Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-2214/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca Vedrane Perkušić, predsjednice vijeća, mr. sc. Zrinke Tironi, članice vijeća i suca izvjestitelja te dr. sc. Daniele Pivčević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak & partneri u Splitu, protiv tuženika ŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj: P-5493/2015 od 1. kolovoza 2025., na sjednici vijeća održanoj 3. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj: P-5493/2015 od 1. kolovoza 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu kojom je presudio:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tužitelj EC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isključivi vlasnik nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Supetar označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] [broj ZK uloška] KO [katastarska općina].

2. Ovlašćuje se tužitelj temeljem ove Presude u nadležnim zemljišnim knjigama zatražiti i postići upis uknjižbe prava vlasništva na nekretninama upisanim u zemljišne knjige Općinskog suda Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Supetar označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], na svoje ime za djelo, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena upisanog tuženika za cijelo.

3. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predati tužitelju u neporedan posjed nekretnine pobliže opisane u točkama I. i II. izreke ove Presude slobodne od osoba i stvari, te se ubuduće kaniti bilo kakvih radnji uznemiravanja kojima bi tužitelj bio onemogućen u vršenju stvarnih prava na predmetnim nekretninama.

4. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadit tužitelju troškove parničnog postupka zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište, primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan t. srpnja te godine, a što se odnosi na kamatnu stopu koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke."

II. Nalaže se tužitelju, da u roku od 15 dana, naknadi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 5.625,00 eura.“

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje ZPP). Tužitelj predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev kao osnovan, podredno da ju ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Tuženik nije podnio odgovor na žalbu.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva na nekretninama oznake čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], [broj ZK uloška], KO [katastarska općina] i ovlast za uknjižbu te zahtjev za predaju posjeda navedenih nekretnina.

6. Tužbeni zahtjev koji je prvostupanjskom presudom odbijen kao neosnovan zasniva se na tvrdnji tužitelja da je vlasništvo navedenih nekretnina stekao kupnjom od ABC 1972. za cijenu u protuvrijednosti od tadašnjih 10.000,00 dem, koju da je u cijelosti isplatio.

7. Prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev kao neosnovan uz zaključak da tužitelj nije nedvojbeno dokazao svoju tvrdnju da je stvarni vlasnik predmetnih nekretnina, a tuženik, koji je uknjižen kao vlasnik navedenih nekretnina, da je uspješno dokazao da ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje predmeta spora.

8. Tužitelj u žalbi u bitnome navodi kako prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama.

9. Zaista, pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama. Naime, u predmetnom slučaju, s obzirom na činjenične navode tužbe, radi se o pravnom institutu stjecanja prava vlasništva nekretnine kupoprodajom za vrijeme važenja OGZ-a.

10.1. Odredbom članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZVDSP) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

10.2. U vrijeme kupoprodaje 1972. primjenjivao se OGZ, kao tad važeće materijalno pravo, temeljem odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravni propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list”. 84/46.) u svezi sa Zakonom o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ 73/91.).

10.3. Prema pravnim pravilima OGZ-a stjecanje prava vlasništva nekretnine na temelju pravnog posla nije bilo pravno uvjetovano uknjižbom tog prava u zemljišne knjige s obzirom da se kao zakonit način (modus) stjecanja prava vlasništva priznavala predaja posjeda. Stoga je temeljem realne kupoprodaje i realnim stupanjem u posjed, a sukladno tada važećim pravnim pravilima OGZ-a, kupac stjecao pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini.

10.4. Ugovor o kupoprodaji nekretnine koji nije sklopljen u pisanom obliku, ali je u cijelosti ili pretežnom dijelu izvršen je konvalidirao, dakle naknadno pravno osnažio.

10.5. Nadalje je za pojasniti da je kupoprodaja dvostrano obvezujući posao. Kupac je obvezan platiti kupoprodajnu cijenu i preuzeti posjed kupljene stvari. Prodavatelj je dužan primitku kupoprodajnu cijenu i predati posjed prodane stvari.

11. Slijedom navedenog, u predmetnom slučaju, kao odlučne činjenice potrebno je utvrditi je li tužitelj isplatio 1) kupoprodajnu cijenu u cijelosti i 2) je li stupio u posjed kupljene nekretnine. Međutim, pobijana presuda uopće ne sadrži podatak o tome tko je bio posjednik predmetne nekretnine nakon što ju je prethodni vlasnik ĐC prodao. Također, svjedok ĐC uopće nije upitan kome je predao posjed predmetne nekretnine. Prvostupanjski sud navodi da je u toj nekretnini, u stambenom dijelu, do svoje smrti 1984., stanovala sestra parničnih stranaka M (prema navodu svjedoka LC - brata parničnih stranaka) ili Š (prema navodu svjedoka ĐC - prodavatelja) te da je predmetna nekretnina i kupljena radi njezinog smještaja. Međutim, nema podatka o tome tko je, kao posjednik predmetne nekretnine, dakle onaj tko gospodari nekretninom, sestri parničnih stranka omogućio stanovanje u toj nekretnini.

12.1. Zaključak o neosnovanosti tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud prvenstveno temelji na ocjeni vjerodostojnosti iskaza svjedoka saslušanih u drugom postupku pred istim sudom posl.br. P-184/90. Međutim, to su posredno izvedeni dokazi. Prvostupanjski sud treba ocijeniti vjerodostojnost iskaza stranaka i svjedoka saslušanih u ovom postupku (neposredno izvedeni dokazi).

Nadalje, presuda i rješenje Općinskog suda u Supetru P-184/90 od 8. siječnja 1991. ne proizvodi pravne učinke u odnosu na tužitelja, jer on nije sudjelovao u tom postupku. Res judicata facit jus inter partes - pravomoćna presuda stvara pravo među strankama. Stoga ta presuda ne može biti polazna točka za odluku u ovoj pravnoj stvari. Također ni činjenica da je tuženik platio porez na promet nekretnina nije činjenica odlučna za odluku u ovoj pravnoj stvari.

12.2. U odnosu na tijek događaja na koji se poziva prvostupanjski sud (odlomak 29. obrazloženja prvostupanjske presude) za navesti je kako, prvostupanjski sud utvrđuje da se tuženik kao vlasnik predmetnih nekretnina uknjižio 1991., a tužitelj da je s predmetnom tužbom ustao tek 2013. Međutim, u tom smislu prvostupanjski sud nije analizirao zašto je pok. otac stranaka CC, zajedno sa sinom ŠC (tuženikom), čekao sa sređivanjem zemljišnoknjižnog stanja predmetnih nekretnina od 1968. (po tvrdnji tuženika i pok. RC u postupku P-184/90 trenutak kupoprodaje od strane CC) do 1990.

13. Nakon utvrđenja odlučnih činjenica bitnih za odluku o stjecanju prava vlasništva temeljem kupoprodaje po pravnim pravilima OGZ-a i odluke o tom dijelu tužbenog zahtjeva, može se pristupiti odlučivanju o drugom dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zahtjev za predajom posjeda nekretnina.

14. Slijedom svega navedenog trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.

15. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti uočenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a te će iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje, na koje ukazuje ovaj drugostupanjski sud, točno i potpuno utvrdilo. Prvostupanjski će sud potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221.a ZPP-a, te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu i parničnom trošku.

U Splitu 3. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić