svode na opozicijski žalbeni razlog nemogućnosti ispunjenja tražbine iz članka 50. stavka 1. točke 10. OZ-a, odnosno na predlaganje obustave ovrhe temeljem odredbe članka 72. stavka 2. OZ-a.

6.7. Pritom je pravilno prvostupanjski sud naveo i kako tužitelj kao treća osoba, nije legitimiran niti za osporavanje tražbine ovrhovoditelja niti za isticanje žalbenih razloga iz odredbi članka 50. stavka 1. OZ-a, jer je u smislu odredbe članka 59. stavka 1. OZ- a, svrha izlučnog ili ekscisornog prigovora, pa i izlučne ili ekscisorne tužbe samo eventualno proglašenje ovrhe nedopuštenom na određenom predmetu ovrhe, a o obustavi ovrhe temeljem odredbe članka 72. stavka 2. OZ-a te o žalbenim razlozima iz odredbi članka 50. stavka 1. OZ-a da je ovlašten odlučivati isključivo ovršni sud, odnosno sud u povodu parnice na koju je upućen ovršenik temeljem odredbi članka 52. ili članka 55. OZ-a.

8. U pogledu žalbenih navoda ističe se, kako je u ovom postupku prvostupanjski sud utvrdio da tužitelj nema u pogledu predmeta ovrhe nikakvo pravo koje bi sprječavalo ovrhu, jer ovršna isprava na temelju koje je doneseno rješenje o ovrsi čije se proglašenje traži nedopuštenom je odluka u parnici za smetanje posjeda. U takvoj situaciji ne može se raspravljati o pitanjima prava vlasništva i pravu na posjed, suprotno tvrdnji tužitelja, a o kojima nije bilo dopušteno raspravljati ni u postupku smetanja posjeda.

8.1. Naime, ne može treća osoba u povodu izlučne tužbe imati veća prava nego što ih je imao posjednik u posjedovnoj parnici, pa kako su 1. tuženik i 2. tuženica u parnici smetanja posjeda stekli ovršnu ispravu za uspostavu prijašnjeg suposjedovnog stanja, to ne može tužitelj kao treća osoba s uspjehom u ovom postupku tražiti utvrđenje da je nedopuštena predmetna ovrha tvrdnjom da je vlasnik predmeta ovrhe, što se ponovno ističe, a ni ostali žalbeni navodi ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijane odluke. Stoga je pravilno postupio prvostupanjski sud kada je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja.

9. Isto tako, i odluka o troškovima postupka donesena je pravilnom primjenom odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a, u vezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23.), a koju tužitelj pobija bez navođenja bilo kojeg žalbenog razloga.

10. S obzirom na sve navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu te odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Splitu 4. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Sanda Crljen Ivančić