Poslovni broj: PN-2185/2021-37

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ani Ćurković Dražić, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika - specijalista Verice Brebrić Ćosić, u pravnoj stvari tužitelja ŠČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Ivanu Ražnjeviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Bačić i partneri, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupan po opunomoćeniku Damiru Salahoviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 09. veljače 2026, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Valentine Perić, odvjetnice i zamjenice punomoćnika tuženika Ivane Grgić Zovko, odvjetnice, dana 27. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 4.050,44 EUR sa zateznom kamatom tekućom na iznos od 3.519,55 EUR od 14. svibnja 2021., te na iznos od 530,89 EUR od 20. srpnja 2021. do isplate i to po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 400,00 EUR sa zateznom kamatom.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 3.049,90 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva od 9. siječnja 2024..

Obrazloženje

1 Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da se u prometnoj nezgodi dana 11. prosinca 2020. godine na otoku Ugljanu, u mjestu [adresa], u [adresa] hrvatskih branitelja dogodila prometna nezgoda u kojoj je tužitelj zadobio višestruke teške tjelesne ozljede uslijed kojih mu je narušeno tjelesno i duševno zdravlje. Prometnu nezgodu skrivio je UČ upravljajući motornim vozilom reg. oznaka i br. [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika. Navodi da se osiguranik tuženika kretao ulicom Cesta hrvatskih branitelja iz smjera sjeverozapada u smjeru jugoistoka kada je na preglednom dijelu kolnika uslijed neprilagođene brzine kretanja i neodržavanja sigurnosnog razmaka prednjim dijelom vozila udario u stražnji kraj motokultivatora kojim je upravljao tužitelj te se pravilno desnom stranom kolnika kretao u istom smjeru, odbacio ga izvan kolnika gdje se motokultivator prevrnuo, usljed čega je tužitelj pao i zadobio teške tjelesne ozljede. Protiv tuženikova osiguranika UČ pred Općinskim sudom u Zadru podignuta je optužnica zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 227. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25. , u daljnjem tekstu: KZ). Navodi da su u prometnoj nezgodi na motokultivatoru marke MIO, model G200 C s pripadajućom prikolicom u vlasništvu tužitelja nastala znatna oštećenja. Tužitelj je štetu prijavio tuženiku 19. srpnja 2021. s molbom da se od strane istog obavi izvid štete na adresi tužitelja s obzirom da vozilo nije u voznom stanju. Motokultivator i prikolica kupljeni su 2002. god. za iznos od 7.700,00 kn/1.021,97 EUR pa tužitelj nastalu štetu procjenjuje na iznos od 4.000,00 kn/530,89 EUR. U prometnoj nezgodi tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede u vidu serijskog prijeloma rebara, potresa mozga, prijeloma vrha desnog ramenog zgloba, kao i druge udarce po tijelu, natukline i ogrebotine. Nadalje navodi da mu je prva pomoć pružena u Općoj bolnici u Zadru gdje je i zadržan na bolničkom liječenju do 15.12.2020. god. Uslijed zadobivenih ozljeda i provedenog liječenja tužitelj navodi da je trpio jake fizičke bolove, pretrpio je strah, a zaostale su i trajne posljedice. Trajne posljedice se tako očituju u bolovima u prsima, kod disanja i većeg napora, bolovi i ograničeni pokreti desnim ramenom, otežano podizanje ruke, oslabljena snaga ruke itd. Tužitelj ovom tužbom zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz čl. 19. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZOO) te stoga predlaže da sud imajući u vidu težine povrede, pretrpljene fizičke boli i strah kao i zaostale trajne posljedice i sve okolnosti slučaja utvrdi pravičnu novčanu naknadu za otklanjanje posljedica povrede prava osobnosti iz čl. 1048. ZOO, i to na osnovi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a i to za pretrpljene fizičke bolove iznos od 2.000,00 kn/265,45 EUR, za pretrpljeni strah 8.000,00 kn/1.061,78 EUR i za duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti 15.000,00 kn/1.990,84 EUR. Tužitelju je za vrijeme liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega za obavljanje osnovnih životnih i higijenskih potreba, a istu su mu pružali ukućani. Tužitelj smatra da mu sud prema slobodnoj ocjeni sukladno čl. 223. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., u daljnjem tekstu: ZPP) za sat tuđe pomoći i njege treba priznati 22,00 kn/2,92 EUR, jer je i satnica najniže plaćene kategorije radnika, NKV radnika iznad 22,00 kn/2,92 EUR. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku plaća NKV radnika u 2017. godini u Zadarskoj županiji iznosila je 3.852,00 kn/511,25 EUR, što podijeljeno sa 174 sata rada mjesečno daje netto satnicu od 22,13 kn/2,94, zaokruženo na 22,00 kn/2,92 EUR. Tužitelj stoga temeljem čl.1095. st.1. ZOO-a potražuje za tuđu pomoć i njegu za vrijeme liječenja ukupan iznos od 1.500,00 kn/199,08 EUR. Navodi da se prije podnošenja tužbe obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom za mirno rješenje postupka od 11. svibnja 2021. god. te je tuženik po podnesenom odštetnom zahtjevu isplatio tužitelju nesporan iznos od 8.810,00 kn/1.169,29 EUR na ime naknade štete. Tužitelj sukladno odredbi čl.1103. ZOO-a i čl.12. st .4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" 151/05., 36/09., 75/09., 76/13.) potražuje zakonske zatezne kamate na zahtijevani iznos naknade neimovinske štete i štete s osnova tuđe pomoći od 14. svibnja 2021. god. kao dana tuženikova primitka odštetnog zahtjeva. Zatezne kamate s osnova imovinske štete na vozilu i prikolici potražuje od 20. srpnja 2021.. Slijedom navedenog tužitelj umanjuje tužbeni zahtjev za nesporno isplaćeni iznos te potražuje iznos od 31.690,00 kn/4.205,99 EUR sa zateznom kamatom na iznos od 27.690,00 kn/3.675,09 EUR tekućom od 14. svibnja 2021. te na iznos od 4.000,00 kn/530,89 EUR tekućom od 20. srpnja 2021. do isplate uz naknadu troškova postupka.

2. Nakon provedenog vještačenja, te uzimajući u obzir nesporno isplaćeni iznos, konačno uređenim tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje iznos od 4.450,44 EUR sa zateznom kamatom na iznos od 3.919,55 EUR tekućom od 14. svibnja 2021. te na iznos od 530,89 EUR tekućom od 20. srpnja 2021. do isplate uz naknadu troškova postupka.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka učinio nespornim aktivnu i pasivnu legitimaciju, nastanak šetnog događaja, odgovornost osiguranika tuženika, ali ističe prigovor suodgovornosti tužitelja i to u omjeru od 50 % zbog neregistriranog motokultivatora i nevažeće vozačke dozvole tužitelja. Navodi da je u mirnom postupku isplatio tužitelju iznos od 8.810,00 kn/1.169,29 EUR te se protivi tužbenom zahtjevu preko navedenog iznosa kao prekomjerno postavljenog

4. Na ročištu dana 9. veljače 2026. stranke su se usuglasile da se u ovom postupku koristi prometno vještačenje provedeno u spisu Općinskog suda u Zadru poslovni broj K-211/2023. koje je u predmetu vještačeno po Promet ekspert d.o.o. dana 14. ožujka 2022. Također su učinili nespornim visinu materijalne štete na motokulitivatoru u iznosu od 530,89 EUR.

5. U tijeku postupka izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u Zapisnik o očevidu MUPa, PU zadarske, PPP Zadar (list 6 do 9 spisa), situacijski plan (list 10 spisa), vozačku dozvolu (list 11 i 12 spisa), Kaznenu prijavu (list 13 do 14 spisa), Optužnicu ODO u Zadru posl. br. KO-DO-19/2021. (list 15 do 18 spisa), presudu o kaznenom nalogu Općinskog suda u Zadru posl. br. K-7/2021. od 5. veljače 2021. (list 19 do 21 spisa), prigovor na presudu o kaznenom nalogu (list 22 spisa), Rješenje Općinskog suda u Zadru posl. br. Kov-82/21. od 31. ožujka 2021. (list 23 do 24 spisa), račun i jamstvo za motokultivator (list 25 do 27 spisa), prijava štete (list 28 do 31 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 32 do 36 spisa), statistička izvješća (list 37 do 39 spisa), dopis tužitelja tuženiku s povratnicom (list 40 do 42 spisa), ponudu tuženika i obavijest o isplati (list 43 i 44 spisa), fotografije (list 45 do 49 spisa), presudu Općinskog suda u Zadru posl. br. K-211/23. od 10. listopada 2023. (list 137 do 150 spisa), presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Kž-3/2024-3 od 26. studenog 2024. (list 151 do 154 spisa), primjere sudske prakse (list 61 do 80 spisa), zamolbenim putem Općinskog suda u Zadru saslušani su svjedoci UČ i VČ, te tužitelj, izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Zadru posl. br. K-7/2021. te je provedeno medicinsko vještačenje po doc. dr. sc. Zvonku Zadru, vještaku iz područja kirurgije.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. i čl. 219. ZPP- a sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

7. S obzirom da je među strankama sporna dinamika nastanka štetnog događaja te istaknuti prigovor suodgovornosti tužitelja za predmetni štetni događaj na navedenu okolnost izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj K-211/2023 te je korišteno prometno vještačenje provedeno u navedenom spisu koje je u predmetu vještačeno po Promet ekspert d.o.o. dana 14. ožujka 2022., saslušan je tužitelj i svjedoci UČ i VČ,

8. Uvidom u zapisnik o očevidu MUPa, PU zadarske, PPP Zadar utvrđeno je da je i protiv tužitelja i protiv osiguranika tuženika pokrenut postupak i to protiv osiguranika tuženika podnesena je kaznena prijava ODO U Zadru, dok je protiv tuženika izdana Obavijest zbog počinjenih prekršaja iz čl. 216. st. 1. (upravljanje motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje), iz čl. 238. st. 8. (upravljanje motornim vozilom ili priključnim vozilom koje nije registrirano ili mu je isteklo važenje prometne dozvole) dok će iz čl. 46. st. 1. (kretanje kolnikom ili sredinom obilježene prometne trake) Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 133/23., u daljnjem tekstu: ZSPC) biti podnesen Optužni prijedlog.

9. Svjedok UČ, osiguranik tuženika u svom iskazu navodi da se štetni događaj dogodio 11. prosinca 2020., ujutro oko 9:20 sati, u mjestu [adresa], na glavnoj cesti Hrvatskih branitelja. Navodi da je izlazio iz centra [adresa] i uključio se na glavnu cestu. Prilikom uključivao pogledao je na lijevo, u daljini oko 80m od njegovog raskrižja se uključivao mikser. Sa desne strane nije imao nikoga, uključio se na glavnu cestu znajući da ima samo mikser ispred sebe. Navodi da je dan bio sunčan, kad je došao na uzbrdicu tu se dolazi do jedne ravnine i u tom trenutku sunce ga je zaslijepilo u oči i udario je u nešto bočno. Pošto ranije nije uočio ništa mislio je da je udario po zidu. Navodi da je prilikom kočenja vidio u retrovizoru da nije zid već da ostaje nešto po cesti, dok nije izašao van nije vidio u što je udario. Zaustavio se je na cesti i kad je izašao na cestu vidio je da je prikolica bočno odbačena. U prikolici je bio VČ, a GČ je bio odbačen od prikolice nekih 1m. GČ mu je bio ostao bočno sa strane auta, kad je izašao GČ nije vidio, nego tek kad je zaobišao auto. Smatra da je vozio oko 30 km/h. U tom trenutku bio je u šoku, ne može se sjetiti u kakvom su stanju bili GČ i VČ. Može se sjetiti da je VČ bio u prikolici i držao se za nešto, misli da je bio u šoku. Navodi da VČ kaže da je bio u nesvjestici ali on ga nije vidio da je ležao. Zna da je njegov otac GČ ležao na asfaltu, bilo je krvi oko glave i u prvi tren je mislio da je mrtav, a dok je jedan od mještana koji su pritekli u pomoć rekao je da je pri sebi jer pruža ruku prema "brtvolinu", to je naziv za mali nožić. Navodi da su oni vozili pri rubu ceste odnosno bočno, možda da su vozili po sredini ceste, bi ih vidio ranije. Također navodi da nije poduzeo nikakvu radnju vozilom neposredno prije sudarnog kontakta jer nije nikoga vidio.

10. Svjedok VČ, sin tužitelja, u svom iskazu navodi da je štetni događaj bio pretprošle zime, misli u prosincu oko 9 ujutro. Navodi da je sjedio u prikolici, vozila male freze, a frezu je vozio njegov otac GČ. Išli su glavnom cestom u [adresa] u brdo po drva. Nadalje navodi da ih je tada od iza udarilo vozilo misli da je bio VW "Tiguan", a s tim je vozilom upravljao UČ. Navodi da se probudio na asfaltu, uopće se ne može sjetiti udarca i ne može se baš sjetiti točno svih događaja nakon prometne nesreće. Zna da je bila hitna pomoć i da su ga vozili u bolnicu. Navodi da su vrijeme i vidljivost toga dana bili odlični, a da je vlasnik motokultivatora na kojem se vozio njegov otac, GČ, koji je navedeno vozilo kupio. Također navodi da se mmotokultivator kretao brzinom hoda.

11. Tužitelj u svom iskazu navodi da po potrebi on i njegov sin VČ idu sa tom prikolicom. Događaj se dogodio 11. prosinca 2020., on je vozio, te navodi da svi mještani voze jednim dijelom preko državne ceste da bi došli do brda, kako bi uzeli sebi drva, odnosno masline koje posjeku, voze doma za ložiti. Navodi da obično idu oko 9 sati pa misli da se to isto dogodilo u to vrijeme. Nadalje navodi da je vozio motokultivator koji vozi malo brže nego što ide pješke, te da je vozio pri kraju sa desne strane zato što vodi računa na vozila koja voze iza njega da ga mogu obići, a da on ne moram stajati. Navodi da nije niti vidio niti čuo vozilo koje ga je udarilo, samo se probudio u bolnici. Navodi da je vrijeme bilo sunčano i suho. Ističe da je motokultivarot njegov i da ga je on kupio, te ne zna točno cijenu ali između 7.000,00 kn i 8.000,00 kn. Tužitelj navodi da je imao ozljede na glavi na tri mjesta, na rebrima s lijeve i desne strane i desna noga je pocrnila i boljela ga je te je imao vrtoglavicu. a povremeno još uvijek ima vrtoglavicu. Dok se liječio pomoć u kući oko higijene i kućanskih poslova pružala mu je supruga u svemu.

12. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze tužitelja i saslušanog svjedoka VČ, budući su isti iskazivali o činjenicama o kojima imaju neposrednih saznanja, a predmetni iskazi u suglasju su s ostalim izvedenim dokazima u postupku, dok iskaz svjedoka UČ sud prihvaća u dijelu koji je u suglasju s ostalim izvedenim dokazima u postupku, dok u odnosu na pojedine dijelove iskaza, osobito koji se odnose na brzinu kretanja vozilom, zasljepljivanje suncem, a budući iskaz u tom dijelu nije u suglasju s ostalim izvedenim dokazima, osobito s provedenim prometnim vještačenjem, sud smatra kako je iskaz usmjeren na otklanjanje odnosno smanjenje odgovornosti istoga za nastanak štetnog događaja. Sukladno navedenom, iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja proizlazi da je svjedok UČ, osiguranik tuženika dana 11. prosinca 2020. vozeći osobni automobil naletio na motokultivator s prikolicom koju je vozio tužitelj, kojom prilikom je tužitelj zadobio tjelesne ozljede, dok je na motokultivatoru nastala materijalna šteta.

13. Uvidom u prometno vještačenje provedeno u spisu Općinskog suda u Zadru poslovni broj K-211/2023. koje je u predmetu vještačeno po Promet ekspert d.o.o. dana 14. ožujka 2022. utvrđeno je da se osobni automobil „VW Tiguan" registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao osiguranik tuženika UČ, u kritično vrijeme kretao kolnikom ulice Cesta hrvatskih branitelja iz smjera sjeverozapada prema jugoistoku, svojom desnom prometnom trakom i brzinom od oko 41 km/h. U isto vrijeme se je ispred osobnog vozila osiguranika tuženika, i u istom smjeru, kretao motokultivator „MIO G200" sa priključnom prikolicom, kojim je upravljao tuženik EČ. U trenutku koji je za oko 0,94 s prethodio trenutku nastanka ove prometne nesreće, a u kom trenutku je razmak između prednjeg dijela osobnog vozila osiguranika tuženika i stražnjeg dijela prikolice motokultivatora iznosio svega oko 9,3 m, osiguranik tuženika poduzeo je radnju naglog lijevog skretanja svog osobnog vozila. Imajući u vidu brzine kretanja predmetnih vozila, te međusobnu udaljenost tih vozila u trenutku kada je osiguranik tuženika poduzeo radnju naglog lijevog skretanja, nisu postojale tehničke mogućnosti da osiguranik tuženika poduzetom radnjom lijevog skretanja izbjegne nalet svog osobnog vozila na prikolicu. Zbog toga je došlo do sudara između predmetnih vozila koji je realiziran naletom prednjeg desnog ugla osobnog automobila „VW Tiguan" registarske oznake [registarska oznaka] na stražnju lijevu stranu prikolice motokultivatora. Do sudara je došlo na desnoj (jugozapadnoj) prometnoj traci kolnika ulice Cesta hrvatskih branitelja, gledano u smjeru kretanja tih vozila, na udaljenosti od oko 1,2 m od desnog ruba kolnika, te na udaljenosti od oko 23,3 m sjeverozapadno od PTM. U trenutku sudara su se oba vozila nalazila na desnoj prometnoj traci, pri čemu se motokultivator nalazio približno usporedno, a osobno vozilo osiguranika tuženika ukošeno u lijevo za kut od oko 5-6º u odnosu na uzdužnu os kolnika. Osobni automobil „VW Tiguan" registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao osiguranik tuženika UČ, u trenutku sudara se kretao brzinom od oko 41 km/h, dok se motokultivator „MIO G200", kojim je upravljao oštećeni EČ, mogao kretati brzinom od oko 5 km/h. Vještak navodi da se prometna nesreća dogodila na potpuno ravnom i preglednom dijelu prometnice, pa je osiguranik tuženika, objektivno gledajući, bio u mogućnosti pravovremeno uočiti motokultivator ispred sebe, pa je onda i pravovremeno poduzetom radnjom pretjecanja ili kočenja mogao izbjeći ovu prometnu nesreću. Osiguranik tuženika UČ je dakle ovu prometnu nesreću mogao izbjeći na dva načina. Ukoliko nije bilo vozila iz suprotnog smjera, osiguranik tuženika je ovu prometnu nesreću mogao izbjeći na način da je radnju pretjecanja započeo na udaljenosti od oko 19,1 m od stražnjeg dijela motokultivatora (odnosno priključene prikolice), na koji način bi ta radnja pretjecanja bila izvedena na tehnički adekvatnom bočnom razmaku između vozila. Drugi način na koji je osiguranik tuženika mogao izbjeći ovu prometnu nesreću je taj da je na udaljenosti od najmanje 15,7 m od stražnjeg dijela prikolice motokultivatora poduzeo intenzivnu radnju kočenja svog osobnog vozila, na koji način bi do sustizanja motokultivatora brzinu svog osobnog vozila uspio smanjiti na brzinu kojom se kretao motokultivator, pa do sudara ne bi došlo. Nadalje navodi da iz iskaza osiguranika tuženika proizlazi da on motokultivator ispred svog osobnog vozila nije mogao pravovremeno uočiti zbog zasljepljenja sunčevom svjetlošću. U vrijeme nastanka ove prometne nesreće Sunce se nalazilo prema jugoistoku (SE), pod kutom od oko 14,2 iznad horizonta, dakle osiguranik tuženika se u vremenu prije nastanka ove prometne nesreće kretao prema Suncu, pa se u tom smislu pojava zasljepljenja ne može isključiti. Međutim, potrebno je napomenuti da je djelovanje sunčeve svjetlosti na osiguranika tuženika bilo jednako i u određenom vremenu prije nastanka ove prometne nesreće, dakle u duljini od oko 300 m prije mjesta sudara. Dakle, pojava zaslijepljenosti ne bi mogla biti iznenadna i to u trenutku neposredno prije nastanka ove prometne nesreće, s obzirom da je djelovanje sunčeve svjetlosti na okrivljenika jednako djelovalo kako neposredno prije sudara tako i u dužem vremenskom periodu prije sudara. Ako je pojava zaslijepljenosti umanjivala daljinu vidljivosti ispred vozila, tada se osiguranik tuženika, strogo tehnički gledano, trebao kretati tehnički adekvatnom brzinom s obzirom na smanjenu vidljivost ispred vozila. Ako zbog zasljepljenja nije mogao vidjeti cestu ispred vozila u duljini većoj od 9,3 m, onda je osiguranik tuženika bio dužan da se tada ne kreće brzinom većom od 24 km/h, koja bi brzina bila tehnički primjerena takvoj daljini vidljivosti ispred vozila. Dakle, ako se prihvati iskaz osiguranika tuženika da je bio zaslijepljen sunčevom svjetlošću, tada se može zaključiti da se u takvim okolnostima kretao brzinom koja nije bila tehnički adekvatna konkretnim uvjetima vidljivosti ispred vozila. U tom slučaju bi kretanje osiguranika tuženika brzinom većom od tehnički adekvatne bila uzročno vezana za stvaranje opasne situacije i nastanak ove prometne nesreće. Tužitelj GČ nije imao tehničke mogućnosti izbjeći ovu prometnu nesreću. Prometna situacija odvijala mu se iza leđa te nije mogao izbjeći nalet osobnog vozila osiguranika tuženika na svoje vozilo.

14. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje navedenog prometnog vještaka, ocijenivši isti stručnim, sveobuhvatnim, uvjerljivim i objektivnim, temeljenim na priloženim mjerodavnim ispravama te uzimajući u obzir da ni same stranke nisu imale prigovore ni primjedbe na isti.

15. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je osiguranik tuženika isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja te je istu mogao izbjeći pravovremenim kočenjem ili pravovremenim pretjecanjem vozila tužitelja, dok tužitelj EČ nije imao tehničke mogućnosti izbjeći navedenu prometnu nesreću. Sukladno navedenom, a kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještačenja, budući tužitelj EČ nije imao tehničke mogućnosti da izbjegne prometnu nesreću, prigovor suodgovornosti tužitelja zbog neregistriranog motokultivatora i nevažeće vozačke dozvole tužitelja koju ističe tuženika u cijelosti je neosnovan. Naime, neovisno o činjenici što je tužitelj motokultivatorom upravljao prije stjecanja prava na upravljanje navedenim motornim vozilom, odnosno bez produženja važnosti vozačke dozvole, a što je utvrđeno uvidom u vozačku dozvolu na ime tužitelja na listu 11 i 12 spisa, te neovisno o činjenici što je upravljao motornim vozilom ili priključnim vozilom koje nije registrirano ili mu je isteklo važenje prometne dozvole, isti ni na koji način ne bi mogao izbjeći prometnu nesreću, pa ni u slučaju da je imao važeću vozačku dozvolu ili pak da je motokultivator bio registriran ili sa važećom prometnom dozvolom.

16. Sukladno navedenom, ovaj sud je utvrdio da je za predmetnu prometnu nesreću u kojoj je bilo ozlijeđenih osoba i imovine isključivo odgovoran osiguranik tuženika (čl. 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZOO)), pa ni činjenica da tužitelj nije imao važeću vozačku dozvolu, kao ni registrirano vozilo kojim je upravljao nisu od utjecaja na dinamiku nastanka štetnog događaja, budući, a kako to proizlazi iz vještačkog nalaz i mišljenja tužitelj nije imao tehničke mogućnosti izbjeći navedenu prometnu nesreću.

17. U odnosu na potraživanje tužitelja s osnova materijalne štete na motokkultivatoru stranke su na ročištu dana 9. veljače 2026. učinile nespornom visinu materijalne štete u iznosu od 530,89 EUR. Sukladno navedenom, sud je tužitelju dosudio iznos od 530,89 EUR, a sve sukladno odredbama čl. 1045. st. 1., čl. 1072., čl. 1085. i čl. 1090. ZOO-a.

18. Tužitelj na navedeni iznos dosuđene naknade štete ima pravo na zatezne kamate temeljem odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 75/09. 76/13., 152/14. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZOOP) koji se u konkretnom slučaju primjenjuje kao lex specialis u odnosu na odredbe ZOO- a. Zatezne kamate na naknadu imovinske štete teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva u smislu čl. 12. st. 6. ZOOP-a.

19. Uvidom u povratnicu podnesenog odštetnog zahtjeva na listu 42 spisa utvrđeno je da je odštetni zahtjev tuženik zaprimio 14. svibnja 2021.. Kako tužitelj za navedeni vid štete zateznu kamatu potražuje od kasnije dana nego na što ima pravo takav zahtjev mu je sukladno čl. 2. ZPP-a usvojen. Stoga je tužitelju zatezna kamata na dosuđeni iznos imovinske štete, dosuđena počev od 20. srpnja 2021. pa do isplate, a sve sukladno čl. 12. st. 6. ZOOP-a. Visina stope zateznih kamata određena je temeljem odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I izreke presude.

20. S obzirom na spornu visinu nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti, valjalo je utvrditi visinu štete te je na navedenu okolnost provedeno medicinsko vještačenje po vještaku doc. dr. sc. Zvonku Zadru, vještaku iz područja kirurgije. Iz nalaza i mišljenja vještaka doc. dr. sc. Zvonka Zadra proizlazi da je u zdravstvenom kartonu tužitelja zabilježeno liječenje vezano za predmetni štetni događaj te da između mehanizma nastanka ozljede i same ozljede postoji direktna uzročno posljedična veza. Također iz preslike zdravstvenog kartona tužitelja razvidno je da nema podataka o ranijem ozljeđivanju glave i rebara prije predmetnog štetnog događaja. Nadalje navodi da temeljem priložene medicinske dokumentacije u spisu, kod tužitelja su po spornom događaju utvrđene ozljede i to potres mozga, prijelom desne lopatice te prijelom 5 i 6 rebra desne strane prsnoga koša. Ocjena trajanja i intenziteta bolova, trajanja i intenziteta straha, ocjena smanjenja životnih aktivnosti, te potreba za tuđom pomoći dana je temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju, te iskustva vještaka u liječenju ozljeđenika s istim ili sličnim ozljedama. Nadalje navodi da je radi navedenih ozljeda tužitelj trpio fizičke bolove i to jakog intenziteta sumarno-4-5 dana, srednjeg intenziteta sumarno - 20 dana i slabog intenziteta sumarno 30 dana, dok su povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani kroz smanjenje životnih aktivnosti. Primarni strah je bio intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah zbog brige za zdravlje i sam ishod liječenja jakog intenziteta imao je 5 dana, srednjeg intenziteta 20 dana a slabijeg intenziteta još 30 dana. Po provedenom kirurškom liječenje zaostale su trajne posljedice u vidu bolova u sa desne strane prsnoga koša, sa blažim ograničenjem pokreta u desnom ramenu, što je rezultiralo umanjenjem opće životne i radne sposobnosti od 5 (pet)%. Potres mozga nije doveo do trajnog smanjenja životnih aktivnosti. Pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeta je u obzir životna dob tužitelja te uobičajene degenerativne promijene koje su prisutne obzirom na dob tužitelja. Nakon predmetnog štetnog događaja i napuštanja bolničkog liječenja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 3 sata dnevno, zatim 14 dana po 2 sata dnevno, te još 14 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. Navedenu pomoć mogao je pružiti netko od ukućana. Također navodi da je liječenje tužitelja završeno odnosno stanje se je stabiliziralo nakon kontrole kirurga 21. prosinca 2020..

21. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje navedenog liječnika vještaka, ocijenivši isti stručnim, sveobuhvatnim, uvjerljivim i objektivnim, temeljenim na priloženoj medicinskog dokumentaciji, a uzimajući u obzir i činjenicu da ni same stranke nisu imale prigovore ni primjedbe na isti.

22. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, te uzimajući u obzir nesporno plaćen iznos na ime naknade štete prije podnošenja tužbe, tužitelj je u podnesku od 9. siječnja 2024. specificirao tužbeni zahtjev te na ime naknade štete za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu tužbenim zahtjevom potražuje iznos od 3.919,55 EUR, zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom tekućom od dana 20. srpnja 2021. do isplate. Prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj je potraživao iznos 3.675,09 EUR za ovaj vid štetet. Navedenoj preinaci tužbenog zahtjeva tuženik se protivio.

23. Odredbom članka 190. stavka 1. ZPP, u svezi s odredbom članka 191. stavka 1. istog zakona, određeno je da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. Kako je u konkretnom predmetu prethodi postupak zaključen dana 24. siječnja 2022., što je vidljivo iz zapisnika koji prileži listovima 85 i 86 spisa, to tužitelj ne bi mogao u podnesku od dana 9. siječnja 2024. preinačiti tužbeni zahtjev. Međutim odredbom članka 191. stavak 2. ZPP-a predviđena je iznimka takvog pravila prema kojoj bi se tužbeni zahtjev mogao preinačiti ukoliko bi tužitelj zahtijevao iz iste činjenične osnove drugu novčanu svotu zbog okolnosti nastalih nakon podnošenja tužbe, slijedom čega bi preinaka iznimno bila dopuštena ukoliko bi se nakon zaključenja prethodnog postupka ustanovilo postojanje činjenica koje opravdavaju takvu preinaku, a za koje stranke nisu mogle znati ranije bez svoje krivnje, primjerice da je vještak u nalazu i mišljenju ustanovio visinu potraživanja koja se nije mogla utvrditi temeljem same dokumentacije ili uz navedenu dokumentaciju, ali nikako bez stručnog znanja vještaka. I u takvoj situaciji preinaka ne bi automatizmom bila dopuštena već bi valjalo provesti test razmjernosti, odnosno korisnosti pravne norme o nedopuštanju objektivne preinake tužbe u javnom interesu, kako ne bi došlo do povrede 6. stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10.). Kako je u konkretnom slučaju u odnosu na naknadno utvrđenu visinu predmetnog potraživanja, a koja je utvrđena provedenim vještačenjem stručne osobe, došlo do takvog odstupanja, time su utvrđene nove činjenice gdje tužitelj preinaku nije mogao učiniti prije zaključenja prethodnog postupka, pa sud smatra kako je riječ o dopuštenoj iznimci koja bi bila opravdana po provedenom testu razmjernosti, slijedom čega je preinaka tužbenog zahtjeva dopuštena, a budući je evidentno kako stranka za točnu visinu predmetnog potraživanja nije mogla znati ranije bez svoje krivnje, odnosno vidljivo je kako je bilo potrebno provesti dokaz navedenim vještačenjem, sve budući sama stranka niti sud nemaju stručna znanja za isto, a kako to stoji u odredbi čl. 250. ZPP-a, čime je odlučeno da je preinaka tužbenog zahtjeva od 9. siječnja 2024. dopuštena, te slijedom čega je sud i odlučivao o tako uređenom tužbenom zahtjevu, te je odlučeno kao u izreci rješenja.

24. Sukladno navedenom i prigovor zastare potraživanja za preinačeni dio tužbenog zahtjeva je u cijelosti neosnovan. Naime, stranka za točnu visinu predmetnog potraživanja nije mogla znati ranije bez svoje krivnje, odnosno vidljivo je kako je bilo potrebno provesti dokaz navedenim vještačenjem, sve budući sama stranka niti sud nemaju stručna znanja za isto, a kako to stoji u odredbi čl. 250. ZPP-a. Kako je odredbom čl. 230. ZOO-a propisano da tražbine naknade štete zastarijevaju za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i osobu koja je štetu učinila, odnosno u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala, a kako je tužitelj točnu visinu štete predmetnog potraživanja saznao tek nakon provođenja vještačenja, a tužbu za naknadu štete je pokrenuo unutar zakonom propisanog roka, prigovor zastare za preinačeni dio tužbenog zahtjeva u cijelosti je neosnovan.

25. Pravni temelj za potraživanje tužitelja za ovaj vid štete je povreda prava osobnosti kao neimovinska šteta, te imovinska šteta s osnova pružene tuđe pomoći i njege, sve sukladno čl. 1046. ZOO-a. Temeljem čl. 19. ZOO-a tužitelj ima pravo neposredno od tuženika zahtijevati isplatu pravične novčane naknade za naprijed opisanu i pretrpljenu neimovinsku štetu u skladu s kriterijima, mjerilima odnosno kvalifikatornim okolnostima propisanim čl. 1100. ZOO-a. U slučaju kumulacije više međusobno povezanih oblika povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je ovdje slučaj, sud će dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete.

26. Radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade za povredu pravo osobnosti bilo je potrebno procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od utuženih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povreda prava osobnosti pri čemu je sud dužan voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih, duševnih boli i straha, smanjenju životnih aktivnosti, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2. ZOO-a).

27. Uzimajući u obzir rezultate provedenog medicinskog vještačenja po vještaku doc. dr. sc. Zvonku Zadri te sukladno utvrđenjima vještaka o trajanju i intenzitetu pretrpljenih fizičkih boli, a obzirom na utvrđeni intenzitet i trajanje bolova, te neugodnosti kojima je liječenje popraćeno, a imajući u vidu karakter ozljede (potres mozga, prijelom desne lopatice te prijelom 5 i 6 rebra desne strane prsnoga koša) te dob tužitelja (rođena 1937. godine), tužitelju bi za navedeni vid štete pripao iznos od 1.750,00 EUR. Nadalje, obzirom na utvrđeni intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, tužitelju bi za navedeni vid štete pripao iznos od 1.750,00 EUR. Sukladno utvrđenjima vještaka proizlazi da su posljedice predmetnog štetnog događaja umanjile opću, životnu, kao i radnu sposobnost tužitelja za 5% i u tom obujmu postoji potreba za ulaganjem pojačanih napora u svakodnevnim aktivnostima tužitelja. Prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka u pogled trajnih posljedica, imajući u vidu trajni intenzitet duševnih boli zbog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti tužitelja u omjeru od 5% u kojem će omjeru tužitelj morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu te imajući u vidu dob tužitelja (rođen 1937.), za ovaj vid štete tužitelju bi pripao iznos od 900,00 EUR

28. Sukladno navedenom, sud utvrđuje da bi primjerena i pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti (neimovinsku štetu) iznosila ukupno 4.400,00 EUR.

29. U smislu odredbe čl. 1095. ZOO tužitelju bi pripalo pravo i na naknadu za tuđu pomoć i njegu, koja mu je bila potrebna za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku na tržnicu, trgovinu i slično, a za koju nije plaćao cijenu satnice za obavljanje takve vrste posla, budući je bila dovoljna i nestručan pomoć. Tužitelju bi primjenom čl. 223. ZPP-a za cijenu jednog sata pružanja tuđe pomoći pripao iznos od 3,32 EUR. Imajući u vidu broj sati potrebne tuđe pomoći kako je to utvrdio liječnik vještak (87 sati x 3,32 EUR/sat = 288,84 EUR) za naknadu navedene štete tužitelju bi, na temelju čl. 1095. ZOO-a pripao iznos od 288,84 EUR.

30. S obzirom na sve izloženo te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužitelju na pravičnu novčanu naknadu, to sud smatra da bi tužitelju temeljem čl. 1100. st. 2. i čl. 1095. ZOO-a pripao iznos od 4.688,84 EUR, što umanjeno za nesporno isplaćeni iznos od 1.169,29 EUR za ove vidove štete, ukupno iznosi 3.519,55 EUR.

31. Slijedom navedenog sud nalazi utvrđenom obvezu tuženika isplatiti tužitelju daljnji iznos od 3.519,55 EUR na ime naknade nematerijalne štete te naknade za tuđu pomoć i njegu, dok je preostali dio tužbenog zahtjeva za ove vidove štete zajedno sa zateznom kamatom odbijen kao prekomjerno postavljen, a sve kao u točkama I. i II. izreke presude.

32. Zatezne kamate na naknadu štete teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva u smislu čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14. i 155/23. ) odnosno od 15. svibnja 2021. do isplate. Sud ističe da je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu lex specialis u odnosu na ZOO te uređuje tijek kamata u odnosu na cjelokupni odštetni zahtjev koji u sebi sadržava kako neimovinsku tako i imovinsku štetu. Stopa kamate na dosuđeni iznos nematerijalne štete povrede prava osobnosti temelji se na odredbi čl. 29. st. 2., 7. i 8. ZOO-a, a sve budući spisu prileži preslika odštetnog zahtjeva upućenog tuženiku (list 40 do 42 spisa), pa je sud utvrdio da je to datum kada je tuženik nedvojbeno saznao za zahtjev tužitelja. Sukladno navedenom odlučeno je kao pod točkom I izreke presude.

33. Odluka o trošku je donesena temeljem čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, sukladno vrijednosti predmeta spora u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/18., 107/15., 37/22. i 138/23., u daljnjem tekstu: Tarifa). Tužitelj je 100% uspio u pogledu osnove tužbenog zahtjeva, dok je u pogledu visine uspio u omjeru od 91 %. Stoga je ukupan omjer uspješnosti tužitelja 95,5 %, dok je omjer uspješnosti tuženika 4,5 %. Nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici (na način da se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela) utvrđen je uspjeh tužitelja u omjeru od 91 %. Troškovi koji su tužitelju bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova (Tbr. 28.), tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1.), podneska od 11. siječnja 2022., 23. studenog 2022., 9. siječnja 2024. i 15. listopada 2024. u iznosu od 100 bodova za svako (Tbr. 8. toč. 1.) te zastupanja na ročištima održanim 24. siječnja 2022., 27. listopada 2022., 2. listopada 2023., 3. listopada 2024. i 9. veljače 2026. u iznosu od po 100 bodova za svako (Tbr. 9. toč. 1.) te zastupanja na ročištima dana 11. travnja 2022. i 4. srpnja 2025. u iznosu od po 50 bodova za svako (Tbr.9. toč. 2.) uvećano za 25 % na ime PDV-a (Tbr. 46. Tarife) odnosno ukupno 3.000,00 EUR. Tužitelju kao potrebni za vođenje parnice sukladno čl. 155. st. 1. ZPP- a nisu priznati troškovi sastava podneska od 16. prosincca 2024., 17. ožujka 2025. i 5. rujna 2025.. Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od ukupno 132,77 EUR sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18., u daljnjem tekstu: ZSP). Obzirom na priznati omjer uspješnosti od 91 % tužitelju pripada pravo na naknadu troška od 2.850,82 EUR. Priznatom trošku treba dodati plaćeni trošak vještačenja u iznosu od 199,08 EUR, pa ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 3.049,90 EUR. Odluka o zateznoj kamati na trošak temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a i čl. 151. st. 3. ZPP-a te je na dosuđeni trošak parničnog postupka zatezna kamata dosuđena od donošenja presude do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude pod točkom III..

U Zagrebu, 27. veljače 2026.

Sudac:

Ana Ćurković Dražić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od petnaest dana od dana dostave presude.

Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku uz pristojbu na presudu u iznosu od 88,51 EUR

2. tuženiku po punomoćniku