Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Trg dr. Franje Tuđmana 2

31400 Đakovo

Poslovni broj: Pr-8/2024-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, po sutkinji Ivanki Banović, u pravnoj stvari tužitelja ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Jurici Juriću, odvjetniku u Đakovu, protiv tuženika Centar za vozila Hrvatske, OIB: 73294314024, Zagreb, Capraška 6, radi nedopuštenosti otkaza ugovora o radu, vraćanja na rad i isplate plaće, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 29. siječnja 2026. godine u prisutnosti tužitelja s punomoćnikom i punomoćnika po zaposlenju tuženika, dana 27. veljače 2026. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev, a koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je Odluka o otkazu Ugovora o radu oznake I/20, broj: 3357- 5/2023 od 22. prosinca 2023.g. donesena od strane tuženika CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB: 7329414024, nezakonita i nedopuštena.

II. Utvrđuje se da tužitelju ĐB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radni odnos nije prestao te se nalaže tuženiku CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB: 7329414024, da tužitelja vrati na rad i u radni odnos, na radno mjesto nadzornika tehničke ispravnosti vozila sa svim pripadajućim materijalnim pravima, s mjestom rada u Đakovu.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati troškove ovog postupka s pripadajućim zateznim kamatama počevši od dana donošenja prvostupanjske presude prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pa nadalje, do isplate, sve navedeno u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 16. veljače 2024. godine podnio ovome sudu tužbu protiv tuženika, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza ugovora o radu, vraćanja na rad i isplate plaće.

U tužbi navodi da je kod tuženika bio u radnom odnosu temeljem Ugovora o radu sklopljenog 9. veljače 2010. godine na neodređeno vrijeme, te da je obavljao poslove nadzornika tehničke ispravnosti vozila, s mjestom rada u Stanici za tehnički pregled Đakovo. Dana 14. prosinca 2023. je zaprimio poziv tuženika kao poslodavca za iznošenje obrane, zbog namjere tuženika da mu zbog učestalog kršenja obveza iz radnog odnosa, redovito otkaže Ugovor o radu. Tužitelj je pisanim putem iznio obranu dana 18. prosinca 2023. godine, a dana 29. prosinca 2023. zaprimio Odluku o otkazu Ugovora o radu od 22. prosinca 2023. godine, kojom mu je otkazan Ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja, bez prava na otpremninu, uz otkazni rok od mjesec dana i jedan tjedan. Dalje, navodi da je dana 12. siječnja 2024. podnio zahtjev za zaštitu prava sukladno odredbi članka 133. st. 1. Zakona o radu, koji zahtjev je tuženik zaprimio dana 17. siječnja 2024. godine, a kako se tuženik o zahtjevu nije očitovao, ostvarene su pretpostavke za sudsku zaštitu. Tužitelj napominje kako je od 30. studenoga 2023. na bolovanju, a koje bolovanje još uvijek traje.

Tužitelj smatra da je Odluka o otkazu nezakonita i donesena u suprotnosti s internim aktima tuženika, kao i poslovnom praksom tuženika kao poslodavca te istu osporava u cijelosti, kako zbog formalnih, tako i zbog materijalnih razloga. Prije svega, tužitelj navodi kako smatra da je pobijanoj Odluci prethodio nezakoniti postupak donošenja, odnosno utvrđivanja pravno relevantnih činjenica kojima bi bilo pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje. Ističe kako je porekao počinjenje bilo kakvih povreda radnih obveza koje proizlaze iz Ugovora o radu, a da iz obrazloženja Odluke o otkazu nije razvidno za koje se povrede radne obveze proistekle iz radnog odnosa tereti, a drži da takvih povreda uopće nije bilo. Navodi, zatim, kako u obrazloženju pobijane Odluke tuženik samo ponavlja navode iz obrazloženja rješenja Ministarstva unutarnjih poslova od 17. studenoga 2023., a kojim je tužitelju oduzeta licenca za obavljanje poslova nadzornika tehničke ispravnosti vozila, uz uopćeno navođenje da postupanje radnika predstavlja povredu obveze iz Ugovora o radu, osobito iz članka 6., kao i povredu odredbe članka 5. st. 1. alineja 4. Pravilnika o radu. U Odluci o otkazu se navodi i kako je tužitelju zbog učestalih prigovora na rad upućenih poslodavcu od strane stranaka i drugih radnika dano pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa 6. svibnja 2020., te zaključno da se radni odnos otkazuje zbog skrivljenog ponašanja, uslijed kontinuiranih povreda obveza iz radnog odnosa, no, tužitelj je izričito porekao počinjenje bilo kakve nepravilnosti koja mu se stavlja na teret, a koju tuženik karakterizira kao kontinuirano kršenje radnih obveza.

Tužitelj dalje navodi da je tuženik u obrazloženju Odluke o otkazu istaknuo kako je do svojih utvrđenja i zaključaka došao na temelju analize zapisnika o tehničkim pregledima, rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i očitovanja radnika, međutim, tužitelj smatra kako su svi utvrđeni nedostaci na spomenutom vozilu rezultat prometne nesreće, kao i preinaka koje je vlasnik vozila sam napravio, a što je vlasnik vozila i potvrdio izjavom 19. rujna 2023. godine u upravnom postupku. Tužitelj drži da se radi o zaključcima koje naslov nije mogao donijeti bez stručnog znanja i provođenja prikladnog strojarskog vještačenja.

Dalje, tužitelj navodi kako izostaju izjave ili očitovanja navodnih drugih radnika koji su se žalili na njegova postupanja, pa da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, stoga se na istom pobijana Odluka ne može temeljiti, a tužitelj se u više navrata očitovao da je sve činio sukladno propisima i internim aktima tuženika, dok tuženik nije ispitao jesu li te tvrdnje točne.

U pogledu rješenja Ministarstva unutarnjih poslova od 17. studenoga 2023., napominje kako mu je dopuštenje za rad oduzeto u trajanju od mjesec dana, a da je u međuvremenu ponovno stekao licencu. Obzirom na okolnost da je i dalje na bolovanju, okolnost gubitka dopuštenja za rad objektivno nije mogla biti od utjecaja na mogućnost obavljanja poslova za tuženika. Također, navodi kako je iz obrazloženja Odluke o otkazu razvidno da sindikalni povjerenik nije imao priliku i mogućnost očitovati se o namjeri davanja otkaza, a ista Odluka da je nezakonita iz razloga jer izostaje obrazloženje sukladno odredbi članka 120. st. 2. Zakona o radu. Također, navodi da je tuženik otkazao radni odnos, a da mu kao radniku nije ukazao na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede obveza iz radnog odnosa.

Tužitelj ističe kako pobijana Odluka o otkazu predstavlja i odstupanje tuženika kao poslodavca od prakse i odnosa prema drugim radnicima u istim i sličnim situacijama, kada je drugim radnicima također oduzimana licenca, no navedena činjenica nije dovela do otkazivanja ugovora o radu, zbog čega smatra kako je držanje tuženika prema njemu kao radniku diskriminirajuće.

Konačno, tužitelj je naveo da je kod tuženika ostvarivao prosječnu plaću u bruto iznosu od 1.781,09 eura mjesečno, te zadržava pravo potraživati dospjele, a neisplaćene plaće za ubuduće, do povratka na posao, a o čemu da će naknadno istaknuti zahtjev u tijeku postupka.

Slijedom svega navedenog, tužitelj postavlja tužbeni zahtjev kao u izreci ove presude.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, navodeći kako navodi pod točkama 1., 2. i 3. tužbe, a koji su reproducirani u drugom odlomku točke 1. obrazloženja ove presude, su nesporni, međutim, da su netočni daljnji navodi da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno i da tužitelj nije učinio nikakve povrede radnih obveza, jer činjenično stanje u pogledu tužiteljevih kontinuiranih povreda propisa i radnih obveza nije utvrdio samo tuženik, već i nadzorna tijela. Naime, tuženik, ali i Ministarstvo unutarnjih poslova koje obavlja upravni i inspekcijski nadzor nad radom stanica za tehnički pregled vozila, su utvrdili da je tužitelj nepropisno obavio tehnički pregled vozila registarske oznake [registarska oznaka], zbog čega je tužitelju izvršnim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova od 17. studenoga 2023. godine oduzeta licenca za obavljanje poslova nadzornika tehničke ispravnosti vozila, a štoviše, tim rješenjem je konstatirano da je tužitelj i prije ovog propusta, u posljednje tri godine od strane Ministarstva unutarnjih poslova već tri puta novčano kažnjavan i upozoravan na propuste u radu.

Tuženik dalje navodi kako je tužitelj u pisanoj obrani, koja je prethodila otkazu, priznao da je u tri navrata već plaćao novčane kazne zbog nezakonitog rada, a što ga nije spriječilo da u tužbi tvrdi kako nikada nije učinio nikakve povrede radnih obveza. Tuženik upire kako je tužitelj u jednom dijelu tužbe, čak štoviše, naveo da mu je tuženik prvo trebao ukazati na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede obveze iz radnog odnosa, čime tužitelj ipak priznaje da je učinio propust u radu, ali smatra da je prije otkaza trebao dobiti upozorenje, a pri tome ispušta iz vida da ga je tuženik 6. svibnja 2020. u pisanom obliku već upozorio na obveze iz radnog odnosa i na mogućnost otkaza Ugovora o radu i to zbog učestalog neprimjerenog ponašanja prema strankama i pojedinim zaposlenicima, kao i zbog nestručnog obavljanja poslova. Ovo upozorenje je tužitelj uredno zaprimio još u svibnju 2020. godine te nikada nije prigovarao navodima iz tog upozorenja, a koju činjenicu je u tužbi prešutio.

Dalje, tuženik navodi kako je Hrvatski autoklub tijekom stručnog nadzora u periodu od 2020. do 2023. utvrdio da je tužitelj počinio nepravilnosti u radu u čak 59 predmeta, a da su netočni i neuvjerljivi navodi iz tužbe gdje tužitelj osporava da je učinio propuste kod tehničkog pregleda vozila [registarska oznaka]. Naime, nesporno je da je spomenuto vozilo sudjelovalo u prometnoj nesreći i da je dio nedostataka utvrđenih na izvanrednom pregledu posljedica toga, međutim, tuženik navodi da su na vozilu postojali i takvi nedostaci koji nisu nastali uslijed prometne nesreće, a niti uslijed preinaka koje je vlasnik vozila sam napravio, odnosno jasno je da su ti nedostaci postojali i u vrijeme kada je tužitelj pregledavao vozilo, i takvo vozilo trebao utvrditi tehnički neispravnim. Opisuje da je predmetno vozilo u tolikoj mjeri korodiralo da su nastale pukotine na njegovoj strukturi, a što se prema propisima o tehničkim pregledima smatra većim nedostatkom, a općepoznato je da takva korozija ne nastaje naglo, već dugogodišnjim propadanjem vozila, pa je promašena konstrukcija tužitelja da se korozija na vozilu pojavila uslijed prometne nesreće, a korozija kakva je postojala na predmetnom vozilu predstavlja "školski primjer" razloga zbog kojeg vozilo ne smije proći na tehničkom pregledu. Dalje, veći nedostatak opisan kao prijenosni mehanizam, poluvratila i pokidane manžete, predstavlja nedostatak koji se također pojavljuje uslijed dugotrajne eksploatacije vozila, a da se ne radi o nedostatku koji je nastao usred prometne nesreće, potvrđuju i fotografije vozila sačinjene prilikom izvanrednog tehničkog pregleda. Jednako tako, tuženik drži da je promašena tvrdnja tužitelja da bi vlasnik navodno ispravnu manžetu naknadno zamijenio neispravnom, što demantira sama izjava vlasnika vozila od 19. rujna 2023., gdje vlasnik jasno navodi koje je preinake na vozilu učinio nakon pregleda od strane tužitelja na redovitom tehničkom pregledu. I ovaj nedostatak predstavlja "školski primjer" razloga zbog kojeg vozilo ne smije proći na tehničkog pregledu. Tuženik navodi kako je tužitelj na prvom tehničkom pregledu 6. travnja 2023. kao veći nedostatak evidentirao "amortizere, stanje zglobnih mjesta prihvata na ovjes i karoseriju", a sljedeći dan, u zapisniku od 7. travnja 2023. utvrđuje da je taj nedostatak otklonjen, dok je vlasnik vozila u izjavi pred policijskim službenikom opisao koje je popravke na vozilu obavio unutar tog jednog dana, ali amortizere ne navodi, međutim, isti taj nedostatak na amortizerima je ponovno utvrđen na izvanrednom tehničkom pregledu 25. travnja 2023. godine. Tuženik navodi kako je tužitelj očito zanemario propise te ovjerio tehničku ispravnost neispravnom vozilu i u zapisnik o tehničkom pregledu, koji je javna isprava, unio neistinite podatke, jer sukladno propisima o tehničkim pregledima, već samo jedan veći ili opisani nedostatak je razlog zbog kojeg vozilo predstavlja opasnost i ne smije proći na tehničkom pregledu.

Tuženik ističe kako je iz obrazloženja Odluke o otkazu jasno navedeno da je Ugovor o radu otkazan uslijed kontinuiranih povreda obveza iz radnog odnosa, da je oduzimanje licence posljedica nestručnog rada tužitelja prilikom obavljanja tehničkog pregleda vozila [registarska oznaka], da su tome prethodile tri novčane kazne od strane Ministarstva unutarnjih poslova i upozorenje tuženika zbog učestalog neprimjerenog ponašanja prema strankama i pojedinim zaposlenicima, kao i zbog nestručnog obavljanja poslova. Slijedom toga, tuženik drži da su neosnovani navodi gdje tužitelj sporadično osporava Odluku o otkazu u formalnom smislu, a pogotovo da Odluka o otkazu nije obrazložena.

Konačno, tuženik spori navod tužitelja da se sindikalni povjerenik nije očitovao o namjeri otkazivanja, u prilog čemu dostavlja očitovanje povjerenika od 21. prosinca 2023. godine. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija u cijelosti.

3. Da bi utvrdio odlučne činjenice, sud je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao svu priloženu materijalnu dokumentaciju u spisu i to: Ugovor o radu od 9. veljače 2010. (str. 6 do 8 spisa), Poziv na iznošenje obrane od 6. prosinca 2023. (str. 9 i 10 spisa), pisanu obranu temeljem poziva na iznošenje obrane od 18. prosinca 2023. (str. 12 do 17 spisa), Odluku o otkazu Ugovora o radu od 22. prosinca 2023. (str. 18 do 21 spisa), Zahtjev za zaštitu prava od 12. siječnja 2024. uz preslik poštanske povratnice (str. 22 do 24 i str. 26 spisa), rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije od 17. studenoga 2023. (str. 27 do 30 spisa), uvjerenje Centra za vozila Hrvatske od 16. siječnja 2024. (str. 31 spisa), obračunske liste plaća od lipnja do studenoga 2023. (str. 32 do 37 spisa), Upozorenje radniku na obveze iz radnog odnosa od 6. svibnja 2020. uz preslik poštanske povratnice (str. 46 do 48 spisa), prigovor ZB od 17. veljače 2020. (str. 50 spisa), prigovor DB od 13. travnja 2019. (str. 51 spisa), podaci Hrvatskog autokluba o obavljenim stručnim nadzorima, od 28. veljače 2024. (str. 52 do 56 spisa), zapisnik o redovnom tehničkom pregledu vozila registarske oznake [registarska oznaka] od 6. travnja 2023. (str. 57 i 58 spisa), zapisnik o ponovljenom redovnom tehničkom pregledu vozila registarske oznake [registarska oznaka] od 7. travnja 2023. (str. 59 i 60 spisa), zapisnik o izvanrednom tehničkom pregledu vozila registarske oznake [registarska oznaka] od 25. travnja 2023. godine (str. 61 do 63 spisa), ispis fotografija (str. 64 do 70 spisa, u eSpisu fotografije vidljive u izvornim bojama, te su na raspravama tako pokazivane), zapisnici Policijske postaje Đakovo s izjavama ĐBJ i ĐB (str. 71 do 73 spisa), Stručni bilten tuženika broj 161 iz 2017. godine (str. 75 do 229 spisa), Pravilnik o radu od 8. studenoga 2021. godine (str. 230 do 233 spisa), Očitovanje sindikalnog povjerenika na namjeru izvanrednog otkazivanja Ugovora o radu od 21. prosinca 2023. (str. 234 spisa), Pravilnik o dopuni Pravilnika o radu od 5. srpnja 2022. (str. 248 spisa), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Centru za vozila Hrvatske od 5. srpnja 2022. (str. 249 do 255 spisa), Pravilnik o izmjeni Pravilnika o radu od 21. ožujka 2022. i 28. ožujka 2023. (str. 256 do 259 spisa), Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Centru za vozila Hrvatske iz studenoga 2021. te Izmjene Pravilnika od 29. studenoga 2022. (str. 260 do 462 spisa), Pravilnik o radu od 8. studenoga 2021. (str. 463 do 482 spisa), zapisnik o očevidu i fotografski elaborat prometne nesreće od 22. travnja 2023. (str. 484 do 507 spisa), podatke Hrvatskog autokluba od 3. veljače 2025. godine sa zapisnicima i izvješćima o redovnom stručnom nadzoru Stanice za tehnički pregled vozila Đakovo (str. 523 do 559 spisa) te presliku prekršajnog spisa Općinskog suda u Đakovu broj Pp-479/2024. Sud je uz navedene materijalne dokaze, saslušao svjedoke ĆB, BB, EB, RB, OB, LB, ĐBJ, MB, VB, SB, UB te tužitelja kao stranku. Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

4. Iz Ugovora o radu od 9. veljače 2010. godine utvrđeno je da je isti sklopljen između stranaka na neodređeno vrijeme i to za obavljanje poslova radnog mjesta nadzornika tehničke ispravnosti vozila. Prema članku 6. Ugovora o radu, tužitelj se kao radnik obvezuje sve poslove navedene u članku 5. Ugovora, kao i sve druge upute i naloge poslodavca date u skladu s naravi i vrstom posla, obavljati uredno i kvalitetno, prema svim pravilima posla-struke. Prema članku 17. st. 2. Ugovora, svako postupanje ugovornih strana suprotno odredbama ovog Ugovora, odnosno Pravilnika o radu, predstavlja opravdan razlog za njegov otkaz, uz daljnje pravo na potraživanje naknade štete zbog neizvršenja obveza preuzetih Ugovorom, odnosno utvrđenih Pravilnikom o radu.

5. Iz Odluke o otkazu Ugovora o radu od 22. prosinca 2023. proizlazi da je tužitelju Ugovor o radu od 9. veljače 2010. godine otkazan zbog skrivljenog ponašanja, da radni odnos prestaje istekom otkaznog roka od mjesec dana i jedan tjedan, a koji otkazni rok počinje teći od dana prestanka privremene nesposobnosti za rad tužitelja, zatim, da je tužitelj tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, a ima pravo na naknadu plaće i sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka, dok nema pravo na otpremninu.

6. U obrazloženju Odluke o otkazu Ugovora o radu navodi se da je poslodavac zaprimio rješenje Ministarstva unutarnjih poslova od 17. studenoga 2023. godine kojim se tužitelju oduzima dopuštenje (licencija) za obavljanje poslova nadzornika tehničke ispravnosti vozila, na vrijeme od jednog mjeseca, da je predmetnim rješenjem utvrđeno kako je radnik dana 6. travnja 2023. godine obavio redovni tehnički pregled teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] te vozilo proglasio tehnički neispravnim, što je unio u zapisnik o redovnom tehničkom pregledu, a u koji je evidentirao tri nedostatka kategorizirana kao veći nedostaci i tri nedostatka kategorizirana kao manji nedostaci, da je sljedećeg dana 7. travnja 2023. obavio ponovljeni redovni tehnički pregled istog vozila te vozilo proglasio tehnički ispravnim, a u zapisnik o ponovljenom redovnom tehničkom pregledu evidentirao samo jedan nedostatak kategoriziran kao manji nedostatak. Dalje se navodi da je predmetno vozilo dana 25. travnja 2023. godine sudjelovalo u prometnoj nesreći s poginulom osobom te je istog dana, po nalogu policijskih službenika, na vozilu obavljen izvanredni tehnički pregled, kojom prilikom su na vozilu utvrđena dva nedostatka kategorizirana kao opasni nedostaci te čak 21 nedostatak kategoriziran kao veći nedostatak te je vozilo utvrđeno tehnički neispravnim. Dalje se navodi kako je Ministarstvo unutarnjih poslova temeljem zapisnika o opisanim tehničkim pregledima vozila, izjave radnika (tužitelja) te izjave vlasnika vozila, utvrdio kako je radnik nepropisno obavio tehnički pregled, jer je obzirom na prirodu pojedinih nedostataka bio dužan predmetno vozilo proglasiti tehnički neispravnim, a da se to posebno odnosi na nedostatke u obliku ispucanosti gumenih elemenata-manžeta, korozije i zauljenosti motora, koji nedostaci na vozilima ne nastaju naglo, već postepeno. Dalje se navodi da je poslodavac pozvao radnika na iznošenje obrane te da je radnik u pisanoj obrani od 18. prosinca 2023. godine u bitnome naveo kako su svi nedostaci utvrđeni na vozilu na izvanrednom tehničkom pregledu rezultat prometne nesreće, kao i zahvata poduzetih od strane vlasnika vozila nakon što je on obavio tehnički pregled te osporava da je postupio protivno propisima i pravilima struke. Dalje se navodi da je poslodavac analizom zapisnika o tehničkim pregledima, rješenja Ministarstva unutarnjih poslova od 17. studenoga 2023. i očitovanja radnika, utvrdio da je radnik tehnički pregled obavio suprotno propisima i pravilima struke jer su tijekom izvanrednog tehničkog pregleda utvrđeni nedostaci koji su nedvojbeno postojali i u vrijeme kada je tehničke preglede obavljao radnik, a koji nisu evidentirani u zapisnicima koje je izdao, a što se posebno odnosi na veće nedostatke u obliku pokidane manžete i korozije, koji nedostaci se ne mogu pripisati razlozima koje radnik navodi u svojoj obrani. Navodi se kako ovjeravanje tehničke ispravnosti vozila koje je bilo tehnički neispravno, i s tim u vezi unošenja neistinitih podataka u zapisnik o tehničkom pregledu, koji predstavlja javnu ispravu, predstavlja povredu Zakona o sigurnosti prometa na cestama (članak 255. st. 6.), Pravilnika o tehničkim pregledima vozila (članak 34.) te stručnih uputa poslodavca kao stručne organizacije, a obavljanje tehničkih pregleda protivno propisima i pravilima struke rezultira sankcijama propisanima člankom 270. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Navodi se kako takvo postupanje predstavlja i povredu obveza iz Ugovora o radu, osobito iz čl. 6., kojim se radnik obvezao poslove obavljati uredno, savjesno i kvalitetno, prema pravilima posla-struke, kao i čl. 5. st. 1. alineja 4. Pravilnika o radu, sukladno kojoj odredbi je radnik dužan prilikom obavljanja poslova poštivati odredbe zakona i drugih propisa, kao i svih internih pisanih i usmenih uputa poslodavca. Dalje se navodi da je kao rezultat nezakonitog rada, radniku izvršnim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova od 17. studenoga 2023. godine oduzeta licenca na rok od mjesec dana, a istim rješenjem je još konstatirano da su policijski službenici radniku već tri puta u posljednje tri godine izricali novčane kazne i upozorenja zbog propusta u radu, a poslodavac je radnika 6. svibnja 2020. pisanim putem upozorio na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede obveza, zbog učestalog neprimjerenog ponašanja prema strankama i pojedinim zaposlenicima, kao i zbog nestručnog obavljanja poslova. Radniku je upozorenje uredno dostavljeno te se na isto imao prilike očitovati, a da je radnik doista nestručno obavljao poslove, potvrđuje činjenica da mu je Ministarstvo unutarnjih poslova kao nadzorno tijelo, čak tri puta izricalo sankcije upravo zbog nestručnog rada. Navodi se, potom, obzirom radnik kontinuirano čini povrede obveza iz radnog odnosa, da je poslodavac odlučio otkazati mu Ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja, a budući je u trenutku otkazivanja na bolovanju zbog privremene nesposobnosti za rad, otkazni rok mu počinje teći od dana prestanka privremene nesposobnosti za rad. Konačno, navodi se da je poslodavac sukladno odredbi članka 150. i 153. st. 3. Zakona o radu, namjeru otkazivanja Ugovora o radu priopćio sindikalnom povjereniku te mu dostavio nacrt Odluke o otkazu, a da je sindikalni povjerenik u svom očitovanju naveo da je suglasan s predloženim otkazom.

7. Iz Upozorenja radniku na obveze iz radnog odnosa od 6. svibnja 2020. godine proizlazi da je tuženik isto uputio tužitelju (kojeg je tužitelj zaprimio 11. svibnja 2020. godine), a u istome se navodi da je poslodavac dana 23. travnja 2020. zaprimio prigovor stranke KB na ponašanje tužitelja prilikom obavljanja tehničkog pregleda vozila. Navodi se kako je tužitelj u svom očitovanju od 27. travnja 2020. godine naveo kako je predmetna stranka na tehnički pregled dovezla blatnjavo vozilo te da je stranku zamolio da vozilo opere i da je tehnički pregled čistog vozila obavljen sljedeći dan. Voditelj Stanice za tehnički pregled u svom očitovanju od 28. travnja 2020. godine je naveo kako je ponašanje tužitelja i postupanje prema navedenoj stranci bilo neprimjereno, kao i u brojnim drugim slučajevima otkada je on voditelj stanice, da je ovo već treći pisani prigovor na njegov rad koje su stranke uputile u kratkom vremenskom periodu, da se na tužiteljevo ponašanje žale i ostali radnici u stanici, u smislu da izbjegava posao, a što je razvidno iz statističke analize rada, da su prigovori kolega radnika usmjereni na nekolegijalno ponašanje, uslijed čega ne žele raditi s tužiteljem u smjeni, a nekolegijalno ponašanje usmjereno je i prema samom voditelju stanice, dok svi dosadašnji razgovori i usmena upozorenja koja mu je uputio, nisu imali učinka. Navodi se, zatim, kako je tužitelj, osim sa strankama i radnim kolegama, dolazio u konflikt i s radnicima poslovnih partnera poslodavca, a voditelj stanice, osim na neprimjereno ponašanje, ukazuje i na nisku razinu tužiteljeve stručnosti. Dalje, navodi se kako navode voditelja stanice potvrđuje i regionalni stručni suradnik za koordinaciju i kontrolu rada u svom očitovanju od 30. travnja 2020., uz napomenu da su sva tri prethodno navedena pisana prigovora na tužiteljev rad bila osnovana, isti potvrđuje neprimjereno ponašanje prema strankama, radnicima u stanici i njemu osobno, a i sam da je zaprimio više usmenih prigovora stranaka. U upozorenju stoji navedeno i da je regionalni stručni suradnik svjedočio neprimjerenom izražavanju tužitelja, tj. psovkama u razgovoru sa strankama i radnicima, obraćanju strankama naređivačkim tonom, korištenju mobitela dok stranke čekaju u redu i sl., zbog čega ga je više puta usmeno opominjao. Dalje se navodi da je opisanim postupanjem radnik povrijedio odredbe Ugovora o radu, Kodeksa ponašanja te Pravilnika o radu poslodavca, posebno odredbi članka 4. st. 1. te čl. 5. st. 1. alineja 1., 2. i 4. Navodi se kako se slijedom svega navedenog, sukladno odredbi čl. 119. st. 1. Zakona o radu, radnik upozorava te ukoliko nastavi s ovakvim kršenjem svojim obveza iz radnog odnosa, odnosno ukoliko na neki drugi način povrijedi svoje obveze, da će poslodavac postupiti sukladno odredbama Zakona o radu te otkazati Ugovor o radu.

8. Iz poziva za iznošenje obrane od 6. prosinca 2023. godine proizlazi da je tuženik pozvao tužitelja na iznošenje obrane u smislu članka 119. st. 2. Zakona o radu („Narodne novine" broj 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023, dalje u tekstu ZOR). U pozivu se navodi da je poslodavac dana 28. studenoga 2023. zaprimio rješenje Ministarstva unutarnjih poslova od 17. studenoga 2023. kojim se radniku oduzima dopuštenje (licencija) za obavljanje poslova nadzornika tehničke ispravnosti vozila na vrijeme od jednog mjeseca, da je predmetnim rješenjem utvrđeno kako je tužitelj 6. travnja 2023. godine obavio redoviti tehnički pregled teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] te vozilo proglasio tehnički neispravnim te u zapisnik unio rezultate tehničkog pregleda, u koji je evidentirao tri nedostatka kategorizirana kao veći nedostaci i tri nedostatka kategorizirana kao manji nedostaci, zatim, da je dana 7. travnja 2023. obavio ponovljeni redovni tehnički pregled istog vozila te vozilo proglasio tehnički ispravnim, a u zapisnik evidentirao samo jedan nedostatak kategoriziran kao manji nedostatak, zatim da je dana 25. travnja 2023. predmetno vozilo sudjelovalo u prometnoj nesreći s poginulom osobom te je istog dana po nalogu policijskih službenika na vozilu obavljen izvanredni tehnički pregled, kojom prilikom su na vozilu utvrđena dva nedostatka kategorizirana kao opasni nedostaci te čak 21 nedostatak kategoriziran kao veći nedostatak te je vozilo utvrđeno tehnički neispravnim, zatim da je Ministarstvo unutarnjih poslova temeljem zapisnika o tehničkim pregledima vozila, izjave radnika te izjave vlasnika vozila utvrdilo da je tužitelj nepropisno obavio tehnički pregled jer je obzirom na prirodu pojedinih nedostataka bio dužan predmetno vozilo proglasiti tehnički neispravnim, a to se posebno odnosi na nedostatke u obliku ispucanosti gumenih elemenata-manžeta, korozije i zauljenosti motora, koji nedostaci na vozilima ne nastaju naglo, već postepeno, a već samo jedan opisani ili veći nedostatak na vozilu je razlog zbog kojeg se vozilo moralo proglasiti tehnički neispravnim i onemogućiti mu sudjelovanje u prometu. Navodi se, zatim, kako je ovjeravanje tehničke ispravnosti vozila, a koje je bilo tehnički neispravno i s tim u vezi unošenje neistinitih podataka u zapisnik o tehničkom pregledu, koji predstavlja javnu ispravu, povreda odredaba Zakona o sigurnosti prometa na cestama (čl. 255. st. 6), Pravilnika o tehničkim pregledima vozila te stručnih uputa poslodavca kao stručne organizacije, stoga takvo postupanje predstavlja povredu obveze iz Ugovora o radu, osobito odredbe čl. 6., kojom se radnik obvezao poslove obavljati uredno, savjesno i kvalitetno, prema pravilima posla-struke, kao i povredu iz obveze čl. 5. st. 1. alineja 4. Pravilnika o radu, sukladno kojoj odredbi je radnik dužan prilikom obavljanja poslova dosljedno poštivati odredbe zakona i drugih propisa, a posebice Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te općih akata tehničkih pregleda, registracije, ispitivanja vozila, kao i svih internih pisanih i usmenih uputa poslodavca. Navodi se kako se u rješenju o oduzimanju licence također navodi da su tužitelju tri puta u posljednje tri godine izrečene novčane kazne i upozorenja zbog propusta u radu. Pored toga se navodi i kako je, zbog učestalih prigovora na rad, a koje su poslodavcu upućivale stranke i drugi zaposlenici, poslodavac već 6. svibnja 2020. godine pisanim putem dao upozorenje tužitelju na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza Ugovora o radu. Slijedom svega navedenog, a zbog učestalog kršenja obveza iz radnog odnosa, poslodavac daje na znanje namjeru o redovitom otkazivanju Ugovora o radu, te se tužitelj kao radnik pozvao dostaviti svoju obranu.

9. U svojoj pisanoj obrani, tužitelj je najprije naveo da je na bolovanju, zatim da kao nadzornik tehničke ispravnosti vozila u Stanici za tehnički pregled neprekidno radi već 25 godina te izuzev neosnovanog upozorenja poslodavca od 6. svibnja 2020. godine, a na koji se nije imao prilike očitovati, nije imao nikakvih problema s poslodavcem ili radnim kolegama ili strankama. Navodi, zatim, kako zapisnik o izvanrednom tehničkom pregledu spomenutog teretnog vozila nije dobio na uvid, a potom navodi pojedinačno sve utvrđene nedostatke na vozilu pobrojane u rješenju Ministarstva unutarnjih poslova od 17. studenog 2023. kojim mu je oduzeta licenca, te negira da su isti postojali u trenutku tehničkog pregleda kojeg je on obavljao, već da su isti rezultat same prometne nesreće, kao i zahvata poduzetih od strane samog vlasnika vozila, jer da je upravo vlasnik vozila izjavio kako je nakon obavljenog tehničkog pregleda zamijenio mjenjač, kao i korpu kvačila i lamelu, odnosno cijeli set, dakle, da je učinio više zahvata na vozilu nakon obavljenog redovitog tehničkog pregleda. Tužitelj navodi da je vozilo na ponovljenom tehničkom pregledu bilo ispravno, a rezultati s izvanrednog tehničkog pregleda da su, dakle, rezultat same prometne nesreće i zahvata od strane vlasnika vozila. Dalje, tužitelj opisuje razloge zbog kojih su mu izrečene tri novčane kazne u tri godine od strane Ministarstva unutarnjih poslova, te navodi da su mu se opisane pogreške dogodile zbog žurbe i želje da što prije odradi posao, sve kako stranke ne bi dugo čekale, da su propusti mogući zbog pregleda velikog broja vozila, ali da mu nikad nije bilo upućeno na propuste, niti je ikad upitan da obrazloži što se dogodilo u pojedinim slučajevima, već je za iste saznao iz zapisnika Hrvatskog autokluba. Navodi, zatim, kako je dobio tzv. opomenu pred otkaz od 6. svibnja 2020. godine od strane voditelja ĆB i regionalnog voditelja ŠB, no da je pravilno postupao, jer se radilo o slučaju da se stranka žalila jer ju je uputio da očisti vozilo kako bi mogla pristupiti tehničkom pregledu, a u drugom slučaju je stranka FB podnosio pritužbu kako ga navodno nije pozdravio prilikom dolaska i jer je morao čekati u redu, što drži da je teška besmislica. Navodi, zatim, kako nikada nije bio upozoren na pritužbe drugih zaposlenika na svoj rad, osim ako se misli na ĆB i ŠB, koji očito provode smišljenu hajku i ulažu sve moguće napore kako bi ga maknuli iz sustava. Navodi kako ne poriče da nije imao propusta u radu, jer tko radi taj i griješi, ali ti propusti nikada nisu bili s namjerom kršenja zakona i pravilnika, a kamoli ugrožavanje života na cestama. Kako nije radnik koji učestalo krši obveze iz radnog odnosa, već obavlja temeljito i savjesno svoj posao već 25 godina, smatra da nema opravdanog razloga za otkazivanje radnog odnosa.

10. Uvidom u Zahtjev za zaštitu prava od 12. siječnja 2024. proizlazi kako je tužitelj postupio sukladno odredbama članka 133. ZOR-a te u zakonskom roku od 15 dana od dostave Odluke o otkazu Ugovora o radu uložio zahtjev za zaštitu prava, kojeg je tuženik zaprimio 17. siječnja 2024., a što među strankama nije sporno, kao što nije sporno ni da je tužitelju predmeta Odluka o otkazu Ugovora o radu uručena dana 29. prosinca 2023. godine, te da je predmetna tužba podnesena ispunjenjem uvjeta iz članka 133. st. 2. i 3. ZOR-a, dana 16. veljače 2024., u zakonskom roku, nakon što se tuženik nije očitovao o zahtjevu za zaštitu prava radnika.

11. Iz pisanih prigovora proizlazi da su stranke ZB i DB, u travnju 2019. i veljači 2020. godine, podnosile tuženiku pritužbe u smislu neljubaznosti i neprofesionalnosti u pristupu i radu tužitelja. Naime, ZB se najprije općenito žalio na duže čekanje u stanici dok su zaposlenici tipkali po mobitelu i nisu uzimali pristigla vozila na preglede, a zatim posebno ukazuje na neljubaznost i neprofesionalnost djelatnika ĐB i EB (nepozdravljanje). DB pak u svom prigovoru opisuje situaciju kada mu tužitelj nije dao potpune informacije o mogućnosti ispitivanja vozila radi uvođenja guma određenih dimenzija u prometnu dozvolu, radi čega je nepotrebno izgubio vrijeme dolazeći više puta u Stanici za tehnički pregled, a ispostavilo se da je sve mogao obaviti odmah prvom prilikom, samo da mu je tužitelj rekao za mogućnost ispitivanja i da to može obaviti nadzornik ĆB koji je tada bio u smjeni, a tužitelj ga je pozivao da dođe drugi put, kada će on to pokušati „srediti" s nadzornikom EB. DB u prigovoru navodi kako smatra da je time nepotrebno izgubio svoje vrijeme, zbog neprofesionalnog rada tužitelja te da se osjeća izmanipuliranim bez razloga.

12. Iz rješenja Ministarstva unutarnjih poslova od 17. studenoga 2023. proizlazi da je tužitelju oduzeto dopuštenje (licencija) za obavljanje poslova nadzornika tehničke ispravnosti vozila na vrijeme od jednog mjeseca. U obrazloženju rješenja se navodi da je izvršen uvid u zapisnik o redovitom tehničkom pregledu vozila registarske oznake [registarska oznaka] od 6. travnja 2023. godine, te ponovljenog redovitog tehničkog pregleda istog vozila od 7. travnja 2023., da je dana 25. travnja 2023. isto vozilo sudjelovalo u prometnoj nesreći s poginulom osobom te da je po završetku očevida uz nazočnost policijskih službenika Policijske postaje Đakovo obavljen izvanredni tehnički pregled od strane voditelja Stanice za tehnički pregled Đakovo, o čemu je sačinjen zapisnik, a u istom stoji navedeno kako su utvrđena dva nedostatka kategorizirana kao opasni nedostaci i 21 nedostatak kategorizirani kao veći nedostaci, koji se potom pojedinačno navode, te je vozilo proglašeno tehnički neispravnim. Navodi se da je tijekom upravnog postupka AB dao izjavu o čemu je sastavljen zapisnik te da mu je bila pružena mogućnost da se izjasni o svim okolnostima, a isti je izjavio da je upravljački kočioni mehanizam bio potpuno ispravan te da ne poriče zapisnik o tehničkom pregledu vozila koji je sačinio voditelj stanice, a napomenuo je kako se vlasnik predmetnog vozila, kao i njegova obitelj bave mehanikom i popravkom vozila i strojeva, te su mogli obaviti preinake nakon što je vozilo bilo na tehničkom pregledu, a ponovio je da stoji iza svog zapisnika o ponovljenom redovnom tehničkom pregledu i da je vozilo bilo ispravno, a da on ne zna je li vlasnik vozila izvršio preinake. U rješenju se, zatim, zaključuje da je vezano za danu izjavu važno napomenuti da nedostaci u obliku ispucanosti gumenih elemenata-manžeta, korozije, zauljenosti motora i dr., ne nastaju naglo, već ti nedostaci nastaju postepeno, trošenjem predmetnih dijelova vozila i degradacijom materijala, da je vrlo mala vjerojatnost da je nakon prijeđenih 447 km i 18 dana koliko je prošlo između tehničkih pregleda, moglo doći do njihove neispravnosti. Također, navodi se da je AB zbog propusta u radu već ranije novčano kažnjavan i upozoravan na propuste u radu od strane policijskih službenika, i to tri puta u zadnje tri godine. Navodi se da je izjava također uzeta i od vlasnika predmetnog vozila, ĐBJ, koji je izjavio da je on osobno dovezao vozilo na tehnički pregled zbog produženja valjanosti registracije, da ga je nakon obavljenog tehničkog pregleda nadzornik upozorio na neke manje nedostatke, a misli da je bila pregorjela sijalica ili tako nešto, a pošto mu to nije bilo puno posla, odmah je vozilo popravio i sutradan pristupio ponovljenom pregledu, gdje mu je isti nadzornik od jučer ovjerio papire i rekao da je vozilo potpuno ispravno, no da se nakon neka tri do četiri dana pokvario mjenjač, radi čega je našao drugi polovni mjenjač kojeg je zamijenio, a zamijenio je korpu kvačila i lamelu, odnosno cijeli set, dok drugih popravaka ili izmjena osim navedenih nije imao. ĐBJ je na samome kraju još naveo kako poznaje sve nadzornike u Stanici za tehnički pregled, ali da nikada nije tražio da mu ovjere tehničku ispravnost na vozilu ako to nije, već naprotiv, da je želio da ga se upozori na eventualne nedostatke kako bi ih otklonio, s ciljem da vozilo bude tehnički ispravno u prometu. Na kraju stoji navedeno kako je predmetno rješenje doneseno temeljem čl. 270. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim je propisano da ako nadzornik tehničke ispravnosti ne obavlja tehničke preglede vozila stručno i u skladu s propisima, da će ministarstvo nadležno za unutarnje poslove rješenjem oduzeti dopuštenje (licencu) za obavljanje tehničkih pregleda vozila.

13. Iz Uvjerenja od 16. siječnja 2024. proizlazi da je tužitelj zadovoljio na izvanrednoj provjeri stručnosti za nadzornika te da mu je uvjerenje izdano u svrhu povrata privremeno oduzetog dopuštenja (licencije) Ministarstva unutarnjih poslova.

14. Prema podacima Hrvatskog autokluba o obavljenim stručnim nadzorima od 28. veljače 2024. proizlazi da je tijekom redovitih stručnih nadzora u razdoblju od 2020. do 2023. godine utvrđeno ukupno 12 tipova nepravilnosti u radu tužitelja kao nadzornika tehničke ispravnosti vozila, u 59 predmeta.

15. Iz zapisnika Policijske postaje Đakovo od 19. svibnja 2023. godine proizlazi da je tužitelj dao izjavu u svezi redovitog tehničkog pregleda vozila registarske oznake [registarska oznaka]. Izjavio je da su prilikom pregleda vozila utvrđena tri manja nedostatka koje je unio u zapisnik, te tri veća nedostatka, kao što su uređaji za upravljanje, poluge i zglobovi upravljača zračnost, uređaj za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, da svjetla registarske pločice ne rade, osovine, kotači, pneumatici i ovjes, amortizeri, stanje zglobnih mjesta prihvata na ovjes i karoseriju, što je također upisao u zapisnik, te da je vozilo proglasio tehnički neispravnim, a s utvrđenim nedostacima da je upoznao vlasnika vozila te ga uputio da ih otkloni, da bi sutradan ista osoba pristupila na ponovljeni tehnički pregled, nakon čega je izvršio pregled i utvrdio da su ranije utvrđeni nedostaci u cijelosti otklonjeni, te je ovjerio da je vozilo tehnički ispravno. Nakon što mu je predočen zapisnik o izvanrednom tehničkom pregledu, tužitelj je izjavio da ne poriče zapisnik o tom pregledu koji je sačinio voditelj stanice ĆB, no da se vlasnik vozila, kao i njegova obitelj, bave mehanikom i popravkom vozila i strojeva, te da su isti te preinake mogli obaviti nakon što je vozilo bilo na tehničkom pregledu.

16. U Izjavi danoj na zapisnik Policijske postaje Đakovo od **.**.2023., ĐBJ, vlasnik teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka], je naveo da je dana 6. travnja 2023. godine došao u Stanicu za tehnički pregled zbog produženja važnosti registracije te da ga je nadzornik nakon obavljenog pregleda upozorio na manje nedostatke, a misli da je bila pregorjela sijalica ili tako nešto, te mu je nadzornik rekao da vozilo ne može proći na tehničkom pregledu dok taj nedostatak ne otkloni. Naveo je kako zna da je dakle bilo nešto sa sijalicama, a da ga svaki put upozore na mastan motor, ulje u kočnicama, a misli da nije bila dobra temperatura. Pošto mu to nije bilo puno za popraviti, odmah je sutradan pristupio ponovljenom tehničkom pregledu, kada mu je nadzornik ovjerio papire i rekao da je vozilo potpuno ispravno. Neka tri do četiri dana nakon tehničkog, pokvario mu se mjenjač, pa je kupio drugi od nekog roma kod Virovitice. Mjenjač je sam zamijenio, a odmah je zamijenio i korpu kvačila i lamelu, odnosno cijeli set. Novi mjenjač nije imao izvod za kardan, odnosno za zadnju vuču, tako da je vozilo imalo pogon samo na prednje kotače. Konačno je naveo kako drugih popravaka i izmjena nakon tehničkog pregleda nije imao, te da poznaje sve nadzornike u Stanici za tehnički pregled, ali da od njih nije tražio da mu ovjere vozilo tehnički ispravno ako nije, već je uvijek volio da ga upozore na nedostatke, kako bi ih mogao otkloniti.

17. U očitovanju sindikalnog povjerenika na namjeru otkazivanja Ugovora o radu od 21. prosinca 2023. godine stoji da povjerenik, a nakon uvida u priložene materijale kojima poslodavac dokazuje skrivljeno ponašanje radnika, nema primjedbi na predloženi nacrt Odluke o otkazu ugovora o radu.

18. Iz izvješća Hrvatskog autokluba od 3. veljače 2025. godine s priloženim zapisnicima i izvacima izvješća o redovnim stručnim nadzorima nad radom Stanice za tehnički pregled vozila Đakovo, proizlazi kako se zapisnici o obavljenim stručnim nadzorima uručuju voditeljima Stanice za tehnički pregled vozila, da nakon sastavljanja zapisnika, ovlašteni stručni nadzornici Hrvatskog autokluba također obavljaju i razgovor s voditeljem stanice i ostalim djelatnicima, u sklopu čega ih se upozorava na eventualna sporna pitanja, te eventualne nedostatke u radu i obrazlažu predložene mjere. Hrvatski autoklub kao tijelo stručnog nadzora nema izravne represivne ovlasti za izricanje sankcija djelatnicima u slučaju povreda propisa o tehničkim pregledima i registraciji vozila, već o tome upućuje prijedlog prema Ministarstvu unutarnjih poslova, radi provođenja odgovarajućih sankcija. Iz priloženih izvješća o obavljenim nadzorima od 17. veljače 2020., 22. kolovoza 2022. i 17. veljače 2023., nalaze se između ostalog navedene nepravilnosti utvrđene u radu tužitelja kao nadzornika tehničke ispravnosti vozila, a temeljem kojih je Ministarstvu unutarnjih poslova u tri navrata predloženo poduzimanje mjera propisanih člankom 270. st. 10. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno izricanje sankcija.

19. Tužitelj je u svom iskazu najprije navodio kako su tvrdnje o njegovom neprimjerenom i nekolegijalnom ponašanju neistinite i paušalne, da nije točno da je od strane nadzornika ili bilo koga drugoga bio upozoravan u svezi svog ponašanja i rada, da su spomenuta tri pisana prigovora stranaka neosnovana i da je s istima upoznat tek kada je pokrenuo ovu parnicu, osim što je bio upoznat s pisanom pritužbom KB, a nakon čega je dobio pisanu opomenu pred otkaz od 6. svibnja 2020. godine. Potvrdio je da je točno da je u tri navrata dobio novčane kazne od strane Ministarstva unutarnjih poslova, ali da je to uobičajeno i da su istovjetne kazne dobivali i drugi nadzornici te da je pravilo da Ministarstvo unutarnjih poslova uvijek izriče kazne nakon što prođe nadzor Hrvatskog autokluba. Na te kazne nije podnosio prigovore i odmah ih je plaćao. Naveo je da zna da je izvanredni tehnički pregled spomenutog teretnog vozila radio voditelj stanice ĆB, a koji mu na njegovo traženje nije dao zapisnik, da je nakon nekih mjesec dana bio pozvan u policijsku postaju gdje je dao iskaz, a tek u studenom 2023. je dobio odluku Ministarstva unutarnjih poslova o oduzimanju licence na mjesec dana. U siječnju 2024. je išao ponovno polagati i obnoviti licencu. Dalje je opisivao kako prilikom tehničkog pregleda vozila reg. oznake [registarska oznaka] nije uočio na stranicama vozila da postoje korozivna oštećenja jer su stranice bile prefarbane, kao i da nije uočio da bi bila puknuta manžeta, odnosno bilo kakvi nedostaci koji sprječavaju potvrdu ispravnosti vozila na tehničkom pregledu. Koliko se sjećao, bilo je manjih nedostataka zbog kojih je vozilo uputio na popravke, radi čega je vlasnik vozila dovezao vozilo drugi dan. Drugi dan je utvrdio i ovjerio tehničku ispravnost vozila. Naveo je kako poznaje vlasnika vozila ĐBJ, kao i cijelu njegovu obitelj koja se inače bavi automehaničarskim poslovima, te da mu je ĐBJ rekao da je nakon tehničkog pregled promijenio zadnji most i križ kardana, a što podrazumijeva i manžete. Naveo je zatim kako je protiv odluke Ministarstva unutarnjih poslova o oduzimanju licence pokrenuo upravni spor koji se vodi pred Upravnim sudom u Osijeku. Navodio je kako je KB koji je podnosio prigovor bio uputio da opere vozilo prije tehničkog pregleda, a što je sukladno članku 18. Pravilnika o tehničkim pregledima, iz čega smatra da je njegov prigovor neosnovan, a zbog prigovora DB i ZB nije nikad dobio ni pisano ni usmeno upozorenje od poslodavca. U trenutku Odluke o oduzimanju licence je bio na godišnjem odmoru, dok je u trenutku otkazivanja Ugovora o radu bio na bolovanju, a na bolovanju je i danas. Dalje je odgovarao na pitanja kako nije primijetio razliku u obojenosti predmetnog vozila između prvog i drugog dana redovitog tehničkog pregleda, da u stanici nema ispravnog uređaja kojim bi se radila provjera amortizera, pa da se isti provjeravaju vizualno, zatim, kako nitko nikada nije dobio otkaz zbog oduzimanja licence na mjesec dana, kao ni u slučaju da se pri izvanrednom tehničkom pregledu ili drugim sličnim nadzorima utvrde propusti učinjeni prilikom tehničkih pregleda vozila.

20. Svjedok ĆB je navodio da je od 2019. godine zaposlen kao voditelj Stanice za tehnički pregled vozila u [adresa] te da je odmah po zaposlenju naišao na probleme i propuste u radu i ponašanju tužitelja te na prigovore stranaka na njegov rad, a koji su bili ili usmeni ili pisani. Sjećao se da je u kratkom vremenskom periodu bilo tri pisana prigovora stranaka, poslije kojih je vodio razgovore s tužiteljem, ali su isti uglavnom bili bezuspješni, u smislu da ih se tužitelj pridržavao kratko vrijeme, poslije čega bi opet nastavio raditi po svome. Naveo je kako je osim njega, s tužiteljem razgovore u više navrata imao i koordinator ŠB, a osim pisanih prigovora, da je bilo i usmenih prigovora, nakon kojih je opetovano vršio razgovore s tužiteljem. Dalje je navodio kako se svakih šest mjeseci nad stanicom vrši redoviti nadzor Hrvatskog autokluba, te da su tužitelju u razdoblju od 2020. do 2023. izrečena tri upozorenja temeljem kojih su mu od strane Ministarstva unutarnjih poslova izrečene tri novčane kazne. Potvrdio je da su novčane kazne bile izricane i drugim nadzornicima, ali je naveo da se radilo tek o eventualno jednoj novčanoj kazni, a ne tri kao u slučaju tužitelja. Primjerice, novčanu kaznu je dobio i nadzornik NB, a i sam je potvrdio kako je dobio novčanu kaznu u jednom slučaju. Navodio je zatim, koliko je njemu poznato, da se Ugovor o radu nije otkazivao samo temeljem novčanih kazni, ali se otkazivao u slučaju oduzimanja licence, kao što je to, primjerice, bio slučaj kod kolege CB, kojemu je bila oduzeta licenca na mjesec dana, poslije čega je dobio otkaz, ali uz oduzimanje licence je bilo još razloga. Dalje je navodio kako osim neprimjerenog ponašanja prema strankama, da je tužitelj neprimjeren odnos imao i prema radnim kolegama koji su se na njega žalili, da je izbjegavao obavljanje poslova, a da je to vidljivo prema statistici rada, koja je kod tužitelja u odnosu na druge nadzornike bila manja za 50% do 80%. Navodio je kako je o ovim stvarima svaki put vodio razgovore s tužiteljem, a o istima je obavijestio dalje i nadređene. Vršio je izvanredni tehnički pregled vozila [registarska oznaka] upućeno od strane policije, budući je imalo prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom, a koje vozilo je bilo na tehničkom pregledu neka dva tjedna prije kod tužitelja. Naveo je da je pri izvanrednom pregledu utvrdio da su na vozilu bila oštećenja koja su morala postojati prilikom redovnog tehničkog pregleda, a da su to prije svega korozija na stranici tovarnog prostora i manžeta homokinetičkog zgloba, koji se smatraju većim nedostacima zbog kojih je vozilo tehnički neispravno i nije smjelo proći tehnički pregled. Na pokazanim fotografijama vozila iz spisa rekao je kako je riječ o strukturalnoj koroziji, a ne površinskoj, koja nastaje zasigurno u razdoblju od godine dana, a na fotografiji manžete da je vidljivo puknuće koje je sigurno nastalo prije nesreće i prije tehničkog pregleda, a što je vidljivo po naslagama masti i prljavštine na glavini kotača, a koja mast može doći i od kočnica. Na pitanje je potvrdio da je propisano kako vozilo prilikom tehničkog pregleda mora biti čisto, no da konkretno upućivanje stranke od strane tužitelja da opere vozilo prije pregleda nije toliko sporno, koliko je sporan način na koji je to tužitelj učinio. Radne kolege koje su bile prisutne tom prilikom su mu prenijele kako se radilo o zapovjedničkom i neuljuđenom tonu. Također, naveo je da nije točno da su od pisanog upozorenja iz 2020. godine tužitelju bila upućivana samo usmena upozorenja na njegovo ponašanje i rad, već da je prilikom svakog radnog sastanka u zapisnik konstatirao propuste i upozorenja pojedinim nadzornicima za ponašanje, pa tako i glede tužitelja, a koji zapisnici su dalje prosljeđivani koordinatoru, no potvrdio je da se pisano upozorenje tužitelju kao što je to bilo 2020. godine, nije ponovilo. Naveo je i kako su se prilikom svakog redovitog nadzora Hrvatskog autokluba dobiveni zapisnici nadzora davali na uvid i znanje svim zaposlenicima u stanici. Nakon što mu je pokazana fotografija vozila na strani 69 spisa, naveo je kako uočava da je boja na mjestima ispucala i otpala, što upućuje da je puno prije stavljena, da nije prikrila strukturalna oštećenja od korozije, jer se ista uočavaju, a da ta puknuća nisu mogla nastati u prometnoj nezgodi. Naveo je da je pregled amortizera na predmetnom vozilu pri izvanrednom tehničkom pregledu vršio vizualno na tzv. razvlačilici za pregled ovjesa vozila te je uočio da je amortizer ispao iz svog ležišta, a što je moguće i da se dogodilo prilikom nesreće, no smatrao je da obzirom na vidljivo stanje manžete, da ista nije mogla puknuti u nesreći, već da se to moralo dogoditi ranije. Vlasnik vozila mu je rekao da je nakon redovitog tehničkog pregleda, a prije prometne nesreće, mijenjao jedino mjenjač, korpu i lamelu. Na upit koje su se to radne kolege žalile na rad tužitelja, rekao je da su to RB, PB, NB, odnosno manje-više svi nadzornici, a da su se žalile i kolege iz osiguranja.

21. Svjedok BB je iskazivao da je zaposlen kod tuženika kao pomoćnik uprave za tehničke poslove te da je u njegovoj nadležnosti obuka nadzornika, provedba tehnologije tehničkog pregleda, računalni sustavi u stanicama za tehnički pregled, tehnologija ispitivanja vozila itd., da ima saznanja da je kratko vrijeme nakon redovnog tehničkog pregleda napravljen izvanredni tehnički pregled vozila zbog prometne nesreće, gdje mu je u sklopu njegovih odgovornosti dostavljen na analizu zapisnik o redovnom i izvanrednom tehničkom pregledu, te da su se iz zapisnika o izvanrednom tehničkom pregledu istakla dva nedostatka za koja se sa sigurnošću može reći da su bili prisutni i u vrijeme redovnog tehničkog pregleda, a to su konkretno strukturalna korozija na stranici vozila i puknuta manžeta homokinetičkog zgloba. Naveo je da je iz strukturalne korozije na stranicama vidljivo da je ona nastajala duže vrijeme i da je sigurno postojala na redovnom tehničkom pregledu, a što se tiče puknute manžete, da je vidljivo po količini masti u homokinetičkom zglobu i slojevima naslaga masti i prašine na kotaču, da je riječ o neispravnosti koja je nastajala duže vrijeme. Oba navedena nedostatka su tzv. veliki nedostaci zbog kojih vozilo ne može proći tehnički pregled.

22. Svjedok EB je iskazivao da je svojedobno radio kod tuženika zajedno s tužiteljem, nekih osam godina. Njegov osobni dojam je da je tužitelj primjereno, profesionalno i kolegijalno obavljao svoj posao i u suradnji s njim nije imao nikakvih problema. Rekao je da u njihovom poslu gotovo svakodnevno ima pritužbi stranaka, a pogotovo onih čiji automobili ne prođu na tehničkom pregledu, a da su se pritužbe učestalile otkada je vođenje stanice preuzeo ĆB. Naveo je kako ima dojam da su pritužbe bile izrežirane od strane ĆB i bivšeg regionalnog voditelja ŠB, a sve kako bi se napravila čistka na stanici, u smislu rješavanja pojedinih ljudi. Potvrdio je da je postojao pisani prigovor stranke ZB izjavljen protiv njega i tužitelja, ali da je on bio izrežiran od strane spomenutog ŠB, jer oni žive u istom mjestu. Opisivao je da je ZB dovezao svoje vozilo na tehnički pregled ujutro oko 08,00 sati te čekao nekih desetak minuta dok je on završavao uredski posao, a nakon čega je pristupio pregledu njegova vozila, no vozilo je imalo nedostataka, radi čega je upućen otkloniti te nedostatke, da bi se potom vratio oko 11,00 sati, kada je bila gužva, pa se počeo buniti i prigovarati, no da tužitelj tada uopće nije bio prisutan. Navodio je zatim kako prigovore stranaka nisu dobivali, ali su bili pozivani davati očitovanja kada to zatraži voditelj stanice. Čuo je da je pisani prigovor protiv tužitelja podnosio i DB, a vezano za navodno nedavanje potpunih informacija o gumama, no on (svjedok) tada nije bio prisutan i ne zna o čemu se točno radi. Znao je da je bio još jedan pisani prigovor vezano za neoprano vozilo, ali ne zna o kojoj se točno stranci radi, ni u tom slučaju nije bio nazočan. Svjedok je dalje odgovarao kako mu nije poznato da se netko od radnih kolega žalio na rad tužitelja, da su se sastanci s voditeljem stanice održavali rijetko, i to obično nakon što je voditelj stanice prethodno nazočio regionalnom sastanku. Na tim sastancima se tek uopćeno davala uputa kako se treba raditi, a nikada se nije nekoga poimence prozivalo i raspravljalo o konkretnoj pritužbi. Poznato mu je da je tužitelj imao izrečenih nekoliko novčanih kazni, dok on (svjedok) nije imao nijednu izrečenu kaznu, već samo upozorenja. Potvrdio je kako su nakon nadzora Hrvatskog autokluba od strane regionalnih voditelja i voditelja stanice dobivali upute o daljnjem načinu rada. Poznato mu je da su ĆB, CB i tužitelj imali sankciju oduzimanja licence na mjesec dana, no ĆB nije dobio otkaz, dok tužitelj i CB jesu.

23. Svjedok RB je iskazivao da je s tužiteljem radio zajedno nekih dvadesetak godina te da nema saznanja o tome da bi netko od radnih kolega ili stranaka imao pritužbe na njegov rad. Čuo je da je bilo nekoliko pisanih primjedbi od stranaka, ali nije znao konkretno o kojim strankama se radi, niti o čemu je konkretno bila riječ. Osobno nije imao problema u zajedničkom radu s tužiteljem. U 30 godina koliko radi na Stanici za tehnički pregled dobio je nekoliko puta upozorenje od strane Hrvatskog autokluba, ali samo jednom novčanu kaznu, a prije nekih 20-ak godina mu je bila oduzeta licenca na mjesec dana. Nije znao reći je li tužitelj imao novčane kazne i oduzimanje licence. Odgovorio je još kako su nakon svakog provedenog nadzora od strane Hrvatskog autokluba bili održavani sastanci na kojima je voditelj stanice zajedno sa svim nadzornicima i referentima prolazio detaljno sadržaj zapisnika Hrvatskog autokluba te su se raspravljala data upozorenja.

24. Svjedok OB je navodio da je od 2021. do 2024. godine radio kao nadzornik tehničke ispravnosti vozila na Stanici za tehnički pregled u Đakovu, da je s tužiteljem imao korektan radni odnos, te da mu nije poznato da bi tužitelj imao problema s radnim kolegama i da se netko žalio na njega. Nije doživio da mu se netko od stranaka prituživao na rad tužitelja. Čuo je da su postojale neke pritužbe, ali se radi o vremenu prije nego što je on došao raditi na stanicu. Naveo je, zatim, da su se zapisnici o provedenom nadzoru Hrvatskog autokluba nakon dan ili dva ostavljali na stolu u stanici kako bi u iste svi mogli izvršiti uvid, da su se sastanci održavali rijetko, najčešće nakon regionalnih sastanaka, a koji su bili općeniti, te da se individualni sastanci nisu održavali.

25. Svjedok LB je naveo da poznaje tužitelja, da su radili zajedno 17 godina kao nadzornici tehničke ispravnosti vozila. Naveo je kako su uobičajene pritužbe stranaka, osobito onih kojima vozila ne zadovolje na tehničkom pregledu, te da pritužbe nisu bile ništa učestalije u odnosu na tužitelja, nego što su one postojale u odnosu na ostale nadzornike. Rekao je da tužitelj nije imao nikakvih problema s radnim kolegama niti su se radne kolege žalile na njega. Bio je prisutan kada je stranka ZB bio na tehničkom pregledu, a koji je podnosio pisanu pritužbu na tužitelja, ali je naveo kako se zbog proteka vremena pojedinosti ne sjeća. Čuo je i za pritužbu DB, ali tada nije bio u smjeni i također se nije sjećao o čemu se radi, a isto tako, čuo je i za pritužbu KB, ali ni tada nije bio u smjeni i ne zna konkretno o čemu se radi. Naveo je da je i on (svjedok) imao jednu ili dvije pritužbe. Svjedok je dalje odgovarao kako je uobičajeno nakon nadzora Hrvatskog autokluba da budu upozorenja, da je i on znao dobiti upozorenje, a da je u jednom navratu prije nekih desetak godina dobio i kaznu od tuženika u vidu 50% plaće, ali mu nikada nije bila oduzeta licenca. Navodio je kako je bilo slučajeva oduzimanja licence na mjesec dana, ali da su se nadzornici nakon toga vraćali na posao i nisu imali nikakvih daljnjih sankcija. I sam je više puta vraćao prljava vozila da se operu prije tehničkog pregleda, jer je to izrijekom propisano. Nakon primjedbe punomoćnika tuženika, svjedok je izjavio kako se zabunio te ispravio svoj navod da su se svi nadzornici kojima je bila oduzeta licenca vratili raditi, te naveo kako je točno da je nadzornik CB, nakon oduzimanja licence na mjesec dana, dobio otkaz.

26. Svjedok ĐBJ je navodio da je vlasnik teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] kojeg je osobno 2023. godine vozio na redovni tehnički pregled radi produženja važnosti registracije, a da je vozilo prije tehničkog pripremio, stavio nove gume, promijenio kočnice, ofarbao ga i sredio sve ostalo potrebno, no da mu je na tehničkom prigovoreno da je motor zauljen, što je riješio u kratkom roku te je na ponovljenom tehničkom pregledu prošao. Navodio je da je to starije vozilo, 1995. godište, i da se ne sjeća tko mu je vršio tehničke preglede. Nakon neka dva tjedna, otišao mu je mjenjač, pa je pribavio drugi, no taj novi mjenjač nije imao tzv. 4x4 pogon, nego pogon samo na prednju osovinu. Radilo se o polovnom mjenjaču. Prilikom zamjene mjenjača, odmah je skinuo zadnji pogon, poluosovine, kardan, odnosno cijeli set vezan za zadnji pogon, ali da ništa drugo više nije mijenjao. Naveo je da ga na tehničkom nisu upozoravali na nikakve druge nedostatke, osim na zauljenost motora, da iako je vozilo bilo starije, da ga je uredno održavao. Nedugo nakon tehničkog, s tim vozilom je njegov brat Đ imao prometnu nezgodu u kojoj je smrtno nastradao. Navodio je kako je poslije nezgode od majke čuo da je Đ znao imati zdravstvenih problema, izgubiti svijest ili nekontrolirano zaspati, pa je pretpostavio da je do nezgode došlo zato što je Đ možebitno zaspao, jer je prilikom očevida utvrđeno da nije bilo kočenja. Odgovarao je dalje kako prilikom tehničkog pregleda nije bilo prigovora na svjetlosnu signalizaciju na vozilu, dok je kardan s poluvratilima (poluosovina) bio skinut prilikom zamjene mjenjača, a to je odradio sam jer inače obavlja takve poslove. Tužitelja poznaje već nekih dvadesetak godina. Potvrdio je kako su na fotografijama vozila iz spisa vidljiva oštećenja boje koja je rezultat dubinske korozije, ali koja je izašla na vidjelo uslijed udara vozila pri prometnoj nezgodi, jer ista nije postojala u vrijeme redovitog tehničkog pregleda, budući je vozilo redovito farbao a postoje posebne smjese kojima se korozija može zaštititi. Zadnji diferencijal nije mijenjao, odnosno skidao te je navodio da je on postojao i u vrijeme redovitog tehničkog pregleda, u stanju kakvo je na fotografiji koja se nalazi u spisu (str. 65). Nakon tehničkog nije mijenjao amortizere, već je nove stavio nekih godinu dana prije. Nije znao zašto su na prvom tehničkom pregledu utvrđeni neispravni amortizeri, na ponovljenom da su ispravni, a zatim na izvanrednom tehničkom pregledu da su neispravni, odnosno pretpostavljao je da je to iz razloga što su na Stanici za tehnički pregled neispravni uređaji za provjeru, a možda da je uzrok tome i prometna nesreća. Konačno, navodio je kako je stanje na fotografiji manžete (str. 65 spisa) rezultat prašine koja se brzo nakupila, jer se vozilo koristilo po polju.

27. Svjedok ČB je navodio da je kao policijski službenik provodio razgovor s vlasnikom vozila ĐBJ i tužiteljem ĐB, čije izjave su uzimane na zapisnik, a kojeg su saslušavani nakon čitanja potpisivali. On konkretno osim uzimanja ovih izjava nije provodio nikakve dokaze radi utvrđivanja uzroka predmetne prometne nezgode, već se to utvrđivalo pri očevidu, u sklopu kojeg je obavljen i izvanredni tehnički pregled vozila, a čemu on nije nazočio.

28. Svjedok VB je iskazivao da je kao policijski službenik bio prisutan pri izvanrednom tehničkom pregledu vozila koje se spominje u ovom predmetu, no da se pojedinosti ne sjeća, jer konkretno tom prilikom nije ništa radio, a vozilo je fotografirao kolega UB. Navodio je da je izvanredni tehnički pregled obavljao voditelj stanice ĆB, koji je samostalno obavljao pregled bez policijskih službenika. Naime, oni su stajali sa strane, a kolega UB je fotografirao neispravnosti nakon što ih je ĆB pokazao. Svjedok se sjećao da je u tovarnom prostoru predmetnog vozila vidio nekakve ploče, koje kada su se maknule, su razotkrile loše stanje podvozja. Radilo se o daskama koje nisu bile pričvršćene, a ispod su se vidjele manžete u jako lošem stanju i nestručno spojene osovine. Potvrdio je da je to osobno vidio zajedno s kolegom, kada ih je voditelj stanice pozvao da to pogledaju. Vozilo je osim UB fotografirao i voditelj stanice Tidlačka.

29. Svjedok SB je policijski službenik koji je bio prisutan prilikom predaje vozila vlasniku s policijskog skladišta, te je naveo da je tom prilikom bio sam, no bilo kakvih pojedinosti u vezi predmetnog vozila se nije sjećao, a nije se sjećao niti je li bio nazočan ikakvoj radnji tijekom očevida ili izvanrednog tehničkog pregleda.

30. Svjedok UB je naveo da je kao policijski službenik sudjelovao u očevidu prometne nezgode koja se dogodila 22. travnja 2023. godine u noćnim satima u kojoj je smrtno stradao vozač teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka], a bio je prisutan i pri izvanrednom tehničkom pregledu istog vozila na način da je fotografirao neispravnosti i oštećenja vozila, koja su utvrđivana i fotografirana zajedno s ĆB koji je vršio izvanredan tehnički pregled. Opisivao je kako je prilikom očevida uočio nastala oštećenja uslijed nezgode, a u ovom slučaju da je osim oštećenja bilo potrebno utvrditi i eventualne nedostatke koji bi upućivali na neispravnost vozila prije same nezgode, a koji su mogli utjecati na nastanak same prometne nezgode. Naime, u situacijama kada se dogodi prometna nezgoda s težim stradavanjem ili smrtnom posljedicom, vozilo se uobičajeno upućuje na izvanredan tehnički pregled. Dalje je naveo kako je po obavljenom očevidu i izvanrednom tehničkom pregledu utvrđeno da u predmetnom slučaju neispravnosti na vozilu nisu bile uzrok prometne nezgode, već da je uzrok bila neprilagođena brzina, zatim vožnja pod utjecajem alkohola, korištenje mobilnog uređaja, a na same posljedice oštećenoga da je utjecalo i to što oštećeni nije bio vezan sigurnosnim pojasom. Naveo je kako prilikom izvanrednih tehničkih pregleda nedostatke i neispravnosti utvrđuju ovlašteni nadzornici, a ne policijski službenici. Također, naveo je da ako su fotografije u spisu pribavljene iz ravnateljstva policije ili policijske postaje [adresa], da su to fotografije koje je on sačinio. Pretpostavljao je da su fotografije na strani 64 spisa napravljene iz razloga uočene hrđe na karoseriji i bočnoj stranici tovarnog prostora, a moguće i zbog neispravnosti ručice koja kači bočnu stranicu.

31. Iz prekršajnog spisa broj Pp-479/2024 proizlazi da je pravomoćnom presudom od 18. travnja 2024. godine odbijen prigovor tužitelja kao okrivljenika i potvrđen obvezni prekršajni nalog protiv imenovanog, a kojim je oglašen krivim što kao nadzornik tehničke ispravnosti vozila poslove tehničkih pregleda vozila nije obavljao stručno i u skladu s propisima na način da je obavio ponovljeni redovni tehnički pregled teretnog automobila registarske oznake [registarska oznaka], kojom prilikom je navedeno vozilo proglasio tehnički ispravnim iako je isto bilo tehnički neispravno, čime je počinio prekršaj iz članka 270. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 270. st. 10. istog Zakona, temeljem čega mu je izrečena novčana kazna.

32. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP), sud je ocijenio kako tužbeni zahtjev nije osnovan.

33. Naime, sud prilikom ocjenjivanja opravdanosti i dopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu, polazi od sadržaja same odluke te tamo navedenih razloga. Iz predmetne Odluke o otkazu Ugovora o radu, jasno je da se radi o redovitom otkazu danom zbog skrivljenog ponašanja radnika, a u obrazloženju Odluke se navodi više razloga odnosno kršenja obveza iz radnog odnosa zbog kojih se Ugovor o radu otkazuje, a to su: nepropisno obavljanje tehničkog pregleda teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka], utvrđeno izvršnim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova od 17. studenoga 2023., kojim je tužitelju oduzeta licenca za obavljanje poslova nadzornika tehničke ispravnosti vozila na rok od mjesec dana, zatim, nepravilnosti u radu utvrđene tijekom stručnih nadzora Hrvatskog autokluba u periodu od 2020. do 2023. godine, uslijed kojih je tužitelju nastavnim rješenjima Ministarstva unutarnjih poslova tri puta izricana novčana kazna, te neprimjereno ponašanje prema strankama i pojedinim zaposlenicima, a o čemu je poslodavac prethodno tužitelja pisano i upozorio, kao što ga je tom prilikom upozorio i na nestručno obavljanje poslova te mogućnost otkazivanja Ugovora o radu u slučaju ponavljanja takvih povreda.

34. Iz obrazloženja Odluke o otkazu, a koje je pobliže reproducirano pod točkom 6. obrazloženja ove presude, proizlazi prije svega da je tuženik detaljno obrazložio svaki od navedenih razloga otkazivanja Ugovora o radu, uz navođenje propisa i odredaba Ugovora o radu koje je tužitelj pritom povrijedio, pa su tužbeni navodi kojim tužitelj osporava Odluku o otkazu u formalnom smislu, odnosno da je ista neobrazložena, neutemeljeni.

35. Tuženik razloge za otkaz Ugovora o radu temelji na postojanju povreda obveza iz Ugovora o radu, osobito članka 6. Ugovora te članka 5. st. 1. alineja 4. Pravilnika o radu. Člankom 5. st. 1. Pravilnika o radu definirane su obveze iz radnog odnosa, pa je tako između ostalog pod alinejom 4. definirano kako je radnik dužan uredno i savjesno izvršavati sve svoje obveze iz radnog odnosa, a osobito prilikom obavljanja poslova dosljedno poštivati odredbe zakona i drugih propisa, posebice Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te općih akata kojima se reguliraju poslovi tehničkih pregleda, registracije, provjere sukladnosti i ispitivanja vozila, te svih internih pisanih i usmenih uputa poslodavca koje se odnose na poslovanje stanica za tehnički pregled vozila, dok je pod 1. alinejom istog stavka definirano kako je radnik dužan uredno i savjesno izvršavati sve svoje obveze iz radnog odnosa, a osobito se uljudno ponašati prema strankama, drugim osobama koje dolaze kod poslodavca i suzdržavati se od radnji kojima bi se povrijedilo ili ugrozilo dostojanstvo navedenih osoba. Nadalje, člankom 5. stavkom 2. Pravilnika je pak propisano kako nepostupanje u skladu s obvezama iz stavka 1. ovog članka, predstavlja opravdani razlog za skrivljeni otkaz Ugovora o radu, redoviti, odnosno izvanredni, ovisno o prirodi povrede i okolnostima slučaja.

36. Prema članku 5. Ugovora o radu od 9. veljače 2010., definirano je da će tužitelj obavljati poslove radnog mjesta nadzornika tehničke ispravnosti vozila, čiji se opis prilaže Ugovoru i čini njegov sastavni dio, zatim, da će radnik prema potrebi i po nalogu poslodavca obavljati i druge poslove koji su s obzirom na organizaciju rada, narav i vrstu rada, povezani s poslovima radnog mjesta nadzornika tehničke ispravnosti vozila, te da je u slučaju više sile, izvanrednih okolnosti ili hitnih potreba proizašlih iz organizacije rada, radnik dužan obavljati i sve druge poslove koje mu naloži neposredni rukovoditelj ili uprava poslodavca, u skladu s takvim okolnostima, odnosno potrebama. Člankom 6. Ugovora je pak propisano da se radnik obvezuje sve poslove iz članka 5., kao i sve druge upute i naloge poslodavca date u skladu s naravi i vrstom posla, obavljati uredno, savjesno i kvalitetno, prema svim pravilima posla-struke.

37. Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika dopušten je ako radnik povrijedi obvezu iz radnog odnosa koju je preuzeo ugovorom o radu.

38. Nije sporno da je tužitelju tijekom redovitih stručnih nadzora Hrvatskog autokluba u razdoblju od 2020. do 2023. godine utvrđeno ukupno 12 tipa nepravilnosti, u 59 predmeta, u radu kao nadzornik tehničke ispravnosti vozila, te da mu je u tri navrata nastavno izrečena novčana kazna od strane Ministarstva unutarnjih poslova, koje kazne tužitelj nije sporio, te ih je platio. Nepravilnosti koje su utvrđene dakle od strane ovlaštenog nadzornog tijela, a koje se u ovom postupku ni ne spore, upućuju sud na zaključak da je tužitelj počinio povredu čl. 6. Ugovora o radu, jer proizlazi da posao nadzornika tehničke ispravnosti vozila nije obavljao uredno, savjesno i kvalitetno, prema pravilima posla-struke, a poslodavac ga je dana 6. svibnja 2020. godine u pisanom obliku već upozorio na obveze iz radnog odnosa i na mogućnost otkaza Ugovora o radu, kako zbog učestalog neprimjerenog ponašanja prema strankama i pojedinim zaposlenicima, tako i zbog nestručnog obavljanja poslova, te je istom prilikom upozoren kako svoje poslove mora obavljati sukladno odredbama zakona i drugih propisa koji reguliraju djelatnost tehničkih pregleda, sve uz mogućnost otkazivanja ugovora o radu u slučaju nastavka opisanih ili drugih povreda radnih obveza. Za sud su irelevantni, a prema izvedenim dokazima proizlazi i neutemeljeni, navodi tužitelja da s rezultatima provedenih nadzora nije bio upoznat i upozoren od strane tuženika. Uostalom, sud je mišljenja da se radi o povredama osnovnih obveza radnika na radnom mjestu nadzornika tehničke ispravnosti vozila, koje obveze je tužitelj preuzeo Ugovorom o radu, te za koje se od poslodavca ni ne treba očekivati davanje upozorenja u smislu čl. 119. ZOR-a.

39. Dalje, tužitelj ne spori postojanje pisanih prigovora stranaka, već umanjuje njihov značaj smatrajući da su isti banalni i neosnovani, uz naglašavanje kako ga poslodavac s istima nije upoznao već da je za njih saznao tek u ovom postupku, osim prigovora KB. Međutim, pisano upozorenje tuženika i samo očitovanje tužitelja, demantiraju navedeno. Da je tužitelj imao neprimjereno ponašanje prema pojedinim radnim kolegama i strankama, proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka ĆB i BB te priloženih pisanih prigovora stranaka ZB i DB, s time da je nesporno utvrđeno da je postojao i prigovor KB, koji doduše nije priložen u spis, ali ga tužitelj i svjedoci potvrđuju da je postojao, a njegov sadržaj proizlazi iz Upozorenja tuženika od 6. svibnja 2020. godine, gdje se opisuje i očitovanje tužitelja od 27. travnja 2020. godine upravo na taj prigovor, a tužitelj se na isti sam referirao i u svojoj pisanoj obrani na poziv tuženika prije otkaza Ugovora o radu.

40. Iako su svjedoci predloženi od strane tužitelja, EB, RB, OB i LB, potvrđivali kako u ponašanju i radu tužitelja, odnosno tužiteljevu odnosu prema njima, nije bilo problema, a da su prigovori stranaka uobičajeni, međutim, iz iskaza ovih svjedoka je isto tako utvrđeno da su takvi prigovori bili možebitno pojedinačni u odnosu na nekog nadzornika, dok je u tužiteljevu slučaju konkretno riječ o tri pisana prigovora, a uz to, utvrđeno je postojanje više pisanih i usmenih upozorenja na njegovo ponašanje i rad od strane voditelja stanice i regionalnog stručnog suradnika. Naime, u Upozorenju od 6. svibnja 2020. godine se navodi kako je regionalni stručni suradnik za koordinaciju i kontrolu rada u svom očitovanju, uz napomenu da su sva tri pisana prigovora na rad tužitelja osnovani, i sam zaprimio više usmenih prigovora stranaka na njegov rad i ponašanje, te da je svjedočio prilikom kontrola rada i obilazaka Stanice za tehnički pregled vozila Đakovo, neprimjerenom izražavanju tužitelja, obraćanju strankama itd., zbog čega je tužitelj više puta usmeno opomenut.

41. Sud nije mogao pokloniti vjeru iskazu tužitelja i svjedoka EB da su prigovori stranaka bili izrežirani od strane voditelja stanice ĆB i regionalnog voditelja ŠB, jer se za takvo što ne daje nikakvo logično i životno uvjerljivo obrazloženje, odnosno razlog zašto bi tome bilo tako, a za to uostalom nema niti jednog dokaza.

42. Pogrešno tužitelj imputira da je prigovor stranke KB neosnovan jer da je on sukladno propisima uputio ovu stranku da opere prljavo vozilo prije tehničkog, nepotrebno postavljajući svjedocima pitanje je li to doista tako propisano, pri čemu zanemaruje činjenicu da mu se na teret ne stavlja to što je stranku uputio na pranje vozila, nego način na koji je to učinio, odnosno zbog neprimjerenog izražavanja i obraćanja, u kojem su se smislu žalile i ostale stranke u svojim pisanim prigovorima, te upozoravali nadređeni. Isto tako, niti jedan svjedok kojeg je tužitelj predložio nije iskazivao o tome da bi ti prigovori bili neosnovani, odnosno, da ne bi bilo točno ono što se u njima navodi, već su svi do jednoga navodili kako nisu bili prisutni tim prilikama, ili da se ne sjećaju, osim EB, kojemu je bio znan jedino slučaj vezan za ZB, ali koji je i sam u njegovu prigovoru bio prozvan, a osim toga, ovaj svjedok je opisivao samo svoje postupanje, dok je glede tužitelja naveo kako on tada nije bio prisutan, a što je opet netočno jer se tužitelj sam referirao na prigovor ove stranke ne otklanjajući da je bio prisutan, nego da je prigovor besmislen jer da se stranka žalila na to da ju nije pozdravio i da je morala čekati u redu. Sud stoga nije poklonio vjeru iskazu svjedoka EB, jer proizlazi da je netočan i pristran.

43. Spomenuti prigovori i pisano Upozorenje tuženika od 6. svibnja 2020. godine, u korelaciji sa iskazima svjedoka, upućuju da je tužitelj prilikom izvršavanja svojih obveza imao više pisanih i usmenih prigovora na rad, kako od stranaka, tako od nadređenih kolega, a opisana ponašanja, kao što su neprimjereno izražavanje, nepozdravljanje, nedavanje informacija i dr., upućuju da je tužitelj povrijedio čl. 6. Ugovora o radu i čl. 5. st. alineja 1. Pravilnika o radu kojim je definirano kako je radnik dužan uredno i savjesno izvršavati sve svoje obveze iz radnog odnosa, a osobito se uljudno ponašati prema strankama, drugim osobama koje dolaze kod poslodavca i suzdržavati se od radnji kojima bi se povrijedilo ili ugrozilo dostojanstvo navedenih osoba.

44. Osim prethodno navedenog, tuženik je predmetni Ugovor o radu otkazao i iz razloga jer je tužitelj nepropisno obavio tehnički pregled vozila registarske oznake [registarska oznaka]. Tužitelju je upravo izvršnim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva policije, od 17. studenoga 2023., oduzeto dopuštenje za obavljanje poslova nadzornika tehničke ispravnosti vozila na vrijeme od mjesec dana jer je utvrđeno da tehnički pregled rečenog vozila nije obavio stručno i u skladu s propisima, budući da su na izvanrednom tehničkom pregledu nađeni nedostaci zbog kojih se vozilo nije moglo proglasiti tehnički ispravnim, a ti su nedostaci prema stanju stvari morali postojati i u vrijeme redovitog tehničkog pregleda kojeg je obavljao tužitelj. Za navedeno je tužitelj i prekršajno pravomoćno osuđen presudom broj Pp-479/2024-2 od 18. travnja 2024. godine. Tužitelj tijekom ovog postupka niti jednim dokazom nije osporio ono što je utvrđeno u navedenim javnim ispravama, koje su u propisanom obliku izdane od strane državnih tijela u granicama svoje nadležnosti, te koje kao takve dokazuju istinitost onoga što se u njima potvrđuje ili određuje (članak 230. st. 1. ZPP- a). Kako tužitelj, dakle, ničim nije dokazao da su u navedenim ispravama činjenice neistinito utvrđene ili da su isprave nepravilno sastavljene, a iz istih su jasno razvidni razlozi donošenja takvih odluka, potanko su opisana u svim stavkama utvrđenja koji nedostaci su na rečenom vozilu postojali u vrijeme kada je tužitelj obavljao redoviti tehnički pregled, zbog čega vozilo nije moglo dobiti potvrdu da je tehnički ispravno, a tužitelj ga je, unatoč postojanju takvih nedostataka, potvrdio kao tehnički ispravnim, sud je prihvaćajući utvrđeno u navedenim javnim ispravama, zaključio da je tužitelj prilikom obavljanja rečenog tehničkog pregleda vozila 7. travnja 2023. godine, postupao protivno pravilima struke i osnovnim obvezama preuzetim Ugovorom o radu. Saslušanim svjedocima nisu osporena, niti dovedena u pitanje ta utvrđenja.

45. Naime, svjedok ĐBJ je nakon uvida u fotografiju na str. 65 spisa sačinjenoj na izvanrednom tehničkom pregledu (fotografija pokidane manžete), potvrdio kako taj dio nije mijenjao niti skidao te da je u vrijeme redovnog tehničkog pregleda bio u istom stanju, što se podudara s njegovom izjavom pred policijskim službenicima od 19. rujna 2023. godine, gdje također ne spominje da je bilo zahvata na manžeti, čime zapravo svjedok potvrđuje da je u vrijeme kada je tužitelj na redovnom tehničkom pregledu utvrdio vozilo tehnički ispravnim, manžeta bila u istom stanju kao na izvanrednom tehničkom pregledu koji je obavljen nekoliko dana kasnije, a kada je utvrđeno da je neispravna, dok je svjedok BB potvrđivao svojim iskazom da se radi o nedostatku koji je morao postojati u vrijeme redovitog pregleda, jer da je to vidljivo po količini masti u homokinetičkom zglobu i slojevima naslaga masti i prašine na kotaču, zbog čega da je riječ o neispravnosti koja je nastajala duže vrijeme, kao što je to slučaj i sa strukturalnom korozijom na vozilu, koja se ne može sakriti farbanjem, a oba navedena nedostatka su tzv. veliki nedostaci zbog kojih vozilo ne može proći tehnički pregled. Svjedok ĐBJ je također izjavio kako je nove amortizere stavio nekih godinu dana prije tehničkog pregleda te kako kasnije nije mijenjao amortizere, a to se također podudara s njegovom izjavom pred policijskim službenicima od 19. rujna 2023. godine, gdje također ne spominje bilo kakve zahvate na amortizerima, dok je tužitelj u Zapisniku o prvom redovitom tehničkom pregledu od 6. travnja 2023. utvrdio kako su na vozilu neispravni amortizeri te kako je to veliki nedostatak (VN), zbog kojega vozilo ne može proći na tehničkom pregledu, da bi idućega dana, 7. travnja 2023., u Zapisniku utvrdio kako je nedostatak na amortizerima otklonjen, tj. taj nedostatak ne navodi te potvrđuje kako je vozilo u potpunosti ispravno za sudjelovanje u prometu, dok se u Zapisniku s izvanrednog tehničkog pregleda od 25. travnja 2023. utvrđuje, pak, kako na vozilu postoji nedostatak na amortizerima, dakle, isto kao na prvom pregledu koji je obavio tužitelj, 6. travnja 2023. godine. Kada se u tom kontekstu sagleda izjava svjedoka kako je zadnje popravke na amortizerima radio godinu dana prije tehničkog pregleda, proizlazi da nedostatak na amortizerima kojeg je sam tužitelj evidentirao 6. travnja 2023., nije bio otklonjen 7. travnja 2023. kada je tužitelj proglasio vozilo tehnički ispravnim, što je dodatno potvrđeno na izvanrednom pregledu, gdje se ponovno utvrđuje isti taj nedostatak, pa se zaključuje da se ne radi o nedostatku nastalom zbog prometne nesreće jer ga je utvrdio sam tužitelj nekoliko dana prije prometne nesreće.

46. Svi spomenuti nedostaci na vozilu (korozija, pokidana manžeta, amortizeri), koji su nađeni na izvanrednom tehničkom pregledu, a za koje je dakle javnim ispravama utvrđeno da su prema stanju stvari morali postojati i u vrijeme redovitog tehničkog pregleda, su Pravilnikom o tehničkim pregledima vozila („Narodne novine” broj 16/18., 63/19., 117/20. i 100/22., dalje: Pravilnik), kategorizirani kao veći nedostaci zbog kojih vozilo ne smije proći na tehničkom pregledu, s time da je dovoljan već samo jedan od tih nedostataka za proglašenje vozila tehnički neispravnim sukladno čl. 255. st. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i čl. 34. Pravilnika. Nedostatak korozije je propisan čl. 21. st. 1. t. 5.1.1.f) Pravilnika, nedostatak pokidane manžete čl. 21. st. 1. t. 10.1.m) Pravilnika, a nedostatak na amortizerima čl. 21. st. 1. t. 6.3.2.a) i 6.3.2. b) Pravilnika.

47. Prema tome, korelacijom materijalnih i personalnih dokaza u spisu, proizlazi kako je tužitelj nezakonito obavio tehnički pregled spomenutog vozila, za što je i pravomoćno prekršajno sankcioniran od strane Prekršajnog suda te mu je izvršnim rješenjem Ravnateljstva policije oduzeta licenca za obavljanje poslova nadzornika tehničke ispravnosti vozila, a slijedom čega proizlazi da je povrijedio članak 6. Ugovora o radu, kojim se, između ostalog, obvezao svoje poslove nadzornika tehničke ispravnosti vozila obavljati savjesno i prema svim pravilima posla, odnosno struke, te člankom 5. Pravilnika o radu.

48. Također, utvrđeno je kako je tuženik prije otkazivanja Ugovora o radu pribavio mišljenje sindikalnog povjerenika, a iz kojeg proizlazi da se povjerenik složio s predloženim nacrtom Odluke o otkazu, pa ne stoji tvrdnja tužitelja kako je tuženik prije otkazivanja Ugovora propustio pribaviti mišljenje sindikalnog povjerenika, kao i da je pobijanoj Odluci prethodio nezakonit postupak.

49. Isto tako, nije utvrđeno da bi pobijana Odluka o otkazu Ugovora o radu predstavljala odstupanje tuženika kao poslodavca od dosadašnje prakse, odnosno da bi konkretno otkazivanje Ugovora o radu bilo diskriminirajuće držanje tuženika prema tužitelju. Čak, dapače, iz iskaza svjedoka je utvrđeno kako je bilo slučajeva kada su i drugi radnici kojima je kao tužitelju bila oduzeta licenca, dobivali otkaze, no, tužitelj je uz oduzimanje licence imao još i novčane kazne te prigovore i pisano upozorenje poslodavca na ponašanje i rad, dok nema podataka o postojanju ovakvih povreda kod drugih radnika, a da za razliku od tužitelja, nisu dobili otkaz. Naime, iz iskaza svjedoka je utvrđeno da su slične povrede postojale i kod drugih radnika, ali iznimno i pojedinačno, a kod niti jednog, ne tako višestruko i kumulativno kao kod tužitelja.

50. Iz gore navedenih razloga, s obzirom na način postupanja i težinu opisanih počinjenih povreda, ovaj sud je mišljenja kako su se ispunile pretpostavke propisane odredbom članka 115. st. 1. t. 3. ZOR-a, za otkaz Ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, pa je slijedom navedenog, sud imao odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, te odlučiti kao u izreci ove presude.

51. Temeljem članka 154. st. 1. ZPP-a, stranka koja je izgubila parnicu dužna je naknaditi suprotnoj strani parnični trošak, no kako tuženik na kraju postupka nije zahtijevao naknadu troška, sud o istom nije odlučivao.

U Đakovu 27. veljače 2026.

Sutkinja

Ivanka Banović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku