Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-210/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sudaca Noemi Butorac, predsjednice vijeća, Marija Bušković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Emira Čustovića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Neda Brčić, odvjetnica iz Vinkovaca, protiv tuženika VC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Berislav Knez, odvjetnik iz Vinkovaca, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj P-103/20-31 od 27. siječnja 2022., u sjednici održanoj 4. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se žalba tuženika te se presuda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj P-103/20-31 od 27. siječnja 2022. preinačava i sudi:

Odbijaju se zahtjevi tužitelja:

¨ I./ Utvrđuje se da je tužitelj MC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] stekao vlasništvo nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] oranica u selu površine 416 m2.

II./ Nalaže se tuženiku ŽC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana izda tužitelju TC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] oranica u selu površine 416 m2, jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda.

III./ Nalaže se Zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima da temeljem ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] oranica u selu površine 416 m2 za korist tužitelja TC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj].

IV./ Nalaže se tuženiku ŽC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužitelju TC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi parnični trošak u iznosu od 12.238,30 kuna u roku od 15 dana.¨.

II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženiku troškove postupka u iznosu od 1.400,20 eura.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-274/2020-22 od 13. siječnja 2022. odlučeno je:

¨I./ Utvrđuje se da je tužitelj MC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] stekao vlasništvo nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] oranica u selu površine 416 m2.

II./ Nalaže se tuženiku ŽC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana izda tužitelju TC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] oranica u selu površine 416 m2, jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda.

III./ Nalaže se Zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima da temeljem ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] oranica u selu površine 416 m2 za korist tužitelja TC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj].

IV./ Nalaže se tuženiku ŽC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužitelju TC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi parnični trošak u iznosu od 12.238,30 kuna (dvanaesttisućadvjestotridesetosam i trideset kuna) – u roku od 15 dana.¨.

2. Tuženik žalbom pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP-a), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešne odluke o troškovima postupka. U bitnom tvrdi da su razlozi presude proturječni, da on nije legitimiran u postupku jer je nekretninu prodao trećoj osobi prije podnošenja tužbe te je treća osoba upisana kao vlasnik nekretnine, a da predmetni spor nije bio zabilježen u zemljišnim knjigama, uz osporavanje činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda o tome da bi on ikada nekretninu prodao tužitelju. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti zahtjeve tužitelja uz obvezu istog da mu nadoknadi troškove postupka.

3. Tužitelj nije odgovorio na žalbu tuženika.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet spora je utvrđenje vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izdavanje tabularne isprave te uknjižba istog u zemljišnim knjigama.

6. Iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je prvostupanjski sud utvrdio:

- da su stranke 1998. godine sklopile ugovor o darovanju koji predstavlja prikriveni kupoprodajni ugovor,

- da je tužitelj kvalificirani posjednik nekretnine od 1998.,

- da je tuženik otuđio nekretninu te da je tijekom prvostupanjskog postupka kao vlasnik nekretnine upisana treća osoba,

- da je tuženik usprkos otuđenju nekretnine legitimiran u odnosu na zahtjeve tužitelja jer je u trenutku podnošenja tužbe bio upisani vlasnik nekretnine i da kasnija promjena upisa vlasništva nekretnine nije od utjecaja na osnovanost zahtjeva tužitelja.

7. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti je počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP-a, na koju tuženik sadržajno ukazuje u žalbi, obzirom presuda nema proturječnosti i sadrži razloge o odlučnim činjenicama te je pravilnost iste moguće ispitati.

8. No, usprkos činjenici da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka, isti je u pogledu legitimiranosti tuženika pogrešno primijenio materijalno pravo.

9. Naime, za legitimiranost tuženika u sporu radi utvrđenja vlasništva nekretnine i uknjižbe nije isključivo odlučno je li isti bio vlasnik nekretnine u trenutku podnošenja tužbe već je li isti vlasnik nekretnine u trenutku zaključenja glavne rasprave kao trenutku utvrđenja odlučnih činjenica i trenutku za koji je vezana tzv. vremenska pravomoćnost presude.

10. Točno je da otuđenje nekretnine tijekom parnice ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši, a kako je to izričito propisano čl. 195. st. 1. ZPP-a, no ova odredba predstavlja isključivo procesnu odredbu koja ne regulira pitanje osnovanosti samog zahtjeva radi kojeg se parnica vodi (shvaćanje izraženo u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-x 843/14-2 od 9. prosinca 2014.).

11. Pitanje osnovanosti zahtjeva za utvrđenje vlasništva kao deklaratornog zahtjeva u smislu čl. 187. st. 1. i 2. ZPP-a je izravno vezano za odredbu čl. 130. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15.), a koja propisuje da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

12. Tužitelj u sporu tvrdi da je već stekao vlasništvo nekretnine i to temelji na činjenici da je s tuženikom 2. rujna 1998. sklopio ugovor o darovanju, a koji da prikriva kupoprodaju nekretnine, s tim da u navedenom ugovoru greškom nije navedena predmetna nekretnina, ali da je on od sklapanja ovog ugovora u isključivom i poštenom posjedu predmetne nekretnine. Iz navedenog je jasno, a u vezi sa zahtjevom tužitelja, da vlasništvo predmetne nekretnine temelji na dosjelosti. Da je navedeno tako, proizlazi i iz činjenice da tužitelj ne tvrdi da ima valjanu pravnu osnovu (ugovor) za stjecanje vlasništva nekretnine.

13. Sam modus stjecanja vlasništva različit je ukoliko se vlasništvo stječe temeljem zakona, kada se stječe ispunjenjem zakonskih pretpostavki neovisno o uknjižbi, ili pak temeljem pravnog posla, kada se vlasništvo stječe tek uknjižbom u zemljišnim knjigama.

14. U odnosu na zahtjev za utvrđenje vlasništva i uknjižbu istog (trpljenje uknjižbe vlasništva), jasno je da se radi o stvarnopravnim zahtjevima koji se kao takvi ističu u odnosu na osobu koja je uknjižena kao vlasnik nekretnine jer je jedino takva osoba legitimirana kao osoba u odnosu na koju se zahtjev može ostvariti.

15. Pri tome je nužno razlikovati iznimku od prethodno navedenog i to iznimku koju uređuju pravila zemljišnoknjižnog prava prema kojima raniji uknjiženi vlasnik nekretnine može iznimno biti legitimiran za utvrđenje vlasništva i uknjižbu istog, a to je u slučaju da je parnica pokrenuta u trenutku kada je raniji vlasnik nekretnine bio uknjižen kao vlasnik i da je spor zabilježen dok je isti bio upisani vlasnik nekretnine. Navedeno stoga što, sukladno izričitim odredbama čl. 86. st. 2. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19.), zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda, a kada je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranki pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora. Konkretno, radi se o situaciji kada je u zemljišnim knjigama, prije otuđenja nekretnine trećoj osobi tijekom parnice, zabilježen spor radi utvrđenja vlasništva iste nekretnine protiv osobe koja je u trenutku primitka prijedloga za zabilježbu bila upisana kao vlasnik i koja je nakon toga raspolagala tim pravom.

16. Uzimajući u obzir da je iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige razvidno da tuženik nije upisan kao vlasnik nekretnine te da ovaj spor nije zabilježen u zemljišnim knjigama, jasno je da tuženik nije legitimiran u odnosu na predmetne zahtjeve tužitelja za utvrđenje vlasništva i trpljenje uknjižbe istog.

17. U odnosu na zahtjev tužitelja da mu tuženik izda ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva, ukazuje se da je izdavanje takve isprave modus stjecanja vlasništva temeljem pravnog posla, a kako to propisuje čl. 119. st. 1. ZV-a te čl. 120. st. 1. i 2. ZV-a, s tim da obveza davanja pisanog očitovanja volje za prijenos vlasništva predstavlja ugovornu obvezu osobe koja je raspolagala vlasništvom nekretnine pravnim poslom (ugovorom).

18. Tužitelj tijekom postupka ne tvrdi niti dokazuje da je tuženik ugovorom preuzeo obvezu davanja tabularne isprave za upis vlasništva predmetne nekretnine, dapače iz sadržaja priloženog ugovora o darovanju koji su stranke sklopile je razvidno da predmetna nekretnina nije niti predmet ovog ugovora, čime je jasno da tuženik nikada nije preuzeo obvezu izdavanja tabularne isprave kojom bi tužitelja ovlastio za uknjižbu vlasništva predmetne nekretnine (Vrhovni sud Republike Hrvatske u predmetima Rev- 1040/2012, Rev-2014/12-2, Rev-x 737/11-2, Rev-941/03-2 i Rev-941/03-2).

19. Kako tuženik nije uknjiženi vlasnik predmetne nekretnine, isti nije legitimiran u odnosu na zahtjev za utvrđenje i trpljenje uknjižbe vlasništva predmetne nekretnine, a kako isti nikada nije preuzeo obvezu davanja očitovanja kojim bi ovlastio tužitelja na uknjižbu vlasništva nekretnine, primjenom čl. 373. točka 3. ZPP-a, u vezi s čl. 166. st. 2. ZPP-a i čl. 154. st. 1. ZPP-a, odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

20.1. Obzirom je tuženik u cijelosti uspio u sporu isti sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a ima pravo na naknadu troškova postupka koji su bili potrebni za vođenje postupka.

20.2. Tuženiku stoga pripada pravo na naknadu troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. dalje u tekstu: OT), a u vezi s vrijednosti predmeta spora i zahtjevom tuženika istaknutim prije zaključenja glavne rasprave, pripada trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 165,90 eura (tbr. 8. toč. 1. OT-a i tbr. 46. OT- a), zastupanja na ročištima održanim 26.5.2020., 17.6.2020., 13.10.2021., 19.11.2021. i 29.12.2021. na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari u iznosu od ukupno 829,50 eura (tbr. 9. toč. 1. OT-a i tbr. 46. OT-a), zastupanja na ročištu od 15.6.2021. u iznosu od 41,47 eura (tbr. 9. toč. 5. OT-a i tbr. 46. OT-a), pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 82,95 eura (tbr. 9. toč. 3. OT-a i tbr. 46. OT-a) te sastava žalbe protiv prvostupanjske presude u iznosu od 207,38 eura (tbr. 10. toč. 1. OT-a i tbr. 46. OT-a), što daje ukupni trošak zastupanja od 1.327,20 eura, a uvećano za trošak sudske pristojbe za žalbu u iznosu od 73,00 eura, ukupni trošak postupka od 1.400,20 eura.

20.3. Tuženiku ne pripada pravo na naknadu troška izbivanja iz pisarnice u iznosu od 66,36 eura jer nije dokazao da bi iz pisarnice izbivao dva sata obzirom je uviđaj trajao 20 minuta, a nije dokazao da bi uviđaj i putovanje trajali dulje od sat vremena u smislu tbr. 39. OT-a. Uz navedeno, ne pripada mu niti pravo na naknadu sudske pristojbe za odgovor na tužbu jer takav trošak nije potreban obzirom na odredbu čl. 4. točke 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18., 51/23.) prema kojoj se obveza plaćanja navedene sudske pristojbe određuje za svaku stranku razmjerno uspjehu u sporu, uz dospijeće obveze tek po pravomoćnom završetku postupka.

21. Tužitelj je time dužan naknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 1.400,20 eura kako je. primjenom čl. 166. st. 2. ZPP-a, odlučeno u točki II. izreke ove presude.

Dubrovnik, 4. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Noemi Butorac