REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2454/2022-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda dr. sc. Dijani Vragović, u pravnoj stvari prvo tužiteljice TN, OIB: [osobni identifikacijski broj], drugo tužitelja EN, OIB: [osobni identifikacijski broj] i treće tužiteljice BN, OIB: 32858145214svi iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Blaženka Musulin, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici u Zagrebu, protiv tuženika ZN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, dana 27. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti drugo tužitelju EN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete ukupni iznos od 159,83 EUR s tijekom kamata kako slijedi:

- iznos od 83,03 EUR od 25.2.2020.g.

- iznos od 24,95 EUR od 26.2.2020.g.

- iznos od 46,45 EUR od 26.2.2020.g.

- iznos od 5,40 EUR od 5.3.2020.g.

pa sve do isplate po stopi koja se do 31.12.2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku ZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti treće tužiteljici BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete ukupni iznos od 1.432,55 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom s tijekom od dana 20. travnja 2021. pa sve do isplate po stopi koja se do 31.12.2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim prvo tužiteljica TN potražuje na ime naknade štete ukupni iznos od 300,00 EUR s pripadajućim zateznim kamatama.

IV. Nalaže se tuženiku naknaditi drugo i treće tužitelju trošak ovog postupka u iznosu od 1.683,60 eura sa zateznim kamatama koje teku od 27. veljače 2026. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da je 25.2.2020. oko 19,20 sati u Zagrebu tuženik u svojstvu osobe koja se brine o psima u odsustvu vlasnika HN držao pse pasmine staford imena T i pasmine JN imena E i B na dvorištu vlasnika bez da ih je osigurao, a kojom prilikom su bez nadzora tuženika psi istrčali na [adresa]. te napali i ugrizli prvo tužiteljicu, treće tužiteljicu i psa u vlasništvu drugo tužitelja, a uslijed čega su prvo i treće tužiteljica te pas drugo tužitelja zadobili tjelesne ozljede. Obzirom na navedeno prvo tužiteljica i treće tužiteljica potražuju od tuženika naknadu neimovinske štete za povredu prava osobnosti . U predmetnom štetnog događaju došlo je do ozljeđivanja psa u vlasništvu drugo tužitelja koji je uslijed navedenog snosio troškove liječenja od strane veterinara koje potražuje po priloženim preslikama računa u ukupnom iznosu od 1.204,27 kn.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev u cijelosti. Na pripremnom ročištu tuženik navodi da je vlasnik pasa preminuo prošle godine, a tuženik je bio prijatelj vlasnika pasa koji mu je predmetnog dana došao pomoći nositi stvari i on nije osoba kojoj je vlasnik povjerio čuvanje pasa. Osporava visinu tužbenog zahtjeva. Posebno napominje, s obzirom na dokumentaciju uz tužbu, vezano uz pretrpljene ozljede da smatra da zahtjev za naknadnom nije u skladu sa svrhom instituta za naknadu štete.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Potvrdu II. PP Zagreb od 1. travnja 2020. (list 9), Obavijest o počinjenom prekršaju II. PP Zagreb od 25. veljače 2020. (listovi 10-11), Obavijest o počinjenom prekršaju gradskog ureda za komunalne poslove grada Zagreba od 1.9.2020. (list 12), Obvezni prekršajni nalog gradskog ureda za komunalne poslove grada Zagreba od 4.5.2021. (listovi 13-16), Rješenje Veterinarske inspekcije od 16.7.2020. (listovi 17-21), videosnimku štetnog događaja (USB na poleđini lista 98), medicinsku dokumentaciju (listovi 22 i 24), Račun br. 21- 00955-20 (list 30), Račun PET Centra od 26. veljače 2020. (list 31), Račun br. 15- 01300-20 (list 32), Račun br. 21-01113-20 (list 33), veterinarska dokumentacija /listovi 34-40), Odštetni zahtjev od 10. lipnja 2022. (listovi 26-28), spis II. PP Zagreb broj 511- 19-28/2-297-20 (listovi 65-92), saslušan je svjedok IN (listovi 149-150) i tužitelji (listovi 124-125) te je provedeno medicinsko vještačenje po vještaku dr. Igoru Stipančiću (listovi 106-108). Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka ĆN čije saslušanje je tužitelj predložio nakon zaključenja prethodnog postupka, protivno odredbi čl. 299. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP). Sud nije izveo dokaz saslušanjem tuženika, vodeći se odredbom čl. 265. st. 2. ZPP-a, s obzirom da tuženik, iako uredno pozvan nije pristupao na ročišta radi saslušanja niti je svoje izostanke opravdao. Sud nije izveo ni dokaz veterinarskim vještačenjem vodeći se načelom ekonomičnosti postupka, a s obzirom da se osnovanosti zahtjeva drugo tužitelja može odlučiti na temelju isprava koje prilože spisu.

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je zahtjev prvo tužiteljice neosnovan, zahtjev drugo tužitelja osnovan te zahtjev treće tužiteljice djelomično osnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku jest zahtjev prvo tužiteljice na naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti uslijed pretrpljenog straha, drugo tužitelja na naknadu imovinske štete s osnove troškova liječenja psa, te treće tužiteljice na naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege, a koja šteta je prema navodima tužitelja nastala napadom pasa 25. veljače 2020.

6. U konkretnom je predmetu sporna osnova i visina imovinske i neimovinske štete koju tužitelji potražuju te s tim u vezi pasivna legitimacija.

7. Iz Obveznog prekršajnog naloga gradskog ureda za komunalne poslove grada Zagreba od 4.5.2021. proizlazi da je tuženik proglašen krivim za počinjenje prekršaja iz čl. 16. st. 1. Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim životinjama (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 28/18) odnosno zato što je u svojstvu osobe koja se brine o psima u odsustvu vlasnika HN držao pse pasmine Staford imena T, Cane Corso imena E i B, kojom prilikom su psi izašli na javnu površinu bez nadzora tuženika, koji je ostavio otvorena vrata dvorišta kuće.

7.1. Iz rješenja Veterinarske inspekcije od 16.7.2020. proizlazi da je njime utvrđeno da je pas imena T, pasmine Pit Z Terijer, vlasništvo HN opasan pas.

8. Iz navedenog slijedi da se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe o objektivnoj odgovornosti i to za štetu od opasnih stvari jer pas koji je ostavljen bez nadzora predstavlja opasnu stvar. Prema odredbi čl. 1066. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje ZOO), umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da ga nadgleda a nije kod njega na radu.

9. Radi utvrđivanja osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u isprave koje prileže spisu, saslušao tužitelje te svjedoka IN.

9.1. Iz izvješća koje su sastavili policijski službenici u svezi postupanja dana 25. veljače 2020. proizlazi da je tuženik u razgovoru s policijskim službenicima naveo da on brine o psima u odsustvu vlasnika pasa RN. Radi se o psima pasmine Staford imena T i JN imena B i E. U tom razgovoru tuženik je naveo kako je svojim vozilom ušao u dvorište kuće u [adresa], 25. veljače 2020. u 19.15 sati, gdje su se nalazili navedeni psi koji su slobodno trčali po dvorištu. Navodi kako je parkirao vozilo i ušao u prostoriju kuće po pseću hranu, a da je prethodno po ulasku u dvorište zaboravio zatvoriti metalna dvorišna vrata, time ostavivši pse bez nadzora koji su potom istrčali iz dvorišta na ulicu.

9.2. Iz iskaza svjedoka IN proizlazi da su dana 25. veljače 2020. su im psi izašli iz dvorišta kad je kod njih bio ZN jer je dovezao hranu za pse. Njen pokojni suprug i ZN su bili tada u dvorištu dok je ona bila u kući. Njima je ZN tada dovozio hranu, a nekad im je znao čuvati pse kada bi išli na putovanje. Možda dva puta godišnje. Tu večer je samo došao dovesti hranu. Psi su izašli jer je netko ostavio otvorena vrata, ne zna tko. Onda su u kratkom roku saznali da su psi izgrizli psa gospođe TN. Kako je njen suprug bio nagle naravi i nije htio sa susjedima u konflikt, poslao je ZN da se očituje na policiji. Tek je nakon dva dana kada se smirio otišao ispričati susjedima i platiti troškove veterinara kao i igračku u PET shopu koju je gospođa TN kupila da bi se pas smirio. On je tada platio koliko su mu pokazali na računu, oko tisuću i nešto kuna. Platio im je gotovinom na ruke. Tamo je išao u dogovoru s njom, ali ona nije bila prisutna. Nije potpisana nikakva potvrda o predaji novca. Novce je dao gospođi TN, a rekao joj je da je bila prisutna i njezina kćer. Ne zna je li bio prisutan EN. Kada ju se pita za ozljede za koje tužiteljice navode da su pretrpjele navodi da su dobili dokumente da je tužiteljica išla na Hitnu iz kojih proizlazi da je doktor rekao da nije pretrpjela ozljede. Navodi da su imali tri psa, jednog Pit Bula i dva Cane Corso. Taj pit bull je bio ponekad agresivan prema drugim psima, ali ne prema ljudima. Kada joj se reproducira sadržaj video snimke od dana 25. veljače 2020. navodi da se iz navedene snimke vidi da je psa tužiteljice napadao samo pit bull i da je išao upravo na psa, a ne na tužiteljicu.

9.3. Iz iskaza prvo tužiteljice TN proizlazi da je tog dana išla u šetnju s mamom psom i sa stražnje strane kod auto servisa "Dudo" su naišla tri psa i počela ih napadati. Jedan smeđi i dva crna psa. Jedan je pasmine Cane Corso, a ne zna koje su pasmine drugi psi. Oni su ih iz čista mira počeli napadati. Mamu su ugrizli za bedro, nju za ruku, a njihovog psa na više mjesta. Susjedi su izletjeli van sa lopatom kako bi ih otjerali i pustili u dvorište. Psi su tada pobjegli, a oni nazvali policiju. Psi su joj potrgali jaknu, a smeđi pas ju je ugrizao za ruku. Nakon ugriza na ruci su ostali otisci zubiju. Sve donedavno od straha nije ni išla nigdje u tom smjeru. Ti psi su krvoločni i nije joj ugodno čuti kada laju. Kad ih čuje prestraši se, a i noćima nije mogla spavati od straha. U trenutku kad su ih napali je bila prestrašena. Nisu vidjeli tuženika, a gospodin čiji su to psi je nakon objave na društvenim mrežama, kada se počelo ružno o njemu pisati, je došao do njih i rekao da neka ga tužimo. To nije bilo prvi put da su ti psi pobjegli iz dvorišta. Nitko im nije dao novce za veterinarsko liječenje psa. Njihov pas je pretrpio ozljede zbog kojih ga je njezin muž odmah odvezao na Veterinarski fakultet, a njih dvije su tada otišle na hitnu.

9.4. Iz iskaza drugo tužitelja EN proizlazi da ga je supruga nazvala nakon spornog događaja jer nije bio doma. Kada je došao već je bila policija, a pasa nije bilo. Od supruge i punice je saznao što se dogodilo. One su otišle na hitnu, a on je njihovog psa vozio na Veterinarski fakultet gdje su mu obrijali cijelu nogu koja je bila puna ugriza, bio je sat i pol na infuziji. I sada ako pokuša šetati blizu ograde gdje se nalaze ti psi, on vuče nazad i ne želi ići dalje. Račune na listovima 30-33 spisa izdani od Veterinarskog fakulteta i PET centra za liječen je njihovog psa je on platio. Bio je prisutan kada je došao vlasnik psa do njih nakon što su ga ocrnili na društvenim mrežama. Tada mu je pokazao račune liječenja psa, a on je rekao da ga boli briga i da ga tuže jer bi i on njih tužio. Ne zna ništa o tuženiku osim da se on navodno brinuo tada za te pse.

9.5. Iz iskaza treće tužiteljice BN proizlazi da se priklanja iskazu prvo tužiteljice. Posebno može reći u odnosu na ozljede koje je pretrpjela da je shvatila da ju je pas ugrizao za bedro kada joj je počela curiti krv. Tada je ostala u šoku zbog kojeg šoka i straha i dan danas pije tablete i ne može spavati. Izbjegava hodati u tom smjeru jer nije ugodno kad prođe pored ograde i psi se zalete na ogradu. Zadobila je ugriz u bedro zbog čega je išla na hitnu, dobila injekciju protiv tetanusa i kasnije hodala na previjanje. Boljelo ju je jako. Nakon toga je mogla sve sama obavljati, odnosno sve svakodnevne aktivnosti. Još i danas trpi šok i strah. Jedino što je morala nakon dolaska kući mirovati i hodati na previjanje. Suprug ju je vozio na previjanje jer sama ne vozi. Na bedru se prije vidio ožiljak-ugriz, a sada se to povuklo. Ni njoj se ni tuženik ni vlasnik psa nikada nije obratio, a vezano uz ovaj spor.

10. U odnosu na pasivnu legitimaciju valja reći da iz isprava koje prileže spisu, posebno iz izvješća koje su sastavili policijski službenici u svezi postupanja dana 25. veljače 2020. proizlazi da je tuženik naveo da on brine o psima u odsustvu vlasnika pasa RN. Ujedno navedeno proizlazi i iz iskaza saslušanje svjedokinje. Kako je sam tuženik u navedenom izvješću naveo da je tog dana svojim vozilom ušao u dvorište kuće, gdje su se nalazili navedeni psi koji su slobodno trčali po dvorištu te da je zaboravio zatvoriti metalna dvorišna vrata, time ostavivši pse bez nadzora koji su potom istrčali iz dvorišta na ulicu, sud zaključuje kako je tuženiku uobičajeno bilo dati od strane vlasnika navedene pse na čuvanje odnosno nadzor. Sud zaključuje da je to bilo i toga dana, odnosno da je tuženik koji je navedene pse redovito čuvao u odsustvu vlasnika bio osoba dužna ih nadgledati u smislu odredbe čl. 1066. st. 1. ZOO -a, a što je propustio učiniti. Slijedom navedenog tuženik jest pasivno legitimiran u ovom postupku.

11. U odnosu na dinamiku nastanka štetnog događaja valja reći da je sud iz suglasnih iskaza prvo i treće tužiteljice te isprava koje prileže spisu, posebno potvrde i izvješća koje su sastavili policijskih službenici na dan štetnog događaja i same video snimke utvrdio da je do štetnog događaja došlo na način da su tri psa, u vlasništvu HN, izašla iz dvorišta nevezana i bez nadzora kojom prilikom je jedan od pasa nasrnuo na psa u vlasništvu drugo tuženika te je došlo fizičkog kontakta i između prvo tužiteljice, treće tužiteljice i psa u vlasništvu HN. Slijedom navedenog sud zaključuje da je pas u vlasništvu tužitelja pritom zadobio ozljede zbog kojih mu je pružena veterinarska pomoć te da su u navedenom štetnom događaju ozljede pretrpjele i prvo i drugo tužiteljica.

12. U odnosu na opseg i visinu pretrpljene neimovinske i imovinske štete kao i troškova veterinarskog liječenja, sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu, saslušao tužitelje te izveo dokaz medicinskim vještačenjem.

12.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Igora Stipančića proizlazi da je:

- prvo tužiteljica TN je 25.02.2020. mogla zadobiti ugriz psa ali nije došlo do prekida integriteta tkiva kože te time nije nastala rana na desnoj šaci. Na inicijalnom pregledu kirurga nije utvrđena rana od ugriza te time ni potreba za daljinom terapijom. Tužiteljica navodi da je provela antitetaničku zaštitu iako to obzirom da nije bilo rane nije ni bilo potrebno. Obzirom da nije nastalo vidljivo oštećenje tkiva kao ni poremećaj funkcije ne može se govoriti o ozljedi u pravom smislu riječi. Ozljeda podrazumijeva poremećaj strukture ili funkcije tj oštećenje izazvano djelovanjem mehaničke (što je ovdje slučaj), termičke, kemijske ili fizikalne sile i energije. Kako na inicijalnom pregledu nije utvrđeno oštećenje, a nakon inicijalnog pregleda nema daljnjih pregleda onda očevidno nije bila narušena ni funkcija. Dopušta mogućnost da ju je pas uhvatio i „ugrizao“ ali je to bilo takovog stupnja da nije izazvalo oštećenje tkiva. Kako nije došlo do ozljeđivanja tužiteljica nije trpila strah zbog ozljede. Međutim, sam štetni događaj kako ga tužiteljica opisuje je izazvao strah. Na način kako tužiteljica opisuje taj događaj i kako se prisjeća samog događaja smatra da je tzv. primarn i strah u trenutku ugroženosti bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede nije imala jer nije zadobila tjelesnu ozljedu. Imala je manji strah koji ju je podsjećao na taj događaj oko 2 tjedna. Strah u obliku nelagode prisjećanja na štetni događaj ima i danas.

- treće tužiteljica BN je u štetnom događaju zadobila ugriznu ranu psa za desno bedro. Ova joj je ozljeda utvrđena nakon pregleda liječnika na dan štetnog događaja. Po inicijalnom pregledu liječnika bez daljnjih specijalističkih kontrolnih pregleda. Zbog rane koju je imala do cijeljenja je trebala prevoj svog liječnika. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda trpjela bol i strah te trebala tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je trajao 1 dan, srednjeg oko 2 dana i manjeg do 10 dana. Osim straha kao posljedica ozljeđivanja imala je i strah koji ju je podsjećao na sam događaj 2 tjedna. Nelagodu kad šeće psa i prisjećanja na štetni događaj ima i danas. Bol jakog intenziteta je trpjela oko 2 sata, srednjeg do 1-2 dana, a manjeg do 4-5 dana ukupno. Tuđa pomoć joj je bila potrebna u sveukupnom trajanju od 7 dana 1 h na dan zbog mirovanja nabavka i pripremanje hrane tj. potrebe previjanja i ostvarivanja zdravstvene zaštite. Naruženje: nije vidljivo.

13. Stranke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka . Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Igora Stipančića budući da je sačinjen jasno i obrazloženo, nije u proturječnosti sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te je u skladu s ostalim izvedenim dokazima.

14. Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

15. Imajući na umu okolnosti koje utječu na visinu dosuđene naknade (pretrpljene fizičke bolove i strah, potrebu previjanja) kao i druge okolnosti slučaja, ovaj sud smatra da treće tužiteljici za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava na duševno i tjelesno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 700,00 eura. Slijedom navedenog je valjalo odbiti tužbeni zahtjev u preostalom dijelu kojim treće tužiteljica s osnove neimovinske štete potražuje iznos od 700,00 eura.

16. Ovdje valja napomenuti da se sud odlučujući o visini pravične novčane naknade za neimovinsku štetu vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prema pravnom shvaćanju broj Su-IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. primjenjuju i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05 te na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

17. U odnosu na zahtjev treće tužiteljice za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege valja reći da iz nalaza i mišljenja vještaka, kao i iz iskaza treće tužiteljice, proizlazi da joj bila potrebna tuđa nestručna pomoć u sveukupnom trajanju od 7 dana 1 h na dan zbog mirovanja nabavka i pripremanje hrane tj. potrebe previjanja i ostvarivanja zdravstvene zaštite. Stoga sud smatra osnovanim zahtjev treće tužiteljice za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege u iznosu od 32,55 eura, pri čemu je naknada za jedan sat tuđe pomoći i njege određena u iznosu od 4,65 eura za cijelo utuženo čija je visina naknade određena sukladno odredbi čl. 223. st. 1. ZPP-a.

18. U odnosu na zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog pretrpljenog straha valja reći da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da prvo tužiteljica u štetnom događaju nije pretrpjela fizičke ozljede jer nije došlo do oštećenje tkiva, zbog čega nije trpjela strah zbog ozljede. Međutim, navodi da je sam štetni događaj kako ga tužiteljica opisuje izazvao strah i to tzv. primarni strah u trenutku ugroženosti koji je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede nije imala jer nije zadobila tjelesnu ozljedu. Imala je manji strah koji ju je podsjećao na taj događaj oko 2 tjedna. Strah u obliku nelagode prisjećanja na štetni događa j ima i danas.

18.1. Imajući na umu odredbu čl. 1100. st. 1. ZOO-a kojom je propisano da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, sud je zaključio da težina povrede koju je prvo tužiteljica zadobila a koja se očituje u primarnom kratkotrajnom strahu i kasnijem manjem strahu, nije takve naravi da bi u konkretnom slučaju opravdala dosuđenje pravične novčane naknade, slijedom čega je odbijen zahtjev prvo tužiteljice na naknadu štete.

19. U odnosu na zahtjev drugo tužitelja da mu se naknade troškovi veterinarskog liječenja koje je imao kao vlasnik psa koji je zadobio ozljede u štetnom događaju, sud je izvršio uvid u veterinarsku dokumentaciju i račune koji prileže spisu iz kojih je razvidno da su računi izdani za veterinarske usluge liječenja po Sveučilištu u Zagrebu, Veterinarskom fakultetu na dan štetnog događaja te na dan 26. veljače 2020. i 5.3. 2020. upravo zbog sanacija ozljeda koje je pretrpio pas imena H u vlasništvu drugo tužitelja povodom predmetnog štetnog događaja. Pritom valja reći da sud nije povjerovao iskazu svjedokinje u dijelu u kojem navodi da je njezin pokojni suprug podmirio navedene račune s obzirom da ista nije bila prisutna navedenom sastanku niti raspolaže ikakvom potvrdom da su navedeni računi zaista i plaćeni.

19.1. Visinu zahtjeva drugo tužitelja sud je utvrdio uvidom u račune priležeće spisu, slijedom čega je prihvaćen zahtjev za naknadu imovinske štete u zatraženom iznosu od 159,83 eura sa zateznim kamatama tekućim od dana od dana kada su nastali navedeni troškovi sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a.

20. Na gore dosuđeni iznos naknade imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege te neimovinske štete treće tužitelju pripadaju i zatezne kamate tekuće od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a. Visina stope određena je primjenom odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a.

21. U ovoj pravnoj stvari prvo tužiteljica nije uspjela u sporu, dok su drugo i treće tužitelj u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva uspjeli sa 100 %, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sa 54 %, slijedom čega je tuženik u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva drugo i treće tužitelja uspio sa 0 %, a u odnosu na visinu sa 46 %. Razlika njihovih uspjeha iznosi 54% u korist drugo i treće tužitelja.

21.1. U skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a prvo tužiteljica nema pravo na naknadu troškova postupka, dok drugo i treće tužitelj imaju prema odredbama Tbr. 7., 8., 9. i 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23), prema troškovniku predanom na ročištu održanom 20. veljače 2026., i vrijednosti predmeta spora, i to za sastav odštetnog zahtjeva iznos od 200,00 eura, za sastav tužbe iznos od 200,00 eura, podneska od 19. siječnja 2024. iznos od 50,00 eura (Tbr.8.4.), za sastav podnesaka od 2. svibnja 2024. i 18. listopada 2024., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife), za zastupanje po punomoćniku na ročištima 26. ožujka 2023., 15. travnja 2025. i 20. veljače 2026., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife), za ročišta 17. ožujka 2025. i 10. listopada 2025., svaki u iznosu od 50,00 eura (Tbr.9.5.), ukupno 1.550,00 eura, što uvećano za zastupanje više osoba 10 %, te za PDV (25%) iznosi ukupno 2.131,25 eura. Navedeni trošak je valjalo umanjiti za njihov uspjeh (54%) te suditi 1.150,88 eura.

21.2. Sukladno odredbama Tarife sudskih pristojbi sadržane u Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18) tužitelji imaju pravo na trošak sudske pristojbu na tužbu u iznosu od 66,36 eura, te na presudu u iznosu od 66,36 eura, kao i trošak predujma za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem u iznosu 400,00 eura. Slijedom navedenog, drugo i treće tužitelju je valjalo dosuditi parnični trošak u iznosu 1.683,60 eura.

21.2. Drugo i treće tužitelju nisu priznati troškovi za sastav podnesaka od 1. ožujka 2023., 20. travnja 2023., 7. lipnja 2023 i 15. rujna 2023, 8. travnja 2024., 8. svibnja 2024. i 2. kolovoza 2024.., kojim dostavljaju dokaz o uplati ili požuruju postupanje suda, jer u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a sud prilikom odlučivanja o troškovima određuje naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice cijeneći pri tome brižljivo sve okolnosti i vodeći računa o pravilima za pripremanje glavne rasprave. Tužiteljima nije priznato povećanje za zastupanje više osoba u zatraženom postotku od 20 % s obzirom da prvo tužiteljica nije uspjela u sporu.

22. Slijedom navedenog, a u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP, naloženo je tuženiku naknaditi drugo i treće tužitelju trošak postupka u iznosu od 1.683,60 eura, sve zajedno sa zateznim kamatama na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP -a, prema stopi sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a, kako je to odlučeno u točki IV. izreke.

U Zagrebu, 27. veljače 2026.

Sutkinja:

dr. sc. Dijana Vragović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženik putem Zatvora u Zagrebu