REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

R1-339/2021-

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu pojedincu Vesni Šprljan Prelević u pravnoj stvari predlagatelja ad 1) UO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad 2) GO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Zdenku Gudelju, odvjetniku u Splitu, protiv predloženika Grad Split, Obala kneza Branimira 17, OIB: 78755598868, radi određivanja naknade za zemljište, dana 27. veljače 2026.

r i j e š i o  j e :

Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja koji glasi: „Određuje se naknada za oduzeto zemljište čest. zem. [katastarska čestica], ZU 16054 k. o. [katastarska općina], u površini od 36 m2, u iznosu od 10.500,00 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom od dana 30.04.2021. god. do dana isplate tj. od dana uknjižbe predloženika.“

Odbija se prijedlog predlagatelja za naknadom troškova postupka.

Obrazloženje

1.U prijedlogu zaprimljenom 20. kolovoza 2021. navodi se kako je temeljem prijavnog lista Područnog ureda za katastar nekretnina Split, sastavljenog u travnju 2021., odobrenog od Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar Split klase: 932-06/21-02/371 dana 30.04.2021.god., Službenog glasnika grada Splita od 12.02.2013,.god. klase: 561-01/13-02/00001 Urbroj: 2181/01-01-13-06, Zaključka o utvrđivanju popisa nerazvrstanih cesta na području Grada Splita, sve pohranjeno u zbirci isprava Općinskog suda u Splitu – z.k. Odjel, pod brojem Z-33053/16, Očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti Grada Splita predloženik se uknjižio kao isključivi vlasnika za 1/1 dijela tj. za cijelo, izvršio brisanje vlasništva za po 1/8 dijela sa predlagatelja, time da nije isplatio naknadu za oduzeto zemljište predlagateljima koji su vlasnici za po 1/8 dijela čes. zem. 4081/12 k. o. [katastarska općina] Z. U. [broj ZK uloška]. Predloženik je izvršio uknjižbu prava vlasništva na dijelu od 2/8 predlagatelja od površine od 145 m2, time da predlagateljima za njihovih 36 m2 nije isplatio naknadu, te nije postignut sporazum o naknadi sukladno čl. 131. Zakona o prostornom uređenju i građenju pa se predlaže donošenje rješenja kojim će se odrediti naknada za predlagatelje. Predlagatelj svoja prava crpi iz prava vlasništva, odnosno prava na naknadu crpi sukladno čl. 36. Zakona o cestama kao i odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade.

Podneskom od 03. travnja 2025. predlagatelji uređuju prijedlog na način da se određuje naknadu za oduzeto zemljište u iznosu od 10.500,00 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom od dana 30.04.2021.god. do dana isplate tj. od dana uknjižbe predloženika.

2. U odgovoru na prijedlog predloženik navodi da se istome protivi jer iz dokaza koje uz svoj prijedlog dostavljaju predlagatelji jasno proizlazi kako je zemljišnoknjižni odjel naslovnog suda donio rješenje kojim se evidentira promjena kulture i ujedno dopušta uknjižbu prava vlasništva predloženika Grada Splita temeljem Zakona o cestama (,,Narodne novine" broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14). Odredba članka 132. st. 1. Zakona o cestama određuje da ,,postojeći upisi u katastru i zemljišnim knjigama javnih cesta koje su na temelju ovoga Zakona postale ceste iz članka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona zamijenit de se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave na temelju odluke iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona." Dakle, predmetna nekretnina sukladno odredbama Zakona o cestama predstavlja javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo pravo vlasništva Grada Splita. Pravni status predmetne nekretnine uređen je sukladno odredbama Zakona o cestama koji je stupio na snagu 28. srpnja 2011. te su primjenom članka 101. istog zakona predmetne čestice postale po sili zakona javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo Grada Splita. Dakle, predloženik je po sili zakona postao vlasnikom nekretnine koja predstavlja nerazvrstanu cestu, točnije, propisano je kako će se upis svih trećih osoba po službenoj dužnosti zamijeniti upisom javnog dobra u općoj uporabi te neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze. Predmetna cesta uvrštena je u popis nerazvrstanih cesta Zaključkom Grada Splita. Stoga je jasno kako predlagatelji popuno neosnovano potražuju naknadu za predmetnu nekretninu. Tijekom postupka predloženik ističe da je među strankama nesporno da predmetne nekretnine danas predstavljaju dio javnog dobra koji se nalazi na popisu nerazvrstanih cesta grada Splita, a isto je postalo dio javne ceste ex lege temeljem Zakona o cestama. Predloženik dostavlja Popis nerazvrstanih cesta na području Grada Splita (Službeni glasnik Grada Splita br. 8/2013.) na kojem se nalazi i [adresa] u [adresa], pod rednim brojem 507, str. 41. Nadalje, u odnosu na predmetnu nekretninu dostavlja se zemljišnoknjižni izvadak iz kojeg je jasno kako ista predstavlja nerazvrstanu cestu, UIica Josipa VO, te kao takva predstavlja javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu predloženika Grada Splita. lsto tako, dostavlja se i Rješenje naslovnog suda, ZK odjela, posl.br. Z-1705112021 od 20.07.2021. godine kojim je određeno evidentiranje promjene kulture i površine u novo stanje koje sada glasi ,, [adresa] u površini 145 m2, kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu predloženika Grada Splita. U smislu navedenog, kao jasan dokaz da predmetna nekretnina čini dio trase javne prometnice služi činjenica kako predlagatelji žive u ulici anagrafske oznake [adresa]. Slijedom svega navedenog, nesporno je kako nema mjesta primjeni propisa na koje se neosnovano pozivaju predlagatelji. Naime, iz svih dokaza koji se nalaze u spisu jasno proizlazi kako je zemljišnoknjižni odjel naslovnog suda donio rješenje kojim se evidentira promjena kulture i ujedno dopušta uknjižbu prava vlasništva predloženika Grada Splita temeljem Zakona o cestama (,,Narodne novine" broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14). Stoga se ponovno ističe kako odredba članka 132. st. 1. Zakona o cestama određuje da ,,postojeći upisi u katastru i zemljišnim knjigama javnih cesta koje su na temelju ovoga Zakona postale ceste iz članka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave na temelju odluke iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona." Dakle, predmetna nekretnina sukladno odredbama Zakona o cestama predstavlja javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo pravo vlasništva Grada Splita. Pravni status predmetne nekretnine uređen je sukladno odredbama Zakona o cestama koji je stupio na snagu 28. srpnja 2011. te su primjenom članka 101. istog zakona predmetne čestice postale po sili zakona javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo Grada Splita. Dakle, predloženik Grad Split je po sili zakona postao vlasnikom nekretnine koja predstavlja nerazvrstanu cestu, točnije, propisano je kako će se upis svih trećih osoba po službenoj dužnosti zamijeniti upisom javnog dobra u općoj uporabi te neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze. U konkretnom slučaju čak i kad bi predlagatelj imao pravo na naknadu za oduzeto zemljište, njegovo potraživanje je u zastari. Predlagatelj je svoj prijedlog podnio 17.08.2021. godine, dok je opće poznata činjenica kako predmetna [adresa] postoji daleko prije stupanja na snagu Zakona o cestama. Međutim, čak i gledajući isključivo činjenicu koja nije sporna među strankama da je predmetna nekretnina postala javno dobro u općoj uporabi (nerazvrstana [adresa]), ista je taj status stekla temeljem Zakona o cestama koji je stupio na snagu 28. srpnja 2011. Stoga činjenica kada, odnosno u kojem trenutku je u zemljišnim knjigama došlo do provedbe elaborata nije od značaja jer odredbe Zakona o cestama jasno određuju kako se tim zakonom uređuje pravni status nekretnina koje su u trenutku stupanja tog zakona na snagu predstavljale nerazvrstanu cestu. Dakle, rok bi počeo teći stupanjem na snagu citiranog zakona, odnosno od 28. srpnja 2011. godine.

3. Tijekom postupka pregledana je dokumentacija koja prileži spisu, pročitano je rješenje ZK odjela Split, od 20. srpnja 2021., nalaz i mišljenje sudskog vještaka Petra Čorića od 13. ožujka 2025. te Ivana Mijanovića od 17. ožujka 2025.

4. Na očevidu te nalazu i mišljenju sudskog vještaka Petra Čorića od 13. ožujka 2025. je utvrđeno kako predmetna nekretnina predstavlja z. k. č. zem. [katastarska čestica] (kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], evidentirane površine 105 m2, koja je na skici vještva prikazana kao lik: A, B, C, D, A, što u naravi predstavlja betonirani pristupni put, kojim se pristupa s asfaltirane ceste – [adresa] položene zapadno od iste. Uvidom u arhivsku građu katastra utvrđeno je: - Geodetskim elaboratom evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstane ceste, izrađenim od tvrtke Razmjer d.o.o. broj: 72/2021, potvrđenim od Područnog ureda za katastar Split, klasa: 932-06/2021-02/371, Split, 30.04.2021.god., formirana je z. k. č. zem. [katastarska čestica] (kat. 3573/12) k. o. [katastarska općina] u površini od 145 m2. Geodetskim elaboratom za provedbu Građevinske dozvole, izrađenim od Razmjer d.o.o. broj: 194/2023, potvrđenim od Područnog ureda za katastar Split, klasa: 932- 06/2023-02/1258, Split, 30.11.2023.god., od postojeće z. k. č. zem. [katastarska čestica] (kat. 3573/12) k. o. [katastarska općina] formirana je z. k. č. zem. [katastarska čestica] (kat. 3573/13) površine 40 m2, čime je predmetna z. k. č. zem. [katastarska čestica] (kat. 4081/12) k. o. [katastarska općina] dobila površinu od 105 m2. Do danas više nije bilo promjena na predmetnoj nekretnine glede oblika i površina.

5. U nalazu i mišljenju sudski vještak za građevinu Ivan Mijanović od 17. ožujka 2025. navodi kako predmetna nekretnina predstavlja površinu trajne javne namjene. Čl. 47. Zakona određena je izrada procjena nekretnina odnosno površina javne namjene te se ista utvrđuje prema stanju nekretnine u trenutku koji neposredno prethodi isključivanju zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjunkturnog razvoja (načelo prethodnog učinka). Procijenjena tržišna vrijednost k.č.z. 3573/12 k. o. [katastarska općina] od 105 m2 zaokruženo daje iznos od 30.700,00 € a za površinu od 36,00 m2 zaokruženo daje iznos od 10.500,00 €.

6. Na nalaz i mišljenje stranke nisu imale prigovora ni primjedbi.

7. Predmet ovog postupka je zahtjev predlagatelja, kao ranije upisanih suvlasnika predmetne nekretnine za isplatu naknade radi faktičnog oduzimanja te nekretnine na kojoj se u naravi nalazi dio ulice u Splitu oznake VO, koja ima status nerazvrstane ceste i predstavlja površinu trajne javne namjene.

8. Prema Zaključku o utvrđivanju popisa nerazvrstanih cesta na području Grada Splita, Klasa: 340-01/13-01/19, Urbroj: 2181/01- 01-13-02, koji se nalazi u zbirci isprava suda pod poslovnim brojem Z-33053/16 23.01.2013, (Službeni glasnik Grada Splita 8/13) pod red. br. 507 nalazi se i [adresa].

9. Prema izvatku iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica], broj ZK uloška: [broj ZK uloška], [adresa], upisana je nerazvrstana cesta za cijelo kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grad Split, OIB: 78755598868, Branimirova obala 17, Split.

10. Odredba članka 132. st. 1. Zakona o cestama (,,Narodne novine" broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) određuje da postojeći upisi u katastru i zemljišnim knjigama javnih cesta koje su na temelju ovoga Zakona postale ceste iz članka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave na temelju odluke iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona. Dakle, predmetna nekretnina sukladno odredbama Zakona o cestama predstavlja javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo pravo vlasništva Grada Splita. Pravni status predmetne nekretnine uređen je sukladno odredbama Zakona o cestama koji je stupio na snagu 28. srpnja 2011. te je primjenom članka 101. istog zakona predmetna čestica postala po sili zakona javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo Grada Splita. Sadržaj odredbi Zakona o cestama i smisao koji mu je zakonodavac dao je pitanje regulacije statusa koje nekretnine imaju već od ranije. Danom stupanja na snagu Zakona o cestama (2011. g.) se deklaratorno potvrđuje status nekretnina koji je stečen mnogo godina ranije, odnosno nekretnine koje se koriste kao javni put i služe prolazu većeg broja ljudi, predstavljaju javno dobro u općoj uporabi. Od trenutka kada je predlagateljima ili pravnim prednicima, faktički oduzeta nekretnina, odnosno od kada su u saznanju da ne mogu vršiti svoja stvarna prava na istoj i da se predmetni dijelovi nekretnine koriste kao cesta i služe većem broju ljudi za prelazak, tada je izvršena prenamjena nekretnine i ona je postale javni put i od tog trenutka teče rok u kojem su predlagatelji mogli tražiti naknadu štete ili isplatu na ime oduzete nekretnine bez naknade i bez provođenja izvlaštenja.

11. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom na drugoj sjednici Građanskog odjela održanoj 27. svibnja 2024., zahtjev za isplatu naknade za zemljište koje je oduzeto bez zakonom predviđenog postupka (radi izgradnje prometnice), zastarijeva u općem zastarnom roku iz čl. 225. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), time da zastara počinje teći onog trenutka kada tužitelj kao prijašnji vlasnik objektivno više nije mogao s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju te nekretnine u posjed, što je zapravo trenutak izgradnje ceste i završetka radova.

Predlagatelji bez obzira na upis u zemljišnim knjigama, temeljem članka 170. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 81/15. i 94/17. - dalje: ZVDSP) u vezi sa čl. 131. ZC više nisu (su)vlasnici dijelova sporne nekretnine, već je to temeljem zakona predloženik. Predloženik je stekao vlasništvo navedenog dijela nekretnine ex lege, pa sam upis u zemljišne knjige kod takvog stjecanja prava vlasništva nema konstitutivno značenje te izostanak uknjižbe ne znači da predloženik vlasništvo nije stekao (odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, od 7. veljače 2017. broj U-I-6326/2011). Opći zastarni rok kod oduzimanja zemljišta bez provođenja postupka izvlaštenja započinje teći onog trenutka kada je faktično nerazvrstana cesta izgrađena i kada više nije bilo mogućnosti tražiti povrat nekretnina od tuženika koji ih je posjedovao bez pravnog osnova. Pravo na povrat nekretnine može se ostvariti sve do onog trenutka dok nije promijenjena namjena nekretnine ili dijela nekretnine, tako da više nije moguće s uspjehom zahtijevati predaju u posjed. Od tog trenutka vlasnici takvog zemljišta stječu pravo na naknadu štete ili eventualno naknadu zbog stjecanja bez osnove prema pravilima obveznog prava. Time što je preko spornog dijela predmetne nekretnine izgrađena [adresa] taj dio postao je faktički dio javne ceste kao javnog dobra u općoj uporabi čime je prestalo dotadašnje (su)vlasništvo ranijih (su)vlasnika. Kako je predmetna nekretnina bila utvrđena kao nerazvrstana cesta na području Grada Splita čiji je pravni status uređen sukladno odredbama Zakona o cestama koji je stupio na snagu 28. srpnja 2011. od kojeg datuma počinje teći zastarni rok (uz općepoznatu činjenicu da je ulica sagrađena prije stupanja na snagu ovog zakona) a prijedlog je podnesen 20. kolovoza 2021. osnovan je prigovor predloženika te je zahtjev predlagatelja odbijen kao neosnovan.

Split, 27. veljače 2026.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. predlagatelja i predloženiku

- u spis