Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pr-240/2025-8

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sylviane Kraljević, u pravnoj stvari tužitelja IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Velimir Švigir, odvjetnik u Odvjetničkom društva Rački i kolege j.t.d. Zagreb, Oreškovićeva ulica 6 D/1, 10000 Zagreb, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 66486182714, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, Građansko-upravni odjel, Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac, radi isplate, nakon glavne javne rasprave zaključene 23. prosinca 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja MS, odvjetničkog vježbenika u Odvjetničkom društvu Rožman & Oredić, Karlovac i Sandre Bišćan zamjenice općinskog državnog odvjetnika, po objavi 27. veljače 2026.

p r e s u d i o j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, i drugim neradnim danima, rada u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu (terenski dodatak, vojne vježbe, obuka, počasna straža na pogrebima i sav ostali rad na terenu), stražarsku službu dežurstvo i požarnu dužnost za utuženo razdoblje od dana 29. kolovoza 2011.g. do 17. srpnja 2017.g. iznos od 939,80 EUR bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

-za veljaču 2012.g. na iznos od 7,96 EUR počev od 15. ožujka 2012.g. do isplate -za travanj 2012.g. na iznos od 103,21 EUR počev od 15. svibnja 2012.g. do isplate -za srpanj 2012.g. na iznos od 232,52 EUR počev od 15. kolovoza 2012.g. do isplate -za rujan 2012.g. na iznos od 20,10 EUR počev od 15. listopada 2012.g. do isplate -za studeni 2012.g. na iznos od 116,78 EUR počev od 15. prosinac 2012.g. do isplate -za siječanj 2013.g. na iznos od 96,34 EUR počev od 15. veljače 2013.g. do isplate -za kolovoz 2013.g. na iznos od 82,86 EUR počev od 15. rujna 2013.g. do isplate -za rujan 2013.g. na iznos od 46,59 EUR počev od 15. listopada 2013.g. do isplate

-za listopad 2013.g. na iznos od 76,54 EUR počev od 15. studenog 2013.g. do isplate

-za studeni 2013.g. na iznos od 46,69 EUR počev od 15. prosinca 2013.g. do isplate

-za ožujak 2014.g. na iznos od 111,74 EUR počev od 15. travnja 2014.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB -a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-tnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015.g. do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3%-tna poena, u roku od 8 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3% -tna poena, a sve u roku 8 dana.“

II Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rada u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu (terenski dodatak, vojne vježbe, obuka, počasna straža na pogrebima i sav ostali rad na terenu), stražarsku službu, dežurstvo i požarnu dužnost za utuženo razdoblje od dana 29. kolovoza 2011.g. do 17. srpnja 2017.g. iznos od 54,86 EUR / 413,31 kn bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

-za travanj 2012.g. na iznos od 9,94 EUR / 74,88 kn počev od 15. svibnja 2012.g. do isplate

-za srpanj 2012.g. na iznos od 18,97 EUR / 142,95 kn počev od 15. kolovoza 2012.g. do isplate

-za studeni 2012.g. na iznos od 16,67 EUR / 125,59 kn počev od 15. prosinca 2012.g. do isplate

-za siječanj 2013.g. na iznos od 9,28 EUR / 69,89 kn počev od 15. veljače 2013.g. do isplate

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, do 31. srpnja 2015., od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima razlike bruto plaće, sve u roku 15 dana.

III Odbija se ostali dio tužbenog zahtjeva za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima razlike bruto plaće u t. II izreke presude.

IV Nalaže se tuženici da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 3.405,89 eura sa zateznom kamatom tekućom od 27. 2. 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik kod Republike Hrvatske – Ministarstva obrane, Zagreb, Trg kralja P. Krešimira IV br. 1, kao pripadnik HKOV, Gardijska oklopno-mehanizirana brigada na poslovima djelatne vojne osobe, na ustrojbenom mjestu zapovjedik desetine, ustrojbeni čin narednik. Tužitelj je kao djelatna vojna osoba u vremenskom razdoblju od 29.8.2011.g. do dana podnošenja tužbe 17.05.2017.g. imao pravo na uvećanu plaću i dodatke na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rada u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu (vojne vježbe, pripreme za mirovne misije, obavljanja počasnih straža na pogrebima i sav ostali rad na terenu) te stražarsku službu, dežurstvo i požarnu dužnost. Također, tužitelj je sukladno propisima (Zakonu o radu, Kolektivnom ugovoru i Pravilniku) imao pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.

2. Tužena nije u skladu s propisima isplaćivala dio plaće i dodatke na plaću, pa je tužitelj zbog neisplaćenih dijelova plaća i dodataka na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rada u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu ( vojne vježbe, pripreme za mirovne misije, obavljanja počasnih straža na pogrebima i sav ostali rad na terenu) te stražarsku službu, dežurstvo i požarnu dužnost, u svojim materijalnim pravima s osnova vojne službe u OS RH uskraćen za mjesečni iznos od 160,86 kn bruto, u vremenskom razdoblju od 29.8.2011.g. do dana podnošenja tužbe 17.05.2017.g., odnosno za ukupan iznos od 11.100,00 kn bruto.

3. Također, tužena u razdoblju od 29.8.2011.g. do dana podnošenja tužbe 17.05.2017.g. nije isplaćivala naknadu plaće za godišnji odmor sukladno propisima (Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom) u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca već mu je isplaćivana naknada koja je znatno manja od one koja pripada tužitelju. Zbog neplaćanja naknade plaće za godišnji odmor u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, sukladno propisima, tužitelj smatra da je oštećen za iznos od 1.200,00 kn godišnje, odnosno za ukupan bruto iznos od 6.000,00 kn.

4. Tužitelj zadržava pravo da nakon provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja detaljnije uredi pojedine mjesečne iznose koji se trebaju isplatiti i datume njihovih dospijeća, zajedno sa tijekom zakonskih zateznih kamata za iste.

5. Tužitelj je sukladno članku 186.a Zakona o parničnom postupku Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu dana 29.8.2016.g. podnio zahtjev za mirno rješenje spora. O istom zahtjevu Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu odlučilo je na način da se negativno očitovalo na zahtjev tužitelja.

6. Slijedom navedenog, predlaže se sudu da nakon zakazane i provedene rasprave, sukladno čl. 186.b Zakona o parničnom postupku donese sljedeće rješenje: "Nalaže se tuženoj REPUBLICI HRVATSKOJ, OIB: 52634238587 - za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 66486182714, da u sudski spis dostavi: knjige dnevnih zapovjedi, dnevnik straže, kartice djelatnika, prihvatnicu, isplatne liste, obračun plaća, rekapitulacije po primanju, izvod iz evidencije radnog vremena, evidencije dnevnih rasporeda rada tužitelja, kao i da dostave podatke o dopuštenom izbivanju tužitelja vikendima iz postrojbe, evidencija prekovremenog rada, rada noću, subotama, nedjeljama i u smjenama (turnusima), terenskog rada, obavljanja stražarske dužnosti i požarstva, evidenciju o vremenu obavljenih počasnih straža na pogrebima, evidencije godišnjih odmora (plan korištenja godišnjeg odmora), izvod iz evidencije korištenja godišnjih odmora, tabularni prikaz broja dana, razdoblja korištenja i isplaćene pripadajuće naknade plaće za godišnji odmor u utuženom periodu." i presudu:

"I.Nalaže se tuženoj REPUBLICI HRVATSKOJ, OIB: 52634238587 - za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 66486182714 isplatiti tužitelju na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rada u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu (vojne vježbe, pripreme za mirovne misije, obavljanja počasnih straža na pogrebima i sav ostali rad na terenu) te stražarsku službu, dežurstvo i požarnu dužnost za utuženo razdoblje od dana 29.8.2011.g. do 17.05.2017.g., neutvrđeni iznos kuna bruto (prema pribavljenim podacima iz gornjeg rješenja) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa od 15. u mjesecu za prethodni mjesec, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-tnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015.g. do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3%-tna poena, u roku od 8 dana.

II.Nalaže se tuženoj isplatiti tužitelju na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje od dana 29.8.2011.g. do 17.05.2017.g., neutvrđeni iznos kuna bruto (prema pribavljenim podacima iz gornjeg rješenja) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa od 15. u mjesecu za prethodni mjesec, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-tnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015.g. do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3%-tna poena u roku od 8 dana.

III.Nalaže se tuženoj isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3% -tna poena, a sve u roku 8 dana."

7. Tužitelj je tužbeni zahtjev konačno precizirao podneskom od 26. 10. 2020. U podnesku navodi da je zaprimio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Daria Jankovića od 16. listopada 2020.g., pa se ovim podneskom očituje o istome kako slijedi. Stalni sudski vještak je u nalazu i mišljenju napravio dvije varijante vještačenja. Prva varijanta, prikazana u tablici na str. 10. i 11. nalaza i mišljenja, odnosi se na prekovremeni rad bez odbitka slobodnih dana. Druga varijanta, prikazana u tablici na str. 12. i 13. nalaza i mišljenja, odnosi se na prekovremeni rad umanjen za korištene slobodne dane. Nadalje, sudski vještak je na str. 13. nalaza i mišljenja utvrdio i razliku neisplaćenog terenskog dodatka. Tužitelj smatra da druga varijanta vještačenja, prikazana u tablici na str. 12. i 13. nalaza i mišljenja, nije bila potrebna jer iz sudskog spisa proizlazi da tužitelj nije koristio slobodne dane za prekovremeni rad odnosno nema dokaza da je tužitelj koristio slobodne dane za prekovremeni rad tj. da je tuženik omogućio tužitelju korištenje slobodnih dana za prekovremeni rad. Sudski vještak u nalazu i mišljenju na str. 5. vještak navodi kako tuženik nije dostavio dokumentaciju iz koje bi se bez zadrške i bilo kakve dvojbe moglo utvrditi kada su, u kojem trajanju i za koji prekovremeni rad odobravani pojedini slobodni dani te kako nije u mogućnosti od izračuna prekovremenih sati od ostvarenog prekovremenog rada točno odbiti ono što se odnosi na slobodne dane ostvarene baš za prekovremeni rad. Iz navedenog je vidljivo da tuženik nije dostavio podatke tražene od strane vještaka odnosno da tuženik nije uredno i propisno vodio traženu evidenciju. Proizlazi da tužitelj nije niti mogao koristiti slobodne dane ostvarene zbog prekovremenog rada na terenu, odnosno da nije mogao raditi u preraspodjeljenom radnom vremenu, obzirom da u spisu ne postoji niti jedan dokaz o tome da je tužitelj iskoristio slobodne dane s osnove prekovremenog rada. Tužitelj navodi i primjere iz sudske prakse: Županijskog suda u Rijeci poslovni broj: Gž R- 202/19 od 29. svibnja 2019.g.,Gž R-144/2019-2 od 24. listopada 2019.g. te Gž R- 394/2018 od 21. rujna 2020.g., Županijskog suda u Splitu poslovni broj: Gž -196/19-2 od 11. veljače 2020.g., Gž R-722/2018-2 od 6. srpnja 2020.g., Gž-865/19-2 od 26. ožujka 2020.g., te Gž R-974/2018 od 22. rujna 2020.g. Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj: Gž R-23/2019-4 od 5. ožujka 2020.g., Gž R-825/2018-3 od 2. travnja 2020.g. i Gž R-12/2019-4 od 1. rujna 2020.g. u kojim primjerima je odlučivano u istoj pravnoj stvari, te je isti drugostupanjski sud utvrdio da je teret dokazivanja na tuženiku jer isti nije vodio evidenciju radnog vremena sukladno zakonskim odredbama Zakona o radu. Stoga, tužitelj prihvaća varijantu prvu nalaza i mišljenja sudskog vještaka od 16. listopada 2020.g. te mišljenje sudskog vještaka u svezi s neisplaćenom razlikom terenskog dodatka, u kojima je vještak Dario Janković utvrdio da je neisplaćena razlika bruto plaće i terenskog dodatka u ukupnom iznosu od 18.309,54 kn.

8. Prema tome, u skladu s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka, tužitelj uređuje svoj tužbeni zahtjev, koji zbog više izvedenih verzija vještačenja postavlja u skladu s odredbom čl. 186.b. st. 3. Zakona o parničnom postupku te predlaže naslovnom sudu po zaključenju glavne rasprave donijeti sljedeću presudu:

"I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, i drugim neradnim danima, rada u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu (terenski dodatak, vojne vježbe, obuka, počasna straža na pogrebima i sav ostali rad na terenu), stražarsku službu dežurstvo i požarnu dužnost za utuženo razdoblje od dana 29. kolovoza 2011.g. do 17. srpnja 2017.g. iznos od 7.078,69 kn bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

- za veljaču 2012.g. na iznos od 59,76 kn počev od 15. ožujka 2012.g. do isplate

- za travanj 2012.g. na iznos od 776,89 kn počev od 15. svibnja 2012.g. do isplate

- za srpanj 2012.g. na iznos od 1.751,19 kn počev od 15. kolovoza 2012.g. do isplate

- za rujan 2012.g. na iznos od 150,70 kn počev od 15. listopada 2012.g. do isplate

- za studeni 2012.g. na iznos od 879,10 kn počev od 15. prosinac 2012.g. do isplate

- za siječanj 2013.g. na iznos od 725,12 kn počev od 15. veljače 2013.g. do isplate

- za kolovoz 2013.g. na iznos od 623,54 kn počev od 15. rujna 2013.g. do isplate

- za rujan 2013.g. na iznos od 349,53 kn počev od 15. listopada 2013.g. do isplate

- za listopad 2013.g. na iznos od 574,45 kn počev od 15. studenog 2013.g. do isplate

- za studeni 2013.g. na iznos od 349,53 kn počev od 15. prosinca 2013.g. do isplate

- za ožujak 2014.g. na iznos od 838,88 kn počev od 15. travnja 2014.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB -a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-tnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015.g. do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3%-tna poena, u roku od 8 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje od dana 29. kolovoza 2011.g. do 17. srpnja 2017.g. iznos od 11.230,85 kn bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

- za prosinac 2011.g. na iznos od 252,80 kn počev od 15. siječnja 2012.g. do isplate

- za siječanj 2012.g. na iznos od 515,62 kn počev od 15. veljače 2012.g. do isplate

- za veljaču 2012.g. na iznos od 42,60 kn počev od 15. ožujka 2012.g. do isplate

- za kolovoz 2012.g. na iznos od 1.391,07 kn počev od 15. rujna 2012.g. do isplate

- za siječanj 2013.g. na iznos od 350,52 kn počev od 15. veljače 2013.g. do isplate

- za veljaču 2013.g. na iznos od 125,44 kn počev od 15. ožujka 2013.g. do isplate

- za ožujak 2013.g. na iznos od 143,12 kn počev od 15. travnja 2013.g. do isplate

- za lipanj 2013.g. na iznos od 273,43 kn počev od 15. srpnja 2013.g. do isplate

- za srpanj 2013.g. na iznos od 595,43 kn počev od 15. kolovoza 2013.g. do isplate

- za kolovoz 2013.g. na iznos od 276,62 kn počev od 15. rujna 2013.g. do isplate

- za prosinac 2013.g. na iznos od 435,63 kn počev od 15. siječnja 2014.g. do isplate

- za siječanj 2014.g. na iznos od 814,77 kn počev od 15. veljače 2014.g. do isplate

- za srpanj 2014.g. na iznos od 334,77 kn počev od 15. kolovoza 2014.g. do isplate

- za kolovoz 2014.g. na iznos od 679,86 kn počev od 15. rujna 2014.g. do isplate

- za prosinac 2014.g. na iznos od 413,83 kn počev od 15. siječnja 2015.g. do isplate

- za siječanj 2015.g. na iznos od 648,96 kn počev od 15. veljače 2015.g. do isplate

- za srpanj 2015.g. na iznos od 206,91 kn počev od 15. kolovoza 2015.g. do isplate

- za kolovoz 2015.g. na iznos od 855,43 kn počev od 15. rujna 2015.g. do isplate

- za prosinac 2015.g. na iznos od 568,03 kn počev od 15. siječnja 2016.g. do isplate

- za siječanj 2016.g. na iznos od 622,13 kn počev od 15. veljače 2016.g. do isplate

- za srpanj 2016.g. na iznos od 777,66 kn počev od 15. kolovoza 2016.g. do isplate

- za kolovoz 2016.g. na iznos od 292,21 kn počev od 15. rujna 2016.g. do isplate

- za prosinac 2016.g. na iznos od 305,49 kn počev od 15. siječnja 2017.g. do isplate

- za siječanj 2017.g. na iznos od 308,52 kn počev od 15. veljače 2017.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB -a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-tnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015.g. do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3%-tna poena, u roku od 8 dana.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3% -tna poena, a sve u roku 8 dana."

9. U odgovoru na tužbu tuženica osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Poziva se na Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika – NN br. 140/02. i 68/11. posebno na odredbu članka 4. Pravilnika. Dopunom te odredbe koja je stupila na snagu 25. 6. 2011. propisano je da DVO čija je narav službe takva da mora raditi prekovremeno, noću, nedjeljom, blagdanom i zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca. Tuženica se poziva i na odredbu članka 2. st 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba – NN br. 54/14. koji je stupio na snagu 1. 5. 2014. kojom je propisano da DVO za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu. Budući da djelatnici u spornom razdoblju nisu radili prekovremeno ne pripada im pravo na isplatu naknade plaće za godišnji odmor sukladno čl. 4. st. 3. citiranog Pravilnika. Ujedno tuženica ističe da obzirom na datum stupanja na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika, naknada plaće za godišnji odmor za 2011. neovisno o načinu rada tužitelja i neovisno o tome što je za ta potraživanja nastupila zastara potraživanja, nije niti mogla biti obračunata prema visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca. Obzirom da tužitelju nisu isplaćivani dodaci na plaću na ime prekovremenog rada, rada noću, subotom, nedjeljom i blagdanima jer je temeljem istih koristio slobodne dane te mu je isplaćena naknada plaće u istom iznosu kao da radi, a sukladno navedenom Pravilniku, tužitelj nema pravo na isplatu navedenog dodatka za vrijeme korištenja godišnjeg odmora. Propisi doneseni na temelju Zakona o službi u oružanim snagama RH imaju prednost u primjeni u odnosu na propise o državnim službenicima i namještenicima i opće propise o radu odnosno KU sklopljene u skladu s njima.

10. U utuženom razdoblju primjenjivalo se više propisa. Od 1. 10. 2009. do 1. 6. 2014. primjenjivala se Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika-Narodne novine broj 118/09. i 118/12. i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće – NN 119/09. koji su stupili na snagu 1. listopada 2009. Tom Odlukom bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radno vremena u OS RH te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rad u smjenama i turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarska služba, a Pravilnikom bilo je regulirano pitanje dodataka za dežurstvo i stražarsku službu. Tuženica ukazuje na sudsku praksu županijskih sudova i VSRH. Drugo razdoblje je razdoblje nakon 26. 6. 2013. kad je stupio na snagu novi Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (NN 73/13. i 75/15.) kojim je propisano čl. 136. plaća djelatnih vojnih osoba sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću. Prema čl. 239. st. 1. tog Zakona dodaci na plaću su oni dodaci koje ostvaruju DVO za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke. Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada. Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima DVO dok dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada. Ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka kao i deficitarna zanimanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak. Prema čl. 153. služba u Oružanim snagama organizirana je na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan. Radno vrijeme je razdoblje u kojem je djelatna vojna osoba obvezna obavljati poslove dužnosti koju obnaša prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima nadležne osobe. Raspored radnog vremena odlukom određuje ministar obrane. Prema čl. 155. djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću u skladu s člankom 139. ovoga Zakona. Temeljem navedenog Zakona donesena je Odluka o rasporedu radnog vremena (NN 66/14.) i Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 33/14., 41/14., 53/14.). Prema Odluci iz 2014. DVO ne pripada pravo na uvećanje plaće, nego za to ostvaruju pravo na dodatak za vojnu službu u skladu s Pravilnikom koji uređuje pravo na dodatke na plaću DVO. Propisi doneseni na temelju Zakona o službi u oružanim snagama RH imaju prednost u primjeni u odnosu na propise o državnim službenicima i namještenicima i opće propise o radu odnosno KU sklopljene u skladu s njima. Tuženica predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu parničnog troška tuženici.

11. U podnesku od 14. 2. 2018. tuženica ističe prigovor zastare za sva potraživanja dospjela prije 17. 2. 2012. Za razdoblje od 17. 2. 2012. do 31. 5. 2014. djelomično priznaje osnovanost tužbenog zahtjeva u odnosu na prekovremeni rad na terenu, osim za rad u mirovnim misijama u inozemstvu i drugim oblicima službe obavljanim u inozemstvu. Što se tiče zahtjeva za naknadom plaće godišnji odmor za razdoblje od 17. 2. 2012. do 7. 5. 2014. tuženica priznaje osnovanost zahtjeva u tom dijelu. Međutim, tuženica osporava u cijelosti visinu zahtjeva u odnosu na cijelo utuženo razdoblje.

12. U dokaznom postupku sud je pročitao odluku o rasporedu, zahtjev za mirno rješenje spora, odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora, dopise i očitovanja MORH-a, evidencije radnog vremena, kartice djelatnika, izveden je dokaz vještačenjem po D&S d.o.o. Karlovac.

13. Predmet ove tužbe je potraživanje tužitelja s osnove razlike plaće i dodataka na plaću s osnove prekovremenog rada, rada noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i u smjenama, rada na terenu (pripreme za misije, vojne vježbe, građevinski radovi na terenu, obuka, operacije potpore u miru, taborovanje, pomoći u humanitarnim akcijama i sav ostali rad na terenu) te obavljanja stražarskh dužnosti i dužnosti požarstva, terenskog dodatka, kao i naknade plaće za godišnji odmor u vremenskom razdoblju od 29. 8. 2011. do. 17. 5. 2017. Prema konačno specificiranom tužbenom zahtjevu tužitelj zahtijeva u podnesku od 26. 10. 2020. tužitelj zahtijeva razliku plaće za prekovremeni rad, rad noću i subotom za mjesec veljaču, travanj, srpanj, rujan i studeni 2012., siječanj, kolovoz, rujan, listopad i studeni 2013. te ožujak 2014., razliku naknade plaće za godišnji odmor za prosinac 2011., siječanj, veljaču i kolovoz 2012., siječanj, veljaču, ožujak, lipanj, srpanj, kolovoz i prosinac 2013., siječanj, srpanj, kolovoz i prosinac 2014., siječanj, srpanj, kolovoz i prosinac 2015., siječanj, srpanj, kolovoz i prosinac 2016., siječanj 2017., te isplatu terenskog dodatka za kolovoz 2013.

14. Presudom ovog suda poslovni broj: 10 Pr-242/2017-27 od 4. 2. 2021. pravomoćno je odlučeno o dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na potraživanje tužitelja s osnove razlike naknade plaće za godišnji odmor te s osnove terenskog dodatka (presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-304/2021-2 od 23. ožujka 2023.), dočim se rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-971/2024-2 od 9. rujna 2025. ukidaju presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-304/2021-2 od 23. ožujka 2023., u točki I. izreke u dijelu u kojem je potvrđena prvostupanjska presuda u točkama I. i IV. izreke i presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-242/2017-27 od 4. veljače 2021 u točkama I. i IV. izreke, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje; Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku. Dakle, predmet je vraćen ovom sudu na ponovno suđenje o dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na potraživanje tužitelja s osnove razlike plaće, te o parničnom trošku.

15. Nakon odluke revizijskog suda podneskom od 28. 11. 2025. tužitelj je uz postojeći tužbeni zahtjev postavio i eventualno kumulirani zahtjev ukoliko sud ne bi usvojio prvotno postavljeni zahtjev iz podneska od 26. 10. 2020. koji zbog više izvedenih verzija vještačenja postavlja sukladno 2. varijanti vještačenja tako da glasi: I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rada u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu (terenski dodatak, vojne vježbe, obuka, počasna straža na pogrebima i sav ostali rad na terenu), stražarsku službu, dežurstvo i požarnu dužnost za utuženo razdoblje od dana 29. kolovoza 2011.g. do 17. srpnja 2017.g. iznos od 54,86 EUR / 413,31 kn bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

-za travanj 2012.g. na iznos od 9,94 EUR / 74,88 kn počev od 15. svibnja 2012.g. do isplate

-za srpanj 2012.g. na iznos od 18,97 EUR / 142,95 kn počev od 15. kolovoza 2012.g. do isplate

-za studeni 2012.g. na iznos od 16,67 EUR / 125,59 kn počev od 15. prosinca 2012.g. do isplate

-za siječanj 2013.g. na iznos od 9,28 EUR / 69,89 kn počev od 15. veljače 2013.g. do isplate

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka koliko isti budu iznosili sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 8 dana.“

16. Najzad, podneskom od 12. 12. 2025. tužitelj uređuje tužbeni zahtjev iz podneska od 26.10.2020.g. zbog iskazivanja istog u valuti euro, pa postavlja konačni zahtjev koji glasi:

-za veljaču 2012.g. na iznos od 7,96 EUR počev od 15. ožujka 2012.g. do isplate

-za travanj 2012.g. na iznos od 103,21 EUR počev od 15. svibnja 2012.g. do isplate

-za srpanj 2012.g. na iznos od 232,52 EUR počev od 15. kolovoza 2012.g. do isplate

-za rujan 2012.g. na iznos od 20,10 EUR počev od 15. listopada 2012.g. do isplate

-za studeni 2012.g. na iznos od 116,78 EUR počev od 15. prosinac 2012.g. do isplate

-za siječanj 2013.g. na iznos od 96,34 EUR počev od 15. veljače 2013.g. do isplate

-za kolovoz 2013.g. na iznos od 82,86 EUR počev od 15. rujna 2013.g. do isplate

-za rujan 2013.g. na iznos od 46,59 EUR počev od 15. listopada 2013.g. do isplate

-za listopad 2013.g. na iznos od 76,54 EUR počev od 15. studenog 2013.g. do isplate

-za studeni 2013.g. na iznos od 46,69 EUR počev od 15. prosinca 2013.g. do isplate

ili

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rada u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu (terenski dodatak, vojne vježbe, obuka, počasna straža na pogrebima i sav ostali rad na terenu), stražarsku službu, dežurstvo i požarnu dužnost za utuženo razdoblje od dana 29. kolovoza 2011.g. do 17. srpnja 2017.g. iznos od 54,86 EUR / 413,31 kn bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

-za travanj 2012.g. na iznos od 9,94 EUR / 74,88 kn počev od 15. svibnja 2012.g. do isplate

-za srpanj 2012.g. na iznos od 18,97 EUR / 142,95 kn počev od 15. kolovoza 2012.g. do isplate

-za studeni 2012.g. na iznos od 16,67 EUR / 125,59 kn počev od 15. prosinca 2012.g. do isplate

-za siječanj 2013.g. na iznos od 9,28 EUR / 69,89 kn počev od 15. veljače 2013.g. do isplate

17. Na temelju izvedenih dokaza nesporno proizlazi da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora o kojem se nadležno državno odvjetništvo negativno očitovalo, da je tužitelj u utuženom razdoblju radio kao djelatna vojna osoba Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Hrvatska kopnena vojska, da je tužitelj u spornom razdoblju kao djelatna vojna osoba obavljao službene poslove i zadaće na terenu na način da je bio radno angažiran prekovremeno, noću i subotom da je vještak knjigovodstvene struke izradio nalaz i mišljenje od 16. 10. 2020. u dvije varijante, u prvoj varijanti u kojoj se prekovremeni rad ne umanjuje za korištene slobodne i u drugoj varijanti u kojoj se prekovremeni rad umanjuje za korištene slobodne dane.

18. Na osnovi opisanog nalaza, a u okviru provedenog vještačenja vještak je utvrdio da:

a) bi u varijanti 1 tužitelj za prekovremeni rad, rad noću i subotom te na ime godišnjeg odmora u razdoblju:

- od 29. kolovoza 2011. do 17. svibnja 2017. godine ostvario dodatke na plaću u visini od 20.039,18 kn, od čega 13.185,49 kn na godišnji odmor. Od utvrđene razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora tužitelju je isplaćeno 1.954,64 kn. Kada se ovaj iznos odbije od utvrđenih razlika, tada ostaje dug tuženika prema tužitelju u iznosu od 18.084,54 kn i to na ime godišnjeg odmora u iznosu od 11.230,85 kn te na ime prekovremenog rada s dodacima za rad noću i subotom u iznosu od 6.853,69 kn.

b) bi u varijanti 2 tužitelj za prekovremeni rad, rad noću i subotom te na ime godišnjeg odmora u razdoblju:

- od 29. kolovoza 2011. do 17. svibnja 2017. godine ostvario dodatke na plaću u visini od 12.822,97 kn, od čega 12.349,88 kn na godišnji odmor. Od utvrđene razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora tužitelju je isplaćeno 1.954,64 kn. Kada se ovaj iznos odbije od utvrđenih razlika, tada ostaje dug tuženika prema tužitelju u iznosu od 10.903,45 kn i to na ime godišnjeg odmora u iznosu od 10.430,38 kn te na ime prekovremenog rada s dodacima za rad noću i subotom u iznosu od 473,07 kn.

c) tužitelju u utuženom razdoblju nije isplaćeno 225,00 kuna na ime terenskog dodatka te

d) su mu isplaćeni svi dodaci za rad na stražarskom osiguranju.

Mjesečni iznosi razlike bruto plaće specificirani su u tablici na stranicama 10 do 13 nalaza.

19. Iz dostavljenih kartica djelatnika – obračuna plaća tužitelja, proizlazilo bi da tužitelj nije ostvario prekovremeni rad, rad u dane blagdana, subotom, nedjeljom, odnosno noćni ili smjenski rad. Vještak nalazi da je tuženik u pojedinim mjesecima obavljao korekcije plaća isplaćenih u prethodnom razdoblju (mjesecu), tako da se pojavljuju storno (poništenja) rada po pojedinoj vrsti rada (najčešće redovnog rada) i s tim radom povezanim dodacima (retro minuli rad, retro posebni dodatak…). Vještak kod izrade ovog nalaza u cilju što točnijeg izračuna eventualnih neisplaćenih razlika plaća, korekciju plaće obračunava u mjesecu na koji se ova i odnosi, a ne u mjesecu koji slijedi iza mjeseca za kojeg se korekcija provodi.

20. Vještak sate rada obračunava prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 118/2009) te Zakona o radu (NN 49/09 i 93/14). Prema pravilniku, dnevni dodatak za dežurstvo unutarnje službe određuje se u koeficijentu od osnovice za obračun i iznosi 0,025 za vojnu osobu koja preuzme službu dežurstva u radne dane, a 0,05 za djelatnu vojnu osobu koja preuzme dežurstvo u subotu, nedjelju, na blagdan ili drugi neradni dan utvrđen zakonom. Djelatnoj vojnoj osobi koja je obavljala stražarsku službu pripada dnevni dodatak koji se određuje u koeficijentu od osnovice za obračun i iznosi 0,025, a utvrđuje se na temelju mjesečne evidencije radnog vremena u kojoj se prikazuje ostvareni broj dana rada u stražarskoj službi. U priloženim je evidencijama označeno koliko je dana tužitelj proveo u radu na straži i dežurstvu. Tako je, primjerice, u veljači 2012. godine, za 7 dana koje je tužitelj proveo na stražarskom osiguranju, vještak obračunao stražarski dodatak u iznosu od 894,05 kuna. Iz obračunskih lista razvidno je da je tužiteljima isplaćivan dodatak za obavljanje stražarskog osiguranja te dežurstva propisan prethodno navedenim Pravilnikom. Tužitelj u utuženom razdoblju nije bio na dežurstvu.

21. Obračun neplaćenih sati rada vještak radi koristeći dnevnu evidenciju radnog vremena tužitelja koja je iskazana po satima rada, a iz koje je vidljivo u koje je dane tužitelj radio, koliko je sati radio, koliko je proveo u radu noću, subotom i nedjeljom i koliko je sati radio prekovremeno. Vještak je sate rada iz dostavljene evidencije obračunao na sljedeći način:

- redovan rad, državni blagdan, godišnji odmor i plaćeni dopust uračunati su u vremenu od 8 sati,

- u prekovremeni rad je uračunato sve što je tužitelj odradio preko 8 redovnih sati ako je tužitelj radio u tjednu, odnosno svi sati koje je tužitelj odradio, ako je radio za vikend.

o u noćni rad su uračunati svi sati koje je tužitelj odradio u vremenu od 22:00 do 6:00 sati.

22. U utuženom razdoblju tužitelj je, osim na straži i terenu, radio u redovnom radnom vremenu, označeno oznakom RRV, ali koji rad je trajao duže od 8 sati dnevno, pri čemu je ostvario prekovremeni rad (sahrana, hodočašće, polaganje vijenca, odavanje počasti,…). Vještak te sate tog prekovremenog rada, prema nalogu Suda, uvrštava u obračun.

23. Kako tuženik na spis predmeta nije dostavio dokumentaciju iz koje bi se bez zadrške i bilo kakve dvojbe moglo utvrditi kada su, u kojem trajanju i za koji prekovremeni rad odobravani pojedini slobodni dani za prekovremeni rad vještak nije u mogućnosti od izračuna prekovremenih sati od ostvarenog prekovremenog rada točno odbiti ono što se odnosi na slobodne dane ostvarene baš za prekovremeni rad. Stoga je u drugoj varijanti u kojoj od ostvarenog prekovremenog rada oduzima slobodne dane (koji po evidencijama definitivno postoje) oduzeo sve slobodne dane koje je tužitelj ostvario s time da je od ukupno ostvarenih slobodnih dana oduzeo one koje bi tužitelj ostvario po osnovu straže i terena. Izračun umanjenja za slobodne dane (za stražu i teren) temelji se na propisima koji uređuju tužiteljev rad i ne mora nužno odražavati stvarno stanje – umanjenje baš za prekovremeni rad koji je ostvaren u utuženom razdoblju. Nije moguće odreći da bi se neki od tih dana odnosili i na razdoblje koje prethodi utuženom. Vještak radi preraspodjelu radnog vremena prema točkama VII. I VIII. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 118/2009). Sukladno Odluci vještak:

A) za razdoblje do lipnja 2014. godine prema Odluci o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 118/2009)4, radi preraspodjelu radnog vremena tužitelja prema točkama VII. i VIII. Odluke:

- za dežurstvo u unutarnjoj službi (dežurni i pomoćnik dežurnog), obračunava jedan slobodan radni dan za koji ostvaruje pravo na naknadu plaće,

- u slučaju višednevnog obavljanja stražarske službe obračunava višednevni odmor u omjeru 3:1.

24. Ovi slobodni dani se potom ne koriste za umanjenje prekovremenih sati jer su ostvareni isključivo za dežurstvo i stražu, a po ovim vidovima rada se ne ostvaruje dodatak za prekovremeni rad. Ti su dani u tablici navedeni u stupcima – Straža (slobodni dani za stražu 3:1) i Dežurstvo (slobodni dani za dežurstvo 1:1). Tužitelj u utuženom razdoblju nije bio na dežurstvu.

B) za razdoblje od 01. lipnja 2014. godine prema Odluci o rasporedu radnog vremena (NN 66/14 – točka IV.)5, tužitelju ne obračunava prekovremeni rad već radi preraspodjelu radnog vremena prema točkama XV. – XX. Odluke:

- za pet radnih dana boravka u vojnoj lokaciji i građevini ili drugom mjestu rada zbog rada prema posebnom rasporedu, ostvaruje pravo na jedan slobodan dan, a za svaki neradni dan jedan slobodan dan.

- za sudjelovanje u vojnoj vježbi u terenskim uvjetima djelatna vojna osoba ostvaruje pravo na jedan slobodan dan za svaka 24 sata sudjelovanja u provedbi vojne vježbe,

- za dežurstvo koje se odvija u neprekidnom trajanju od 24 sata, oslobađa se svih obveza u pravilu sljedeći radni dan,

- za svakih pet radnih dana straže, ostvaruje pravo na jedan slobodan dan, a za svaki neradni dan straže, jedan slobodan dan.

25. Dakle, vještak je nalaz i mišljenje izradio po nalogu suda, detaljno ga obrazložio, nalaz je jasan i određen, stranke i nisu prigovarale matematičkoj ispravnosti i točnosti nalaza, stoga je sud nalaz i mišljenje prihvatio u cijelosti. Radi se o vještačenju od strane stručne osobe, a na okolnost utvrđivanja činjenica za koje je potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

26. Naime, na temelju članka 10. stavka 3. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj 33/02., 58/02. i 76/07.) i članka 96. stavka 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07. i 88/09.) donesena je Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“ broj 118/09.), te je točkom V. propisano da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra prekovremenim radom i točkom VIII. da je stražarska služba poseban oblik rada, koji se ne smatra prekovremenim radom. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodacima na plaću i načinu isplate plaće („Narodne novine“ broj 118/09.) propisuje dodatak za dežurstvo i dodatak za obavljanje stražarske službe. Pravilnik i Odluka su stupili na snagu 1. 10. 2009. Dakle, od navedenog datuma stražarska služba i dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatraju se prekovremenim radom. Navedenom Odlukom bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama Republike Hrvatske te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rad u smjenama i turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarska služba. Točkom XII. Odluke je propisano prekovremenim radom pripadnika OS RH, kada je rad organiziran na drugi odgovarajući način, smatra se rad dulji od redovnog mjesečnog fonda sati; prekovremenim radom, kada je rad pripadnika OS RH organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada dulji od osam sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom; prekovremenim radom, kada je rad pripadnika OS RH organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; o preraspodjeli ostvarenih sati rada iz prethodnog u sljedeći mjesec časnik na dužnosti zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine donosi nalog kojim se utvrđuje vrijeme u kojem je ostvaren prekovremeni rad i slobodni dani tako da se za pet sati prekovremenog rada daje jedan slobodan dan; sati prekovremenog rada za koje pripadniku OS RH nije moguće organizirati preraspodjelu radnog vremena utvrđuju se mjesečnim izvješćem o ostvarenim satima rada u proteklom mjesecu koje časnik na dužnosti zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine dostavlja crtom vođenja i zapovijedanja nadležnoj financijskoj službi radi isplate. Točka XIII. Odluke sadrži postotke uvećanja osnovne plaće za dodatke na plaću odnosno za prekovremeni rad 50%, rad noću 40%, rad subotom 25%, rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom 150%, za rad u drugoj smjeni ako djelatnik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom duljim od 90 minuta 10% i za rad u turnusu 5%. Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Dakle, na predmetnu materiju sve do 31. 5. 2014. primjenjivala se Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“ broj 118/09. i 118/12.) i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodacima na plaću i načinu isplate plaće („Narodne novine“ broj 118/09.).

27. Člankom 136. novog Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 73/13., 75/15. i 50/16.) je propisano da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Člankom 139. navedenog Zakona je propisano da su dodaci na plaću dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke, da se dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada, da dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe, da dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada, a koji dodaci se utvrđuju su postotku od osnovice za obračun plaće. Ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka, kao i deficitarna zvanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak. Člankom 153. navedenog Zakona je propisano da je služba u Oružanim snagama organizirana na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan, da je radno vrijeme razdoblje u kojem je djelatna vojna osoba obvezna obavljati poslove dužnosti koju obnaša prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima nadležne osobe i da raspored radnog vremena odlukom određuje ministar obrane. Člankom 155. navedenog Zakona je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću u skladu s člankom 139. ovoga Zakona odnosno Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj 33/14., 41/14., 53/14., 114/14. i 72/15.).

28. U Narodnim novinama broj 66/14. objavljena je Odluka o rasporedu radnog vremena neophodna za stupanje na snagu novog Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba iz 2014. – Narodne novine broj 33/14. od 14. 3. 2014., stoga su Odluka i Pravilnik stupili na snagu 1. 6. 2014. Ovom se Odlukom propisuje raspored radnog vremena djelatnih vojnih osoba, oblici organiziranja rada i način evidentiranja radnog vremena. Odredbe ove Odluke na odgovarajući način primjenjuju se i na radno vrijeme državnih službenika i namještenika u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Redovno radno vrijeme, koje se u smislu ove Odluke smatra punim radnim vremenom, utvrđuje se u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana, u pravilu od ponedjeljka do petka. Redovno radno vrijeme u pravilu traje od 8.00 do 16.00 sati. Iznimno zapovjednik samostalne bojne odnosno zapovjednik ili čelnik jednake ili više razine, uz odobrenje nadređenoga i ako to ne uzrokuje dodatne troškove, može zbog potreba službe odrediti drugačiji početak i završetak redovnoga radnog vremena. Prema točci IV. Odluke o rasporedu radnog vremena iz 2014. djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba, odnosno dodatke propisane spomenutim Pravilnikom iz 2014. koji se primjenjuju kao lex specialis. Točka XIII. Odluke sadrži odredbe o radnom vremenu prema posebnom rasporedu: radno vrijeme prema posebnom rasporedu obuhvaća rad u vrijeme vojnih vježbi, uvježbavanja i ostalih oblika obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstava, stražarske službe, unutarnje službe, sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, rada na terenu, na taborovanju i obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama ili na drugom mjestu rada odnosno obavljanja zadaća zbog potreba službe; radnim vremenom prema posebnom rasporedu podrazumijeva se i radno vrijeme za vrijeme pohađanja funkcionalnih tečajeva, školovanja i izobrazbe; radno vrijeme prema posebnom rasporedu obuhvaća i rad prigodom pružanja pomoći institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća, traganja i spašavanja, prijevoza unesrećenih ili oboljelih, kao i odavanja vojnih počasti ili provedbe protokolarnih zadaća izvan redovnoga radnog vremena; pod obveznim smještajem iz stavka 1. ove točke ne smatra se smještaj u vojnim lokacijama i građevinama radi stambenog zbrinjavanja djelatnih vojnih osoba; rad iz stavka 1. ove točke uključuje rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću, u smjenama i turnusima. Točkom XIV. Odluke je propisano: za vrijeme rada prema posebnom rasporedu iz točke XIII. ove Odluke, osim za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, vojnih vježbi i za vrijeme pohađanja funkcionalnih tečajeva, školovanja i izobrazbe, djelatna vojna osoba može raditi najviše 12 sati dnevno, a preostalih 12 sati je u stanju aktivne pripravnosti za rad; pod stanjem aktivne pripravnosti za rad iz stavka 1. ove točke smatra se razdoblje u kojem osoba ne može bez dopuštenja nadređenoga napustiti mjesto rada ili drugo mjesto koje je nadređeni odredio; iznimno od stavka 1. ove točke, djelatna vojna osoba može raditi i dulje od 12 sati u slučaju nastanka izvanrednog događaja ili ako je to potrebno za dovršenje započete zadaće koja ne trpi odgodu; za vrijeme rada iz stavka 1. ove točke, odnosno za vrijeme aktivne pripravnosti iz stavka 2. ove točke, djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće, nego za to ostvaruju pravo na dodatak za vojnu službu u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba.

29. Na temelju izvedenih dokaza, dakle, iz evidencija te nalaza i mišljenja vještaka, nesporno proizlazi da je tužitelj kao djelatna vojna osoba radom na terenu, pored redovnih sati, ostvario i prekovremene sate.

30. Za uočiti je manjkavost dokumentacije koju je u spis predmeta dostavila tuženica, tako za određene dane tuženica nije evidentirala točan broj odrađenih sati tužitelja radom na terenu, ne označavajući početak ni završetak rada, a manjkavost dokumentacije odnosi se i na evidentiranje slobodnih dana ostvarenih radom na terenu. Naime, tuženica u spis, a niti vještaku nije dostavila točan podatak o korištenju slobodnih sati s osnove prekovremenog rada na terenu. Tuženica nije dostavila rješenja o preraspodjeli radnog vremena zbog ostvarenih prekovremenih sati rada tužitelja na terenu u utuženom razdoblju. Međutim, iako na temelju raspoložive dokumentacije koju je u spis dostavila tuženica nije moguće utvrditi točan broj po kojoj osnovi su korišteni slobodni dani, sudski vještak je sačinio i drugu varijantu izračuna razlike plaće u kojoj prekovremeni rad umanjuje za slobodne dane na način da je slobodne dane koje je tužitelj ostvario s osnove straže, obzirom da tužitelj nije radio u dežurstvu, te je uzeo kao da su preostali slobodni dani ostvareni radom na terenu, stoga osnovano navodi tuženica da nije odlučujuća okolnost što tuženica nije dostavila odluke o preraspodjeli radnog vremena ili naloge za korištenje slobodnih dana. Tužitelj ne osporava da su mu davane na uvid tako vođene evidencije radnog vremena, ne osporava da ih je potpisivao (da ih je potpisivao vidljivo je na priloženim evidencijama)m ne osporava da je iskoristio slobodne dane. Nadalje, tužitelj ne tvrdi da bi na evidencije do pokretanja sudskog postupka iznosio primjedbe, da bi nakon prijema obračuna plaće kroz utuženo razdoblje imao primjedbu na (ne)obračunate prekovremene sate rada, te da bi eventualno u upravnom postupku, prije podnošenja tužbe osporavao evidencije o svom radu na terenu podnoseći pisani prigovor. Dakle, tužitelj ničim nije dokazao da je slobodne dane koristio po drugoj osnovi od one za koju u evidencijama radnog vremena stoji da je korištena odnosno da mu slobodni dani za prekovremeni rad nisu odobreni. Slijedom svega sud je odbio zahtjev tužitelja u varijanti u kojoj se prekovremeni rad ne umanjuje za iskorištene slobodne dane za iznos od 939,80 eura sa zakonskom zateznom kamatom, dočim je prihvatio zahtjev tužitelja u varijanti u kojoj se prekovremeni rad umanjuje za slobodne dane za iznos od 54,86 eura sa zakonskom zateznom kamatom.

31. Na dosuđene iznose razlike plaće s osnove prekovremenog rada s dodacima za rad noću i subotom zatezna kamata je dosuđena od dospjelosti svakog mjesečnog iznosa razlike plaće odnosno naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 140/15. i 60/16. – dalje: ZOO), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Stoga je u tom dijelu zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata neosnovan.

32. Tuženica je istaknula prigovor zastare potraživanja zaključno sa 17. 2. 2012. S obzirom na datum podnošenja tužbe 17. 5. 2017., petogodišnji zastarni rok i zastoj od tri mjeseca, u zastari bi bilo potraživanje koje se odnosi na razliku plaće za veljaču 2012., međutim, koji zahtjev je i odbijen, dočim je sud prihvatio eventualno kumulirani tužbeni zahtjev koji se odnosi na potraživanje razlike plaće za mjesec travanj 2012., srpanj 2012., studeni 2012. i siječanj 2013., što nije u zastari.

33. Preinaku tužbe podneskom tužitelja od 28. 11. 2025. sud je prihvatio iz razloga svrsishodnosti.

34. Odlukom revizijskog suda potrebno je odlučiti i o parničnom trošku za cijeli postupak. Prema tužbenom zahtjevu iz podneska tužitelja od 26. 10. 2020. potraživanje tužitelja odnosi se na razliku plaće, razliku naknade plaće na godišnji odmor i terenski dodatak, pri čemu je u odnosu na potraživanje razlike naknade plaće i terenskog dodatka tužitelj uspio u pogledu osnove u cijelosti, u odnosu na potraživanje terenskog dodatka u cijelosti i u odnosu na visinu, a u odnosu na potraživanje razlike naknade plaće za godišnji odmor, tužitelj nije uspio jedino u odnosu na zateznu kamatu na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima razlike bruto naknade plaće. Što se pak tiče zahtjeva za isplatu razlike plaće tužitelj je u odnosu na osnovu uspio u cijelosti glede eventualno kumuliranog zahtjeva, a što si tiče visine tog zahtjeva tužitelj nije uspio jedino u odnosu na zateznu kamatu na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima razlike bruto plaće, pa slijedom svega navedenog sud smatra da da je tuženica dužna tužitelju naknaditi parnični trošak u cijelosti.

35. Trošak tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku je odmjeren temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15.) u visini od 100 bodova.

36. Tužitelju pripada trošak kako slijedi: za sastavljanje prijedloga za mirno rješenje spora iznos od 250,00 eura (Tbr.28.), sastavljanje tužbe iznos od 250,00 eura (Tbr.7.st.1.), sastavljanje podneska od 23. 8. 2017. – očitovanje na odgovor na tužbu, iznos od 250,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 26. 2. 2018. – očitovanje na podnesak tuženice od 13. 2. 2018., iznos od 125,00 eura (Tbr.8.t.3.), sastavljanje podneska od 26. 3. 2018. – očitovanje na podnesak tuženice od 20. 3. 2018., iznos od 125,00 eura (Tbr.8.t.3.), sastavljanje podneska od 13. 5. 2019. – očitovanje na podnesak tuženice od 2. 5. 2019. i dostavljenu dokumentaciju., iznos od 125,00 eura (Tbr.8.t.3.), sastavljanje podneska od 26. 10. 2020. – očitovanje na nalaz i mišljenje i specifikacija tužbenog zahtjeva iznos od 250,00 (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 28. 11. 2025. – obrazloženi podnesak iznos od 250,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 12. 12. 2025. – obrazloženi podnesak – usklađivanje tužbenog zahtjeva iznos od 250,00 eura (Tbr.8.t.1.), zastupanje na ročištu 31. 8. 2017. iznos od 250,00 eura (Tbr.9.t.1.), zastupanje na ročištu 10. 12. 2020. iznos od 250,00 eura (Tbr.9.t.1.) pristup na ročište za objavu presude 4. 2. 2021. iznos od 125,00 eura (Tbr.9.t.3.), zastupanje na ročištu 23. 12. 2025. iznos od 250,00 eura (Tbr.9.t.1.) i pristup na ročište za objavu presude 27. 2. 2026. iznos od 125,00 eura (Tbr.9.t.3.), što zbrojeno iznosi 2.875,00 eura. Tom iznosu treba dodati trošak vještačenja od 530,89 eura, stoga ukupni trošak tužitelja iznosi 3.405,89 eura. Tužitelju nije dosuđen trošak za sastavljanje podneska od 22. 9. 2017. – obavijest o uplati predujma za vještačenje i sastavljanje podneska od 4. 11. 2020. – obavijest o uplati razlike predujma za vještačenje, jer su tu podatci vidljivi u e-Spisu. Tužitelju nije dosuđen trošak za zastupanje na ročištu 11. 12. 2025. jer je odgođeno zbog propusta tužitelja da tužbeni zahtjev iskaže u važećoj valuti euro. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17., u daljnjem tekstu: OZ) po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

U Karlovcu 27. veljače 2026.

Sutkinja Sylviane Kraljević

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pisano u 3 ista primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1.Odvjetničko društvo Rački i kolege, Zagreb, Vlaška 50A/4, Pisarnica u Slavonskom

Brodu, Stjepana pl. Horvata 36

2.ODO u Karlovcu, Građansko – upravni odjel

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte