Zakon.hr

P Ob-1410/2024-80

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari tužiteljice TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Vlatka Cvok, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Larisa Tomasović, odvjetnica u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po posebnoj skrbnici ZA iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, i uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Črnomerec, radi razvoda braka s mlt. djecom, nakon glavne rasprave zaključene 13. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice, tuženika i njegove punomoćnice, a u odsutnosti tužiteljice osobno, posebne skrbnice i predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Črnomerec, dana 27. veljače 2026.

p r e s u d i o j e

I. Razvodi se brak zaključen 09. travnja 2005. u Zagrebu, koji je upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Susedgrad za matično područje Susedgrad za 2005., pod rednim brojem 121, između:

ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1964. u Zagrebu

TA, rođene T, OIB: [osobni identifikacijski broj], **.**.1972. u [adresa].

II. Zajedničko dijete stranaka, mlt. HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovati će s majkom TA, OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi njezina stanovanja, [adresa].

III. Roditelji, TA i ĐA ostvarivati će zajedničku roditeljsku skrb u odnosu na mlt. dijete HA.

IV. Osobni odnosi mlt. HA i oca ĐA ostvarivati će:

- svaki drugi vikend od petka nakon škole (kada otac preuzima dijete u školi ili djevojčica autobusom dolazi na adresu oca) do nedjelje u 19:00 sati (kada otac vraća dijete na adresu stanovanja kod majke),

- u tjednu kada mlt. HA provodi s vikend s ocem: ponedjeljkom u vremenu nakon završetka škole (kada otac preuzima dijete u školi ili djevojčica autobusom dolazi na adresu oca) do utorka ujutro u 08:00 (kada je otac odvodi u školu ili dijete odlazi u školu školskim autobusom), i četvrtkom u vremenu nakon završetka škole (kada otac preuzima dijete u školi ili djevojčica autobusom dolazi na adresu oca) do završetka treninga, kada je otac vraća na adresu stanovanja kod majke;

-u tjednu kada mlt. HA provodi vikend s majkom: utorkom u vremenu od završetka škole (kada otac preuzima dijete u školi ili djevojčica autobusom dolazi na adresu oca) do srijede ujutro u 08:00 (kada je otac odvodi u školu ili dijete odlazi u školu školskim autobusom) do završetka treninga, kada je otac vraća na adresu stanovanja kod majke;

-svaki drugi državni praznik i blagdan koji je neradni u Republici Hrvatskoj u trajanju od 10:00 do 19:00 sati, na način da otac preuzima mlt. dijete na adresi stanovanja kod majke i vraća ga na istu adresu po završetku osobnih odnosa. Ako državni praznik i vjerski blagdan, koji su neradni dani u RH, padaju za vrijeme školskih praznika, tada će dijete ostati kod onog roditelja kod kojega je za vrijeme školskih praznika,

-polovicu svih školskih praznika na način da u parnim godinama mlt. HA s ocem provodi prvi dio zimskih praznika i prvi dio proljetnih praznika te ljetne praznike od 01. srpnja do 15. srpnja i od 15. kolovoza do 31. kolovoza, a u neparnim godinama obrnuto, sve na način da otac preuzima mlt. dijete na adresi stanovanja kod majke i vraća ga na istu adresu po završetku osobnih odnosa;

-sve više ili drugačije prema dogovoru roditelja.

V. Nalaže se ocu ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj] doprinositi za uzdržavanje mlt. HA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 250,00 EUR mjesečno počevši od 27. veljače 2026. pa nadalje dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, do svakog 25. u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice TA, OIB: [osobni identifikacijski broj].

VI. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu kojim glasi:

„3. Osobni odnosi između oca AA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i mlt. HA, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2016. održavat će - u tjednu kada dijete provodi vikend s ocem utorkom iza škole do 19,00 sati i od petka iza škole do nedjelje u 18,00 sati, - u tjednu kada dijete ne provodi vikend s ocem utorkom i četvrtkom iza škole do 19,00 sati - zimske školske praznike parne godine od 24.12. u 18,00 sati do 30.12. u 18,00 sati, a neparne godine od 31.12. u 10,00 sati do 05.01. u 18,00 sati - drugi dio zimskih školskih praznika parne godine od četvrtka kada su praznici počeli u 10,00 sati do nedjelje u 18,00 sati, a neparne godine od prvog ponedjeljka kada su praznici počeli u 10,00 sati do srijede u 18,00 sati - proljetne praznike neparne godine od blagdana Velikog četvrtka od 10,00 sati ili poslije škole do Uskrsnog ponedjeljka u 18,00 sati, a parne godine od utorka iz blagdana Uskrsnog ponedjeljka do četvrtka u 18,00 sati - ljetne školske praznike neparne godine od 01.08. u 10,00 sati do 10.08. u 18,00 sati, a parne godine od 01.07. u 10,00 sati do 10.07. u 19,00 sati“; kao i u dijelu kojim predlaže naložiti tuženiku da za uzdržavanje djeteta doprinosi iznos od 250,00 EUR za razdoblje od 02. prosinca 2024. do 25. veljače 2026., sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.“

VII. Odbija se protutužbeni zahtjev tuženika od 15. svibnja 2025. koji glasi: „II. Zajedničko mlt. dijete stranaka mlt. HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.2016. godine nakon razvoda braka, imat će prijavljeno prebivalište na adresi oca ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

IV. Osobni odnosi majke TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa mlt. HA, OIB: [osobni identifikacijski broj] održavat će se prema dogovoru roditelja i u skladu s djetetovim obvezama (škola/trening), pri čemu će oboje roditelja poštovati najbolji interes djeteta, te mu omogućiti susrete i druženja s drugim roditeljem kad god je to moguće, a ukoliko dogovor izostane;

 U periodima od 7 dana naizmjence kod svakog roditelja, počevši od dana donošenja ove odluke, na način da majka u ponedjeljak dijete preuzme u školi, te je idući ponedjeljak ujutro, vrati u školu, kada će dijete poslije školske nastave preuzeti otac i s djetetom provesti 7 dana, pa tako naizmjence, a ukoliko dijete iz opravdanih razloga ne ide u školu, dijete će preuzeti roditelj s kojim dijete po rasporedu provodi taj tjedan, na adresi drugog roditelja.

 u dijelu kojim predlaže da državni praznici i vjerski blagdani ne ulaze u redovne susrete i druženja djeteta s majkom i ocem, već da dijete podjednako ima pravo provoditi državne praznike i vjerske blagdane s oba roditelja naizmjence,  *Iznimno- Kada državni praznici i vjerski blagdani padaju jedan za drugim ili unutar tri dana razmaka, roditelj kojem prema rasporedu susreta i druženja pripada taj državni praznik ili vjerski blagdan spojit će ta dva državna praznika ili vjerska blagdana, ukoliko se tako prethodno dogovore.

 Polovicu zimskih praznika, s time da će dijete prvu polovicu zimskih praznika svake neparne kalendarske godine koji uključuju Božić i blagdan Sv. Stjepana 2025.godine provesti s ocem, a drugu polovicu zimskih praznika svake parne kalendarske godine počevši od 31.prosinca 2025.g.u 18,00 sati, do 6.siječnja 2026.g, s majkom, pa tako naizmjenice svake godine.

 Polovicu proljetnih praznika, s time da će dijete Uskrs 2026.g. kod oca, a Uskršnji ponedjeljak 2026.g. s majkom, dok će Uskrs 2027.g. dijete provesti s majkom a Uskršnji ponedjeljak 2027.g. s ocem, pa tako naizmjenice

 Otac i majka će preuzimati dijete u školi, a u slučaju da dijete taj tjedan iz opravdanih razloga nije u školi, roditelj kod kojeg dijete provodi tjedan koji prethodi, preuzet će ga na adresi drugog roditelja

 Roditelj s kojim dijete provodi tjedan, omogućit će djetetu kontakt telefonom s drugim roditeljem (video poziv, telefonski poziv) u skladu sa željama i potrebama djeteta, s time da će ljetne praznike svake neparne kalendarske godine, počevši od 2025.g. dijete provesti s majkom mjesec srpanj, a s ocem mjesec kolovoz, a svake parne godine, počevši od 2026.g. dijete će provesti s majkom mjesec kolovoz, a s ocem mjesec srpanj, pa tako naizmjenice

V. Majka TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužna je doprinositi na ime uzdržavanja za mlt. HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.2016. g., iznos od 250,00 EUR-a mjesečno, počevši od dana donošenja presude, pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti najkasnije do svakog 15-og u mjesecu za tekući mjesec, uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja se određuje po stopi, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, na tekući račun oca ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj].

VI. Nalaže se TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove ovog postupka uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja se određuje po stopi, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

VIII. Svaka stranka snosi svoj trošak.

r i j e š i o j e

I. Određuje se privremena mjera prema kojoj će zajedničko dijete stranaka, mlt. HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovati će s majkom TA, OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi njezina stanovanja, [adresa].

I.II. Osobni odnosi mlt. HA i oca ĐA ostvarivati će:

-sve više ili drugačije prema dogovoru roditelja.

I.II. Nalaže se ocu ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj] doprinositi za uzdržavanje mlt. HA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 250,00 EUR mjesečno počevši od 27. veljače 2026. pa nadalje dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, do svakog 25. u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice TA, OIB: [osobni identifikacijski broj].

I.III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog postupka ili do drugačije odluke suda.

I.IV. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađa provedbu privremene mjere.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovome sudu 02. prosinca 2024. navodi da su ovdje parnične stranke sklopile brak 09. travnja 2005., koji je upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Susedgrad pod rednim brojem 121 za 2005. i u braku je jedno rođeno zajedničko dijete, HA, rođena **.**.2016. te su stranke posljednje zajedničko prebivalište imale na adresi u [adresa]. Bračni odnosi su poremećeni već dulje vrijeme i faktična bračna zajednica je prestala. Iako stranke u trenutku podnošenja tužbe još uvijek stanuju na istoj adresi, najvećim dijelom o odgoju i čuvanju zajedničkog djeteta brine tužiteljica, te je dijete s obzirom na dob i dosadašnji način života vezano uz majku. Kako je otuđenost bračnih drugova sve veća te protek vremena samo produbljuje nastalu krizu, stranke su pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Područnim uredom Črnomerec provele postupak obveznog savjetovanja u kojem je postupku 22. listopada 2024. sastavljeno izviješće o obveznom savjetovanju, međutim, stranke nisu uspjele postići sporazum. Tužiteljica stoga predlaže sudu razvesti brak stranaka i donijeti presudu prema kojoj će mlt. HA stanovati s majkom, a s ocem ostvarivati osobne odnose: u tjednu u kojem provodi vikend s ocem, utorkom nakon škole do 19,00 sati i od petka nakon škole do nedjelje u 18,00 sati, a u tjednu kada ne provodi vikend s ocem, utorkom i četvrtkom nakon škole do 19,00 sati; parnih godina- zimske praznike od 24.12. u 18,00 do 30.12. u 18,00, a neparnih godina od 31.12. u 10,00 do 05.01. u 18,00 sati; drugi dio zimskih školskih praznika u parnim godinama od četvrtka u 10,00 do nedjelje u 18,00, a neparnim godinama-od prvog ponedjeljka kada su praznici počeli u 10,00 sati do srijede u 18,00 sati; proljetne praznike neparnih godina od blagdana Velikog četvrtka od 10,00 ili poslije škole do Uskrsnog ponedjeljka u 18,00, a parne godine od utorka iza blagdana Uskrsnog ponedjeljka do četvrtka u 18,00 sati; ljetne školske praznike neparnih godina od 01.08. u 10,00 sati do 10.08. u 18,00, a parnih godina od 01.07. u 10,00 sati do 10.07. u 19,00; svaki drugi državni i vjerski praznik te blagdan koji je neradni dan u RH od 10,00 do 19,00 osim ako državni praznik i vjerski blagdan koji su neradni dani u RH padaju za vrijeme školskih praznik, kada će dijete ostati kod onog roditelja kod kojega je za vrijeme školskih praznika, sve na način da će otac preuzeti dijete poslije škole ili na adresi stanovanja majke, a majka će po završetku osobnih odnosa preuzeti mlt. dijete na adresi oca; te prema kojoj će otac za uzdržavanje djeteta doprinosi iznos od 250,00 EUR mjesečno od dana podnošenja tužbe pa nadalje.

1.1. Tužiteljica je uz tužbu podnijela prijedlog za donošenje privremene mjere sadržajno jednake tužbenom zahtjevu. Prijedlog obrazlaže navodeći da s mlt. djetetom namjerava odseliti iz kuće u kojoj su svi zajedno živjeli za vrijeme trajanja braka, kao i da tuženik zbog svojih zdravstvenih tegoba ne može adekvatno brinuti o djetetu. Čitav se niz godina nalazi na bolovanju zbog svojih zdravstvenih tegoba i zdravstveno stanje ga znatno ograničava u svakodnevnom funkcioniranju i brizi za dijete.

1.2. Uz tužbu je priložen rodni list djeteta, vjenčani list i izviješće o obveznom savjetovanju.

2. Tuženik je u očitovanju na tužbu naveo kako priznaje da su u zadnje vrijeme odnosi među strankama lošiji, no tvrdi da između njih nije došlo do otuđenosti i da faktična bračna zajednica nije prestala jer i nadalje žive u istom kućanstvu i brinu se za zajedničko dijete. Većinu vremena u braku provodi tako da održava kućanstvo, kuha svaki dan za obitelj, potpuno i aktivno brine o djetetu na način da je vodi na izlete, na klizanje, igra se s njom, maksimalno je uključen u sve dječje aktivnosti, brine o zdravlju i školovanju djeteta te je potpuno posvećen svojoj obitelji. Ima stabilan posao i redovite prihode koji mu omogućuju da brine o svim materijalnim potrebe svoje obitelji; vlastiti stan u obiteljskoj kući u kojoj živi zajedno sa suprugom i mlt. djetetom te samostalno brine o svim troškovima života koji uključuju hranu, režije i ostale potrebe. Usprkos zdravstvenim problemima koje ima, aktivno se brine o svom zdravlju, te pruža djetetu svu potrebnu pažnju i podršku. S djetetom ima izgrađen snažan odnos povjerenja i sigurnosti, uvijek je prisutan i pruža joj podršku. Tužiteljica je s druge strane vrlo impulzivna i sklona sukobima koji negativno utječu na obiteljsku situaciju. Sklona je vikati, koristiti se neprimjerenim metodama pred djetetom (bacanje stolaca, ucjenjivanje djeteta, omalovažava tuženika pred djetetom), sklona je natjecanju kako bi zadobila djetetovu pažnju, kupujući primjerice „bolju torbu“, „bolju pernicu“, „bolji radni stol“ od onoga što je kupio tuženik, te dijete na taj način usmjerava krivim vrijednostima, koje nisu njezin najbolji interes, a takvo ponašanje predstavlja razvojni rizik za dijete. Također odbija bilo kakav razgovor o bilo čemu. Stranke su imale dogovoren termin savjetovanja u Obiteljskom centru za 23. prosinca 2024. međutim, isti se odgodio od strane djelatnika Obiteljskog centra, te čekaju novi termin. U odnosu na prijedlog za određivanje privremene mjere, ukazuje na odredbu čl. 536. ObZ-a te navodi da, cijeneći svrhu i cilj regulacijske mjere, smatra da, kraj činjenice da je u tijeku postupak razvoda braka s mlt. djecom, kojem je pak cilj trajnije uređenje pravnog odnosa ostvarivanja roditeljske skrbi, te ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom, kao i iznos uzdržavanja, da o predmetnim stvarima treba odlučiti „konstitutivnim zahtjevom“. Preložio je razvesti brak stranaka i donijeti presudu prema kojoj će mlt HA stanovati s njim kao ocem, a osobne odnose s majkom ostvarivati tijekom tjedna na jednaki način kako je to predložila i tužiteljica, svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan od 10,00 do 19,00; polovicu svih praznika prema prethodnom dogovoru roditelja, time da predlaže da dijete ljetne praznike svake neparne kalendarske godine počevši od 2025. provede s majkom u mjesecu srpnju, a s ocem u kolovozu, te potom svake parne kalendarske godine počevši od 2026. obrnuto, sve na način da majka dolazi i vraća dijete na adresu stanovanja djeteta po završetku osobnih odnosa. Predložio je potom donijeti odluku prema kojoj će ostvarivati djelomično samostalnu roditeljsku skrb za mlt. Đ, kao i naložiti majci da za uzdržavanje mlt. HA doprinosi 250,00 EUR od dana donošenja presude. Također je zatražio naknadu prouzročenog troška postupka s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

3. Tužiteljica se u cijelosti usprotivila zahtjevu tuženika, izuzev u dijelu razvoda braka. U podnesku od 12. veljače 2025. navodi da je mlt. HA svojim dosadašnjim načinom života i kronološkom dobi vezana uz nju i da je ona ta koja od rođenja najviše brine o potrebama djeteta. Tvrdi da ona redovito kuha za dijete, održava prostor u kojem boravi s djetetom, aktivno provodi s djetetom vrijeme na način da ju vodi na igru, izlete; vodi brigu o zdravlju djeteta, školovanju i slobodnim aktivnostima, pomaže joj u rješavanju zadaće i savladavanju školskog gradiva. Također je zaposlena i ima redovite prihode koji joj omogućuju da brine o svim djetetovim i svojim potrebama te ima vlastiti stan koji je naslijedila od roditelja i koji je adekvatan za stanovanje nje i djeteta. Tvrdi da nakon faktičnog prestanka bračne zajednice, mlt. HA stanuje s njom jer, iako stranke i dalje stanuju na istoj adresi, više nemaju zajedničko kućanstvo i svatko za sebe kuha, pere, odlazi u kupovinu, čisti prostor koji koristi i snosi troškove svog života. Ne spavaju u istoj sobi, a njihov kontakt se svodi na roditeljski na način da se dogovaraju tko će i kada biti s djetetom i tko će što za dijete obaviti. Navodi i da tuženik zbog svojih zdravstvenih razloga ne može na adekvatan način brinuti o djetetu, već da o djetetu brine samo povremeno kada mu to zdravstveno stanje dozvoljava. On se već sedam godina nalazi na bolovanju uslijed velikih zdravstvenih problema sa srcem, time da tužiteljica ne zna boluje li on još od kakve bolesti. Nesporno je da on voli svoje dijete, no njegova ga bolest ograničava da bi se djetetu mogao u potpunosti posvetiti. U odnosu na zahtjev za djelomično samostalnu roditeljsku skrb, navela je da za isto ne postoji niti jedan razlog predviđen odredbama ObZ-a; a u odnosu na osobne odnose, kako ih tuženik predlaže, navodi da nisu u najboljem interesu djeteta. Osporila je tuženikove navode o načinu njezina ponašanja navodeći da sve nesuglasice koje s njim kao bračnim drugom ima, rješava mirnim putem i bez prisutnosti djeteta. Bezbroj je puta nastojala razgovarati o partnerskom odnosu, no on bi razgovor prekidao tako da je i navedeno prestala, što je dovelo do daljnjeg emocionalnog udaljavanja; roditelji se u odnosu na dijete nisu natjecali, već je upravo tuženik taj koji je za vrijeme zajedničkog kućanstva isticao što je djetetu kupio, a isto se ponavlja i sada kada više ne funkcioniraju kao bračni partneri. U odnosu na privremenu mjeru je navela kako smatra da je ista u interesu djeteta kako bi dijete imalo svoju rutinu i kako bi se do donošenja konačne odluke privremeno uredila roditeljska skrb.

3. Mlt. HA je u ovome postupku zastupana po posebnoj skrbnici ZA iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

4. Premda se iz stranačkih navoda odgovora na tužbu stjecao dojam da tuženik nije bio suglasan s razvodom braka (tvrdnje da nije došlo do otuđenosti, da bračna zajednica nije prestala, da imaju termin u Obiteljskom centru), isti je također zatražio donošenje odluke o razvodu braka. Kako su stranke kod istih dispozicija stranke ostale i u stranačkim navodima na ročištu (ročište od 14. listopada 2025.), to je sud primjenom odredbe čl. 369. st. 3. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ) cijenio da su stranke podnijele prijedlog za sporazumni razvod braka te je primjenom odredbe čl. 51. st. 1. ObZ-a odlučeno kao u točki I. izreke.

5. Radi donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem mlt. dijete HA stanovati, o roditeljskoj skrbi i o osobnim odnosima, sukladno odredbi čl. 416. st. 1. ObZ-a, pribavljen je prijedlog i mišljenje nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Črnomerec koji je na spis dostavljen podneskom od 11. ožujka 2025. (list 35-38 spisa), potom u vidu očitovanja i dopune, podnescima od 23. svibnja 2025. (list 105-107 spisa), 22. srpnja 2025. (list 131 spisa) i 30. rujna 2025. (list 142 spisa). Sud je nadalje u dokaznom postupku izvršio uvid u sadržaj isprava priloženih tužbi, ispise sms poruka stranaka, isprave na okolnost imovinskog stanja pribavljene primjenom odredbe čl. 313. st. 3. ObZ-a te su saslušane stranke. Mišljenje djeteta je pribavljeno putem psihologa Zavoda te dodatno, nastupom promijenjenih okolnosti u obiteljskoj dinamici, i od strane posebne skrbnice, o čemu je posebna skrbnica obavijestila sud podneskom do 18. lipnja 2025. (list 112-114 spisa) -(čl. 360. st. 1., 2., 4.-5. ObZ).

5.1. Sud nije prihvatio prijedlog tuženika s ročišta od 08. srpnja 2025. da se posebna skrbnica sasluša na okolnost toga kako je dijete iskazivalo, obzirom su navedene okolnosti dostatno opisane u podnesku posebne skrbnice od 18. lipnja 2025.

6. Iz isprava priloženih tužbi i dovodeći iste u svezu s izviješćem Zavoda od 10. ožujka 2025. slijedi da je mlt. HA, rođena **.**.2016., zajedničko dijete ovdje stranaka, TA i ĐA. Djevojčica je, u trenutku sastavljanja izviješća, bila učenica drugog razreda Osnovne škole Kustošija, primjereno integrirana u razredu i uspješno je izvršavala školske obveze, a u učenju joj je po potrebi pomagala majka. Urednog je rasta i razvoja; trenira taekwondo, na treninge ju vode oba roditelja naizmjenice, a slobodno vrijeme provodi sa svakim roditeljem odvojeno. S ocem ide na bazene, klizanje, kod kuće igraju društvene igre, s majkom ode subotom u grad, nedjeljom na ručak kod ujaka, o svemu razgovaraju.

6.1. Prema socioanamnestičkim podacima sadržanim u mišljenju Zavoda, majka TA, rođena **.**.1972., ima više od 20 godina radnog staža; radila je u računovodstvu i u ugostiteljskom sektoru, a unatrag godinu i pol dana u Đajić promet d.o.o. s primanjima od oko 1.100,00 EUR. Bez kreditnih je zaduženja. Odrastala je uz roditelje, kao jedno od troje djece u obitelji i svoje odrastanje opisuje sretnim. S braćom je u dobrim odnosima. U trenutku sastavljanja izviješća (10. ožujka 2025.) je stanovala na zajedničkoj adresi stranaka, no navodila je da se planira preseliti u prizemlje i prvi kat obiteljske kuće roditelja, time da na katu živi i njezin brat. Otac ĐA, rođen **.**.1964., zanimanjem je energetičar, zaposlen u ustanovi za „obavljanje športskih objekata“ i ima primanjima od 800,00 do 1.100,00 EUR. Odrastao je u četveročlanoj obitelji, ima jednojajčanog brata blizanca koji stanuje na katu obiteljske kuće, dok je u prizemlju njegova majka. Živi u istoj obiteljskoj kući, u stanu površine 80,00 m2.

6.2. Iz izviješća Zavoda slijedi da su roditelji zasnovali bračnu zajednicu 2005. Postupak obveznog savjetovanja je pokrenula majka TA, a u razgovoru sa stručnim timom Zavoda, provedenim u prisutnosti oba roditelja, majka je iznosila kako se od samog rođenja djeteta osjetila suvišnom u suprugovoj obitelji. Po rođenju djeteta je očekivala da će funkcionirati kao obitelj za sebe, no „šokiralo ju je“ kad je svekrva komentirala da će HA imati dvije mame i dva tate, u odnosu na što je tek kasnije osvijestila da je suprug pretjerano vezan uz brata blizanca i njegovu suprugu koji žive u istoj kući. Cijela obitelj je od početka bila negativno nastrojena prema njoj. Osjećala se kao višak i nju se zadnju pitalo i obavještavalo o svim stvarima i odlukama vezanim uz dijete. Suprug bi prije otišao do svoje obitelji kako bi s njima nešto podijelio, a ne s njom. Istovremeno, suprug ju je često kritizirao, za svaku uobičajenu aktivnost kao što je pohađanje autoškole, gimnastike, edukacije za posao. Optuživao bi je da je nemajka i da se bavi samo sa sobom, pa je, kako bi mu udovoljila, od mnogih aktivnosti odustala. Suprug je omalovažavao i svaki njezin posao. S ciljem očuvanja braka obratili su se za pomoć u nekoliko savjetovališta gdje je pak suprug iznosio primjedbe na njezin račun, dok sam nije pokazivao niti najmanji uvid, a niti spremnost za vlastitom promjenom. U razgovoru je dalje navodila kako se u lipnju 2024. odvojila na način da posebno kuha i spava u odvojenoj spavaćoj sobi. Za vrijeme trajanja bračne zajednice je većinom sve ona plaćala jer nikada nisu dijelili financije. Otac ĐA je pak iznosio da ga je uznemirilo to što je supruga uzimala stvari i odnosila ih od kuće. Navodi da su probali raditi na svom odnosu, no da supruga to nije željela. On je na bolovanju je od 2017. i od tada se zbog djeteta nije vraćao na posao. Pri dolasku u Područni ured mu nisu bili poznati razlozi prekida bračne zajednice. Smatrao je da svaki bračni par ima krizu i nije to smatrao zabrinjavajućim. Tradicionalista je i misli da treba očuvati brak te se žali da supruga nije pokazivala interes za bračnim savjetovanjem. Navodio je da se trudio biti tolerantan i pokazivati ljubav u nadi da će se supruga promijeniti, te ju opisuje u negativnom svjetlu kao agresivnu, posesivnu, razmaženu, impulzivnu i manipulativnu. Također navodi da supruga ima ozbiljan poremećaj ponašanja te traži od sustava da joj se pruži stručna pomoć jer će inače svojim ponašanjem ozbiljno naštetiti njihovoj obitelji, a posebno kćeri. Njezino ustrajanje na razvodu vidi kao nešto osvetničko prema njemu i iracionalno, a sve preko djeteta. Oboje supružnika je u razgovoru verbaliziralo da je djevojčica upoznata da se rastaju i da je iskazala želju da bi živjela s majkom, u odnosu na što je otac naveo kako smatra da je dijete ucijenjeno od strane majke. Svaki od roditelja je smatrao da je u najboljem interesu mlt. HA da stanuje upravo s njim.

6.3. Provedenim razgovorom stručne osobe Zavoda s mlt. HA je utvrđeno da je za razvod roditelja saznala od majke i da razgovara s njom vezano uz nastavak života nakon razvoda. Ima informaciju da bi majka preselila u obiteljsku kuću gdje stanuje i ujak, poznata joj je soba gdje bi boravila i sviđa joj se. Iskazuje mišljenje da bi stanovala s majkom jer s njom može o svemu razgovarati, a s ocem manje jer „je dečko“, no voljela bi sa svakim provoditi „pola pola“, preciznije s majkom, četiri dana, a s ocem tri dana u tjednu. Navodi se da je djevojčica očito privržena jednom i drugom roditelju, no trenutno preferira stanovanje s majkom. U interakciji s roditeljima koji dolaze u pratnji se opaža veća bliskost s majkom. S djevojčicom je ostvarena primjerena suradnja; urednog je psihofizičkog razvoja, emocionalno topla i pomalo plaha. Stječe se dojam da je privrženija majci kao ženskoj figuri. U svom iskazu vezano uz nastavak života se ne doima „podešenom“, stoga se njezino mišljenje smatra relevantnim i potrebno ga je uvažiti.

6.4. Provedenim razgovorom psihologa i psihologijskom dijagnostikom roditelja utvrđeno je da je majka TA u kontaktu suradljiva i toplog afekta. Doima se skromna i iskrena, u nastupu vrlo tiha, mirna i plaha. U socijalnim odnosima je povučenija, uviđa da se mora više zauzeti za sebe. Urednih je kognitivnih sposobnosti; na testu ličnosti se ne nalazi elemenata koji bi upućivali na psihopatologiju. Rezultati je opisuju kao pretjerano povjerljivu, dobro prilagođenu, ali i sputanu osobu za koju nije vjerojatno da će imati ispade u ponašanju. Za sebe kao roditelja navodi da nije popustljiva, no niti stroga, s djetetom se nastoji o svemu dogovoriti te smatra da su djetetu potrebne granice i vodstvo, kako bi se razvilo u odgovornu i samostalnu osobu. HA opisuje kao pametnu i društvenu djevojčicu širokih interesa. Smatra da imaju blizak i povjerljiv odnos i da ju HA doživljava kao brižnu majku. Navodi da kćeri pomaže oko škole, vodi ju na treninge i aktivno provode vrijeme. Smatra da je posvećena svim segmentima njezina života. Uočava da HA teško prihvaća razvod i s njom o tome razgovara. Za supruga navodi da ima više vremena provoditi s HA budući da ne radi. Smatra ga popustljivim i nedosljednim u odgoju. Od kada je pokrenula postupak razvoda, on se više angažirao, vodi HA na aktivnosti i sudjeluje u kućanskim poslovima, dok je ranije to navodno izbjegavao zbog bolesti. Mišljenja je da bi HA trebala stanovati s njom jer su bliskije te smatra da ima više snage za brigu i odgoj. Iskazuje spremnost za roditeljsku suradnju i dogovore oko HA dok suprug to za sada odbija.

6.4.1. Rezultati testiranja oca ĐA ukazuju da se kao osoba opisuje iskrenim, poštenim, suosjećajnim, marljivim i komunikativnim te dobre samokontrole. Smeta ga tuđa bezobzirnost, voli pomagati ljudima u nevolji, mišljenja je da se sa stresom suočava na konstruktivni način. Pri provođenju testiranja primjereno surađuje, doima se hladnijeg afekta, sniženog raspoloženja. Intelektualne funkcije se iznadprosječne, a na inventaru ličnosti se ne nalazi elemenata koji bi upućivali na psihopatologiju. Rezultati ga opisuju kao empatičnu i osjećajnu osobu, povremeno povišene razine energije, nešto povišene razine stresa i zabrinutosti. Kao roditelj se opisuje brižan, odgovoran, tolerantan i ponekad popustljiv. Za HA navodi da je pametna, razigrana, društvena, puna energije i odlučna u svojim željama i interesima. Svjestan je svoje popustljivosti, što dijete često koristi. Smatra da joj u odgoju treba pružiti bezuvjetnu ljubav i poštivati njezinu individualnost. Svo slobodno vrijeme s djetetom nastoji provesti u različitim zabavnim aktivnostima, pa tako kuha, peče kolače, posprema, vodi dijete gdje je potrebno. Za suprugu kao majku navodi da dobro brine o zdravlju djeteta te da se bolje snalazi s djetetovom razdražljivosti. Zamjera joj impulzivnost pri donošenju odluka i kritiziranje njega u prisutnosti djeteta. Primjećuje da je HA zbunjena razvodom, s njom je razgovarao o tome ukazujući joj da je opstanak zajednice najbolja opcije. Smatra da bi HA trebala živjeti s njim u poznatom okruženju i jer joj je u blizini škola i prijateljice. Kao dodatni argument navodi da se dobro snalazi u kućanstvu, odgovoran je roditelj i ima na raspolaganju svoje vrijeme.

6.5. Temeljem tako provedene psihologijske dijagnostike i primjenom testova ličnosti MMPI-Rf, testa kognitivnih sposobnosti KNT i upitnika roditeljstva, procijenjeno je da majka bolje prepoznaje sveobuhvatne potrebe djeteta i na njih adekvatno odgovara, uključujući i potrebu za kontinuiranom prisutnošću oca u djetetovom životu. U situaciji razvoda pristupa mlt. HA s nastojanjem da joj olakša prilagodbu na novonastale obiteljske okolnosti. S ocem djeteta nastoji ostvariti suradnju, dok s njegove strane ne nailazi na istu spremnost. U odnosu na oca rezultati obrade ukazuju da posjeduje kapacitet za svakodnevnu brigu o djetetu. Emocionalno je pozitivno usmjeren na dijete, dok u pogledu odgoja i sam uviđa pretjeranu popustljivost. Majku djeteta opisuje u negativnom svjetlu, što izrazito odskače od dojma koji ona ostavlja na sugovornika. Suočen s iskazanim mišljenjem djeteta, isto interpretira kao posljedicu majčine manipulacije. Stječe se dojam da se teško nosi s odlukom supruge za razvod braka, što kod djeteta može otežati proces prilagodbe na novu situaciju.

6.6. Cijeneći procjenu roditeljskih kompetencija i mišljenje djeteta, stručni tim iznosi mišljenje i prijedlog (mail od 21. ožujka 2025. -list 57 spisa) kojim predlažu da mlt. HA stanuje s majkom kojoj je privrženija. Osobni odnosi s ocem se predlažu svaki drugi vikend od petka poslijepodne do nedjelje navečer; u tjednu kada slijedi očev vikend, dva poslijepodneva u tjednu, a kada slijedi majčin vikend, tri poslijepodneva u tjednu; naizmjenice praznike i blagdane, polovicu svih školskih praznika na način da se ljetni praznici raspodjele na razdoblja po 15 dana u kontinuitetu sa svakim od roditelja. Predlažu i da se donese privremena mjera kako bi se ubrzala separacija bračne zajednice i uklonili rizici po daljnji emocionalni razvoj djeteta.

7. Posebna skrbnica se u podnesku od 24. ožujka 2025. suglasila s mišljenjem Zavoda navodeći kako iz istog slijedi da je napravljena sveobuhvatna obrada stranaka i razgovor djeteta sa psihologom Zavoda te isto cijeni pravilnim i objektivnim.

7.1. Tuženik se usprotivio iznesenom zaključku Zavoda navodeći da je isto protivno načelu ravnopravnog roditeljstva; da se ničim ne obrazlaže temeljem čega su majku procijenili kompetentnijim roditeljem; da je rezultatima psihologijskog testiranja tuženika utvrđeno da posjeduje kapacitet za svakodnevnu brigu o djetetu, da je pozitivno emocionalno usmjeren na dijete, da je dijete jednako privrženo ka roditeljima, pa da je bilo potrebno zaključiti da su oba roditelja jednako kompetentna i odgovorna, što da Zavod nije učinio. Ukazuje na benefite ravnopravnog roditeljstva u vidu maksimalne kvalitete i emocionalne veze djeteta sa oba roditelja i stalnog maksimalni kontakta s oba roditelja, nesmetanog pristupa široj obitelji svakog roditelja i nedijeljene uloga roditelja po rodnom kriteriju. Ukazuje da Zavod nije uzeo u obzir njegove navode o tome da je tužiteljica impulzivna i agresivnog karaktera, posesivna, razmažena i da on zbog toga trpi emocionalno nasilje od strane tužiteljice koje se često manifestira pred djetetom, čime da je i dijete izloženo emocionalnim ucjenama od majke. Ukazuje i kako poticanje na separaciju bračne zajednice u okolnostima gdje ne postoji nikakav rizik za dijete smatra potpuno neprimjerenim; da Zavod ne navodi koju je metodu koristio pri psihologijskom testiranju te da je moguće da postoji određeno odstupanje od rezultata testiranja i razlike u ponašanju na koju je okolnost predložio saslušati članove stručnog tima Tamaru Galov, socijalnu radnicu i Maju Novak, psihologinju.

7.1.1. Podneskom od 01. travnja 2025. tuženik osobno je dodatno iznio primjedbe na mišljenje Zavoda. Navodi kako je nevjerojatno da je zapisan lažan navod njegove majke „da osim nama roditeljima dijete pripada mom bratu i šogorici“, a da nama navoda o višegodišnjem emocionalnom i verbalnom zlostavljanju supruge spram njega i djeteta, pri čemu da bi, u situaciji da je on kao muškarac bio zlostavljač, bio rigorozno kažnjen, u čemu vidi pristranost i neobjektivnost stručnih službi Područnog ureda Črnomerec. Iznosi i kako je supruga pokazivala ljutnju kada se HA išla igrati kod strica, što je njegovoj obitelji bilo izrazito bolno, a da je i sam bio pod pritiskom suprugine iracionalnosti jer i najkraći odlazak kod njegove majke i brata ironično komentirala, a ikakav poklon od njegove majke ili brata praćen je omalovažavanjem i vrijeđanjem, pa su se zbog suprugine netrpeljivosti članovi njegove obitelji distancirali od njih. Od samog Eminog rođenja osjeća supruginu posesivnost i ljubomoru jer da HA voli više nego nju te je bio sputan u pružanju pažnje i ljubavi prema supruzi kao i prema HA jer se svako iskazivanje ljubavi i mišljenja o odgojnim metodama koje bi on iznio nije uvažavalo i za sve je bio on kriv. Kada ga se optužuje da je popustljiv i za nedosljedan odgoj, to je zbog toga što mu se svakom prilikom ruši autoritet omalovažavanjem njegovih odluka te se njemu isključivo prepušta da opominje i kažnjava kako bi u očima djeteta bio „zločest roditelj“. Navodi da je potpuno posvećen obitelji, obiteljskim vrijednostima i djetetu te pokušava biti dobar uzor, a to sve želi i trudi se i sa suprugom, no u zadnjih šest mjeseci se supruga ponaša manipulativno prema HA, vodi na izlete, kupuje joj nepotrebne stvari, vodi ju u kafiće i restorane neprimjerene za njezinu do, udovoljava joj da dugo gleda TV i mobitel i ne inzistira na poštivanju dnevnog ritma, a i prema njemu se u zadnje vrijeme proračunato odnosi s manje agresivnosti i vrijeđanja. Navodi kako mu se zamjera da nije dovoljno kooperativan, a da je već pri prvom dolasku u Zavod osjetio da je kao suprug, muškarac i otac diskriminiran. Unatoč njegovim ozbiljnim primjedbama da je više godina bio zlostavljan od strane supruge, Zavod u izviješću navodi lažne navode supruge koji su za ovaj postupak irelevantni, što je dokaz da se institucionalno manipulira s cijelim postupkom ne vodeći se interesima obitelji i djeteta. Iako se na njegov račun iznose pozitivne procjene osobnosti i roditeljstva, Zavod nije uvažio njegove argumente da zbog majčinog karaktera i obveza može bolje ispuniti roditeljske dužnosti jer se s obzirom na okolnosti u kojima se nalazi može bolje posvetiti djetetu. Navodi da je spreman na suradnju, ali pod pravednim i ravnopravnim uvjetima glede spola. U prilogu podneska je dostavio zapisničku izjavu danu 11. ožujka 2025. u Zavodu, nakon što je pozvan da povodom predmetnog podneska pojasni o kakvom je zlostavljanju bilo riječi. Iz izjave slijedi kako je u Zavodu naveo da je riječ o verbalnom nasilju u prisutnosti djeteta jer ga je supruga vrijeđala riječima poput „đubre, smeće, idiote, psihopatu“, a par puta ga je znala i udariti po ruci.

8. Podneskom od 15. svibnja 2025. tuženik je precizirao tužbeni zahtjev u dijelu roditeljske skrbi i osobnih odnosa, predlažući da roditelji ostvaruju roditeljsku skrb zajednički, a da se osobni odnosi ostvaruju prema dogovoru roditelja i u skladu s djetetovim obvezama, a ako dogovor izostane, po 7 dana naizmjenice kod svakog roditelja, na način da majka u ponedjeljak preuzima dijete u školi te je idući ponedjeljak vrati u školu, kada će dijete poslije nastave preuzeti otac i s djetetom provesti idućih 7 dana i tako naizmjenice; svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan, polovicu zimskih praznika, time da će dijete prvu polovicu zimskih praznika svake neparne godine koji uključuju Božić i blagdan Svetog Stjepana provesti s ocem, a drugu polovicu zimskih praznika svake parne kalendarske godine počevši od 31. prosinca 2025. u 18,00 do 06. siječnja 2026. s majkom pa tako naizmjence svake godine, polovicu proljetnih praznika time da će dijete Uskrs 2026 provesti kod oca a uskrsni ponedjeljak 2026. s majkom dok će uskrs 2027. provesti s majkom, a uskršnji ponedjeljak 2027. s ocem i tako naizmjence; 15 dana ljetnih praznika u srpnju i 15 dana u kolovozu uz prethodni dogovor roditelja oko termina datuma, a sve na način da će majka i otac preuzimati dijete u školi, a u slučaju da dijete taj tjedan iz opravdanih razloga nije u školu preuzet će ga roditelj kod kojeg dijete provodi tjedan koji prethodi. Predlaže da roditelj s kojim dijete provodi tjedan omogući djetetu kontakt telefonom s drugim roditeljem u skladu sa željama i potrebama djeteta, kao i da ljetne praznike svake neparne kalendarske godine počevši od 2025. dijete provede s majkom u srpnju, s ocem kolovoz, a svake parne godine počevši od 2026. da s majkom provede kolovoz, a s ocem srpanj i tako naizmjence; kao i da svaki od roditelja za uzdržavanje djeteta doprinosi iznos od po 250,00 EUR. Tako izmijenjeni zahtjev obrazlaže navodeći da je prema izviješću Zavoda prikazan kao emocionalno pozitivan, empatičan i osjećajan roditelj s iznadprosječnim intelektualnim sposobnostima. On ima više slobodnog vremena za brigu o djetetu, svjestan je svoje popustljivosti, ali pokazuje odgovornost i angažiranost u skrbi za dijete. Njegovo kućanstvo je stabilno, HA je na njega navikla i otac je pokazao spremnost za svakodnevne aktivnosti i brigu za dijete, što da je prepoznato i od strane stručnog tima. Predloženim opsegom osobnih odnosa bi se očuvao kontinuitet i stabilnost okruženja u kojem je dijete odraslo, a također je otac više dostupan i angažiran u svakodnevnoj skrbi za dijete. Smatra da bi se, kraj činjenice da je pravo svakog djeteta na ravnomjeran odnos s oba roditelja, na ovaj način izbjegli konflikti lojalnosti i mogućnost manipulacija od roditelja. Također iznosi da je najbolji interes djeteta pravni i psihosocijalni standard koji se koristi kao temelj za sve odluke s ciljem da osigura zadovoljavanje njihovih potreba, pri čemu da je i mlt. HA izrazila da bi voljela jednako vremena provoditi sa svakim roditeljem.

8.1. Tužiteljica se u podnesku od 21. svibnja 2025. usprotivila izmijenjenom zahtjevu tuženika izuzev u dijelu kojim predlaže da roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb. Ponovno ukazuje da tuženik zbog svojih zdravstvenih razloga ne može na adekvatan način brinuti o djetetu. Već se 7 godina nalazi na bolovanju i zbog zdravstvenih problema ne može raditi, vrijeme provodi odmarajući se i u mirovanju, pa je stoga tužiteljica ta koja najviše brine o djetetu i u puno većoj je mjeri angažirana oko potreba djeteta. Iznosi kako je mlt. HA u Zavodu navela da želi živjeti s majkom, pa da tuženik svojim interpretacijama mišljenja dovodi sve sudionike postupka u zabludu.

8.2. Nastavno na tako iznesene navode, tuženik u podnesku od 22. svibnja 2025. ukazuje kako su oboje starije životne dobi, da su nakon nekoliko pokušaja umjetne oplodnje dobili mlt. Emu, pa da se uslijed tog stresa tužiteljici pogoršao reumatoidni artritis koji predstavlja sustavu, kroničnu i autoimunu bolest koja dominantno zahvaća zglobove; da dijete nije izrazilo isključivu vezanost uz majku već je naprotiv dalo do znanja da joj je važna prisutnost oba roditelja u njenom životu; da Zavod nije izvršio terenski izvid stambenih prilika na adresi majke iako smatra da oba doma zadovoljavaju potrebe djeteta te da u oba prostora HA ima uvjete za rast i razvoj; da se u mišljenju Zavoda iznosi kako majka pokazuje emocionalnu nestabilnost i sklonost manipulaciji i omalovažavanju oca pred djetetom, a da takvo ponašanje negativno utječe na sigurnost djeteta u majčinom domu jer da dijete osjeća napetost i sukob od strane roditelja, a da on u svojem domu nastoji zadržati smirenu i poticajnu okolinu; da je Zavod naveo isključivo negativne osobine majke kao roditelja, a da nije naveo koje su njene pozitivne osobine.

9. Na ročištu od 22. svibnja 2025. i po izvršenoj separaciji roditelja, stranke su pokušale postići po njihovim dispozicijama „privremeni sporazum“ oko osobnih odnosa, točno odredivši dane u mjesecu i roditelja kod kojeg će dijete u te dane boraviti. Tako su predložili da od ponedjeljka 26. svibnja 2025. do 29. svibnja 2025. mlt. HA provodi vrijeme s ocem te će je otac 29. svibnja 2025. ujutro odvesti u školu, od 29. svibnja po završetku nastave do 02. lipnja 2025. ujutro, da mlt. HA vrijeme provodi vrijeme s majkom, te da je majka 02. lipnja odvesti u školu, od 02. lipnja 2025. po završetku nastave do 05. lipnja 2025. ujutro da dijete provodi vrijeme s ocem, te da je otac 05. lipnja 2025. ujutro odvede u školu, da od 05. lipnja 2025., po završetku nastave do 09. lipnja ujutro dijete bude s majkom te da ju majka 09. lipnja 2025. odvede u školu, od 09. lipnja po završetku nastave do 12. lipnja 2025. ujutro dijete bude s ocem te da je otac 12. lipnja 2025. odvede u školu, od 12. lipnja 2025. po završetku nastave do 15. lipnja 2025. do 20:00 sati dijete bude s majkom,od 15. lipnja 2025., od 20:00 sati do 22. lipnja 2025. do 20:00 s ocem, od 22. lipnja 2025, od 20:00 sati do 29. lipnja 2025. do 20:00 sati s majkom, pa da kroz mjesec srpanj i kolovoz dijete boravi po dva tjedna sa svakim od roditelja. Međutim, nisu se mogle sporazumjeti oko adrese stanovanja djeteta, obzirom je otac tražio da dijete stanuje s njim, dok je majka navela da je njezina adresa prebivališta i dalje [adresa], no da će se prijaviti na H; a također niti oko uzdržavanja djeteta. Tuženik je u tom dijelu tražio da svaki od roditelja snosi trošak uzdržavanja djeteta dok se dijete nalazi kod tog roditelja, čemu se majka protivila, te je u konačnici utvrđeno da roditelji odustaju od postignutog sporazuma u dijelu osobnih odnosa.

10. Nastavno na iznesene međusobne primjedbe stranaka, Zavod je po pozivu suda s roditeljima ponovno proveo razgovor te je izvršio terenski izvid na adresi stanovanja tužiteljice, o čemu je sud obavijestio podneskom od 26. svibnja 2025. Iz izviješća slijedi kako tužiteljica aktualno boravi u obiteljskoj kući na dvije etaže, koje je suvlasnica, veličine oko 100 m2. Donji dio se sastoji od hodnika, kuhinje, toaleta, kupaone, dnevnog boravka, špajze te stepenica koje vode na drugu etažu. Na gornjem dijelu su tri spavaće sobe i toalet. Stambeni prostor je opremljen starijim namještajem, budući da su tu živjeli Marjanini roditelji, no adekvatan je za stanovanje i opremljen svim potrebnim aparatima. Na gornjem katu kuće stanuje Marjanin brat s obitelji. Prema navodima tužiteljice, nedaleko od kuće je stanica za mini bus s kojim HA ima do škole tri stanice te dvoje učenika iz razreda idu tim busem. U razgovoru provedenom sa stručnim timom Zavoda je tužiteljica TA u odnosu na navode tuženika da je prilikom bračnog savjetovanja u Obiteljskom centru gđa LA njezino ponašanje kvalificirala kao zlostavljajuće, navela kako njoj nije ništa takvog rekla, no da joj već dvije godine suprug prijeti s tom osobom i u navedenom od strane supruga osjeća veliki pritisak. Suprug ĐA joj u zadnje vrijeme stalno govori da će je LA iz Obiteljskog centra srediti jer nije dobra vjernica i da će ona napisati sve što on hoće te da će HA nakon toga biti samo njegova. Rekao je da se ne šali jer da LA sve poznaje i sve može. U odnosu na osjećaj da je HA od rođenja bila svojatana od strane suprugove obitelji je iznijela primjer kada je došla po dijete u vrijeme dojenja, a suprug je navodno komentirao „zašto je otimaš“. Ponovno je istaknula da se u toj obitelji nije nikad osjećala prihvaćenom, pri čemu je dugo krivila sebe i pokušala se prilagoditi, no s vremenom je shvatila da problem nije u njoj nakon što je upoznala suprugovu bivšu partnericu koja je s njom podijelila slično iskustvo. Dalje je iznosila da nije nikada branila HA da se druži sa suprugovom stranom obitelji, osim kada je djevojčica trebala izvršavati svoje obveze. Suprugu je znala govoriti da se osjeća kao da nije u braku jer je on svake večeri išao kod brata na druženje, dok bi ona ostajala sama. S druge strane, suprug joj je prigovarao da se ne bavi s njim, pa je primjerice nastojala obavljati kućanske poslove kada je radio poslijepodne jer mu je smetao zvuk usisavača. U vezi primjedbi supruga na njezino zapošljavanje, navela je da je 20 godina radila u firmi svoga brata i budući da je željela promjenu, neko je vrijeme volontirala u udruzi slijepih. Potom je pronašla posao u struci i zaposlila se u računovodstvu jedne firme, no zbog preopterećenosti poslom je pronašla drugi. Negirala je da bi joj suprug ikada govorio da ostane kod kuće, već naprotiv, da joj je prigovarao da je previše kod kuće, pa je pronašla dodatni posao u knjižnici gdje je često vodila i HA. Navode supruga da bi ga zlostavljala je odbacila kao neistinite, dodajući i da joj je suprug u vrijeme kad su bili u postupku umjetne oplodnje znao reći da je imao infarkt zbog njezinog zlostavljanja. Navela je da je ta situacija zbog mnogobrojnih pokušala za nju bila vrlo stresna, no suprug je isticao da je njemu najteže. Jednom je u parku čula da se nekoj ženi žali kako je sve u kući na njemu, a da njegova milostiva ne radi ništa. Na navode da nije prihvaćala njegove prijedloge o izletima je navela da je situacija bila obrnuta, pa tako primjerice da nije želio ići na more jer je HA premala, a na izlete nisu išli jer je njemu bilo prehladno, prevruće, smetala bi ga kiša i sl. Tuženik je pak u razgovoru naveo da je bio na policiji vezano uz njegovu obavijest o nasilju koju je Zavod proslijedio policiji, no da nije želio dati iskaz jer ne želi dizati još veće tenzije. Iznosi se da je imao potrebu prepričati na koji način on provodi vrijeme s djetetom, a kako to radi majka. Naveo je da s obzirom na svoje zdravstveno stanje normalno funkcionira, troši propisanu terapiju, još uvijek je na bolovanju te se ne misli vraćati na posao.

10.1. Stručni tim Zavoda u izviješću zaključno navodi kako prijedlog da se mlt. HA povjeri majci temelji na procjeni da je majka spremnija na roditeljsku suradnju od oca te prepoznaje potrebu djeteta za kontinuiranom prisutnosti oca u životu djeteta, a također na iskazanom mišljenju djeteta. Otac, s druge strane, djetetovu majku kvalificira kao višegodišnjeg zlostavljača i psihički nestabilnu osobu, kojoj je nužno potrebna stručna pomoć, no usprkos potonjem ustraje na ideji o očuvanju bračne zajednice, pri čemu ne uvažava legitimno pravo tužiteljice na njenu slobodnu odluku o razvodu, već isto naziva osvetničkim i iracionalnim činom prema njemu preko djeteta, čime pokazuje da se otežano suočava s situacijom razvoda te se postavlja pitanje da li će biti u mogućnosti djetetu olakšati proces prilagodbe, što se očekuje od zrelih i odgovornih roditelja. Stručni tim dalje navodi kako izloženost djeteta okolnostima narušenog odnosa roditelja, prožetog međusobnim optužbama, u kojem jedan roditelj pokreće razvod i teži prekidu bračnog odnosa, dok se drugi s tim teško nosi i pritom naglašava kako je opstanak zajednice za dijete najbolja opcija, ukazujući kako navedeno odgovara istini pod pretpostavkom da se radi o zajedničkoj odluci dvije odrasle i ravnopravne osobe, sve to predstavlja rizik po emocionalni razvoj djeteta i otežava djetetu prilagodbu na date okolnosti. Stoga stručni tim ostaje pri ranije danom prijedlogu, navodeći da isti jednom i drugom roditelju daje obavezu da nastavi razvijati odnos s djetetom i da skrbi o svim potrebama djeteta dogovorno i sporazumno, a djetetu u datim okolnostima osigurava odrastanje uz oca i majku.

11. Iz podneska posebne skrbnice od 18. lipnja 2025. o provedenom razgovoru s mlt. HA o ovome postupku slijedi da je riječ o djevojčici u dobi od 9 godina, koja je s odličnim uspjehom završila drugi razred osnovne škole te koja se bavi plesom i taekwondom. Posebna skrbnica je opisuje kao vedru, otvorenu i opuštenu u razgovoru. Mlt. HA navodi da stanuje malo kod tate, a malo kod mame; kod tate stanuje s bakom, strinom, stricem i bratićem, a kod mame s ujnom i ujakom. Sa svima se odlično slaže, a na rastanak roditelja se već navikla i to joj je u redu. Pojašnjavajući ritam stanovanja navela je da je kod mame od četvrtka nakon škole do ponedjeljka ujutro kada od nje ide u školu, a poslije škole odlazi kod tate i kod njega je do četvrta ujutro kada odlazi u školu i taj dan nakon škole odlazi kod mame. No od ovog je tjedna -tjedan/tjedan „ne zna zašto se to odjednom promijenilo, pretpostavlja da zbog ljetnih praznika“ i tako će biti cijelo ljeto, sve do početka škole“. Navodi da tijekom ljetnih praznika ide na more i s jednim i s drugim roditeljem i to uvijek po 7 dana, nekoliko puta tokom ljeta, pa je takav ritam viđanja s roditeljima u redu. U odnosu na dosadašnji ritam stanovanja tijekom školske godine, iznosi da joj tako baš odgovara i da joj nije naporno što je svakih 3 ili 4 dana kod drugog roditelja. Škola je dosta blizu tatinoj adresi stanovanja, pa ide ili autobusom ili pješke, a od majke je škola malo dalje, pa ide ili autobusom ili je vozi ujak. Posebna skrbnica dalje navodi kako mlt. HA pozitivno govori o oba roditelja; jednako je emocionalno privržena i ocu i majci i voli provoditi vrijeme s njih oboje. Dodaje da roditelji međusobno komuniciraju, a samo ponekad su se znali posvađati. Negira da bi čula da pričaju jedno protiv drugog. Smatra da su podjednako strogi te za kaznu obično ima zabranu TV-a ili mobitela i to rijetko. U odnosu na izvanškolske aktivnosti, navodi da ponedjeljkom i srijedom ima taekwondo, a utorkom ples i da je na to vodi otac, a četvrtkom je majka vodi na ples i taekwondo, a s obzirom da se preklapaju, izabere si na što će ići. Vezano uz predmetni postupak, mlt. HA navodi da je zadovoljna sadašnjom situacijom, odgovara joj da je 4 dana kod majke i tri dana kod oca te tjedan-tjedan tijekom praznika. Upoznata s prijedlogom Zavoda je navela kako želi da sve ostane kako je sada jer bi joj prema prijedlogu Zavoda tata previše nedostajao, a na upit znaju li roditelji njezine želje, navela je da im je to rekla i da su joj oboje rekli da može biti onako kako ona želi. Zatražila je od skrbnice da zamoli sud da ovakav način stanovanja bude još dok ne završi treći razred i dok još nema puno obaveza, a nakon toga bi moglo prema prijedlogu Zavoda. Dodaje da jednako voli oba roditelja i želi s njima provoditi jednako vremena. Ne bi htjela tatu viđati manje i zbog toga će biti jako tužna. U odnosu na tjedan-tjedan, navela je da joj je predugo da je kod jednog roditelja i da ne vidi drugog. Posebna skrbnica u podnesku zaključuje kako iz razgovora s mlt. HA proizlazi da je djevojčica jednako privržena ka oba roditelja i voli provoditi vrijeme s njih oboje. Želi da ostane dosadašnji ritam jer ima potrebu za jednakim sudjelovanjem oba roditelja u njezinom životu.

12. U nastavnom tijeku, stranke su na ročištu od 08. srpnja 2025. obavijestile sud da u bitnome funkcioniraju na način naznačen na raspravnom zapisniku od 22. svibnja 2025. te su izvještavale sud o problemima u komunikaciji. Tužiteljica je tako navela da je dijete bilo kod oca kad je išlo po svjedodžbu, a da je otac nije obavijestio o tome kakva je svjedodžba, da li je HA dobila pohvalnicu i sl; da ju je otac tek u nedjelju nazvao s hitne i tražio je presliku zdravstvene iskaznice djeteta, ukazujući kako je HA vjerojatno i ranije imala tegobe s uhom, a o tome je nije obavijestio; da ga je porukom od 01. srpnja zatražila da joj omogući da s djetetom provede praznike od 23. srpnja do 05. kolovoza jer tada koristi godišnji odmor, a da od njega nije dobila povratnu informaciju o tome; da je bilo situacija da joj HA prenosi poruke od oca. Tuženik je pak naveo da je s djetetom od četvrtka nekoliko dana odlazio na bazen i da se u subotu tokom dana počela žaliti na bol u uhu, radi čega je u ljekarni uzeo kapljice, pa kako se tijekom noći više navrata žalila na bol u uhu, u nedjelju je s njom otišao na hitnu, a kako tamo nisu imali podatke o djetetu, tražio je tužiteljicu da mu pošalje fotografiju zdravstvene iskaznice djeteta; glede svjedodžbe je naveo da je majka znala kada HA ide po svjedodžbu i da je istu osobno slikao i poslao je majci; da su se u odnosu na godišnji dogovorili da će majka koristiti godišnji od 07. srpnja, a da je potom on odlučio u tom periodu raditi i tako je obavijestio poslodavca, no da je potom majka javila da će koristiti godišnji ipak od 23. srpnja radi nekakve organizacije posla; točno je da joj se nije javio glede toga jer je to prethodno morao provjeriti na poslu. Punomoćnica tuženika je potom iznosila situaciju kad je majka radila, a HA je bila sama kod kuće, pa da je zvala oca da dođe po nju da ne bude sama, navodeći mu da to mama ne mora znati i da će se vratiti prije nego mama dođe, a kada je otac zvao majku i tražio je da dovede HA k sebi, majka za to nije dala suglasnost; kad je majka imala rođendan, a dijete je bilo kod oca, otac je zajedno s djetetom kupio majci poklon te je zvao majku da li želi da joj HA donese poklon, na što je majka rekla da ne želi i da će slaviti drugi puta; također je želio s HA otići na more kod ujaka, čemu se HA veselila, no majka to nije dozvolila. Punomoćnica tužiteljice je pak iznosila kako je glede tog mora otac zvao majku, a kada mu je rekla da ne može sada razgovarati i da napiše, počele su stizati Emine poruke u kojima je navodila da bi ona sada na more, da zašto je mama takva i sl.

13. Iz dopune prijedloga i mišljenja Zavoda od 22. srpnja 2025., sastavljenog povodom razgovora posebne skrbnice s mlt. HA, slijedi kako iz podneska posebne skrbnice proizlazi da je mlt. HA od prekida bračne zajednice roditelja, a u vrijeme dok je još trajala nastava, kod oca provodila tri dana u kontinuitetu (pon. - srijeda), a kod majke četiri dana (čet. -nedjelje), kao i da je navela da joj tako odgovora i da bi joj prema prijedlogu Zavoda otac nedostajao. Uočavaju i da od strane djevojčice preferirana dinamika boravka s ocem ne uključuje vikende. Slijedom toga i kraj činjenice da prijedlog Zavoda od 10. ožujka 2025. nudi veći opseg susreta, stručni tim Zavoda navodi da ostaje kod prijedloga od 10. ožujka 2025. da mlt. HA nastavi stanovati s majkom, a osobne odnose mlt. HA s ocem predlažu svaki drugi vikend od petka do nedjelje; u tjednu kada slijedi majčin vikend predlažu tri poslijepodneva kod oca, a kada slijedi očev vikend, dva poslijepodneva. U tom dijelu predlažu dopunu na način da se tijekom tjedna omogući jedno do dva noćenja kod oca. Blagdane i praznike predlažu naizmjenice; školske praznike u polovicu; sukladno dogovoru roditelja. Stručni tim Zavoda navodi kako predloženi model smatraju najboljim interesom mlt. HA jer joj osigurava učestalu dostupnost oba roditelja tijekom tjedna i vikendima.

14. U podnesku od 13. listopada 2025. tužiteljica je dalje obavijestila sud kako tuženik od djeteta traži da majci prenosi informacije; a da sam s njom ne komunicira i ne dogovara se; da dijete opterećuje neprimjerenim informacijama i često je dovodi u sukob lojalnosti kada traži da odgovori tko što bolje radi. U prilogu podneska je dostavila međusobne poruke stranaka uvidom u koje je utvrđena bitna poremećenost partnerskog, ali i roditeljskog odnosa u kojem tuženik ukazuje na prisutnost patologije kod tužiteljice koju će HA preuzeti nastavi li se tužiteljica „potpuno se i racionalno ponašati“; ukazuje tužiteljici da ima narcisoidni poremećaj; ukazuje joj da ona nije u stanju vidjeti svo zlo koje nanosi njemu i HA; da se dijete ne voli emotivnim ucjenama i utjerivanjem straha; da razumije kako ona ne zna drugačije i da joj je potrebna pomoć; da je tužiteljica razorila obitelj, neka na razara Eminu dušu i srce, pri čemu djevojčica s očevog mobitela majku traži da joj omogući odlazak na more.

15. Uvidom u dopis liječnice tuženika, dr. TAP od 03. rujna 2025. utvrđeno je da je tuženik od 18. rujna 2017. do 23. svibnja 2025. bio na bolovanju radi srčanih tegoba i bolesti loko-motornog sustava. Tijekom dugotrajnog liječenja su mu usmeno i pisano davane upute o načinu života i obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti u vidu pravilne prehrane, redovitog odmora, izbjegavanja stresova, umjerene fizičke aktivnosti, redovitih šetnji, potrebi kontrole tlaka i pulsa, uzimanja lijekova, preporuke za vježbe radi bolesti kralježnice i zglobova; o dijeti i vježbama.

16. Na ročištu od 14. listopada 2025. tužiteljica je iznijela da je djevojčica u režimu ljetnih praznika bila „pola/pola“ sa svakim od roditelja, a da je nakon toga više kod nje, kao i da je pokušala tuženika potaknuti na razgovor, no da on ostaje kod svog zahtjeva „7/7“ i da se nakon takvog razgovora pojavljuju poruke kakve je dostavila uz podnesak od 13. listopada 2025. Tuženik je pak naveo da dijete stanuje sa svakim roditeljem po 7 dana, da je privrženo ka oba roditelja i da je s takvim načinom života zadovoljna. Navodio je i da je upravo on pozivao tužiteljicu na dogovor, no da s njezine strane nema dogovora. Posebna skrbnica je na istom ročištu potaknula stranke na postizanje dogovora, a ukoliko isto nije moguće, predložila je prihvatiti mišljenje djeteta navodeći kako je djevojčica pri provođenju razgovora bila izrazito emotivna i kako je rekla da ne zna zašto je nastupila promjena za ljetne praznike te da bi željela da sve ostane kao do sada, odnosno da je kod mame od četvrtka nakon škole do ponedjeljka ujutro, a kod oca od tog dana do četvrtka ujutro jer da joj to odgovara i da joj to nije naporno.

17. Iz iskaza tužiteljice TA, danog na ročištu od 14. listopada 2025., slijedi da je 28. svibnja 2025. s djetetom odselila na adresu [adresa] te je od tog vremena pa do završetka školske godine u 2025. HA s njom provodila vrijeme od četvrtka do ponedjeljka ujutro kada je odlazila u školu, pa je potom od ponedjeljka nakon škole do četvrtka ujutro bila kod oca, a potom kod nje i tako naizmjenično. Kroz vrijeme ljetnih praznika su funkcionirali na način da je dijete bilo po tjedan dana kod svakog roditelja uz iznimku godišnjeg odmora svakog roditelja od po 9 dana. Završetkom praznika i početkom nove školske godine ona je predlagala da bude onako kako je predložio Zavod, no suprug je to odbio i nastavio se režim od ljeta prema kojem je dijete po sedam dana sa svakim roditeljem. U tih 7 dana se svatko od njih čuje s djetetom telefonom i u principu se ne viđaju osim ako ne treba nešto donijeti. Kada od nje odlazi, HA se nekoliko puta vrati da bi je zagrlila. Dijete joj se ne žali na vrijeme provedeno kod oca. Navodi joj da se otac zna na nju ljutiti, ali joj ne zna reći oko čega. Također da je dosta ispituje o tome kako provodi vrijeme s mamom, da ga mora podsjećati da je treba dovesti do nje i da joj onda ne želi pomoći oko pakiranja. Ema se u pravilu sama pakira, no ona joj spremi i opere te pegla odjeću. Udaljenost između njihovih adresa stanovanja je oko 20 minuta pješice. Kada je kod oca, škola joj je bliže jednu stanicu, a kod nje ima 3 stanice s mini busom. Ona je ujutro vozi u školu, a ponekad je odveze i ujak. Iskazala je kako smatra se HA prilagodila od kada je s njom odselila te i kod jednog i kod drugog roditelja ima prijatelje, navodeći i da su joj najbolje prijateljice Z i A. Upitana o načinu provođenja vremena s djetetom, navela je da je njezino radno vrijeme klizno od 07:30 do 08:00 sati i da nastoji imati vrijeme za HA, pomagati joj oko škole, potrudi se pronaći joj lektiru, jer to zna biti teško, nastoji da objeduju za stolom bez televizora kako je to bilo dok su živjeli zajedno, idu zajedno na likovne radionice, u park. HA joj se povjerava i s njom ima prisan odnos. Sada kada je počela škola, one navečer sve pripreme, HA ujutro ode u školu, a poslije inzistira da se vraća mini busom koji ide u 4, odnosno u 15:50. Za vrijeme praznika su popodne znale otići u park gdje bi se uvijek našla s nekim od prijatelja. Sada za vrijeme škole i po povratku kući odrade što je potrebno za školu, ide na treninge, osim utorkom, potom večera, pa ide spavati. Misli da HA osjeća da joj je ona potrebnija i tako je bilo i kada je bila bolesna, a otac je došao po nju, pa nije željela otići. Jedno jutro ju je zvala dok je bila kod oca i HA je vrištala na telefon i tražila je od nje da dođe. Ne zna što je bilo, no rekla je HA da se smiri i da posluša tatu. Upitana o odgojnim metodama, dalje je iskazala da se s djetetom dogovara oko obveza škole i treninga. HA bi htjela više gledati televizor i željela bi da joj se kupuju dodatne stvari te joj razgovorom pojašnjava zašto tome ne može biti tako. O odgojnim metodama se sa suprugom ne dogovara. U odnosu na roditeljsku komunikaciju, navela je da se ostvaruje putem poruka, telefonskih poziva i ponekad neposredno. Suprug inzistira na porukama. U tim porukama je često zna uznemiriti i piše joj kao da je on psiholog i zna da ona ima nekakvu dijagnozu. Ne uspijevaju se uvijek oko svega dogovoriti. Bila je nedavno situacija s oftalmologom gdje je HA imala naručen termin, a onda joj je suprug na dan kada je trebao biti pregled zakazan za 17:00, u 14:20 poslao poruku da je prošli tjedan dobio obavijest o promjeni termina; također je bila situacija kada je HA bila kod njega i rekao joj je da je „malo bljucnula“ i da je sada dobro. Ona se čula s djetetom i rekla joj je da je sada dobro i da će ići na probu jer joj je to bilo važno. Dogovorile su se da se čuju, kasnije ju je zvala, ali nije mogla nikoga dobiti. Suprug joj je porukom javio da je kod susjede koja joj je rekla da je djevojčica umorna i da ima temperaturu. Otac je dijete vodio na hitnu, bez da je nju o tome obavijestio već ju je zvao s hitne radi knjižice i tako je saznala da je dijete na hitnoj. Rekao joj je da dijete ima bolove u ušima, no kada je ona s njom otišla na hitnu se ispostavilo da je osim upale zvukovoda bila i želučana viroza; HA je bila u kampu u tjednu kada je trebala biti kod oca. Ona ju je odvela kod njega u nedjelju navečer i razgovarali su da će ona otići po nju, no kasnije joj je javio da će on ići po dijete te je na tome inzistirao; kada je otac ostavio bolesnu HA kod susjede i otišao na posao te je ona od susjede preuzela dijete, suprug ju je optužio da uzela dijete. Navela je da ako djetetu nije bilo dobro, nije joj jasno zašto je otišao na posao i ostavio je kod susjede. Suprug je tu večer došao k njoj u kuću i sjedio te se nije micao. Ema mu je rekla da je umorna, a on je i dalje nastavio sjediti. Drugi dan je dolazio dva puta i tražio je HA da ide s njim, ali ona to nije htjela; glede situacije prije odlaska supruga na liječenje od 17. do 19. rujna, navela je da je HA nazvala na telefon koji ima kod tate i rekla je da je kod susjede te da je tata povraćao. Bilo joj je čudno da u tom trenutku nije nju nazvao da uzme dijete, a u poruci joj je napisao „da naravno da mu nije bilo dobro kad mora jesti ostatke i da je oprao dvije mašine veša, kao i da je kod susjede bio jeo nekakve paprike“; primjećuje i probleme oko higijene djeteta jer od nje sluša iste stvari koje je slušala od supruga kad su zajedno živjeli o tome da je sapun nezdrav i da se ne treba često tuširati, a također se dijete vrati u istim gaćicama u kojima je i otišla; nadalje da je otac potpisao još krajem prošle školske godine da će dijete biti u boravku bez da ju je o tome obavijestio, a također je samostalno odredio kada će dijete izlaziti iz škole; kada je s HA razgovarala telefonom čula je kako je otac rekao da što još razgovara, da što još nije završila, da je s njim gotova za 3 sekunde. Pretprošli tjedan, u ponedjeljak, kada je HA bila kod oca se dogodila situacija da otac nije uzeo odjeću za trening i HA se radi toga uznemirila te ju se ona trebala smirivati. Također je bila situacija prošlog četvrtka kada ju je HA zvala navečer, također sva uznemirena i tražila je da dođe po nju, sva uznemirena jer da tata viče i da ju je lupio. Plakala je. Nije znala o čemu se radi, no potom je saznala da je sve počelo time da je htjela hladno mlijeko koje joj otac nije dao. Rekla je da će je nazvati kasnije, što je i učinila kada joj je rekla da se tata smirio. Dalje je navela da je jučer u 19:00 HA došla k njoj i rekla joj da ima u ponedjeljak engleski i da će je pitati; također i da u utorak ima eksperiment iz prirode koji nije napravila. Trebalo ih je napraviti 5, od čega je 1 napravila s tatom, a potom je ustanovila da nema knjižice i da nema pernice. S njom je navečer do 9 sati radila engleski, a također su uspjele napraviti i nešto za prirodu. Upitana da opiše što se dogodilo na turniru u Karlovcu, navela je da je pretprošle nedjelje bio turnir u Karlovcu i prošle u Susedgradu, na koja je oba turnira došla s ocem. Nakon vaganja je u jednom trenutku otac otišao, a kada je vidjela da se vraća rekla joj je da se njih dvije više ne mogu zagrliti. Iskazala je i kako u posljednje vrijeme vidi da se dijete od nje distancira, a kada ju je pitala zašto je tome tako, rekla joj je da se boji tate i da se tata ljuti kada s njom iskazuje bliskost. Primjećuje i da kada je blizu HA, da otac dolazi i gura se u blizinu. Upitana kako se kao roditelji dogovaraju oko bitnih odluka za dijete, iskazala je da kada dijete treba kod liječnika, idu oboje. Glede natjecanja, svaki puta kada je HA bila kod oca, ona ju je došla podržati, no njegova je reakcija bila po što je došla. Kada je bio pregled u Klaićevoj, ona je njega odmah o tome obavijestila, a o promjeni termina je on nju obavijestio taj dan nekoliko sati ranije. Svjedodžbu do danas nije vidjela, iako je rekao da će joj svjedodžbu poslikati i poslati. Upitana o odnosu mlt. HA i oca, navela je da HA voli oca i voli s njime negdje otići, a otac i dosta forsira prijatelje koji često dolaze. HA se zna bojati nekih njegovih reakcija, pa se tako boji toga što otac nema samokontrole i ima burne reakcije, kao kada su primjerice bili na Črnomercu i ona je predložila da se HA ide fotografirati jer joj je potrebna fotografija za iskaznicu, a on je počeo „vikati da ne, da to košta, da je on može doma poslikati pred bijelim zidom“, navela je da su bile „scene i drame“. Upitana dalje o ostvarivanju roditeljske skrbi za vrijeme zajedničkog života, navela je da su oboje bili prisutni roditelji. Suprug je zbog svoje bolesti imao perioda u danu kada nije mogao funkcionirati i znao bi zaspati. Ona bi znala doći s posla i tražio je da preuzme dijete jer se on mora odmoriti. Ona je bila više angažirana oko škole, a oko aktivnosti bili podjednako angažirani. Kada je HA bila bolesna, ona je koristila ili bolovanje ili godišnji da bi bila s djetetom jer je za dijete trebalo brinuti, a otac je bio na bolovanju. Na upit da li joj se HA žali da režim tjedan/tjedan, navela je da joj nije rekla da bi joj bilo teško. Kada je kod oca i kada se čuju, kaže joj da joj nedostaje, nakon čega djetetu kaže da će se ubrzo vidjeti. Na upit o nasilju u obitelji, iskazala je da s njezine stranke nije bilo nikakvog nasilja u bračnoj zajednici, već da je ona sa suprugove strane doživjela psihičko zlostavljanje. On njoj govori da je ona imala nekakve traume, a upravo je on živio u nesređenoj obitelji, samo što ona to nigdje ne iznosi i smatra kako suprug svoje probleme projicira na nju. Znao joj je govoriti da je „ništkoristi“ i da ništa ne radi, a on je čovjek koji je bio na bolovanju. U odnosu na ranije stranačke navode tuženika o tome da boluje od kroničnih bolesti je navela da ona nema kronični artritis i da je jedini razlog zašto je bila na bolovanju tokom bračnog života taj da bi išla na potpomognute oplodnje. Nema propisane i ne pije nikakve lijekove. Na upit punomoćnice tuženika je dalje iskazala kako je po njoj za dijete najvažnije da ima stabilnost, a upitana da li smatra da je sadašnji režim viđanja djeteta prikladan za dijete navela je da je bolje za nju da ima nekoliko dana u komadu kod nje i nekoliko dana u komadu kod oca. U zadnje vrijeme voli ostati dulje kod nje, pa ode kod oca u ponedjeljak te smatra da je taj režim za dijete prikladan.

17.1. Tuženik je u iskazu naveo kako je točno da je tužiteljica s djetetom odselila 28. svibnja 2025. na adresu [adresa] i od tog trenutka do završetka školske godine, on nije imao niti jedan vikend s HA, ali oko toga nije „htio dizati paniku“ iako je mislio da je to nepravedno obzirom da je nakon toga trebala kod njega provoditi po tjedan dana. Od završetka školske godine HA provodi kod svakog roditelja po tjedan dana izuzev vremena kada je bila s njim i majkom na moru. Točno je da je ostala zadnja dva ponedjeljka kod mame, no tužiteljica ga me o tome nije obavijestila, već ga je obavijestila HA i to je bilo u tjednu kada je dobila mačića. Iskazao je da s djetetom ima dobar odnos; dijete voli boraviti s njim i s majkom te se vidi da voli jednog i drugog. Upitan o načinu provođenja vremena s djetetom, naveo je da HA ima dosta aktivnosti, razgovara s njom, pita je za događaje u školi, kako je provela dan, o ocjenama. U odnosu na navode iskaza tužiteljice glede engleskog, naveo je da njemu HA za to nije rekla, a za pokuse iz prirode mu je rekla u nedjelju ujutro. Sada ide na pripreme za pričest i nakon mise u 11:00 je bilo dogovoreno da joj dođe prijateljica, a kada je otac od te prijateljice došao po nju, napravili su dio pokusa iz prirode. HA ide u boravak i većinu gradiva riješi tamo. Vidio je u e- Dnevniku da joj je lektira na kraju mjeseca, pa je mislio da to nije prioritet. Kada je kod njega, 3 do 4 puta ima druženje s prijateljima na način da joj ili dođu prijatelji ili ona ide kod nekoga. Iz škole dolazi oko 16:00 sati i dva do tri sata provede u igri s prijateljima. U 20,00 počinju treninzi koji traju do 21,20, nakon čega ide spavati, a kada treninga nema onda ide spavati oko 9-9,30 sati. U odnosu na dio iskaza vezan uz odjeću je naveo da dijete ima toliko odjeće da bi bilo za 3 djeteta. Odjeću ima i kod njega i kod mame, no neke stvari si nosi. Često joj dođu prijateljice pa se oblače, a navečer si često složi odjeću za drugi dan, a ujutro uzme nešto sasvim drugo, pa zna biti situacija da ne zna što je čisto, a što prljavo. Potiče je da pospremi stvari i ona nešto od toga i učini. Iskazao je da sada ima punu mašinu njezinog veša za oprati, a o gaćicama koje je tužiteljica spominjala, naveo je da je o tome pitao HA pa da ih ima više istog dezena. Dalje je iskazao da se HA ne žali na vrijeme koje provodi kod majke, nastoji je ne pitati jer vidi da je rezervirana. Također se ni njemu ne žali na nešto u vremenu kada je kod njega. Upitan o odgojnim metodama spram djeteta, naveo je kako mislim da nije strog roditelj. Prikazuje ga se kao nekog tko nema granice, no misli da se dobro kontrolira, iako je samo čovjek. Glede djeteta je njegov prag tolerancije sigurno veći nego spram neke druge osobe, a kao kazne koristi uskratu televizora 15 minuta, pa tako primjerice kada ne želi nositi povez za oči, a prethodno ju je na to upozorio, uskrati joj televizor na 15 minuta. Dopustio joj je da si s Temu-a može naručiti jednom mjesečno jer bi to ona inače radila češće; kada odu u dućan ima ograničenje od 5 do 10 eura u kojem si rangu može nešto kupiti jer bi ona inače puno toga izabrala. Upitan o komunikaciji s majkom djeteta, naveo je da on nema problema s tim da komunicira s njom uživo, no s obzirom na neke situacije gdje je s njezine strane bio optužen, preferira da komunikacija bude putem sms poruka. Bila je tako situacija kada joj je u tjednu kada je dijete bilo kod njega napisao da sutra ide po dijete, na što je ona odgovorila dobro, a nakon toga je rekla da joj je uskratio da ona ide po dijete. Komuniciraju o odjeći, obući djeteta, školskim stvarima, ali se čuju i telefonom. Jučer su se čuli kada je trebalo iskomunicirati vezano oko knjižice i pernice, što je zaboravila kod njega iako je imala dovoljno vremena da se spremi i spremila se odmah nakon ručka. On je pogledao stvari koje je spremila, no u tom mnoštvu knjiga ne može gledati svaku stvar. Vezano uz spomenutu opremu za trening, rekao je da je oprema bila kod majke djeteta jer je dolazila od nje. Kada su shvatili da nema opreme, počela je histerizirati na što ju je pokušao smiriti navodeći da se to dogodi i da će taj put vježbati u trenirci. Nazvao je i tužiteljicu da joj kaže da joj i ona to objasni. Vezano uz suradnju s majkom djeteta naveo je da ima situacija tokom dana u kojima je moguće da čovjek nešto predvidi i to smatra ljudskim, no da je problem u tome što majka djeteta od svake sitnice radi problem i to onda prenosi na dijete, a njegov je stav da iz te situacije treba izvući ono što se može izvući i rješavati. U odnosu na oftalmologa je rekao da je dijete bilo na pregledu 10 puta ranije i svaki puta ju je on odveo jer je majka imala nekih obveza, no s obzirom na sadašnje okolnosti razumije da je željela biti prisutna. Oni su njega nekoliko dana ranije, dok je još bio u Crikvenici obavijestili o promjeni termina na ranije, pa je valjda zaboravio obavijestiti majku. Obavijestio ju je taj dan oko 14:00 sata, a pregled je bio u 17:00. Iskazao je dalje da se ne slaže s navodima tužiteljice da bi se HA odmicala od nje kada je on u blizini i smatra to projekcijom, već bi više rekao da je situacija drugačija. I dok su bili zajedno i dok se tužiteljica s HA preselila u drugu sobu, pa kada bi on s djetetom došao izmoliti molitvu L, HA ga je požurivala da izađe van da se mama ne bi ljutila. Kada HA dovede kod majke, HA ga traži da ne uđe u dvorište da se mama ne bi ljutila, na što joj kaže da ju je dovezao i da joj mora pomoći sa stvarima. Upitan o primopredaji, naveo je da se odvija normalno. Tužiteljica dođe pred vrata i preda joj stvari, jednako tako kada on dođe po dijete, dođe do vrata u Vrapču i majka mu preda izravno stvari, te ako je potrebno komuniciraju oko djeteta. Bila je situacija pred početak školske godine kada je došao do HA i s njom se u dvorištu oko 40 minuta igrao. Rekao joj je da pita mamu da li je on može odvesti sutra u školu, nakon čega je otišla u kuću i ubrzo se vratila te rekla da mora ići. Dalje je naveo da mu se dijete ne žali da bi joj bilo teško biti po tjedan dana kod svakog roditelja, kao i da ih je i sama posebna skrbnica, kada je bila ovdje, potaknula da se oko toga probaju dogovoriti. Supruga dobro funkcionira kada je sve u redu, no impulzivna je kada nije po njezinom. Takva zna biti i pred djetetom, a pred djetetom ga je i vrijeđala. Upitan o tuženoj kao o majci djeteta, naveo je da ne može reći da se ne brine za dijete i da kada je dijete bolesno to dobro funkcionira. Naveo je da supruga osnovne funkcije oko djeteta dobro obavlja, a oko osjećaja je naveo da „želi osjećati da voli dijete, no mislio je i da njega voli“. Za sebe misli da je dobar otac. Na jednoj medijaciji u crkvi je tužiteljica za njega rekla da je dobar čovjek i divan otac. Smatra da ima bolji emocionalni pristup prema djetetu od tužiteljice u bezgraničnoj ljubavi prema djetetu. I ranije dok su živjeli zajedno, kada bi se dijete igralo i bilo joj je lijepo ili bi negdje otišla na igru, imala je potrebu doći do mame i zagrliti je i reći da je voli, u odnosu na što je stekao dojam kao da se osjeća loše ako joj je negdje bilo lijepo. On na dijete ne podiže ton ili to činim izrazito rijetko. U ovoj situaciji koju je tužiteljica spominjala je HA lagano udario po ruci kada nije željela pustiti daljinski i micala je povez s oka, a i sama je poslije rekla mami da je nije tukao. Točno je da je u Zavodu govorio o tome da je tužiteljica prema njemu bila nasilna te to i dalje smatra, no prema djetetu nije bila nasilna. Upitan o zdravstvenom stanju, naveo je da su oni bili situirani i da je smatrao da kad je već takva situacija, da mu je važnije bilo biti kod kuće s djetetom, iako je dobivao 40 do 50 posto manje plaće. Bolovanja su mu produživali zbog oscilacija tlaka. On je sada u svibnju dao do znanja liječnici da bi radio, jer je od strane supruge ispalo kao da je nesposoban, pa mu je liječnica rekla da neka počne raditi pa će vidjeti kako će mu biti. Zbog djeteta je tražio od kolege da se zamijene, što njima nije problem, pa kada je HA kod njega, radi jutarnje smjene od 8:00 do negdje 15:20, a kada nije kod njega, radi popodne od 14:00 do 20:00. Upitan od strane punomoćnice zašto smatra da prijedlog Zavoda nije dobar za dijete, već da je za dijete bolji aktualni model, naveo je da je prijedlog Zavoda katastrofalan i da je pristup socijalne radnice bio pristran. Upitan dalje kakav odnos ima HA s majkom, naveo je da imaju relativno dobar odnos, no misli da se HA boji majke, dok se njega ne boji. Možda ga se premalo boji. U odnosu na upit punomoćnice tužiteljice iz kojeg je razloga poslao tužiteljici poruku da ju je preduhitrio glede plaćanja troškova taekwondoa, naveo je da se u zadnjih godinu dana tužiteljica žuri platiti račune, a prethodno dok su zajedno živjeli je sve račune uglavnom plaćao on. On je u zadnje vrijeme pokušao sa suprugom uspostaviti kontakt radi dogovora, no nije uspio jer supruga očito opstruira. Upitan kako bi izgledao primjer dogovora naveo je da je u ovom periodu praznika sve dobro funkcioniralo i zadovoljili su svoje potrebe kao roditelji, a i dijete je reklo da joj je ovako dobro i da bi joj inače tata nedostajao. Također je i supruga sama izjavila da joj je i HA rekla da joj je ovako dobro. Naveo je da bi volio da sud uzme u obzir da je dijete steklo rutinu i da bi svako odmicanje od rutine za nju bilo stresno. Također da sud uzme u obzir da je dobar otac i da supruga u tehničkom smislu također može sve dobro obavljati te da su djetetu potrebna oba roditelja. Upitan od strane punomoćnice tužene da navede događaj od ovoga tjedna kada je HA ponovno zvala majku, naveo je da je HA kupio još jedan dobok jer je mislio da je to preko vikenda teško prati. Postojeći koji ima joj je kupila majka i morala ga je prilagoditi što je i učinila, a ovaj dobok koji je on kupio je trebalo vezati sa špagicom i HA je zvala majku govoreći joj da neće nositi to što je on kupio. Naveo je da ne odgovara istini da bi odbio HA voditi taj dan na trening. Jučer je supruzi poslao poruku da prepravi i taj dobok, a ona mu je rekla da si za to nađe krojačicu. Upitan da opiše ovaj vikend, naveo je da je HA bila kod mame i da je bila bolesna, o čemu ga je supruga obavijestila. Poslao je supruzi poruku da će doći do HA, no nije vidio što mu je odgovorila. Tek kad je došao pred vrata je vidio da mu je rekla da ne dolazi. Upitan koliko je puta dolazio, naveo je da ne zna, da je došao više puta, ne zna da li je to bilo tri, četiri ili pet puta, a upitan koliko se dugo zadržao je naveo da nije mjerio, možda 20 min do ½ sata. Upitan dalje da li ga je HA tražila da ode da si može odmoriti, naveo je da je moguće da je to spomenula, no i da želi reći da dok je HA s njim tada normalno komuniciraju, zagrli ga i emotivna je, a kada je s majkom, zna mu reći da ode jer će se mama ljutiti. Na daljnji upit gdje je bio u ponedjeljak oko 13,00 ili 14,00, naveo je da je to jutro poslao supruzi poruku s upitom kako je HA, a ona da mu je odgovorila da je dobro i da spava. Smatrao je da je supruga možda doma jer je u utorak bio praznik, no HA ga je nazvala i rekla mu da je sama doma te je tražila da dođe jer ju boli glava. Bio je kod nje neka četiri sata i otišao prije 15,00. HA ga je tražila da ne kaže mami da je bio. Kada je navečer došao, supruga ga je pitala zašto je dolazio, a HA je iz hodnika vikala da ode doma. Rekla je da ne kaže mami da je bio da se mama ne ljuti. Upitan da li je suprugu obavijestio da će doći, naveo je da nije jer ga je HA tražila da ne kaže mami, a na upit da li je i ranije dolazio u suprugin stan i govorio HA da ne kaže mami da je bio, naveo je da nije, a po predočenju da dijete kaže da jest, naveo je da nije. Dalje upitan da li je u ponedjeljak, kada je po drugi puta dolazio, pitao može li doći, naveo je da misli da je, a na upit što mu je supruga rekla, naveo je da ona često nije vidjela poruku ili je nije željela vidjeti. Upitan da li je imao dopuštenje majke da uđe u stan taj ponedjeljak, naveo je da nije, a na upit da li je podržao HA da majci laže, naveo je da je uvijek potiče da govori istinu, a da ju je u ovoj situaciji želio zaštiti te da je puno više situacija kada supruga kaže HA da nešto ne kaže njemu. Na upit punomoćnice tužiteljice da navede koje dijagnoze tužiteljica ima, naveo je da je to krivi termin i da supruga nema dijagnoze, mada njemu cijeli život govori da ima artritis, a sada kaže da nema. Kad su bili kod psihologice u medijaciji, koja je ujedno obiteljski terapeut, ona mu je rekla da njegova supruga ima ozbiljnih psihičkih problema, što mu je rekla na temelju njezinih promatranja. Upitan gdje je sve prijavio suprugu i da li ju je prijavio pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, naveo je da nije već da je pravobraniteljici za ravnopravnost spolova i sestrinskim udrugama, kao i Ministarstvu obitelji prijavio psihologicu Centra zbog njezine izrazite pristranosti jer je u izvješću napisala 16 supruginih rečenica, a njegovu jednu jedinu i to afirmativnu. Pristranost je intuitivno osjetio kada je pristupio razgovoru. Upitan zašto je HA išla u vrtić ako je bio na bolovanju, naveo je da je išla da bi se socijalizirala. HA također danas ide u boravak. Išla je prve dvije godine i po inerciji je krenula dalje, tim više što je sada počeo raditi, a upitan zašto je išla ako je on bio na bolovanju i mogao je brinuti, naveo je da je bilo svega dvoje djece koji nisu išli. Upitan da li se dogodila situacija da HA nije došla na vrijeme doma kod njega nakon škole, naveo da je riječ o situaciji od jučer kad je malo kasnila. Bio je malo zabrinut. On se s ocem djevojčice U, dogovorio da će U doći s HA kod njih odmah nakon škole, a da joj je prije izričito rekao da mora doći odmah nakon škole. Ne bi se možda brinuo da nije na whatsapp grupi bila poruka da je neki čovjek nudio djeci da uđu u auto. Došla je doma oko 4, 4 i15.

17.3. Nastavno na tako dani iskaz, punomoćnica tužiteljice je predložila da se mišljenje Zavoda dopuni jer da je evidentno došlo do problema na strani oca na način da neovlašteno ulazi u stan kod majke, ne zna kada je dijete došlo doma, lupio je dijete.

18. Na ročištu od 13. veljače 2026. tužiteljica je dalje iznosila kako tuženik koristi svaku priliku da bi je kao majku vrijeđao, pa je tako naziva bolesnom, manipulativnom, nesposobnom. U međuvremenu je bez dogovora s njom kupio djetetu mobitel te kad je HA kod nje, produžuje joj vrijeme na igricama. HA je počela u školi iskazivati probleme i postala je nemirna na satu. Otac je ne potiče na rad za školu kada je kod njega već smatra da se sve obveze trebaju odraditi u boravku. Predložila je da se ponovno provede psihološka obrada roditelja i djeteta od strane Zavoda na okolnost utvrđenja manipulacije djeteta.

18.1. Tuženik je osporio navode tužiteljice vezane uz manipulaciju djeteta te je naveo da je majka ta koja manipulira djetetom. Protivio se ponovnoj obradi stranaka i djeteta.

18.2. Sud nije prihvatio prijedlog tužiteljice za dopunom dokaznog postupka na predloženi način ocijenivši da je provedeni dokazni postupak, u okviru kojega je provedena i psihologijska dijagnostika roditelja, dostatan za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

19. Iz rezultata dokaznog postupka slijedi kako se odnos stranaka, koji je prema utvrđenju suda temeljenom na navodima stranaka iznesenim u Zavodu nedvojbeno bio narušen prije pokretanja ovog postupka, ovim postupkom i roditeljskim natjecanjem u dokazivanju boljeg roditelja, dodatno narušio. Ne mogavši se pomiriti s činjenicom raspada braka i obitelji, tuženik je bio snažno usmjeren na dokazivanje da je uslijed činjenice da je na bolovanju, u mogućnosti djetetu osigurati bolju skrb, a kada je tužiteljica počela ukazivati na uzročnu vezu između težine njegove bolesti i dugotrajnosti bolovanja, isti je u mjesecu svibnju nakon gotovo osam godina prekinuo bolovanje i nastavio s radom, potom je koristio bolovanje nekoliko dana u rujnu 2025. i od 22. rujna do 06. listopada 2025. i potom od 02. siječnja 2026. pa nadalje. Usprkos njegovom nastojanju da dokaže da je tijekom trajanja bračne zajednice zbog bolovanja više brinuo o djetetu i da to i sada može, u iskazu je sam naveo da je mlt. HA i usprkos njegovom ostanku kod kuće od dvije godine počela pohađati vrtić i da je od početka osnovnoškolskog obrazovanja polaznica boravka. S druge pak strane, tužiteljica je iskazala da je u periodima kada je bio kod kuće s djetetom, tražio od nje da preuzme dijete kada bi došla s posla jer se morao odmoriti. Nadalje je u pokušaju dokazivanja sebe kao boljeg roditelja, tvrdio da je tužiteljica prema njemu tijekom braka bila verbalno nasilna i da ga je nekoliko puta lupila po ruci, pa kada je Zavod isto prema Protokolu prijavio policiji, nije želio iskazivati, navodeći da stvar ne želi dizati na tu razinu. Potom je tvrdio i da mu je djelatnica Obiteljskog centra, gdje su stranke bile na medijaciji, temeljem promatranja supruge rekla da njegova supruga ima ozbiljnih psihičkih problema, koju je tezu nastavio iznositi tijekom cijelog postupka, premda je psihologijskom dijagnostikom od strane psihologa Zavoda i primjenom testova, a ne temeljem promatranja, utvrđeno da na strani tužiteljice nema psihopatologije i da su njezine roditeljske kompetencije očuvane. Nakon toga, tvrdio je da je ima dijagnozu artritisa i da zbog toga ne bi mogla dobro brinuti za dijete, a da za to sudu nije pridonio niti jedan dokaz, dok je u iskazu naveo da ona nema dijagnozu. Također, već po iznošenju mišljenja i prijedloga od 10. ožujka 2025. je tvrdio da je diskriminiran kao muškarac i zatražio je jednak pristup i tretman i ravnopravno roditeljstvo. S druge pak strane, tužiteljica je upiranjem na dijagnozu vezanu uz srčano oboljenje tuženika, nastojala osporiti tužiteljevu tvrdnju da se može bolje posvetiti skrbi za HA, u odnosu na koje nastojanje tužiteljice i pribavom potvrde liječnika o zdravstvenom statusu tuženika (list 191 spisa) je utvrđeno da stanje bolesti tuženika istoga ne ograničava u svakodnevnom funkcioniranju u smislu brige za sebe i druge. Također tijekom postupka je u spis predmeta dostavljala sms poruke kojima je ukazivala na verbalizaciju oca i promjene u njegovu ponašanju spram djeteta. Ipak, za razliku od tuženika, tužiteljica je u iskazu navela pozitivne osobine tuženika kao oca što ukazuje na prihvaćanje njegove uloge oca, dok je tuženik u iskazu tvrdio da može djetetu osigurati bolju emocionalnu podršku, dok tužiteljica može tehnički dobro odraditi stvari vezane uz dijete i kako bi volio misliti da voli dijete. Iz rezultata dokaznog postupka slijedi da su roditelji u ranije opisanom i narušenom odnosu stanovali sve do 28. svibnja 2025. Po faktičnom razdvajanju (svibanj 2025.) i tijekom još trajanja školske godine, mlt. HA je provodila po tri dana s ocem (ponedjeljak – srijeda), a potom četiri dana s majkom (četvrtak – nedjelja). Početkom praznika je djevojčica provodila po tjedan dana sa svakim od roditelja. Tuženik u ovom dijelu iskazuje i da je bilo trenutaka kada je bila sama kod kuće i zvala ga je dođe i da pritom isto ne kaže majci. Režim po sedam dana naizmjenice je nastavljen i s početkom školske godine 2025./2026., pri čemu iz iskaza majke slijedi da je oca tražila da se s početkom školske godine vrate na raniji režim, no da je on to odbio i inzistirao je na režimu „7/7“, što i jest njegov zahtjev u ovom postupku. Tijekom ovog postupka, a posebice u podnesku od 02. veljače 2026. tvrdi da je dijete na ovakav način ostvarivanja osobnih odnosa navinulo i da je s istim zadovoljno. Istovremeno, od trenutka majčina iseljenja iz zajedničkog kućanstva i primjene ponajprije režima na način da je djevojčica bila po tri dana kod oca i potom četiri kod majke, a potom i režima „7/7“, oboje roditelja u stranačkim navodima i iskazu iznosi o narušenoj roditeljskoj suradnji koja po ocjeni suda svoje ishodište ima u još uvijek nerazriješenom partnerskom odnosu i s očeve strane potrebi za dokazivanjem da je bolji roditelj, dok s majčine strane u potrebi da otac ne ulazi u njezin osobni prostor, ali i prostor koji ona želi imati sa svojim djetetom, što je isti često činio. U centru takve narušene roditeljske suradnje je mlt. HA. Djevojčica je prema utvrđenju stručnog tima Zavoda i posebne skrbnice, koja utvrđenja ovaj sud u cijelosti prihvaća, jednako privržena oca i majci i sa svakim voli provoditi vrijeme. Odgojni stilovi roditelja su različiti. Majka nudi djevojčici više osobne prisutnosti u zajedničkom vremenu, dok otac vrijeme koje je djevojčica kod njega velikim dijelom ispunjava druženjem HA s prijateljima koje ili poziva u stan kod sebe ili HA odlazi kod nekoga. Kad se uzme u obzir da je djevojčica, uključujući boravak, u školi do 16:00, pa da potom dio vremena koje je kod oca provede u igri s prijateljima, a potom je otac vodi na trening koji traje od 20:00 do 21:20, nakon čega je priprema i odlazak na spavanje, zaključuje se o drugačije koncipiranom vremenu nego je to kod majke. Otac je jednako tako popustljiviji roditelj, te i sam u Zavodu navodi kako je ipak majka ta koja se bolje nosi s Eminom razdražljivosti. Mlt. HA je dijete koje su roditelji dobili potpomognutom oplodnjom. I jednom i drugom roditelju je ishodište njihova života, čega je mlt. HA svjesna. Otac u iskazu tvrdi da je radi HA ostao tako dugo vremena na bolovanju, kojim navodima ovaj sud nije povjerovao jer je HA ipak polazila vrtić i u školi boravak te nije čitavi dan provodila s ocem. Kada se dijete opisanog statusa u obitelji nađe u obiteljskoj dinamici u kojem jedan roditelj, ovdje majka, želi separaciju roditelja, a drugi otac, misli da je najbolje rješenje očuvanje obitelji i to djetetu verbalizira, pa kada se to dijete nađe u obiteljskoj dinamici u kojoj vidi emocije roditelja, posljedica navedenog je da djevojčica balansira između roditelja u želji da nikoga ne povrijedi, a navedeno dodatno produbljuje roditeljski sukob. Djevojčica tako zna da majka ne želi da otac ulazi u majčin stan, pa ga djevojčica tjera da ode u majčinoj prisutnosti, iako ga neizmjerno voli, a kada je kod oca, čije granice odgoja u mnogočemu ne poštuje i s istim se sukobi (događaj kada je otac udario dijete po ruci), djevojčica zove majku i traži od iste utjehu. U takvom statusu djeteta ovi roditelji nisu našli intrizične snage prepoznati svoju odgovornost, pri čemu je odgovornost oca, po ocjeni suda ipak veća. Otac tako, kako to proizlazi iz iskaza stranaka, inzistira na svojoj prisutnosti u kućanstvu majke kada je dijete bolesno, iako zna da niti majka, a niti HA (zbog majke) to ne žele, a istovremeno, kada je HA kod njega i kada je bolesna, ostavlja je kod susjede kada mora negdje otići. Iako zna da je majka donijela odluku o prestanku bračne zajednice, verbalizira HA da to nije dobro rješenje, a za majku svoj djeteta iznosi da ima psihičkih problema, iako je psihologijskom procjenom oba roditelja utvrđeno odsustvo psihopatologije. Mlt. HA ne želi povrijediti niti jednog roditelja, međutim, njihov sukob kakvim ga ona vidi čini za nju emocionalni rizik. Prema stranačkim navodima tužiteljice s ročišta od 13. veljače 2026., koje tuženik nije osporio, djevojčica je, za razliku od djeteta koje je prema izviješću Zavoda iz ožujka 2025. bila uspješna u školi, sada počela iskazivati u školi probleme, nemirna je na satu, otac joj je kupio mobitel i kada je kod majke, on joj produžuje vrijeme na igricama. Djevojčica je posebnoj skrbnici verbalizirala da je zadovoljna režimom tri dana kod oca i četiri dana kod majke i da bi joj prema prvotnom prijedlogu Zavoda od 10. ožujka 2025. otac previše nedostajao. Psiholog Zavoda pritom ocjenjuje da se navedeno doima kao iskrena želja djeteta, koju želju sud primarno sagledava kao želju za prisutnošću oba roditelja u svojem životu. Naime, mišljenje je suda kako modalitet osobnih odnosa sa tri dana kod oca i četiri dana kod majke nije u najboljem interesu djeteta sagledavajući taj interes u odnosu dijete-otac jer oci i djetetu ne omogućuje da provedu zajedno cijeli vikend, koje druženje vikendom je važan dio odnosa u obitelji. Modalitet „7/7“, kako ga je u obiteljsku dinamiku uveo otac, uz naznaku da sud poklanja vjeru iskazu tužiteljice kako se u tom dijelu nije mogla oduprijeti suprugovom pritisku jer je navedeno i u skladu s njezinim psihološkim profilom kako ga je sačinio Zavod, također nije u najboljem interesu djeteta. To stoga što vrsta odnosa roditelja (distancirajući do konfliktni roditelji) ne podržava ovakav modalitet, a jednako tako djevojčici je to predugo vrijeme u razdvojenosti od roditelja s kojim taj tjedan ne boravi. Naime, prema Komentaru Obiteljskog zakona, I. Knjiga, Organizator, Zagreb 2022., list 446- 447-poglavlje V. Jednaka podjela vremena između roditelja ili stanovanje djeteta na dvije adrese - „Prema više relevantnih istraživanja provedenih u zadnjih više od trideset godina, život djeteta na dvije adrese, pri čemu dijete provodi podjednako vremena s oba roditelja, najbolje je i najgore rješenje za dijete. Život djeteta na dvije adrese najbolje je rješenje za dijete kad roditelji ostvaruju visok stupanj suradnje i komunikacije u svakodnevnoj skrbi za dijete, ne žive na velikim udaljenostima, dijete je starije od četiri godine, dijete određene dobi pristaje živjeti na dvije adrese i kad dijete nema poteškoće u razvoju ili emocionalne probleme. U svakom slučaju podjednako vrijeme koje dijete provodi s oba roditelja većini djece neće smetati, ali samo ako se temelji na suradnji i sporazumu roditelja (J, E, 2020: 10; S, 2016; 55-56; Ž, 1994: 176), te su brojna istraživanja pokazala jasnu vezu između podjednakog vremena obaju roditelja s djetetom u okolnostima konfliktnog odnosa roditelja i negativnih psihosocijalnih posljedica za djecu (Š, 2006: Johnson, 1994: 176). Djetetu je nužno osigurati mir, sigurnost i predvidivost svakodnevnog okruženja (ĐAP, 2008)“. U okolnostima stoga narušene roditeljske suradnje gdje dijete biva dionikom takve suradnje te zbog iste osjeća emocionalni teret u nastojanju da zadovolji oba roditelja, život mlt. djeteta na dvije adrese s podjednakim provođenjem vremena nije djetetov najbolji interes te ovaj sud ne prihvaća stav tuženika kako je to dobro rješenje i kako se dijete na to naviklo jer ranije navedeni status djeteta dokazuje suprotno. Ovaj sud cijeni da je težnja tuženika za modalitetom „7/7“ proizašla iz njegove želje za, kako to u postupku navodi, ravnopravnim roditeljstvom. Također, ovaj sud tuženiku ne osporava njegovu čvrstu vezu s djetetom i status prisutnog roditelja, međutim, ravnopravno roditeljstvo ne znači nužno podjednako provođenje vremena svakog roditelja s djetetom već jednakopravnu angažiranost u svojem dijelu roditeljstvu. Kao primjer navedenog iznosi se majčina prisutnost u vremenu koje dijete provodi s njom, i očevo popunjavanje vremena i prijateljima u vremenu kada je djevojčica kod njega učinjeno vjerojatno iz želje da joj vrijeme kod njega učini zabavnim i poželjnim, pri čemu otac ne percipira da je u ovom za dijete teškom vremenu, djetetu potreban upravo otac koji je uz nju i koji osjeća njezin emocionalni teret ove roditeljske situacije. Modalitet 7/7 stoga je ovdje želja jednog roditelja, a ne najbolji interes djeteta. U konkretnom slučaju opisane obiteljske dinamike i cijeneći status mlt. HA i njezinih roditelja, najbolji interes djeteta jest osigurati joj uvjete mira i stabilnosti uz učestalu dostupnost oba roditelja tijekom tjedna i vikenda kako se djevojčica ne bi našla u situaciji da joj ikoji roditelj nedostaje (kako to verbalizira posebnoj skrbnici) i u situaciji da mora balansirati između roditelja, kako to sada čini. Nastavak života u modalitetu osobnih odnosa kakav je sada, prema ocjeni suda vodi mlt. HA u visoki razvojni rizik, naznake kojega je već počela iskazivati (navodi tužiteljice s ročišta od 12. veljače 2026.)

19.1. Slijedno navedenom, cijeneći rezultate provedene psihologijske dijagnostike, vrstu odnosa roditelja u vrijeme koje je prethodilo separaciji i razvojnu dob djeteta (6 do 10 godina) za koju je karakteristično da snažno osjećaju lojalnost prema oba roditelja, ali i teret balansiranja između roditelja narušene suradnje i partnerske povrijeđenosti (Komentar Obiteljskog zakona, list 471) sud cijeni da je u najboljem interesu mlt. HA nastavak stanovanja s majkom, u kojem dijelu ovaj sud prihvaća mišljenje stručnog tima Zavoda kao stručno i objektivno i u istome ne nalazi diskriminatorne elemente u odnosu na ikojeg roditelja. Majka, premda je separacijom zatražila svoj prostor i ne slaže se uplivom oca u isti, je ipak roditelj koji bolje osluškuje i prepoznaje potrebe djeteta te joj ovu obiteljsku situaciju nastoji olakšati. Dodatno tome, mlt. HA zove majku u trenucima ljutnje ili povrijeđenosti. Mlt. HA verbalizira želju za stanovanjem s majkom, govori kako se majci može više povjeriti za razliku od tate koji „je dečko“, a također je od strane psihologa Zavoda opservira veća bliskost s majkom. Terenskim je izvidom Zavoda utvrđeno da su na majčinoj adresi stanovanja u [adresa] uvjeti stanovanja u svemu prikladni za dijete, a i sama je djevojčica navela da joj se prostor sviđa. Time je primjenom odredbe čl. 408. u vezi s čl. 96. st. 1. ObZ-a odlučio kao u točki II. izreke presude.

