Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Slatina, Trg sv. Josipa 12

Poslovni broj: P-357/2025-37

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu pojedincu Josipu Bočkai, u pravnoj stvari tužiteljice LO, Morović, [adresa], R Srbija, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Davorinu Tamašu, odvjetniku iz Slatine, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po z.z. Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon zaključene glavne i javne rasprave 28. siječnja 2026., održane u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice te punomoćnika tuženika KO, višeg državnoodvjetničkog savjetnika - specijaliste ODO u Virovitici, 27. veljače 2026. objavio i

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište [adresa] sa 324 čhv, kč. br. [katastarska čestica] oranica Trnovac sa 878 čhv, kč. br. [katastarska čestica]/6D oranica Jošava sa 2 kj 260 čhv, kč. br. [katastarska čestica] pašnjak Balince sa 370 čhv, i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] oranica Balince sa 1378 čhv, te je Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, dužna trpjeti upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi i posjedovnim knjigama u korist tužiteljice, odmah nakon pravomoćnosti ove presude.

II Tuženik je dužan tužiteljici naknaditi troškove postupka u iznosu od 2.000,00 EUR, u roku od 15 dana.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka u iznosu od 100,00 EUR.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisana kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište [adresa] sa 324 čhv, kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 878 čhv, kč. br. [katastarska čestica]/6D oranica Jošava sa 2kj 260 čhv, kč. br. [katastarska čestica] pašnjak [adresa] sa 370 čhv, a kao formalni vlasnik u zemljišnoj knjizi upisana je Republika Hrvatska. Tužiteljica tvrdi da je predmetne nekretnine stekla nasljedstvom iza svog pok. oca NO, koji je preminuo 2000. godine, temeljem rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-78/02-42 od 27.veljače 2002., i majke UO, koja je preminula **.**.2022., a temeljem rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-1227/2022, UPP/OS- 281/2022-4 od 23. studenog 2022. Otkada je tužiteljica stekla predmetne nekretnine 2022. godine, naslijedivši ih od svoje majke UO (iako predmetne nekretnine nisu obuhvaćene rješenjem o nasljedovanju iza pok. UO, nasljednici stječu prava u trenutku smrti pokojnika sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju), a GO, kao drugi potomak pok. UO, je navedenom izjavom priznao tužiteljici pravo samovlasništva, tužiteljica se nalazi u zakonitom mirnom, poštenom i samostalnom posjedu zajedno sa svojim prednicima, te joj nitko nije osporavao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama. Dakle, nedvojbeno je da je tužiteljica stekla predmetne nekretnine na temelju nasljeđivanja, a ispunjene su posredno i zakonske pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću. U zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisana je kč. br. [katastarska čestica] - oranica [adresa] sa 1378 čhv, a kao formalni vlasnik u zemljišnoj knjizi upisna je Republika Hrvatska. Tužiteljica je predmetnu nekretninu također stekla nasljedstvom iza svog pok. oca NO temeljem rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-78/02-4 od 27. veljače 2002., i majke UO temeljem rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-1227/2022, UPP/OS-281/2022-4 od 23. studenoga 2022. Tužiteljica je sukladno pozitivnim propisima podnijela Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici zahtjev za mirno rješenje spora, a na inzistiranje ODO i prijedlog za osiguranje dokaza. Nakon provedenog postupka Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici donijelo je rješenje br. N-DO-265/2023-16, kojim se očituju kako nisu suglasni za mirnim rješenjem spora jer da iz rješenja o nasljeđivanju ne proizlazi da su predmetne katastarske čestice bile predmet ostavinskog postupka, da je nasljednik GO potpisao dokument u formi izjave, a ne darovnog ugovora, a da iz izjava svjedoka u postupku osiguranja dokaza ne proizlazi da je tužiteljica u posjedu predmetnih nekretnina. Slijedom navedenog, tužiteljica je predložila da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će se utvrditi da je vlasnica nekretnina upisanih zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] - kuća i dvorište [adresa] sa 324 čhv, kč. br. [katastarska čestica] - oranica [adresa] sa 878 čhv, kč. br. [katastarska čestica]/6D - oranica Jošava sa 2 kj 260 čhv, kč. br. [katastarska čestica] - pašnjak [adresa] sa 370 čhv, i upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] - oranica [adresa] sa 1378 čhv, te da je tuženik Republika Hrvatska dužna trpjeti upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi i posjedovnim knjigama u korist tužiteljice, te tužiteljici naknaditi troškove postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da je na kč. br. [katastarska čestica] upisan u katastru kao posjednik, a kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je dana u višegodišnji zakup VO. Pred Općinskim sudom u Virovitici, Stalnom službom u Slatini, proveden je pojedinačni zk. ispravni postupak te je rješenjem posl. broj Z-4914/2023- 7 od 10. srpnja 2023. odbijen prijedlog tužiteljice za ispravak upisa prava vlasništva na spornim česticama. U postupku osiguranja dokaza provedenim pred Općinskim sudom u Virovitici, Stalnom službom u Slatini, posl. broj R1-110/2023-6, saslušani su svjedoci BO, koja je izjavila da je tužiteljica napustila ovo područje te da ne zna tko obrađuje nekretnine. Svjedok ĆO je izjavio kako su nekretnine dijelom obrasle u šikaru. Ova dva svjedoka su suglasno izjavila kako je kuća obitelji GO zapaljena i u ruševnom stanju te da tužiteljica tek povremeno dolazi u [adresa]. Netočan je navod da je tužiteljica predmetne nekretnine naslijedila iza pok. majke UO jer se u rješenju o nasljeđivanju broj O-1227/22 te nekretnine ne navode. Tuženik smatra da je tužba neosnovana, budući da tužiteljica nema u posjedu sporne nekretnine. Slijedom navedenog, tuženik je predložio da se tužba odbije kao neosnovana te tuženiku dosude troškovi postupka.

3. U postupku sud je izveo dokaze čitanjem verificiranog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], verificirani zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], preslike izvoda iz Pl. br. 613 k. o. [katastarska općina], preslike prijepisa Pl. br. 1154 k. o. [katastarska općina], povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Virovitica, Odjel za katastar nekretnina Slatina od 24. travnja 2024., preslike rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Sandre Naumovska iz [adresa] br. O-1127/2022, UPP/OS-281/2022 od 23. studenoga 2022., uvidom u presliku rodnog lista Matičnog ureda Slatina za tužiteljicu, čitanjem preslike Aneksa o revalorizaciji zakupnine za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od 25. rujna 2023., preslike Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području Općine Mikleuš od 27. svibnja 2015., preslike rješenja Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini br. Z-4914/2023 od 10. srpnja 2023., očevidom i geodetskim vještačenjem po vještaku geodeti ČO, stalnom sudskog vještaku, čitanjem preslike rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Slatini br. O-78/02-4 od 27. veljače 2022., čitanjem iskaza svjedoka ZO, BO, EO, ĆO, HO te iskaza tužiteljice, saslušanjem svjedokinje OO te dodatnim saslušanjem svjedoka ZO i EO te tužiteljice u svojstvu stranke.

4. Nije sporno da je Republika Hrvatska, kako je to razvidno iz verificiranog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], verificiranog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], preslike izvoda iz Pl. br. 613 k. o. [katastarska općina] i preslike prijepisa Pl. br. 1154 k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik, a u katastru kao posjednik predmetnih nekretnina.

5. Nije sporno da je tužiteljica, kako je to razvidno iz preslike rodnog lista Matičnog ureda Slatina (list 17), rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Sandre Naumovska iz [adresa] br. O-1127/2022, UPP/OS-281/2022 od 23. studenoga 2022. (list 13) te preslike rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Slatini br. O-78/02-4 od 27. veljače 2022. (list 82), kćerka UO i NO. Nije sporno da predmetne nekretnine nisu bile predmetnom nasljeđivanja u navedenim ostavinskim postupcima provedenim za pok. roditelja tužiteljice.

6. Sporno je da li su ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prva vlasništva tužiteljice na predmetnim nekretninama dosjelošću, sukladno odredbi čl. 159. st. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN-91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP). Naime, odredbom čl. 159. st. 3. ZVDSP određeno je da samostalni posjednik, čiji je posjed barem pošten, stječe vlasništvo nekretnine dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a prema st. 4. istog članka navedenog Zakona samostalni posjednik nekretnina u vlasništvu RH ..., steći će dosjelošću vlasništvo pošto je njegov pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko od onog iz st. 2. ovog članka, dakle, protekom 40 godina samostalnog neprekidnog posjedovanja.

7. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Virovitica, Odjel za katastar nekretnina Slatina od 24. travnja 2024., utvrđeno je da su predmetne kč. br. [katastarska čestica] od osnutka katastarskog operata 1955. godine bile upisane u posjed NO, oca tužiteljice, a 2005. godine slijedi upis navedenih nekretnina u posjed UO, majke tužiteljice, koja ostaje upisanim posjednikom sve do 2007. godine, kada su kč. br. [katastarska čestica] provedbom rješenja Općinskog suda u Slatini br. Z-1380/06 upisane u posjed Republike Hrvatske, dok je kč. br. [katastarska čestica]-D od osnutka katastarskog operata upisana u posjed oca tužiteljice NO te JO.

8. Svjedok ĆO potvrdio je da tužiteljica u [adresa] i okolici ima u vlasništvu nekretnine i to kuću s potkućnicom u [adresa], jednu neizgrađenu potkućnicu, zatim 3 livade po 2 kj te šumu i oranicu Djetelište površine 1 kj, koje je stekla nasljedstvom iza svog oca ĐO, a njezin otac je te nekretnine stekao od svog oca također nasljeđivanjem, te da ove nekretnine tužiteljica obilazi jer u [adresa] dolazi svake godine, istaknuvši da je oranicu i livadu tužiteljica dala da rade druge osobe, tako zna da je ZO uz odobrenje tužiteljice obrađivao potkućnicu koja se nalazi ispred kuće tužiteljice, dok je oranice tužiteljica dala da radi EO. Tužiteljica je sve nekretnine stekla nasljedstvom iza svoje majke ŠO. Poznato mu je da tužiteljica živi u [adresa], zadnji puta ju je vidio da je došla u [adresa] u kasnu jesen prošle godine, kada je došla na dan mature, a inače kada je tužiteljica dolazila u [adresa], nekada i dva puta godišnje, znao ju je osobno vidjeti ili bi mu njegova majka rekla da je vidjela da je došla. Nije mu poznato koliko bi ostajala u [adresa] kada bi došla, ali zna da je ponekad prespavala kod OO. Što se tiče oranica i livada koje tužiteljica ima u vlasništvu u [adresa] zna da su one sada u takvom stanju da su neuređene, obrasle šikarom i te nekretnine nitko ne koristi, no tužiteljica mu je rekla i zamolila ga da te nekretnine pripazi i da ih čuva. Osoba po imenu HO mu je poznata i koliko je čuo on je nekada navodno imao u zakupu navedenu oranicu zvanu Djetelišće, koja je sada u naravi livada jer se ne obrađuje, međutim, zna da je prije tri godine bila predmetom javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta i da faktički od tada spomenuti HO pretpostavlja tu nekretninu više ne koristi. Naime, tu oranicu, a sada livadu, trenutno koristi EO za ispašu svojih ovaca. Poznato mu je da je kuća u [adresa], koja je u ratu spaljena, sagrađena u vrijeme dok je bio malo dijete, a sagradio ju je otac tužiteljice. Čuo je, ali sa sigurnošću to ne zna, da je predmetne nekretnine djed tužiteljice sa očeve strane stekao još prije drugog svjetskog rata, no nije mu poznato po kojoj osnovi i na koji način je iste stekao.

9. Svjedok ZO iskazao je da mu je poznato da tužiteljica u [adresa] ima u vlasništvu kuću s potkućnicom i zemljom. Navedenu kuću sagradili su roditelji tužiteljice i on je prvi susjed toj kući, u kojoj je obitelj tužiteljice živjela do 1991. godine, kada su se odselili u Srbiju, a navedena kuća je sada u ruševnom stanju jer je tijekom Domovinskog rata srušena. Predmetne nekretnine obrađuje on osobno na zamolbu i uz odobrenje tužiteljice, tako da je na tim nekretninama nekada sijao kukuruz, nekada zob, pšenicu, dok je tužiteljica u [adresa] dolazila dva puta godišnje, odnosno svakih šest mjeseci, kada je boravila kod svoje rodbine. Predmetne nekretnine, a nakon što su tužiteljica i njezina obitelj 1991. godine odselili, nitko osim njega nije neposredno koristio pa niti Republika Hrvatska. Prvi je susjed kuće tužiteljice, koja je sada u ruševnom stanju, te stoga vidi kada tužiteljica dođe u [adresa] i tada bi obišla svoje nekretnine, a povremeno nešto na njima radila, tako je primjerice krčila te nekretnine, a kada bi došla ostala bi nekada na tjedan dana. HO ne može se dovesti u nikakvu vezu s ovim nekretninama o kojima je govorio. Bio je postupak nekada kod suda, a vezano za ove nekretnine, a koliko mu je poznato kao posjednik upisana je Republika Hrvatska, prije je bila upisana majka tužiteljice, a nakon provedene ostavinske rasprave iza njezine smrti bila je upisana tužiteljica. Kada je govorio o tome da po zamolbi i odobrenju tužiteljice obrađuje njezine nekretnine koje ima u [adresa], tada je isključivo mislio na nekretnine koje se nalaze u samom selu [adresa], i to ono zemljište gdje se nalazi srušena kuća i odmah zemljište u nastavku te kuće, potkućnica. Navedene nekretnine koje obrađuje uz odobrenje tužiteljice nose oznaku kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica na području [adresa], odnosno u k. o. [katastarska općina], ima i druge nekretnine u vlasništvu, međutim, te nekretnine on ne koristi niti obrađuje, poznato mu je da je samo jedan dio tih nekretnina u obradi i da taj dio tih nekretnina obrađuje EO.

9.1. Svjedok ZO u dodatnom iskazu ostao je kod svojih navoda da je predmetne kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristio od 1991. godine, nakon što su tužiteljica i njezina obitelj odselili iz RH, s tim da je korištenje ovih nekretnina 1991. godine dogovorio neposredno telefonskim putem sa roditeljima tužiteljice UO i NO. Majka tužiteljice se već 1992. godine počela vraćati u RH, a dolazila je u [adresa] i njega posjećivala te je te godine s majkom tužiteljice u razgovoru dogovorio da te nekretnine može dalje neposredno koristiti u njezino ime. Navedene nekretnine i danas neposredno koristi, ali sada uz odobrenje tužiteljice, s obzirom da su njezini roditelji u međuvremenu umrli, a osim toga i tužiteljica kada dođe sudjeluje u radovima na korištenju navedenih nekretnina. Nakon što mu je od strane pun. tuženika pročitan dio njegovog iskaza kojeg je kao svjedok dao u pojedinačnom z.k. ispravnom postupku koji se vodio po prijedlogu tužiteljice u predmetu Z-4914/2023, gdje je između ostalog naveo da tužiteljica ne vrši nikakva vlasnička ovlaštenja na kč. br. [katastarska čestica], može reći da se radi o njegovoj izjavi koju je dao u navedenom predmetu kao nespretno danoj izjavi, i ovom prilikom može reći da ostaje kod svog iskaza kojeg je dao u ovom parničnom postupku. Na pitanje da li ima kakvih saznanja o posjedovnom stanju čestice br. 1465/3 i broj 1467/9 naveo je da mu je poznato da ove nekretnine, koje se nazivaju [adresa], posjeduje i koristi EO, i te nekretnine je isti počeo koristiti odmah poslije Domovinskog rata, uz suradnju i dogovoru sa roditeljima tužiteljice, a nakon njihove smrti u dogovoru s tužiteljicom, i te nekretnine on koristi i posjeduje u ime i znanje tužiteljice. Poznato mu da je EO ove nekretnine koristio i rije 1991. godine, jer je telefonskim putem sa roditeljima tužiteljice dogovorio i u suradnji s njima počeo koristiti ove nekretnine 1991. godine, a kasnije te nekretnine je koristio u dogovoru i u suradnji s tužiteljicom. Poznata mu je osoba po imenu HO, a na pitanje da li ta osoba koristi nekretnine broja 1433/6D i broja 1467/9, naveo je da mu je poznato da spomenuti HO te nekretnine neposredno koristi i obrađuje i to misli od 2017. godine, odnosno od kada su te nekretnine prešle u vlasništvo RH, i kada je za te nekretnine HO sa državom zaključio ugovor o zakupu, i te nekretnine sada obrađuje kao zakupac. Na upit kako objašnjava činjenicu da je u prethodno danom iskazu između ostalog naveo da ima saznanja da tužiteljica u [adresa] ima i druge nekretnine, no da te nekretnine on ne koristi niti obrađuje i da mu je poznato da te druge nekretnine obrađuje EO, naveo je da se taj dio njegovog iskaza odnosi na one nekretnine koje se nalaze ispod Reke, a ne na ostale nekretnine koje tužiteljica ima u [adresa]. Rođen je u [adresa], gdje je živio sve do 1992. godine, kada se doselio u [adresa], no redovito dolazi u [adresa] jer tamo ima u vlasništvu kuću i zemlju. Otuda mu je poznato da je obitelj tužiteljice predmetne nekretnine koristila dugi niz godina, više od 70 godine, što mu je poznato i iz razgovora sa mještanima mjesta [adresa], Nekretnine koje on neposredno koristi, koristi uz suglasnost i odobrenje tužiteljice, a ranije njezinih roditelja, dok one nekretnine koje neposredno koristi EO isti također koristi uz suglasnost i odobrenje tužiteljice, a ranije njezinih roditelja, dok RH nikada nije koristila, niti bila u posjedu istih. Nekretnine koje posjeduje i koristi HO je prije 2017. godine neposredno koristio EO, također uz odobrenje i suglasnost tužiteljice, a prije toga uz suglasnost njezinih roditelja, i to od 1991. pa sve do 2017. godine kada je te nekretnine RH prenijela u svoje vlasništvo. Poznato mu je da je predmetne nekretnine tužiteljica stekla nasljeđivanjem iza svoje majke, otac je umro prije njezine majke. Poznato mu je da tužiteljica u [adresa] ima sada jednu ruševnu kuću koja je zapaljena u vrijeme Domovinskog rata, a tu ruševnu kuću održava kada dolazi u RH, a nekretnina na kojoj je ta kuća sagrađena nikada nije korištena od strane RH, niti je RH ikada bila posjednik te nekretnine. Što se tiče nekretnina koja se nalazi ispod Reke prema šumi, ima saznanja da se te nekretnine rade, no nije mu poznato tko te nekretnine obrađuje i koristi, a prema onome što je čuo, o čemu nema neposrednih saznanja, pa se stoga oko toga ograđuje, tužiteljica za te nekretnine ima dogovor s nekim da te nekretnine u njezino ime obrađuje. Može potvrditi i sa sigurnošću reći da se sve nekretnine o kojima je iskazivao u ovom postupku obrađuju.

10. Svjedokinja BO iskazala je da joj je poznato da tužiteljica u [adresa] ima kuću i zemlju, kuća je u Domovinskom ratu srušena. Tužiteljica sada živi u [adresa] i zna doći u [adresa], kojom prilikom obilazi srušenu kuću i održava svoje nekretnine, odnosno te nekretnine obilazi. Navedenu kuću održava ZO po odobrenju i zamolbi tužiteljice, jedan dio zemlje odražava EO, a drugi dio ĆO. Navedenu kuću sagradio je otac tužiteljice. Predmetne nekretnine je tužiteljica dobila od svoje majke nasljeđivanjem. Majka tužiteljice bila je prijavljena kod nje na adresi u [adresa], gdje je i živjela. Kroz to vrijeme dok je majka tužiteljice živjela kod nje, tužiteljica je dolazila njoj u posjetu i otuda joj je poznato da je iza majke tužiteljice provedena ostavinska rasprava te da je tužiteljica u ostavinskom postupku naslijedila svoju majku. Tužiteljica je zadnji puta bila u RH prije nepunih dva mjeseca, kada je došla na obljetnicu mature. Ostale nekretnine, koje su oranice i livade, tužiteljica kada dođe također obilazi, ali ih neposredno ne obrađuje već te nekretnine obrađuju i koriste spomenuti ZO i ĆO na zamolbu i uz odobrenje tužiteljice. Ovo joj je poznato jer su svi oni iz malog mjesta i poznaju se, a osim toga i ona u [adresa] ima imanje koje zna obići. Navedenu kuću koja je sada u ruševnom stanju sagradio je otac tužiteljice na zemljištu koje je naslijedio od svog oca. Nije joj poznato kako i na koji način je djed tužiteljice tu zemlju stekao.

11. Svjedok EO iskazao je da je obrađivao jednu oranicu tužiteljice površine nešto manje od 1 jutra, i to od 1992. do 2017. godine za sadnju kukuruza i žitarica, a od 2017. godine tu oranicu sada obrađuje i koristi HO, koji je u posjed te oranice došao tako što su ga u posjed uvele neke osobe za koje ne zna da li su predstavnici općine ili neke druge osobe. Druga oranica koja je na brdu nalazi u njegovom neposrednom posjedu i tu nekretninu, koja je sada u naravi livada, koristi za ispašu svojih ovaca uz odobrenje tužiteljice, i to od 1992. godine pa do danas. U posjed je stupio 1992. godine samoinicijativno, da bi krajem 1992. ili početkom 1993. godine majka tužiteljice UO rekla da tu oranicu može i dalje raditi samo da ne bude šikara, jer je ta nekretnina međašna s nekretninom njegove majke, koju također obrađuje i neposredno koristi. Ovo isto se odnosi i na oranicu na brdu koju od 1992. godine koristi za ispašu svojih ovaca. Što se tiče kuće u [adresa] poznato mu je da se radi o kući koja je u ruševnom stanju, a navedene dvije potkućnice koristio je IO od 1992. godine, a nakon njegove smrti prije 20-ak godina te nekretnine koristi njegov sin ZO. Za ove nekretnine pretpostavlja da je majka tužiteljice također dala odobrenje i suglasnost da iste koristi IO i njegov sin ZO. Poznato mu je da su navedenu kuću sagradili roditelji tužiteljice, nije mu poznato na koji način su roditelji tužiteljice stekli zemljište na kojem je kuća sagrađena, no ta kuća je postojala još u vrijeme dok je on bio dijete. Nije mu poznato da li je tužiteljici, a prethodno i njezinim roditeljima, itko ikada branio posjed i korištenje nekretnine koje imaju u [adresa]. Čuo je za osoba po imenu JO te zna da je isti s ocem tužiteljice koristio livade koje se nalaze preko rijeke Voćinke, na lijevoj strani rijeke, te da su te livade oni međusobno podijelili.

11.1. U dodatnom iskazu svjedok EO iskazao je da su nekretnine koje nose naziv Djetelište, koje su predmetom ovog postupka, on i njegov otac obrađivali od 1992. do 2015. ili 2016. godine, s tim da su te nekretnine prvu godinu samoinicijativno koristili, odnosno preorali kako ne bi izrasla šikara i korov, da bi u jesen 1993. ili 1994. godine u Matičnom uredu u Novoj Bukovici sreli majku tužiteljice, kojoj je rekao da te nekretnine on i otac obrađuju, na što je rekla da je dobro da to obrađuju samo da ne izraste šikara. Od tada pa do sve 2016. godine te nekretnine su on i otac obrađivali uz suglasnost majke tužiteljice. Navedene nekretnine zvane [adresa] od 2015. ili 2016. godine obrađuje i koristi HO, koji je te nekretnine dobio u zakup. Navedene nekretnine naziva [adresa] ne može identificirati po njihovim kat. brojevima jer mu ti brojevi nisu poznati, no zna da se radi u naravi o dvije katastarske čestice, jedna je površine 3/4 jutra, a druga 1/4 jutra, ovu manja česticu sada koristi za ispašu svojih ovaca. Poznato mu je da je IO, otac svjedoka ZO, obrađivao i koristio nekretnine tužiteljice, i vjeruje da je sa korištenjem i obradom tih nekretnina IO došao na isti način kako je došao i on za one nekretnine koje sada obrađuje uz suglasnost majke tužiteljice. Ne može sa sigurnošću tvrditi i reći kako je isti ušao u posjed tih nekretnina, ali vjeruje da je to učinio na isti način kao i on. Nekretnine koje se nalaze preko rijeke u naravi su livada i do rata obrađivali su ih roditelji tužiteljice, no tko je te nekretnine nakon rata obrađivao i tko ih sada obrađuje nije mu poznato, i ne može reći da li su te nekretnine sada livada i da te nekretnine netko kosi, ili je na tim nekretninama izrasla šikara. Poznato mu je da tužiteljica zna doći u RH, možda par puta godišnje, i ostaje po par dana. On i njegov otac 1992. godine su samoinicijativno počeli koristiti navedene nekretnine, jer za dopuštenje da te nekretnine koristi nije bio u mogućnosti nikoga pitati, s obzirom da je selo [adresa] napušteno 1991. godine zbog ratnih zbivanja, da bi se u selo ljudi počeli vraćati u proljeće 1992. godine. Rođen je u [adresa], i otuda mu je poznato da je obitelj UO koristila i imala u posjedu nekretnine u [adresa] i da te nekretnine RH nikada nije posjedovala niti koristila. Poznato mu je da je tužiteljica u [adresa] imala kuću koja je sada ruševna i zna da je tužiteljica kada bi došla u RH dolazila do te kuće, međutim, kuća je ruševna i nema se što posebno oko nje raditi, a što se tiče zemljišta na kojoj je ta kuća sagrađena, kao i drugo zemljište koje se nalazi neposredno u blizini te kuće, sada koristi i održava ZO. Nema neposrednih osobnih saznanja niti sa sigurnošću može reći da li je majka tužiteljice vezano za navedenu kuću podnosila zahtjev za obnovu, ali vjeruje da je taj zahtjev mogla podnijeti, iako oko toga nema neposrednih saznanja, naime, onog dana kada ju je zatekao kada su se sreli u Matičnom uredu u Novoj Bukovici, majka tužiteljice je došla upravo radi obnove te kuće, što mu je poznato jer su bili zajedno u prostoriji ureda kada je ona o tome govorila.

12. Svjedok HO iskazao je da se nalazi u neposrednom posjedu kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 1378 čhv, koju nekretninu posjeduje po osnovi ugovora o zakupu kojeg je zaključio po provedenom javnom natječaju 2015. godine s tadašnjom Agencijom za plaćanje u poljoprivredi. U posjed ove nekretnine od navedene Agencije je uveden u 9. mjesecu 2015., a sa neposrednom obradom iste započeo je 2016. godine i od tada pa sve do danas tu nekretninu neposredno posjeduje i obrađuje. Prije njega ovu nekretninu je koristio i obrađivao EO iz [adresa], koji je ovu nekretninu imao u arendi koju je usmeno dogovorio s majkom tužiteljice još 1992. ili 1993. godine. Nije mu poznato na koji način i po kom osnovu su roditelji tužiteljice ovu nekretninu stekli. Srušena obiteljska kuća nalazi se uz cestu Balinci-Ćeralije, s lijeve strane gledano prema Ćeralijama, u toj kući nekada je živio ĐO, pretpostavlja da se radi o ocu tužiteljice, koji je u toj kući živio sa svojom obitelji. Nije mu poznato tko je tu kuću sagradio niti kada je sagrađena. Poznato mu je da se iza rijeke Voćinke u pravcu juga nalazi nekretnina koja je u naravi samonikla šuma, a koja je nekada u naravi bila livada, i tu nekretninu zna da sada koristi ĆO iz [adresa] za izradu ogrjevnog drva, radi se o nekretnini koju je ranije koristio otac tužiteljice. Ne može točno reći da li ĆO tu nekretninu koristi bez znanja i odobrenja tužiteljice, pretpostavlja da ju koristi uz njezino odobrenje jer bi u suprotnom tužiteljica vjerojatno već reagirala. Spomenuti EO mu je rekao da je navedenu kč. br. [katastarska čestica] koristio uz znanje i odobrenje tužiteljice.

13. Svjedokinja OO iskazala je da u [adresa] živi od 1984. godine te da je njezin pok. suprug SO u [adresa] obrađivao određeno zemljišta, no ništa od zemljišta nije obrađivao a koje bi se nazivalo [adresa] i [adresa]. Što se tiče zemljišta koje se nalazi oko kuće tužiteljice u [adresa] poznato joj je da to zemljište održava ZO koji je zajedno sa svojim ocem IO to zemljište počeo održavati 1992. ili 1993. uz suglasnost majke tužiteljice jer je ona za ratnih zbivanja otišla iz [adresa], u to vrijeme kada su ZO i IO to zemljište počeli koristiti majka tužiteljice je živjela u [adresa], a s obzirom da su se znali družiti i posjećivati majka tužiteljice joj je osobno rekla da to zemljište uz njezinu suglasnost koriste IO i ZO. Nakon što joj je od strane pun. tuženika predočeno da je u svom iskazu u prethodnom postupku BO navela da nekretnine naziva [adresa] i L koristi i obrađuje njezin suprug SO, može reći da to nije istina, jer njezin suprug te nekretnine nikada nije koristio niti obrađivao. Što se tiče nekretnina naziva Djetelište poznato joj je da te nekretnine koristi i obrađuje EO i to također od 1992. ili 1993. godine uz suglasnost i u dogovoru s majkom tužiteljice. Nema saznanja da bi neke od nekretnina koje su predmet ovog postupka obrađivao HO. Dopušta mogućnost da je ZO spomenute nekretnine počeo obrađivati i ranije, dakle i prije 1992. godine, naime, nitko drugi osim njega nakon što je obitelj tužiteljice odselila nije koristio. Tužiteljica u [adresa] ima kuću koja je sada u ruševnom stanju te da je njezina majka u svezi obnove te kuće podnijela zahtjev, s kojim nije uspjela jer kako joj je to i sama pričala, netko je taj njezin zahtjev sabotirao, odnosno držao u ladici, međutim, nije joj poznato niti je to mogla saznati iz njezine priče kod kojeg tijela je ona taj zahtjev podnijela ni tko je bio odgovoran za rješavanje tog zahtjeva, niti da li je taj zahtjev netko držao u ladici, pa da se o njemu nije odlučivalo. Nije joj poznato da li je majka tužiteljice zahtjev za obnovu kuće podnijela osobno ili posredstvom neke druge osobe. Nema nikakvih saznanja da bi RH ikada koristila ili bila u posjedu nekretnine na kojoj je sagrađena navedena kuća, kada se govori o toj kući onda su svi u [adresa] znali da se radi o kući vlasništvo roditelja tužiteljice, navedene nekretnine zna da su prešle na tužiteljicu u ostavinskom postupku iza njezine majke, s obzirom da je ista umrla nakon što je prethodno umro otac tužiteljice. Što se tiče nekretnine naziva Jošava ima saznanja da nekretnina takvog naziva postoji u [adresa], međutim, ne zna točno gdje se nalazi i tko tu nekretninu obrađuje i koristi, ali zna da ta nekretnina sada pripada tužiteljici, odnosno njezinoj majci je pripadala, što joj je osobno poznato jer živi u [adresa] i zna da je i tu česticu imala majka tužiteljice. Nije joj poznato tko tu nekretninu sada obrađuje i što je ista sada u naravi, jer je ta nekretnine nešto dalje od njezine kuće, za razliku nekretnine naziva [adresa] koje se nalaze u blizini njezine kuće. Poznato joj je da su roditelji tužiteljice ove nekretnine stekli jer su oni starosjedioci u mjestu [adresa], i da su oni tu živjeli još od 50-ih godina prošlog stoljeća. Nikada nije čula da bi netko tužiteljici ni njezinim roditeljima osporavao i branio posjed navedenih nekretnina, oni su te nekretnine za svoga života nesmetano i mirno cijelo vrijeme uživali.

14. Tužiteljica je navela da predmetne nekretnine njezina obitelj koristi već oko 100 godina, a te nekretnine je nasljedstvom stekla od svoga oca i majke. Njezin otac je te nekretnine stekao nasljedstvom iza svog oca. Kuća koja se nalazi na jednoj od predmetnih čestica, a koja je sada u ruševnom stanju, je kuća u kojoj je ona sa svojom obitelji živjela sve do 1991. godine. Njezina majka se 1992. godine vratila u [adresa] te podnijela zahtjev za obnovu te kuće, međutim, posrednik kojeg je njezina majka angažirala nešto nije dobro odradio. Predmetnim nekretninama ona raspolaže na način da je te nekretnine dala na korištenje ZO, ĆO i EO. ZO je te nekretnine koristio od 2017. ili 2018. godine, a sadašnjiji posjednik onih nekretnina za koje je očevidom na licu mjesta utvrđeno da su u naravi kukuruzište, je HO, koji je u posjed ušao uz dopuštenje Republike Hrvatske. Inače, otkad je otišla živjeti u [adresa] 1991. godine dolazi 2, 3 ili 4 puta godišnje, pa čak i više, te navedene nekretnine obilazi i svaki puta se dogovara s ZO, ĆO i EO kako i šta će se na tim nekretninama raditi. Koliko joj je poznato Republika Hrvatska nikada nije ništa radila na ovim nekretninama ili vršila neke posjedovne čini, niti u vremenu prije nego što su ona i njezina obitelj odselili iz RH, a niti nakon tog razdoblja otkada živi u [adresa], niti ih je RH ikada obavijestila da bi tim nekretninama na bilo koji način raspolagala, a niti da je te nekretnine na kojima se nalazilo kukuruzište dala u zakup TO. U onim slučajevima kada dođe u RH ostaje po dan ili dva, i tom prilikom boravi ili kod BO iz [adresa], ili kod OO koja živi u [adresa]. U vrijeme kada dođe u RH dođe na dan ili dva, ima vremena da očisti oko kuće, odnosno očisti prilaz toj kući, jer za druge poslove nema niti vremena, a niti mehanizaciju za obavljanje radova. Druge nekretnine ne stigne čistiti, odnosno raditi nešto na njima, ali MO je znala dati nalog da sječe drva iz šume koja se nalazi iza rijeke Voćinke, a K je davala ovo zemljište koje se nalazi u kukuruzištu da koristi u njezino ime i za njezin račun. Na pitanje kako objašnjava činjenicu da je ZO u pojedinačnom z.k. ispravnom postupku između ostalog naveo da se on nalazi u posjedu predmetnih nekretnina, a da nju (tužiteljicu) nigdje tu ne spominje, navela je da se taj njegov iskaz odnosi na neko drugo zemljište. Naime, ZO je prodala jedno zemljište koje se nalazi između njihovih kuća, a koje je njezin otac kupio 1965. godine od AO, i vjerojatno je isti prilikom davanja iskaza mislio na to zemljište, a ne na ovo predmetno. Na pitanje kako objašnjava činjenicu da su na kč. br. [katastarska čestica]/6D prema povijesti promjena iz katastra kao posjednici bili upisani ĐO i JO, navela je da se obitelj JO odnosi na roditelje spomenute BO, međutim, njezini roditelj i njezin otac su se podijeli u vezi ove nekretnine, koja se nalazi iza rijeke Vojlovice, na način da je obitelj JO neposredno posjedovala česticu do same rijeke, a njezin otac odmah slijedeću česticu po redu iza ove nekretnine. Nije joj poznato kada su se oni podijelili vezano za posjed navedene nekretnine, pretpostavlja da su tu podjelu dogovorili usmeno i da stoga takva podjela nije bila provedena u katastarskim i zemljišnim knjigama. S osobama kojima je davala u arendu i na korištenje predmetne nekretnine tnije zaključila pisane ugovore o zakupu, već je s njima to dogovorila usmeno, a sve to vezano za činjenicu da su oni tada bili potencijalni kupci te nekretnine. Njezinim roditeljima, a niti njoj, nikada nitko nije branio ili osporavao posjed predmetnih nekretnina. Njezin otac je u [adresa] bio jedini koji je za navedenu kuću, koja se nalazi na jednoj od utuženih čestica, dobio građevinsku dozvolu i nacrt za gradnju kuće, i to još 70-ih godina prošlog stoljeća. Navedenu građevinsku dozvolu i nacrt kuće više ne posjeduje s obzirom da je ta dokumentacija uništena prilikom paljenja kuće tijekom rata.

14.1. U dodatnom iskazu tužiteljica je u cijelosti ostala kod ranije danog iskaza, istaknuvši da su njezini roditelji 1991. godine zbog ratnih djelovanja morali otići iz RH, prvotno su otišli u Mađarsku, nakon toga u Srbiju, no prilikom dolaska u Mađarsku već su kontaktirali svoje susjede da pripaze na nekretnine koje su oni do tada koristili, da bi se 1993. godine njezina majka vratila u [adresa], gdje je ostala živjeti faktički sve do svoje smrti, s tim da je samo povremeno znala doći u Srbiju, a pred smrt 2022. godine došla je u Srbiju kod nje i njezinog brata u Srbiju gdje je i umrla. Njezina majka je kada je došla u Slatinu 1993. godine dogovorila se sa susjedima da održavaju predmetne nekretnine, da mogu ubrati plodove kao nekretnine ne bi zarasle u korov. Njezini roditelji su već 1992. godine kontaktirali svoje susjede da pripaze na predmetne nekretnine da ih održavaju i ubiru plodove, u tom smislu kontaktirali su s ŽO, koja više nije živa, sa sada pok. mužem OO, zatim s FO, majkom EO, kao i sa ZO. Te osobe su uz odobrenje i suglasnost njezine majke stvarno koristili predmetne nekretnine na način da su održavali i ubirali plodove. Republika Hrvatska nikada ništa nije radila na predmetnim nekretninama. Što se tiče zemljišta na kojem je sagrađena kuća koja je u ratu spaljena oko te ruševne kuće nije se moglo ništa raditi, jedino što se moglo dio bašče obrađivati, a tu obradu je preuzeo ZO, također po odobrenju njezine majke. Na tom dijelu zemljišta su nekada bile pomoćne zgrade, pušnica, svinjci i sl., no i oni su u ratu spaljeni. Nakon što je 1991. godine otišla u Srbiju dolazila je u RH 4-5 puta godišnje, a u vrijeme kada se njezina majka 1993. godine vratila i ostala živjeti u [adresa] dolazila je i češće. U vrijeme kada je njezina majka odobrila navedenim osobama da mogu raditi predmetne nekretnine, da je ta suglasnost dana od strane njezine majke nakon što je njezina majka ŽO rekla da pripazi na ove nekretnine, a tada je preko te ŽO dala i suglasnost drugim osobama koje je spomenula da mogu obrađivati ovo zemljište, jer su se u međuvremenu te osobe raspitivale da li mogu raditi navedeno zemljište, a na temelju suglasnosti koju je njezina majka dala, te su se navedene osobe međusobno dogovorile tko će šta raditi na tom zemljištu. Osobe kojima je njezina majka dala suglasnost da mogu obrađivati i koristi predmetne nekretnine da su prije nego što je dana ta suglasnost ušli u posjed tih nekretnina već u proljeće 1993. godine, a nakon toga je njezina majka preko ŽO dala suglasnost da oni mogu koristiti te nekretnine. Dakle, te osobe su prethodno same ušle u posjed tih nekretnina i te nekretnine obrađivali, a naknadno su od njezine majke dobile suglasnost i odobrenje da mogu nastaviti sa obradom i čuvanjem tih nekretnina, čak su te osobe ponudile njezinoj majci da će nešto platiti za korištenje tih nekretnina, no njezina majka to nije prihvatila već im je samo rekla da nastave raditi te nekretnine i da ih čuvaju kao da se radi o njihovim nekretninama. Točno je da se u posjedu zemljišta koje je bilo predmetom ugovora o zakupu zaključenog između RH i HO spomenuti HO se i danas nalazi u posjedu tog zemljišta i to u onom dijelu gdje je bio zasađen kukuruz, a preostali dio koji nije bio obrađen taj dio koristi EO za ispašu svojih ovaca. Točno je da je ZO telefonom kontaktirao sa njezinom majkom i da je u tim kontaktima isti pitao majku da li može koristiti i obrađivati zemljište koje je već koristio do tada. Ne može reći da li je njezina majka ZO suglasnost za obradu i korištenje obrade tog zemljišta dala prije nego je isti počeo koristiti to zemljište ili je suglasnost dala nakon toga.

15. Provedenim geodetskim vještačenjem identificirane su predmetne nekretnine. Naime, u vještakom nalazu i mišljenju vještak Petar Ostroški naveo je da je izvršio usporedbu predmetnih nekretnina s važećim katastarskim planom te utvrdio da se radi o više čestica koje se nalaze u [adresa], a sve su uknjižene kao vlasništvo Republike Hrvatske. Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je prema PPU Općine Mikleuš unutar granica građevinskog područja, a ostale nekretnine se nalaze izvan granica građevinskog područja. Kč. br. [katastarska čestica] je površine 1167 m2, kč. br. [katastarska čestica] je površine 3157 m2, kč. br. [katastarska čestica]-D je površine 12443 m2 i kč,br. 1465/3 je površine 1331 m2, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i Pl. broj 613 k. o. [katastarska općina] upisane kao vlasništvo i posjed Republike Hrvatske. Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je površine 4956 m2 i upisana je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i u Pl. broj 1154 k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo i posjed Republike Hrvatske, a zakupac je VO iz [adresa]. Iz povijesti promjena izdane od Ureda za katastar nekretnina u Slatini od osnivanja katastra nekretnine su bile upisane kao posjed CO. Kč. br. [katastarska čestica] se nalazi uz cestu za Voćin, na južnoj strani, u naravi je potkućnica sa ostatcima zidova bivše kuće, obrasla šikarom. Na nju se nastavlja kč. br. [katastarska čestica] koja je u naravi livada, koja se proteže prema jugu do potoka. Oko 200 metara sjeverno od ceste i potkućnice nalazi se kč. br. [katastarska čestica], koja je u naravi oranica koju obrađuje u zakupu VO. Ta čestica se proteže od poljskog puta kojim se do nje dolazi prema istoku, na nju se nastavlja kat. čest. broj [katastarska čestica] koja je na padini prema istoku, u naravi je obrasla bjelogoričnim raslinjem. Južno od potkućnice na oko 900 metara, iza potoka Voćinka, istočno od poljskog puta prema cesti za Rijence, nalazi se kč. br. [katastarska čestica]-D, koja je u naravi samonikla bjelogorična šuma.

15.1. Vještački nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća jer je dan u skladu sa pravilima struke i vještine te utemeljen na vjerodostojnoj dokumentaciji i utvrđenjima do kojih je vještak došao identifikacijom i neposrednim pregledom predmetnih nekretnina na licu mjesta.

16. Na temelju provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja, cijeneći iskaze saslušanih svjedoka i tužiteljice, koje iskaze sud prihvaća jer su uvjerljivi, logični, međusobno suglasni i utemeljeni na njihovim vlastitim neposrednim saznanjima te nisu u suprotnosti sa utvrđenjima koja proizlaze iz pisanih dokaza, te cijeneći podatke sadržane u povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Virovitica, Odjel za katastar nekretnina Slatina od 24. travnja 2024., utvrđeno je da se tužiteljica nalazi u samostalnom, neprekidnom i poštenom posjedu predmetnih kč. br. [katastarska čestica]-D, računajući vrijeme posjeda njezinih roditelja, od 1955. godine pa sve do danas, dakle više 70 godina, dok se u samostalnom, neprekidnom i poštenom posjedu kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 1378 čhv tužiteljica nalazila više 60 godina, također računajući vrijeme posjeda njezinih roditelja, i to od osnutka katastarskog operata 1955. godine pa do 9. mjeseca 2015. godine, kada je temeljem Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području Općine Mikleuš od 27. svibnja 2015. (list 39 - 44) i Aneksa o revalorizaciji zakupnine za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od 25. rujna 2023. (list 31 - 35), zakupnik HO uveden u posjed. Naime, odredbom čl. 159. st. 3. ZVDSP određeno je da samostalni posjednik, čiji je posjed barem pošten, stječe vlasništvo nekretnine dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a prema st. 4. istog članka navedenog Zakona samostalni posjednik nekretnina u vlasništvu RH ..., steći će dosjelošću vlasništvo pošto je njegov pošteni samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko od onog iz st. 2. ovog članka, odnosno protekom 40 godina samostalnog neprekidnog posjedovanja.

16.1. Činjenica što su tužiteljica i njezini roditelji zbog ratnih događanja otišli u Srbiju 1991. godine, ne znači da se od tada više nisu nalazili u posjedu predmetnih nekretnina, niti da je uslijed toga došlo do prekida njihovog posjeda. Ovo stoga, što su roditelji tužiteljice, a nakon njihove smrti i tužiteljica, nakon odlaska 1991. godine zadržali faktičku vlast na predmetnim nekretninama. Naime, saslušani svjedoci potvrdili su navode tužiteljice da su ZO, prije njega i njegov otac, te EO uz odobrenje i suglasnost roditelja tužiteljice, a nakon njihove smrti uz odobrenje i suglasnost tužiteljice, nakon odlaska tužiteljice i njezinih roditelja preuzeli korištenje i posjed predmetnih kč. br. [katastarska čestica]- D 1992, na način da su iste održavali i ubirali plodove sve do danas, dok su kč. br. [katastarska čestica] održavali i koristiti, također uz odobrenje i suglasnost roditelja tužiteljice, a nakon njihove smrti uz suglasnost i odobrenje tužiteljice, sve do rujna 2023. godine, od kada se u posjedu nalazi zakupnik HO temeljem Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području Općine Mikleuš od 27. svibnja 2015.

16.2. Iz provedenih dokaza utvrđeno je da su ZO i njegov otac te EO za svo vrijeme tijekom kojeg, uz odobrenje i suglasnost roditelja tužiteljice, a nakon njihove smrti uz odobrenje i suglasnost tužiteljice, održavali i koristiti predmetne nekretnine, bili pomoćnici roditeljima tužiteljice, a nakon njihove smrti i pomoćnici tužiteljice, u posjedovanju predmetnih nekretnina, jer su roditelji tužiteljice, a nakon njihove smrti i tužiteljica, tijekom navedenog razdoblja zadržali faktičku vlast na predmetnim nekretninama, slijedom čega su nakon odlaska 1991. godine ostali neposredni posjednici predmetnih nekretnina. Naime, odredbom čl. 10. st. 1. ZVDSP određeno je da osoba koja ima faktičku vlast glede neke stvari, njezin je posjednik, dok je odredbom st. 2. istog članka određeno da tko svoju faktičku vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posredovanju, neposredni je posjednik.

17. Tužiteljičin posjed predmetnih nekretnina ima se smatrati poštenim uz primjenu oborive zakonske presumpcija iz odredbe čl. 18. st. 5. ZVDSP, prema kojoj se posjed smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno. Naime, nema sumnje da je tužiteljica bila uvjerenja da su njezini roditelji stvarni vlasnici predmetnih nekretnina jer su se u samostalnom neposrednom posjedu nalazili neprekidno najranije od osnutka katastarskog operata 1955. godine te im posjed nitko nikada nije osporavao niti branio, a nije utvrđeno da bi tužiteljica u vrijeme kada je nakon smrti svoje majke 2022. godine stekla posjed predmetnih nekretnina, znala ili imala razloga sumnjati da joj ne pripada pravo na posjed. U prilog tome govori činjenica da je tužiteljica, iako od 1991. godine živi u [adresa], nakon smrti svoje majke na predmetnim nekretninama nastavila vršiti vlasničkopravna ovlaštenja, na način da je predmetne nekretnine dala na korištenje i obradu EO te ZO. Ovakav pravni stav sukladan je pravnom stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, izraženom u odluci broj Rev- 494/21-2 od 11. svibnja 2021., prema kojem činjenica da su prednici tužitelja i tužitelj kao posjednici nekretnina mogli znati ili pak znali za upis u zemljišnim knjigama, konkretno da su te nekretnine u tim knjigama u svom razdoblju njihova posjedovanja bile upisane kao vlasništvo tuženika ili njegovih prednika, ne čini samo za sebe posjed prednika tužitelja i tužitelja nesavjesnim ili nepoštenim, ako prednicima tužitelja i tužitelju za razdoblje posjedovanja nitko nikada nije osporavao posjed, i ako su na nekretninama vršili i vlasničkopravna ovlaštenja.

18. Činjenica što je u pojedinačnom zk. ispravnom postupku rješenjem Općinskog suda u Virovitici SS u Slatini, br. Z-4914/2023 od 10. srpnja 2023. (list 47-51), odbijen prijedlog tužiteljice za ispravak upisa prava vlasništva na predmetnim nekretninama, nije od relevantnog značaja za donošenje meritorne odluke u ovom postupku. Naime, pojedinačni zk. ispravni postupak, kako to određuje odredba čl. 208. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (NN-63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje ZZK), poseban je zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog kojeg bi trebalo ispraviti određene zemljišno knjižne upise, a radi se o pravu koje može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa (čl. 208. st. 3. ZZK). Sud nije ovlašten ocjenjivati da li je navedeni zemljišnoknjižno ispravni postupak pravilno proveden, no ovlašten je i dužan u ovom postupku ispitati da li je tužiteljica stekla vlasništvo predmetnih nekretnina, odnosno da li na strani tužiteljice postoji pravni temelj za upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama i da li su ostvarene zakonske pretpostavke za određivanjem upisa prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

19. Bez relevantnog značaja je činjenica što je važećom odredbom čl. 388. st. 4. ZVDSP propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Naime, 8. listopada 1991. na snagu je stupio Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN-53/91, dalje ZOVO), kojim je u čl. 3. stavljena izvan snage odredba čl. 29. ZOVO o nemogućnosti stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima u društvenom vlasništvu. Nadalje, odredbom čl. 388. st. 4. ZVDSP (koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997.) bilo je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana, međutim, navedena odredba ukinuta je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. (NN-137/99), nakon čega je došlo do izmjene iste, na način da je donesena sada važeća odredba čl. 388. st. 4. ZVDSP, prema kojoj se ne računa vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991. u pogledu nekretnina u društvenom vlasništvu, što nije od relevantnog značaja za donošenje meritorne odluke u ovom postupku. Ovo stoga što su do dana ukidanja prvotne odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP, odnosno do 17. studenoga 1999., u konkretnom slučaju već bile ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću, jer je od stjecanja posjeda 1955. godine pa do 17. studenog 1999. otac tužiteljice bio u neprekinutom, samostalnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina više od 40 godina.

20. Potrebno je istaknuti da je sukladno praksi Europskoga suda za ljudska prava (dalje ESLJP) o pitanju stjecanja vlasništva na nekretninama koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, zauzeto shvaćanje da se uračunava i vrijeme dosjelosti prije tog datuma, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV. Naime, u presudi ESLJP od 11. lipnja 2009., zahtjev br. 35298/04, izraženo je stajalište da se u vrijeme dosjelosti računa i razdoblje dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, iako je odredba čl. 388. st. 4.ZVDSP, kojom je isto bilo propisano, ukinuta Odlukom Ustavnog suda RH od 17. studenoga 1999. Ovo zato jer zahtjev podnositelja ima dovoljno osnove u hrvatskom pravu da ga se smatra „imovinom“ zaštićenom čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava. Nadalje, u presudi ESLJP Radomilja i drugi protiv Hrvatske, zahtjev broj 37685/10 od 28. lipnja 2016., naglašeno je da je vrijeme kada je podnositelj zahtjeva podnio tužbu bilo nevažno za određivanje može li se njegov zahtjev za proglašavanjem vlasnikom nekretnine dosjelošću okvalificirati kao „imovina” zaštićena čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju. Umjesto toga, važno je bilo je li mu vlasništvo nad predmetnom nekretninom preneseno prema zakonu u vrijeme kada je čl. 388. st. 4. ZVDSP, u obliku u kojemu je izvorno sročen, još uvijek bio na snazi, što bi značilo jesu li se pretpostavke za stjecanje dosjelošću tada već bile ispunile. U istoj je presudi naglašeno da je odlučno da li je itko drugi osim lokalnih vlasti stekao ikakva prava u pogledu spornog zemljišta i je li itko drugi osim tužitelja potraživao ikakva prava, jer u protivnom bi ukidanjem čl. 388. st. 4. ZVDSP država ostvarila korist od vlastite greške, pri čemu se podrazumijeva da je s gledišta Suda hijerarhija između različitih tijela države nevažna.

21. S obzirom na sve navedeno, utvrdivši da se tužiteljica nalazi u samostalnom, neprekidnom i poštenom posjedu predmetnih kč. br. [katastarska čestica]-D, računajući vrijeme posjeda njezinih roditelja, od osnutka katastarskog operata 1955. godine pa sve do danas, dakle više 70 godina, dok se u neposrednom samostalnom posjedu kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 1378 čhv tužiteljica nalazila, računajući vrijeme posjeda njezinih roditelja od osnutka katastarskog operata 1955. godine pa do 9. mjeseca 2015. godine, dakle 60 godina, cijeneći da je odredbom čl. 159. st. 3. ZVDSP određeno da samostalni posjednik nekretnine, čiji je posjed barem pošten, stječe vlasništvo te nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja , a da prema st. 4. istog članka navedenog Zakona samostalni posjednik nekretnina u vlasništvu RH ..., steći će dosjelošću vlasništvo pošto je njegov pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko od onog iz st. 2. ovog članka, dakle, protekom 40 godina samostalnog neprekidnog posjedovanja, utvrđeno je da je tužiteljica pravo vlasništva predmetnih nekretnina stekla dosjelošću, slijedom čega je sud usvojio tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva predmetnih nekretnina te presudio kao u izreci.

22. Utvrdivši da su u konkretnom slučaju ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanjem prava vlasništva tužiteljice na predmetnim nekretninama dosjelošću, sud je usvojio i tužbeni zahtjev da je tuženik dužan trpjeti upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama u zemljišnim i posjedovnim knjigama u korist tužiteljice. Naime, odredbom čl. 130. st. 1. ZVDSP propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN-53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 79/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25), temeljem koje je sud obvezao tuženika da tužiteljici naknadi troškove postupka u iznosu od 2.000,00 EUR, i to 200,00 EUR za sastav tužbe (Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, NN-138/23, dalje Tarifa), 1.200,00 EUR za zastupanje na ročištima od 19. lipnja, 30. rujna i 18. prosinca 2024. te 8. listopada, 26. studenog 2025. i 28. siječnja 2026. (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), 100,00 EUR za pristup na ročišta za objavu presude od 24. siječnja 2025. (Tbr. 9. toč. 3. Tarife), 400,00 EUR za troškove očevida i geodetskog vještačenja, te u troškovniku zatraženi iznos od 50,00 EUR za sudsku pristojbu na tužbu i 50,00 EUR za sudsku pristojbu na presudu (Tbr. 1. st. 1. i Tbr. 2. st. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi, NN-37/23).

23.1. Sud je odbio zahtjev tužiteljice za naknadu troškova u iznosu od 100,00 EUR, budući da punomoćnik tužiteljice nije pristupio na ročište za objavu presude određenog za 27. veljače 2026.

U Slatini, 27. veljače 2026.

S u d a c :

Josip Bočkai

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka. O žalbi rješava županijski sud.

Dostaviti:

1. Davorin Tamaš, odvjetnik iz Slatine - punomoćnik tužiteljice.

2. ODO u Virovitici, Građansko upravni odjel - z.z. tuženika.