Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zadru

Zadar, Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: P-115/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zadru, po sutkinji Katarini Zdunić, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru, protiv tuženice OPĆINE RAŽANAC, Ražanac, Ulica XVII 61, OIB: 08842442553, zastupane po punomoćnici Ivanki Bosotini, odvjetnici u Zadru, radi ispravka upisa, nakon glavne i javne održane i zaključene rasprave 26. siječnja 2026. u nazočnosti zastupnice po zakonu tužiteljice ĆS i zamjenice punomoćnice tuženice ĆSZ, na ročištu za objavu odluke 27. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi pašnjak površine 2226 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane temeljem rješenje Općinskog suda u Zadru Z-20507/2022 od 17.srpnja 2024, te se nalaže Općinskom sudu u Zadru, Zemljišnoknjižnom odjelu ispraviti upis prava vlasništva na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi pašnjak površine 2226 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i izbrisati to pravo u korist tuženika Općine Ražanac, uz istovremeni upis tog prava vlasništva u korist tužiteljice Republike Hrvatske, sve u roku od 15 dana.

i

r i j e š i o  j e

Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljici trošak ovoga postupka u iznosu od 400,00 eura, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovom sudu 26. svibnja 2025., u bitnome, navodi kako je u postupku obnove zemljišne knjige koji se vodio pred Općinskim sudom u Zadru doneseno je rješenje broj Z-20507/2022 od 17.srpnja 2024. kojim je odbačen prigovor tužiteljice u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] iste k.o., u naravi pašnjak površine 2226 m2, te upis prava vlasništva na tuženika ostaje neizmijenjen. Tužiteljica ističe kako predmetni prigovor nije bio izvan roka u prilog čega je dostavila preslik prijamne knjige Hrvatske pošte. Nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] je nastala od čestice kč. br. [katastarska čestica]/. zgr., stare izmjere i ona se na dan 16. listopada 1990. i 24. srpnja 1991. nalazila izvan granica građevinskog područja odnosno ista predstavlja poljoprivredno zemljište. Uvidom u povijest posjeda i povijesni zemljišnoknjižni uložak utvrđeno je kako je predmetna nekretnina bila upisana kao Općenarodna imovina s organom upravljanja Mjesni narodni odbor Ražanac. Tužiteljica tvrdi kako je pravo vlasništva predmetne nekretnine stekla ex lege stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine br. 34/91), uz napomenu kako kasnije izmjene toga zakona nisu od utjecaja na vlasničkopravni režim poljoprivrednog zemljišta. Rješenjem u ispravnom postupku zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zadru posl. br. Z-20507/2022 od 17. srpnja 2024. sud je nepravilno ostavio neizmijenjen upis prava vlasništva tuženika na predmetnim nekretninama. Sama činjenica što je predmetna nekretnina upisana kao općenarodna imovina s pravom upravljanja MO Radovin ne znači da je tuženik pravni sljednik upisane općenarodne imovine i sada nositelj prava vlasništva i raspolaganja. Da bi se predmetna nekretnina mogla smatrati vlasništvom tuženika, ista se trebala nalaziti na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu unutar građevinskog područja, odnosno ne predstavljati šumu i šumsko zemljište.

2. Tuženica je u svom odgovoru na tužbu, dostavljenom ovom sudu 14. srpnja 2025., najprije navela kako je predmetna tužba podnesena po proteku prekluzivnog roka te predlaže sudu istu odbaciti kao zakašnjelu. Naime, prema odredbi čl. 205. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/19; u daljnjem tekstu: ZZK/19) tužbu za ispravak imaju pravo podnijeti osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja. Dakle, a budući da je predmetna tužba podnesena van naprijed navedenoga roka – ista je nepravodobna. Nadalje, ističe kako je jasno da se ispravni postupak za k. o. [katastarska općina] vodi u cijelosti po odredbama ZZK/19, budući da je odluka o otvaranju zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] donesena 15. travnja 2022. Tuženica navodi i da iz povijesti posjeda koju je dostavila tužiteljica proizlazi da je 1955. kao posjednik predmetne nekretnine upisana Općenarodna imovina (Općina Zadar) a koji upis je izmijenjen 1997. kada je upisana tuženica koja je predmetnu nekretninu stekla Odlukom komisije Vlade RH za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županije od 1. srpnja 1996. Dakle, tuženice je predmetnu nekretninu stekla od tužiteljice valjanim raspolaganjem, a ako sud ne bi tu odluku prihvatio kao valjan osnov za stjecanje prava vlasništva, ističe kako je tuženica stupila u samostalan i kvalificiran posjed predmetne nekretnine 1997. od kada ju drži u samostalnom i kvalificiranom posjedu te je 2017. stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću. Tužiteljica tuženoj nije osporila niti pravo vlasništva, niti pravo na posjed, pa čak niti u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u kojem je sudjelovala.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid te pročitao priloženu dokumentaciju i to: Zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] posl. br. Z-20507/2022 17. srpnja 2024.; presliku prijamne knjige Hrvatske pošte; Izvadak iz BZP-a za čest. 2 k. o. [katastarska općina], stanje na dan 21. svibnja 2025.; Popisni list br. 1417 za k. o. [katastarska općina] od 24. kolovoza 2020.; Povijest posjedovanja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 4. prosinca 2024.; Uvjerenje o statusu čestice Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove od 16. svibnja 2025.; Odluku o otvaranju zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od 15. travnja 2022. i Javni oglas o otvaranju zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

4. Sud nije proveo personalne dokaze predložene od strane tuženice u vidu saslušanja svjedoka na okolnosti posjeda odnosno činjenice da tuženici nitko nije osporavao pravo na posjed predmetne nekretnine budući da je smatrao provođenje tih dokaza protivnim načelu ekonomičnosti postupanja, jer okolnosti na koje bi predloženi svjedoci iskazivali, po stavu ovoga suda, nisu okolnosti odnosno činjenice koje je potrebno utvrđivati, a kraj onoga što je u dokaznom postupku utvrđeno.

5. Prema odredbi čl. 219. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 (i 96/08), 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22; u daljnjem tekstu: ZPP) svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija dokaze i navode protivne strane.

6. Odredbom čl. 7. st. 1. ZPP-a je propisano da su stranke dužne iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

8. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za ispravkom zemljišnoknjižnog upisa, koji je ista sudu istakla u okviru tužbe za ispravak sukladno odredbama Zakona o zemljišnim knjigama i to u odnosu na nekretninu oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. Tuženica je najprije prigovorila nepravovremenosti predmetne tužbe navodeći kako je ista trebala biti podnesena u roku od 30 dana od dana donošenja odluke povodom prigovora tužiteljice u ispravnom postupku, a koja odluka je donesena 17. srpnja 2024., sve sukladno odredbi čl. 205. ZZK/19. Tuženica svoje navode pravda činjenicom da je taj ispravni postupak pokrenut odlukom Općinskog suda u Zadru o otvaranju zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] 15. travnja 2022., slijedom čega je jasno kako ovdje dolazi do primjene upravo ZZK/19.

10. Ovaj sud gornji prigovor nepravodobnosti predmetne tužbe smatra neosnovanim.

11. Naime, sukladno odredbi čl. 240. ZZK/19 rokovi koji teku sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17; u daljnjem tekstu: ZZK/96) nastavljaju teći u skladu s odredbama toga Zakona i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. Isto tako, člankom 241. ZZK/19 određeno je da će se postupci do stupanja na snagu toga Zakona dovršiti prema odredbama ZZK/96.

12. Ono što je sporno bilo među strankama je činjenica kada je sporni zemljišnoknjižni postupak počeo. Po stavu tuženice, radi se o trenutku donošenja odluke o otvaranju zemljišne knjige koja je donesena 15. travnja 2022.

13. Ovaj sud taj navod tuženice smatra osnovanim, međutim, budući da je prigovor tužiteljice u posebnom ispravnom postupku odbačen kao nepravodoban isti se ima smatrati kao da nije ni podnesen pa bi u ovoj situaciji došlo do primjene odredbe čl. 205. st. 2. prema kojoj pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje istekom rokova određenih Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s time da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora.

14. U ovom slučaju taj bi trogodišnji rok počeo teći danom donošenja odluke u ispravnom postupku odnosno 17. srpnja 2024. jer tek tada tužiteljica doznaje da njezin prigovor nije pravodoban i tek od tada ona ima pravnu mogućnost podnošenja tužbe za ispravak. U ovom trenutku mi ne znamo bi li njezin prigovor u ispravnom postupku bio usvojen ili ne odnosno bi li njezinom traženju bilo udovoljeno, jer se o tom prigovoru nije meritorno odlučivalo pa bi iz tog razloga, po stavu ovoga suda, tužbu tužiteljice trebalo smatrati pravodobnom.

15. Naime, rok od 30 dana bi trebalo računati onim podnositeljima prigovora čiji je prigovor odbijen kao neosnovan – dakle, o njemu se u ispravnom postupku meritorno odlučilo i isti nije usvojen pa sada podnositelj prigovora podnosi tužbu za ispravak, kao jedinu pravnu mogućnost za ponovno razmatranje njegovog zahtjeva. Međutim, u ovoj situaciji, a budući da je tek na raspravi za ispravak tužiteljica doznala da sud njezin prigovor neće smatrati pravodobnim, tek od tada je ona i mogla razmatrati podnošenje tužbe za ispravak pa se tako tek od tada računa taj trogodišnji rok, kao svim ostalima koji nisu podnijeli prigovor – kojima se taj trogodišnji rok računa od dana provedbe spornog upisa koji je proveden u postupku preoblikovanja. Opetovano se ističe kako se tužiteljici taj trogodišnji rok ne računa od dana provedbe spornog upisa u postupku preoblikovanja, jer je ista podnijela prigovor (koji je naknadno odbačen kao nepravodoban pa se ima smatrati da nije ni podnesen).

16. Odlučujući meritorno o tužbenom zahtjevu valjalo je istaknuti kako tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na činjenici da je vlasništvo predmetne nekretnine stekla stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu 24. srpnja 1991. Ističe kako činjenica da je predmetna nekretnina upisana kao općenarodna imovina s pravom upravljanja MO Radovin ne znači da je tuženik pravni sljednik upisane općenarodne imovine i sada nositelj prava vlasništva, jer bi se za to predmetna nekretnina na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu trebala nalaziti unutar građevinskog područja, odnosno ne predstavljati šumu i šumsko zemljište.

17. Tuženica je svoje protivljenje tužbenom zahtjevu temeljila na činjenici da je od 1955. kao posjednik predmetne nekretnine upisana Općenarodna imovina (Općina Zadar), a koji upis je izmijenjen 1997. kada je upisana tuženica koja je svoje vlasništvo stekla Odlukom Vlade RH od 1. srpnja 1996. čime ističe kako je tijelo tužiteljice predmetnu nekretninu predalo tuženici u samostalan posjed, što predstavlja valjanu pravnu osnovu i dokazuje kvalificiranost posjeda pa je tako protekom dvadeset godina samostalnog neprekinuto posjedovanja stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine.

18. Uvidom u Zapisnik o preoblikovanju zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od 31. prosinca 2020. utvrđeno je kako predmetna nekretnina, koja je nastala od nekretnine oznake čest. 57/. ZGR k. o. [katastarska općina] stare izmjere predstavlja stare ruševine i bedeme starog grada. Prema kazivanju povjerenika US ista predstavlja stari ilirski grad – Ljubljana zv. Vrtol. Dostavljen je podnesak RH iz kojeg je razvidno kako se osporava uknjižba Općine Ražanac na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica]. ukoliko evidentirani posjednik – Općina Ražanac – ne dokaže pravo vlasništva valjanim ispravama koje se po zakonu traže za stjecanje prava vlasništva na državnoj imovini. Vlasnicom predmetne nekretnine je na toj raspravi određena Općina Ražanac.

19. Uvidom u Zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] 17. srpnja 2024. utvrđeno je kako je prigovor upisu prava vlasništva na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] podnijela RH. Punomoćnica predloženika – Općine Ražanac – je istakla kako je prigovor RH podnesen izvan roka a i da se radi o nekretnini koja je u starom katastarskom operatu bila evidentirana kao posjed Općine Ražanac, koja istu uistinu drži u svom posjedu od svog osnivanja i vrši na istoj arheološke iskopine, a na istoj i turistička zajednica vrši svoje aktivnosti. Na raspravi za ispravak je prigovor RH odbačen, jer je podnesen izvan roka te je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ostala neizmijenjena.

20. Iz Povijesti posjedovanja za predmetnu nekretninu, stanje na dan 4. prosinca 2024., u bitnome, proizlazi kako je ista, koja je nastala od dijela stare čest. zgrade [katastarska čestica] od 1955. bila evidentirana kao općenarodna imovina a od 1997. Odlukom komisije Vlade RH o podjeli nekretnina bivše općine Zadar evidentirana je posjednikom tuženica. Novom izmjerom od 2022. formirana je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i na njoj je posjednicom evidentirana tuženica.

21. Iz Uvjerenja Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove od 16. svibnja 2025. proizlazi kako se katastarska čestica zemlje broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – nova izmjera – na dan 16. listopada 1990. i 24. srpnja 1991. nalazila izvan granica građevinskog područja.

22. Prema odredbi čl. 3. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine br. 34/91) koji je stupio na snagu 24. srpnja 1991. na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska.

23. Uvidom u zemljišnoknjižni uložak za predmetnu nekretninu utvrđeno je kako je ista evidentirana kao pašnjak površine 2226 m2.

24. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno te rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka utvrđeno je kako je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

25. Naime, iz potvrde Zadarske županije od 16. svibnja 2025. proizlazi kako se predmetna nekretnina na dan 24. srpnja 1991. (dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu) odnosno 16. listopada 1990. (dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama) nalazila izvan granica građevinskog područja, i onda je ona kao takva 24. srpnja 1991. po sili zakona postala vlasništvo tužiteljice. Sukladno važećoj sudskoj praksi, a i stavu ovoga suda, Odluka komisije Vlade RH na koju se tuženica poziva i na kojoj je ista temeljila svoj upis kao posjednika, kao podzakonski akt ne može derogirati zakonske odredbe. Budući da tuženica nije dokazala da je nakon naprijed navedenoga datuma na bilo koji način stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine od tužiteljice, valjalo je odlučiti kao u izreci rješenja i odlučiti kako je upis proveden u postupku preoblikovanja zemljišne knjige nevaljan.

26. Slijedom svega navedenoga, valjalo je odlučiti kao u izreci presude i usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i 163. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“, broj: 138/23; u daljnjem tekstu: Tarifa) pa je tako tužiteljici priznat trošak sastava tužbe od 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1.) i trošak zastupanja na ročištu održanom 26. siječnja 2026. od 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1.) što uz važeću vrijednost boda od 2,00 eura ukupno iznosi 400,00 eura.

28. Slijedom navedenoga, valjalo je odlučiti kao u izreci rješenja.

U Zadru 27. veljače 2026.

Sutkinja

Katarina Zdunić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 (petnaest) dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa iste, putem ovog suda Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave.

DNA:

- Tužiteljici po ŽDO Zadar

- Tuženici po pun.