19.2. Ovaj sud u okolnostima dobi djeteta i djetetovih razvojnih potreba (preduga odvojenost od jednog roditelja za djecu dobi mlt. HA nije prikladno rješenje- Komentar Obiteljskog zakona, list 471), cijeneći da su oba roditelja sposobna zadovoljiti svakodnevne potrebe djeteta, pri čemu je majka u emocionalnom dijelu djetetu veća podrška, potom narušen partnerski i roditeljski odnos u kojem je preko djeteta prisutno rivalstvo za poziciju u roditeljstvu, prihvaća mišljenje Zavoda od 11. ožujka 2025., dopunjeno prijedlogom od 21. srpnja 2025. kako je osobne odnose potrebno odrediti na način da je osigurana učestala dostupnost oba roditelja tokom tjedna i vikenda. Prijedlog je Zavoda da se osobni odnosi djeteta i oca ostvaruju svaki drugi vikend od petka do nedjelje, potom u tjednu kada slijedi majčin vikend, tri poslijepodneva, a kada slijedi očev vikend dva poslijepodneva, time da se tokom tjedna djetetu omogući jedno do dva noćenja kod oca. Predlažu i da se osobni odnosi ostvaruju naizmjence blagdanima i praznicima te polovicu svih školskih praznika. Prilikom određivanja osobnih odnosa sud je cijenio da, prema iskazu roditelja, djevojčica ima nastavu u jutarnjem turnusu i da iz škole dolazi oko 16:00 sati, te da ponedjeljkom i srijedom ima ples i taekwondo, utorkom ples, a četvrtkom ples ili taekwodo (u četvrtak se treninzi preklapaju i bira na koji će otići), kao i da treninzi počinju u 20:00 i traju do 21:30 (iskaz oca-list 163 spisa). Također, sud je cijenio da je potrebno svakom roditelju omogućiti vikend koji počinje petkom po završetku škole i traje do nedjelje, kako bi roditelj s djetetom primjerice imao mogućnost nesmetanog provođenja vremena u putovanjima, izletima i slično. Stoga je sud odredio da će se osobni odnosi oca i djeteta ostvarivati svaki drugi vikend od petka nakon završetka škole (kada otac preuzima dijete u školi ili dijete autobusom dolazi na adresu oca) do nedjelje u 19:00 sati (kada otac vraća dijete na adresu stanovanja kod majke); u tjednu kada mlt. HA provodi s vikend s ocem: ponedjeljkom u vremenu nakon završetka škole (kada otac preuzima dijete u školi ili dijete autobusom dolazi na adresu oca) do utorka ujutro u 08:00 (kada je otac odvodi u školu ili dijete odlazi u školu školskim autobusom), i četvrtkom u vremenu nakon završetka nastave (kada otac preuzima dijete u školi ili dijete autobusom dolazi na adresu oca) do završetka treninga, kada je otac vraća na adresu stanovanja kod majke; u tjednu kada mlt. HA provodi vikend s majkom: utorkom u vremenu od završetka škole (kada otac preuzima dijete u školi ili djevojčica autobusom dolazi na adresu oca) do srijede ujutro u 08:00 (kada je otac odvodi u školu ili dijete odlazi u školu školskim autobusom) do završetka treninga, kada je otac vraća na adresu stanovanja kod majke; svaki drugi državni praznik i blagdan koji je neradni u Republici Hrvatskoj u trajanju od 10:00 do 19:00 sati, na način da otac preuzima mlt. dijete na adresi stanovanja kod majke i vraća ga na istu adresu po završetku osobnih odnosa. Ako državni praznik i vjerski blagdan, koji su neradni dani u RH, padaju za vrijeme školskih praznika, tada će dijete ostati kod onog roditelja kod kojega je za vrijeme školskih praznika; polovicu svih školskih praznika na način da u parnim godinama mlt. HA s ocem provodi prvi dio zimskih praznika i prvi dio proljetnih praznika te ljetne praznike od 01. srpnja do 15. srpnja i od 15. kolovoza do 31. kolovoza, a u neparnim godinama obrnuto, sve na način da otac preuzima mlt. dijete na adresi stanovanja kod majke i vraća ga na istu adresu po završetku osobnih odnosa; a sve više ili drugačije prema dogovoru roditelja. Premda je prijedlog Zavoda omogućiti osobne odnose djeteta i oca u tjednu kada je dijete za vikend s majkom – tri poslijepodneva uz jedno do dva noćenja, cijeneći da mlt. HA u nedjelju dolazi od oca i da u tom tjednu provodi s majkom vrijeme od petka nakon škole do nedjelje, sud nalazi da ne postoji provedbena mogućnost provođenja tri poslijepodneva djevojčice s ocem uz noćenja, a da se pritom ne naruši vrijeme koje djevojčica u tom tjednu ima s majkom. Nadalje, glede praznika i blagdana, sud je prihvatio prijedlog tužiteljice da se isti u vrijeme kada padaju u školske praznike uračunavaju u vrijeme školskih praznika djeteta i boravka kod roditelja s kojim je tada, pri čemu je sukladno prijedlogu Zavoda i cijeneći potrebu da dijete nije predugo odvojeno od roditelja, odredio da će dijete provoditi sa ocem u pranim godinama ljetne praznike od 01. srpnja do 15. srpnja i od 15. kolovoza do 31. kolovoza, a u neparnim godinama obrnuto. Kraj činjenice da prema Odluci o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2025./26 donesenoj od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (https://mzom.gov.hr/vijesti/odluka-o-pocetku-i-zavrsetku- nastavne-godine-broju-radnih-dana-i-trajanju-odmora-ucenika-osnovnih-i-srednjih- skola-za-skolsku-godinu-2025-2026/7049), zimski odmor za učenike počinje 24. prosinca 2025. i traje do 9. siječnja 2026., s time da nastava počinje 12. siječnja 2026., a proljetni odmor za učenike počinje 30. ožujka 2026. i završava 6. travnja 2026. godine, s tim da nastava počinje 7. travnja 2026., čime više ne postoje dva dijela zimskih praznika, te zimski praznici traju do 08. siječnja, a ne 05. siječnja kako je to u tužbi iznosila tužiteljica, a proljetni odmor je u tjednu koji prethodi Uskrsu, ovaj sud nije prihvatio prijedlog niti jedne od stranaka glede načina određivanja osobnih odnosa u vrijeme zimskih i proljetnih praznika već je isto odredio na način da će dijete polovicu tih praznika provoditi sa svakim od roditelja. Stoga je primjenom odredbe čl. 409. u vezi s čl. 119. ObZ-a odlučeno kao u točki IV. izreke presude.

19.3. U odnosu na pitanje ostvarivanja roditeljske skrbi, tužiteljica nije postavila određen zahtjev, dok je prijedlog tuženika da roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb. Zavod u mišljenju od 23. svibnja 2025. iznosi kako roditelji trebaju dogovorno i sporazumno skrbiti o djetetu. Ovaj sud prihvaća da je u aktualnim obiteljskim okolnostima u najboljem interesu djeteta ostvarivanje zajedničke roditeljske skrbi, a navedeno je i u skladu odredbom čl. 18. Konvencije o pravima djeteta (New York, 20. studenoga 1989. - Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta - Odluka o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji, "Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 12/93.), koja je po svojoj primjeni iznad određenja takvih odredbi Obiteljskog zakona. Naime, roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava, kao i djetetove dobrobiti, te su roditelji dužni ostvarivati roditeljsku skrb u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima. Iz navedenog slijedi da bi ostvarivanje roditeljske skrbi kao osobno pravo djetetovih roditelja i dio prava na poštovanje obiteljskog života uvijek moralo biti u funkciji ostvarivanja najboljeg interesa djeteta te da je dužnost roditelja da i kraj postojanja ikojeg oblika međusobne konkurencije i netrpeljivosti, zaštite djetetova prava na najbolji mogući način. Iz provedenog je dokaznog postupka utvrđeno da obje stranke jesu usmjerene na sudjelovanje u životu djeteta i skrb o djetetu, no kroz vlastitu perspektivu roditeljstva u pozadini čega je potreba roditelja za nadmetanjem i ukazivanjem na premoć u odnosu na sponu koja bivše partnere i nadalje veže-zajedničko dijete. Ovaj sud je mišljenja da je u takvom odnosu roditeljskih snaga zajednička roditeljska skrb potrebna kako bi se spriječilo jednostrano donošenje odluka svakog pojedinog roditelja i kroz isto posredno zadiranje u život drugog roditelja. Na roditeljima je da osvijeste da je njihov partnerski odnos završio i da njihova roditeljska suradnja utječe na djetetov psihofizički razvoj i poimanje sebe te da su dužni zaštititi djetetova prava. Stoga je sud primjenom odredbe čl. 91. te čl. 104. ObZ-a odlučio kao u točki III. izreke. Pritom se strankama ukazuje da su sukladno odredbi čl. 111. ObZ-a dužni međusobno razmjenjivati informacije o očuvanju djetetova zdravlja i dosljednosti u odgoju te informacije vezane uz kasnije školske i izvanškolske obveze djeteta.

19.4. Prihvaćanjem mišljenja i prijedloga Zavoda te korekcijom istoga u dijelu osobnih odnosa te donošenjem odluke kao u točkama II. -IV. izreke sud je posljedično odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji je suprotan odluci suda te protutužbeni zahtjev tuženika, koja odluka je sadržana u točki VI i VII. izreke.

20. Kraj činjenice da mlt. HA prema predmetnoj sudskoj odluci stanuje s majkom, to je tuženik obveznik uzdržavanja.

20.1. Tužiteljica je tužbenim zahtjevom zatražila da tuženik za uzdržavanje djeteta doprinosi iznos od 250,00 EUR do svakog 25.-tog u mjesecu i od dana podnošenja tužbe. Iz sadržaja stranačkih navoda (navodi tužiteljice s ročišta od 08. srpnja 2025.) i iskaza tužiteljice slijedi da se tužiteljica iselila iz zajedničkog kućanstva 28. svibnja 2025., kada je odselila na adresu [adresa]. Mlt. HA je s ocem provela 3 dana od 26. do 29. svibnja 2025., a potom je s majkom provela četiri dana i to od 29. svibnja do 02. lipnja 2025., potom s ocem slijedeća tri dana, pa s majkom četiri i tako naizmjenice. Od završetka školske godine (12. lipnja 2025.) je djevojčica provodila po tjedan dana sa svakim od roditelja, s iznimkom godišnjih odmora roditelja, te je dalje nastavljen režim „7/7“ koji traje i dalje.

20.1. Tužiteljica je u iskazu s ročišta od 14. listopada 2025. navela kako se na hranu djeteta mjesečno potroši oko 150,00 EUR, na odjeću i obuću isto toliko, a na higijenu nešto manje. Mlt. HA pohađa boravak u školi gdje ima i prehranu, što mjesečno iznosi 40,00 EUR, članarina za gimnastiku i taekwondo je 50,00 EUR. Po ljetu je išla na kamp za koji je izdvojila 740,00 EUR, a otac joj je poslao 200,00 EUR kao doprinos te je prošli mjesec platio taekwondo. Od kada stanuju odvojeno nisu se ništa dogovarali oko uzdržavanja. Na ročištu od 10. studenoga 2025. je dalje navela kako je otkako se preselila, otac platio prehranu i boravak, a ona kamp i izvanškolske aktivnosti, pa je on njoj dao 200,00 EUR. Predložio je da aktivnosti financiraju jedan mjesec on, a jedan mjesec ona, nakon čega ju je optužio da je sada odjednom počela plaćati ona. Svakodnevne troškove za dijete kad je kod njega plaća on, a kad je kod nje, ona.

20.2. Tuženik je iskazao da kad je HA kod majke, troškove snosi majka, a kad je kod njega, on plaća sve troškove. Izričiti dogovor oko aktivnosti nemaju, iako on apelira da ga postignu. Kada je HA kod njega na hranu se potroši od 120,00 do 150,00 EUR mjesečno, on joj je kupio čizmice i dvoje tenisice. Nije mjerio koliko točno na nju potroši, no na kraju mjeseca po izvodima vidi da je potrošio od 1.200,00 do 1.600,00 EUR. Režije plaćaju on i brat svaki u ½ dijela. Na upit punomoćnice tužiteljice zašto je tužiteljicu preduhitrio glede troška taekwondoa, naveo je da se zadnjih godinu dana tužiteljica žuri platiti račune, a prethodno dok su živjeli zajedno ih je uglavnom plaćao on. Naveo je da se pokušavao oko toga dogovoriti, no tužiteljica mu nije odgovorila, pa ako ne dobije račun, tada ga niti ne može platiti. HA je također kupio još jedan dobok.

20.3. Temeljem tako iznesenih iskaza sud zaključuje kako su za vrijeme zajedničkog života obje stranke sudjelovale u troškovima za dijete. Tužiteljica u tužbi navodi da je faktična bračna zajednica prestala, no iz svega iznesenog slijedi da su uzdržavanju djeteta doprinosili podjednako. Stranke su se razdvojile 28. svibnja 2025., a mlt. HA je četiri dana s majkom bila od 29. svibnja do 02. lipnja 2025., potom je bila naizmjenice tri dana s ocem i četiri s majkom, a od 12. lipnja 2025. pa nadalje boravi po tjedan dana sa svakim roditeljem. Svaki roditelj snosi troškove uzdržavanja djeteta u vremenu kada je dijete kod tog roditelja, time da boravak i prehranu u školi plaća otac, ponekad plati izvanškolske aktivnosti, a majka je financirala trošak kampa, za koji je tuženik doprinio 200,00 EUR.

21. Prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta („Narodne Novine“ broj 75/25), minimalni novčani iznos koji predstavlja minimum ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje djeteta, za dijete dobi mlt. HA iznosi 264,00 EUR.

22. Primjenom odredbe čl. 307. st. 1. i. 2., čl. 311., čl. 314. i čl. 317. ObZ-a sud je temeljem iskaza tužiteljice i iskaza tužitelja cijeneći da uzdržavanje ne smije povećati životni standard drugog roditelja, procijenio da je za uzdržavanje mlt. HA mjesečno potrebno 400,00 EUR za troškove s osnova hrane, odjeće, obuće, stanovanja, higijene i škole te izvanškolskih aktivnosti.

22.1. Tuženik je vlasnik stana na adresi [adresa] površine 80 m2, suvlasnik zemljišta i kuće udaljene 10-minuta od [adresa], koju kuću daju u najam. Prema potvrdi HZMO zaposlen je u društvu Upravljanje sportskim objektima, a prema izviješću Zavoda ima primanja za vrijeme bolovanja od 800,00 do 1000,00 EUR. Prema potvrdi Porezne uprave je u 2024. ostvario prosječna primanja od 1300,00 EUR. Time je sud ocijenio da je tuženik za uzdržavanje mlt. HA u mogućnosti podmirivati traženi mjesečni iznos uzdržavanja od 250,00 EUR, koju obvezu je sud odredio od dana donošenja ove sudske odluke. Naime, mlt. HA od 12. lipnja 2025. pa nadalje boravi po tjedan dana sa svakim od roditelja u kojem vremenu svaki od roditelja podmiruje životne troškove djeteta. Tužiteljica nije na dokazala da je platila neke troškove više od tuženika i u tom dijelu u spis dostavila uplatnice, slijedno čemu je sud primjenom pravila o teretu dokaza iz čl. 221a ZPP-a u vezi s čl. 315. st. 2. ObZ-a cijenio da su stranke podjednako i u skladu sa svojim prihodima doprinosile za uzdržavanje djeteta, slijedno čemu je obveza tuženika određena od dana donošenja sudske odluke. Pri donošenju odluke o uzdržavanju sud je posebno cijenio odredbu čl. 310. ObZ-a prema kojoj roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu te se svakodnevna skrb smatra jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Odluka o uzdržavanju sadržana je u točki IV. izreke presude, a zatezna kamata dosuđena je sukladno čl. 29. ZOO-a s dospijećem do svakog 25. u mjesecu za tekući mjesec.

23. Kako je tijekom postupka utvrđeno da su odnosi između roditelja u bitnome narušeni i da je aktualni način ostvarivanja osobnih odnosa protivan najboljem interesu djeteta, ovaj sud je mišljenja da je ovaj dio spornog odnosa među strankama potrebno privremeno urediti do pravomoćnog okončanja ovog postupka, a u skladu s odredbom čl. 536. ObZ-a. Time je sud pitanje o tome s kojim će roditeljem mlt. dijete stanovati, pitanje osobnih odnosa i uzdržavanja uredio privremenom mjerom na istovjetan način kao u izreci presude, sve do pravomoćnog okončanja ovog postupka, pa je temeljem navedene zakonske odredbe odlučeno kao pod točkama I.I. do I.V. izreke rješenja. Trajanje ove privremene mjere temelji se na odredbi čl. 351. Ovršnog zakona (Narodne novine 131/20, 114/22; u daljnjem tekstu OZ-a), a odluka o tome da žalba ne odgađa provedbu privremene mjere na odredbi čl. 535. ObZ-a.

24. Kako niti jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, te s obzirom na sadržaj donesene odluke u odnosu na postavljene zahtjeve stranaka, sud je primjenom odredbe čl. 366. ObZ-a odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove, koja je odluka sadržana u točki VIII. izreke rješenja.

U Zagrebu, 27. veljače 2026. godine

Sutkinja

Valentina Vedrina Parlov

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. tužiteljici po pun.

2. tuženiku po pun.

3. posebnoj skrbnici mlt. djeteta

3. na znanje HZSR, Područni ured Črnomerec po pravomoćnosti

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte