Republika Hrvatska
Općinski sud u Kutini
Hrvatskih branitelja 1
Kutina
Poslovni broj: Pn-57/2025.-16.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Kutini po sucu Nadi Filipović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ĆM (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]., kojeg zastupa punomoćnik Blaženka Jeličić Vnučec odvjetnica iz Zagreba protiv tuženika Lovačkog društva "Naretak", Hrvatska Kostajnica, Rosulje 89., (OIB 92984432598) kojeg zastupa punomoćnik Zoran Galić odvjetnik iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključenja glavne rasprave održane 15. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 27. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku Lovačkom društvu "Naretak" Hrvatska Kostajnica da tužitelju ĆM, na ime naknade štete, isplati iznos od 1.053,16 eura uz zakonsku zateznu kamatu koja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine teče od 27. veljače 2026. do isplate i naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 416,75 eura, a sve u roku od 15 dana.
II Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev tužitelja ĆM za iznos od 565,41 eur sa zakonskom zateznom kamatom i u dijelu koji se odnosi na zakonsku zateznu kamatu na iznos od 1.053,16 eura za period od 20. listopada 2020. do 26. veljače 2026.
Obrazloženje
1.U tužbi primljenoj 12.3.2021. tužitelj navodi da je tijekom listopada 2020. došlo do uništenja uroda kukuruza na njegovoj parceli, da je tuženik 10.10.2020. sačinio zapisnik o procjeni štete i istu procijenio na iznos od 1.053,16 eura, da je bio nezadovoljan tom procjenom te je angažirao stalnog sudskog vještaka koji je štetu procijenio na iznos od 1.618,57 eura. Predlaže da se tuženiku naloži da mu isplati iznos od 1.618,57 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 20. listopada 2020. do isplate.
2.U odgovoru na tužbu tuženik je osporio uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i štete, naveo da tužitelj nije poduzimao mjere zaštite usjeva od divljači te osporava visinu štete. Predlaže da se tužbeni zahtjev odbije.
3.Na glavnoj raspravi sud je izveo dokaze uvidom u zapisnik tuženika o procjeni štete od 20. listopada 2020., zapisnik o procjeni štete privatnog procjenitelja od 14. studenog 2020., fotodokumentaciju i dopuštenje za lov divljači, saslušanjem svjedoka FM, CM i ŽM i saslušanjem tužitelja.
4.Nakon ocjene izvedenih dokaza kako svakog zasebno tako i u međusobnoj vezi odlučeno je kao u izreci presude iz slijedećih razloga:
5.Saslušana kao parnična stranka tužitelj je naveo da je na zemljištu u svom vlasništvu u svibnju 2020. posijao kukuruz, da su se prve štete od divljih svinja na usjevu pojavile u kolovozu, da su divlje svinje rušile stabljike i jele klipove kukuruza, da je štetu prijavio tuženiku, da je tuženik napravio procjenu štete i sačinio zapisnik, da se tuženik obvezao isplatiti štetu u procijenjenom iznosu, da to nije učinio u dogovoreno vrijeme, da je angažirao procjenitelja koji je napravio novu procjenu, da je usjev štitio postavljanjem električnog pastira te repelentima, ali da je unatoč tome usjev uništen oko 40%.
6.Svjedok FM u svojoj je izjavi naveo da je pregledao usjev kukuruza u vlasništvu tužitelja, da je oko usjeva bio postavljen električni pastir, da je bio održavan, da su oko usjeva bili postavljeni i repelenti, da je uočio tragove divljih svinja i da je na dan kada je vršio procjenu bilo uništeno 45% usjeva kukuruza.
7.Svjedok CM u svojoj je izjavi naveo da je bio član komisije za procjenu štete na usjevu kukuruza u vlasništvu tužitelja, da su nakon pregleda zasijane površine procijenili štetu, da je ta procjena trebala poslužiti kao osnova za dalje dogovore s tužiteljem o visini štete, da je tužitelj postavio električni pastir oko cijele parcele i da su bili postavljeni i repelenti.
8.Svjedok ŽM u svojoj je izjavi naveo da je i on bio član komisije za procjenu štete, da su mjerenjem širine i dužine parcele utvrdili površinu na kojoj je bio zasijan kukuruz, da je usjev bio zaštićen električnim pastirom, da su bili postavljeni i repelenti, da električni pastir nije imao dovoljan napon da zaštiti usjev od divljih svinja i da je tuženik vršio izgon divljih svinja iz usjeva.
9.Imajući u vidu izjave tužitelja i svjedoka te zapisnik tuženika od 20. listopada 2020. sud nalazi utvrđenim da je tužitelj 2020. imao zasijan kukuruz na površini od 28000 m2 u k. o. [katastarska općina] i da su divlje svinje uništile dio usjeva.
10.Člankom 80. stavak 1. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj 99/18., 32/19., 32/20.) propisano je da za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik ako je oštećenik poduzeo radnje iz članka 79. stavak 1. tog zakona te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete navedene u članku 78. tog zakona. Člankom 79. stavak 1. propisano je da sprečavanje štete u lovištima osigurava se poduzimanjem slijedećih radnji: oštećenik, je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete.
11.S obzirom na izjave tužitelja i svjedoka sud smatra utvrđenim da je tužitelj poduzeo potrebne mjere da zaštiti usjeve od divljači. Cijeneći izjave svjedoka sud je posebno imao u vidu izjavu svjedoka FM koji je naveo da je usjev bio izuzetno dobro štićen postavljenim električnim pastirom i postavljenim repelentima. Kako taj svjedok posjeduje stručno znanje i iskustvo sudskog vještaka za očekivati je da može procijeniti je li zaštita provedena na adekvatan način. Upravo radi mogućnosti navedenog svjedoka, a s obzirom na stručno znanje da procjeni razinu zaštite, sud nije prihvatio izjave drugih svjedoka koji su u svojim izjavama naveli da usjev nije bio štićen na odgovarajući način.
12.Tijekom postupka tuženik je osporavao i visinu tužbenog zahtjeva. Visina štete utvrđena je od strane tuženika 20. listopada 2020. i o tome je sačinjen zapisnik. Osim toga tužitelj je i privatno angažirao procjenitelja koji je utvrdio štetu u visini od 1.053,16 eura. S obzirom da nije izveden dokaz vještačenjem po vještaku kojeg je imenovao sud sukladno članku 251. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.), a da se tuženik protivio da se privatni procjenitelj prihvati kao vještak u ovom postupku, sud nije mogao smatrati procjenu štete po procjenitelju angažiranom od strane tužitelja dokazom o visini štete. Međutim, kako je i tuženik napravio procjenu štete sud smatra da je tužitelj visinu štete dokazao do iznosa koji je utvrdio tuženik kao štetu na usjevu kukuruza u vlasništvu tužitelja.
13.Radi navedeno odlučeno je kao u izreci presude, a temeljem članka 80. Zakona o lovstvu i članku 1085. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23.). Odluka o kamatama temelji se na članku 29. i 1086. istog zakona.
14.Tuženik je predložio da se odbaci tužba radi toga što ga tužitelj nije izvijestio o početku nastanka štete.
15.Člankom 82. stavak 1. Zakona o lovstvu bilo je propisano da za štete iz članka 78. točka 1. i 2. tog zakona oštećenici su dužni u roku od 7 dana od dana nastanka štete pisanim putem obratiti lovoovlašteniku na čijem se području šteta dogodila s tim da je lovoovlaštenik dužan u daljnjem roku od 7 dana odgovoriti oštećeniku. Navedeni stavak prestao je važiti 1. ožujka 2025. temeljem odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske U-I-3251/2023. od 8. listopada 2024. koji je smatrao da se navedenom odredbom nerazmjerno otežava položaj oštećenika u odnosu na lovoovlaštenika i ograničava njegovo pravo na pristup sudu. Člankom 58. stavak 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu propisano je da se u postupcima u kojima o pravnoj stvari, do dana stupanja na snagu odluke Ustavnog suda kojom se ukida zakon odnosno poništava ili ukida drugi propis ili pojedina njihova odredba, nije pravomoćno odlučeno, a taj se zakon odnosno drugi propis neposredno primjenjuje u toj pravnoj stvari, ukinuti zakon, odnosno poništeni ili drugi propis ili njihova ukinuta ili poništena odredba neće se primjenjivati od dana stupanja na snagu odluke Ustavnog suda. Dakle, kako ovaj postupak nije pravomoćno dovršen ne primjenjuje se članak 82. stavak 1. Zakona o lovstvu radi čega se sud nije upuštao u ocjenu je li u roku koji je propisan ukinutom odredbom tužitelj izvijestio tuženika o početku nastanka štete.
16.Tužitelj je u svojoj izjavi naveo da je usmeno u nekoliko navrata izvijestio tuženika o šteti na njegovim usjevima, da su štete počele nastajati u kolovozu i da je tuženik u listopadu izvršio procjenu štete. Svjedok CM u svojoj izjavi je naveo da je tužitelj o nastanku štete izvijestio predsjednika društva, da je prilikom izgona divljih svinja mjesec dana prije procjene vidio da je na usjevu tužitelja nastala šteta, da je bilo uobičajeno da se šteta prijavljuje telefonski i da se pregovori vode usmeno bez pisanih tragova. S obzirom na navode tužitelja i svjedoka i uobičajenu praksu tuženika sud smatra da je tužitelj ispunio svoju obvezu da izvijesti tuženika o nastanku štete, a kako tužitelj i tuženik nisu postigli sporazum o isplati štete da je stekao pravo na podnošenje tužbe radi naknade štete.
17.Tužitelj je uspio u sporu sa 65,07%, a tuženik s 34,93% što znači da je tuženik dužan tužitelju naknaditi 30,14% priznatih troškova.
18.Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova postupka koji se odnose na sastav tužbe 200,00 eura, zastupanje po punomoćniku na četiri ročišta po 200,00 eura, sastav jednog podneska 200,00 eura, sastav žalbe 200,00 eura, PDV 350,00 eura, troškova vještačenja 224,17 eura, pristojbu na tužbu 100,00 eura i pristojbu na presudu 100,00 eura. Nakon usklađenja podnesenog troškovnika sa stanjem u spisu i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23.) tužitelju je na ime sastava tužbe priznat iznos od 200,00 eura (Tar.br.7.1.), zastupanja po punomoćniku na ročištima od 8.6.2022., 11.1.2023., 14.11.2024. i 15.1.2026. iznos od po 200,00 eura (Tar.br.9.1.), na ime PDV-a 250,00 eura, pristojbe na tužbu 66,36 eura i pristojbe na presudu 66,36 eura. Naknada za sastav podneska od 27.9.2022. nije priznata budući da je cijenjen kao nebitan za ovaj postupak. Naknada troškova vještačenja nije priznata budući da privatni procjenitelj nije prihvaćen kao vještak u ovom postupku slijedom čega nije mogao biti priznat ni trošak vještačenja. Naknada za sastav žalbe nije priznata budući da viši sud nije uvažio žalbu tužitelja. S obzirom tužitelja na uspjeh u sporu tuženik je obvezan da mu naknadi troškove postupka u iznosu od 416,75 eura. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. stavak 2. Zakona o parničnom postupku.
U Novskoj 27. veljače 2026.
S u d a c
Nada Filipović
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude stranka koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste, a stranka koja nije uredno obaviještena o danu održavanja ročišta za objavu presude od dana dostave. Žalba se predaje putem ovog suda na županijski sud pismenim podneskom.
Dna
1. Pun. tužitelja
2. Pun. tuženika
