REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD DUBROVNIKU
Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23
Posl.br. P-98/2022-47
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Anki Muhoberac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, Građansko-upravni odjel spram tuženika 1. HOTELI PLAT d.d. za ugostiteljstvo, trgovinu i proizvodnju, OIB: 69616771148, Plat 47, Plat, zastupan po punomoćnici Nataliji Perić odvjetnica u OD MAMIĆ PERIĆ REBERSKI RIMAC Odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, 2. OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA, OIB: 26643690230, Vukovarska 48, Srebreno, 3. Mldb. ĐA pok. AA (nepoznata adresa prebivališta i boravišta) zastupan po privremenom zastupniku Niti Svilokos odvjetnici u Dubrovniku, 4. MA pok. Đ (nepoznata adresa prebivališta i boravišta) zastupan po privremenom zastupniku Niti Svilokos odvjetnici u Dubrovniku, 5. DA rođ. MA, (nepoznata adresa prebivališta i boravišta), zastupan po privremenom zastupniku Niti Svilokos odvjetnici u Dubrovniku, 6. A, (nepoznata adresa prebivališta i boravišta) zastupan po privremenom zastupniku Niti Svilokos odvjetnici u Dubrovniku, 7. GA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 8. M, (nepoznata adresa prebivališta i boravišta) zastupan po privremenom zastupniku Niti Svilokos odvjetnici u Dubrovniku, 9. TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 10. RA, [adresa], M. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po NA iz [adresa], sin tuženika, 11. ČA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Oskaru Benussi odvjetniku u Dubrovniku 12. NA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Oskaru Benussi odvjetniku u Dubrovniku, 13. VA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. HA sin D, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 15. KA sin D, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 16. BA, 17192 101 A, Avenue Surrey, B.C V4N 3L3 Kanada, zastupan po privremenom zastupniku Niti Svilokos odvjetnici u Dubrovniku, 17. ŠA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (prije kao tuženik navedena JA rođ. G, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po Oskaru Benussi odvjetniku u Dubrovniku), 18. SA, [adresa] 5, Crna Gora, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po privremenom zastupniku Niti Svilokos odvjetnici u Dubrovniku, 19. FA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 20. ĐAZ, [adresa], Plat 20207 Mlini, OIB: [osobni identifikacijski broj], 21. IA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 22. RA, [adresa], kao nasljednik ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 23. CA, [adresa], kao nasljednik ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj]., na ročištu glavne rasprave zaključenom dana 9. listopada 2025. godine u nazočnosti zakonskog zastupnika tužiteljice i punomoćnika tuženika ad.10, a objavljenoj dana 27. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženicima trpljenje provedbe prijavnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Klasa: UP/I- 932-07/17-02/185, te upis oznake pomorskog dobra na novoformiranoj kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] uz istodobno brisanje uknjižbe prava vlasništva tuženika.
II.Nalaže se tuženiku ad. 17. ŠA iz [adresa], te tuženicima ad. 10. RA iz [adresa], ad. 11. ČA iz [adresa] i ad. 12. NA iz [adresa] da solidarno naknade tužiteljici troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 800,00 EUR, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
O b r a z l o ž e n j e
1. Iz tužbe zaprimljene u ovom sudu 15. rujna 2022. godine tužiteljica navodi da su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Dubrovniku upisane nekretnine i to zemljišnoknjižnih oznaka navedenih kako u daljnjem tekstu slijedi;
1.1. Nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo Općine Župe Dubrovačke za 1/1 dijela prava vlasništva,.
1.2. Nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo HOTELI PLAT d.d..za ugostiteljstvo, trgovinu i proizvodnju OIB: 69616771148, [adresa] za 1/1 dijela prava,
1.3. Nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo Republike Hrvatske za 1/1 dijela prava vlasništva,
1.4. Nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo HOTELI PLAT d.d.za ugostiteljstvo, trgovinu i proizvodnju OIB: 69616771148, [adresa] za 1/1 dijela prava vlasništva,
1.5. Nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na kojima je upisana oznaka pomorskog dobra,
1.6. Nekretnina zemljišnoknjižne oznake kčbr. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Božović mldb. Ivo pok. AA za 5760/207360 suvlasničkog dijela, PA pok. Đ za 13500/207360 suvlasničkog dijela, DA rođ. SA, za 13500/207360 suvlasničkog dijela, SA LA pok. Đ za 13500/207360 svlasničkog dijela, ŽA. za 6750/207360 suvlasničkog dijela, EA za 4140/207360 suvlasničkog dijela, ĆA. za 6750/207360 dijela, AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 16560/207360 suvlasničkog dijela, , RA, [adresa], za 3240/207360 suvlasničkog dijela, [adresa] za 3240/207360 suvlasničkog dijela, [adresa] ĐAZ, [adresa] za 3240/207360 suvlasničkog dijela, [adresa] za 3240/207360 suvlasnčkog dijela, UA, [adresa] za 1035/207360 suvlasničkog dijela, HA, [adresa] za 1035/207360 dijela, OA, [adresa] za 1035/207360 suvlasničkog dijela, BA, 17192 101 A, Avenue Surrey, B:C: v4N 3L3 Kanada za 1035/207360 suvlasničkog dijela, Simoni Ivan sin D, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 1380/207360 suvlasničkog dijela, Simoni Tonči sin Frane, [adresa] za 460/207360 suvlasničkog dijela, Simoni Maro sin Frane, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 460/207360 suvlasničkog dijela, BA, 17192 101 A, Avenue Surrey, B.C V4N 3L3 Kanada za 460/207360 dijela, EA. T, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 5520/207360 suvlasničkog dijela, JA rođ. G, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 6480/207360 suvlasničkog dijela, IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 10800/207360 suvlasničkog dijela, JA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 6480/207360 suvlasničkog dijela i Nardelli Salvatore ĐAZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Plat 20207 Mlini za 3/8 suvlasničkog dijela, kat. čest.
1.7. Nekretnina zemljišnoknjižne oznake 190/1 kao vlasništvo HOTELI PLAT d.d. za ugostiteljstvo, trgovinu i proizvodnju OIB: 69616771148, [adresa] za 1/1,
1.8. Nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica] kao vlasništvo Općine Župe Dubrovačke za 1/1,
1.9. Nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu LA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] 5, [adresa], Crna Gora za 9/36 suvlasničkog dijela i ĐAZ FA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Plat 20207 Mlini za 27/36 suvlasničkog dijela,
1.10. Nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo HOTELI PLAT d.d. za ugostiteljstvo, trgovinu i proizvodnju OIB: 69616771148, [adresa] za 1/1,
1.11. Nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo Republike Hrvatske za 1/1.
1.12. Tužiteljica navodi da je Rješenjem Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Kl: UP/I-342-01/07-01/32, Ur. br: 530-03-1-16-5 od 29. rujna 2016.g. određena granica pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] koordinatnim točkama.
1.13. Tužiteljica navodi da je nakon provedenog postupka određivanja granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], parcelacijskim elaboratom ovlaštenog mjernika izvršena dioba odnosno promjena oblika čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kao i otpis tih čestica iz k. o. [katastarska općina] i njihov pripis u k. o. [katastarska općina] (čest. zem. [katastarska čestica] kao čest. zem. [katastarska čestica], a čest. zem. [katastarska čestica] kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] kao čest. zem. [katastarska čestica]), dok da su čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] poništene, a čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da su promijenile oblik (čest. zgr. [katastarska čestica] da je promjenila oblik i broj te da je u novom stanju preimenovana u 1318, a na čest. zem. [katastarska čestica] da je napravljena dioba na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]).
1.14.Tužiteljica navodi da je u pojas pomorskog dobra ušla novoformirana nekretnina zemljišnoknjižnih oznaka kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a postupak radi provedbe prijavnog lista Područnog ureda za katastar Dubrovnik djelomično da je odbijen rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku, posl. broj: Z-7146/17, a prijedlog Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku radi upisa oznake pomorskog dobra da je odbijen u cijelosti pod posl. br. Z-4791/18 iz razloga jer da provedba prijavnog lista u svrhu parcelacije nekretnina u svrhu formiranja pomorskog dobra, a potom i upis oznake pomorskog dobra prema stajalištu suda tražena provedba utječe na upisana knjižna prava, te da je za njihovu provedbu potrebna isprava kojom bi upisani vlasnici nekretnina dozvolili da se u zemljišnoj knjizi izvrši promjena u skladu s prijavnim listom.
1.15. Tužiteljica navodi da je rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. Z- 7583/2022 od 8. srpnja 2022. odbijen prijedlog Republike Hrvatske zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku za provođenjem ispravnog postupka na nekretninama u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], te provedbe prijavnog lista i upis oznake pomorskog dobra na novoformiranoj kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Iz obrazloženja tog rješenja da je razvidno da sud smatra da je pojedinačni ispravni postupak nekontradiktorni postupak, a obzirom da su u odnosu na prijedlog izjavljeni prigovori, upisanom uknjiženom vlasniku ne može se izravnom primjenom čl. 118. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama brisati pravo vlasništva s faktičnim učincima izvlaštenja, a bez prethodne mogućnosti sudjelovanja u kontradiktornom parničnom postupku.
1.16. Tužiteljica navodi, obzirom su u zemljišnim knjigama kao vlasnici nekretnina koje su ušle u sastav pomorskog dobra uknjižene i fizičke i pravne osobe (prijavnim listom formirana je jedna nekretnina pomorskog dobra), da je za rješavanje ove pravne stvari nadležan Trgovački sudu u Dubrovniku.
1.17.Tužiteljica se poziva na odredbu čl. 3. st. 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N, br. 158/03, 100/04 i 141/06) kojom je određeno da pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje, dok da je čl. 3. st. 3. istog zakona određeno da se u smislu st. 2. istog članka, dijelom kopna smatra: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva. Morska obala definirana je odredbama čl. 4. ZPDML koji propisuje da se morska obala proteže od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda.
1.18. Tužiteljica navodi da je u smislu odredbe članka 3. stavka 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kao i ranijih odredbi čl. 48., 49. i 50. Pomorskog zakonika (N.N., br. 17/94, 74/94,…) pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a takva dobra u smislu odredbe čl. 3. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da nisu sposobna biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava.
1.19. Tužiteljica navodi da se na pomorskom dobru nije moglo stjecati pravo vlasništva kako po odredbama Pomorskog zakonika (Narodne novine broj 17/94, 74/94, 43/96- čl. 48. i 50. iz kojih odredbi proizlazi da se status pomorskog dobra stječe temeljem samog zakona dok da je odluka ministra potrebna samo u slučaju dvojbe o postojanju ovog statusa) tako i Zakona o pomorskom dobru, lukama i pristaništima (Narodne novine broj 19/74, 39/75, 17/77, 18/81), a ni po pravnim pravilima bivšeg Općeg građanskog zakonika koja su se primjenjivala temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91) – pravno pravilo iz § 287.
1.20. Tužiteljica se poziva na odredbu čl. 52. Ustava Republike Hrvatske i čl. 3. st. 1. ZPDML kojom je propisano da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, da ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom.
1.21. Tužiteljica se poziva na odredbu čl. 170. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojom je propisano da pravo vlasništva prestaje zakonskom odredbom po kojoj stvar koja je bila predmetom prava vlasništva više to ne može biti, u kojem slučaju za dotadašnjega vlasnika nastupaju pravni učinci kao da je glede te stvari provedeno potpuno izvlaštenje (rješenje Županijskog suda u Splitu, Gžzk-203/14 od 2. listopada 2014. godine: „rješenje kojim se utvrđuje granica pomorskog dobra ne treba sadržavati klauzulu intabulandi jer se radi o stjecanju temeljem zakona“, rješenje Županijskog suda u Dubrovniku, Gž-1624/11 od 27. veljače 2013. godine: „pitanje eventualnog prava na naknadu nije predmet ovog postupka“ i rješenje Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe Koprivnica, Gž-Zk-201/16 od 4. studenog 2016. godine: „pitanje izvlaštenja i eventualne naknade da se rješava po prijedlogu zainteresirane osobe u odgovarajućem postupku kod nadležnog upravnog tijela“).
1.22. Tužiteljica se poziva na odredbu čl. 10. ZPDML-a po kojoj pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska, a odredbom čl. 37. a ZPDML-a da je propisano, između ostalog, da Republika Hrvatska može poduzimati sve radnje radi zaštite pomorskog dobra, kao i podnositi tužbe radi utvrđenja pomorskog dobra, naknade štete ili stjecanja bez osnove.
1.23. Tužiteljica navodi da je točkom II. rješenja Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. Z-7583/2022 od 8. srpnja 2022. upućena da u roku od 30 dana pokrene parnični postupak tužbom za ispravak.
2. Zakonski zastupnik tužiteljice je na pripremnom ročištu u predmetnoj pravnoj stvari održanom 9. listopada 2025. godine preinačio tužbu na način da je kao tuženika pod ad.17 umjesto JA iz [adresa] sada označio osobu ŠA OIB: [osobni identifikacijski broj], R 26, Dubrovnik pojašnjavajući da je to obzirom da je u zemljišnim knjigama izvršena promjena upisa prava vlasništva za nekretninu oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kada se umjesto tuženice JA uknjižio ŠA OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].
3. Punomoćnik tuženika ad. 17. JA odvjetnik Oskar Benussi na pripremnom ročištu u predmetnoj pravnoj stvari održanom 9. listopada 2025. godine na kojem je preinačena tužba nije se protivio preinaci tužbe pa je ovaj sud Rješenjem donesenim na pripremnom ročištu u predmetnoj pravnoj stvari održanom 9. listopada 2025. godine dopustio preinaku tužbe na način da je sada umjesto tuženice ad.17. JA iz [adresa] kao tuženik označio osobu ŠA OIB: [osobni identifikacijski broj], R 26, Dubrovnik.
4. Punomoćnik tuženika ad. 17. JA odvjetnik Oskar Benussi na pripremnom ročištu u predmetnoj pravnoj stvari održanom 9. listopada 2025. godine bio je, između ostaloga, u svojstvu punomoćnika tuženika 17. JA ali i njenog sina ĐŠ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao novog tuženika za zastupanje kojega je u trenutku kada se izjašnjavao da se ne protivi preinaci tužbe na pripremnom ročištu u predmetnoj pravnoj stvari održanom 9. listopada 2025. godine već imao punomoć za zastupanje ĐŠ u ovoj pravnoj stvari (koja je priložena na listu 98 spisa priložena uz odgovor na tužbu novotuženika na listu 92-97 spisa) pa se ima smatrati da je ŠA na navedenom ročištu putem svoga punomoćnika dao pristanak za preinaku tužbe odnosno pristanak da isti stupi u parnicu umjesto svoje majke tuženice ad.17. JA. Konačno, po mišljenju ovoga suda, ŠA OIB: [osobni identifikacijski broj], R 26, Dubrovnik kao novotuženik umjesto svoje majke tuženice ad.17 JA pristanak na ovakvu preinaku dao je i već unaprijed svojom konkludentnom radnjom davanjem odgovora na tužbu. Naime, navedeno ovaj sud tumači time što je ŠA **.**.2023. dao odgovor na tužbu zajedno sa svojom majkom tuženicom ad.17. (l.s. 92-97) koji podnesak je od strane njegovog punomoćnika i nazvan " AŠ – odgovara na tužbu" (razvidno iz Obavijesti o primitku elektroničkog podneska tuženika dana 3.11.2023.).
5. Iz odgovora na tužbu tada tuženice ad.17. JA (l.s.92-95) umjesto koje je stupio u parnicu novotuženik ŠA (a iz sadržaja kojeg proizlazi da predstavlja ujedno i odgovor na tužbu novotuženika ĐŠ) proizlazi da se isti protive tužbi i tužbenom traženju navodeći da je tada još uvijek JA bila uknjižena suvlasnica na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 12960/207360 dijela prava vlasništva ali da je ista Ugovorom o darovanju darovala svome sinu ĐŠ sve svoje suvlasničke udjele na predmetnoj k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa se s obzirom na navedeno MŠ kao stvarni suvlasnik predmetne nekretnine k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] putem tog odgovora na tužbu također protivi tužbi i tužbenom traženju, te predlaže da isti bude odbijen uz odluku da mu tužiteljica naknadi troškove parničnog postupka sa pripadajućim zateznim kamatama.
5.1. Svojim zajedničkim odgovorom na tužbu tada tuženica ad.17. JA i novotuženik MŠ kao stvarni vlasnik ističu prigovor stvarne nadležnosti Trgovačkog suda u Dubrovniku pozivajući se na članak 34.b. ZPP kojim da je propisano da je Trgovački sud stvarno nadležan u sporovima između pravnih osoba i u sporovima između pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, pa da je s obzirom na navedeno, stvarno i mjesno nadležan Općinski sud u Dubrovniku.
5.2. Svojim zajedničkim odgovorom na tužbu tada tuženica ad.17. JA i novotuženik ŠA kao stvarni vlasnik navode da iz rješenja Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Klasa:UP/I-342-01/07-01/32, Urbr:530-03-1-2-16- 5 od 29. rujna 2016. proizlazi da se granica pomorskog dobra djelomično proteže i na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da u odnosu na ovu nekretninu nisu evidentirani tragovi građevine. Predmetna nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da se vodi kao zgrada- omirina, te da nije točno da nisu vidljivi tragovi građevine na terenu. Navedeno, po ovim tuženicima, da svakako utječe na utvrđivanje granice pomorskog dobra pa iz toga razloga osporavaju i samo rješenje Ministarstva prometa i infrastrukture od 29. rujna 2016. kojim je utvrđena granica pomorskog dobra i na dijelu k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
5.3. Svojim zajedničkim odgovorom na tužbu tada tuženica ad.17. JA i novotuženik MŠ kao stvarni vlasnik navode da je odredbom članka 20. stavak 10. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jasno navedeno da su stranke u ovom postupku svi vlasnici upisani u zemljišne knjige pa da su stoga svi tuženici trebali biti pozvani da istaknu svoje primjedbe i prijedloge ali da tuženica ad.17. nije sudjelovala u ovom postupku jer da nije bila pozvana, a niti je znala da je taj postupak pokrenut.
5.4. Svojim zajedničkim odgovorom na tužbu tada tuženica ad.17. JA i novotuženik MŠ kao stvarni vlasnik navode, a u odnosu na Prijavni list Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar Dubrovnik Klasa:UP/II-932- 07/17-02/185 koji se nastoji provesti u zemljišnim knjigama da ovaj Prijavni list nije nikada predočen tuženici ad.17. niti da je ista dala suglasnost za provedbu Prijavnog lista u katastarske operate. Iz priloženog Prijavnog lista da je jasno naznačeno da čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] mijenja oblik te da dio od 92 m2 ulazi u sastav čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
5.5. Svojim zajedničkim odgovorom na tužbu tada tuženica ad.17. JA i novotuženik MŠ kao stvarni vlasnik navode da je iz njima nepoznatog razloga, čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera) poništena odnosno da nije vidljiva na katastarskom planu u staroj izmjeri. Isto tako, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da također ne postoji u katastarskim operatima, a upravo sukladno navodima tužitelja čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je promijenila oblik, te da je u novom stanju preimenovana u 1318 k. o. [katastarska općina].
5.6. Svojim zajedničkim odgovorom na tužbu tada tuženica ad.17. JA i novotuženik MŠ kao stvarni vlasnik smatraju da su se u predmetnom Prijavnom listu dogodile određene pogreške, te da isti u ovom stanju nije provediv.
5.7. Svojim zajedničkim odgovorom na tužbu tada tuženica ad.17. JA i novotuženik MŠ kao stvarni vlasnik se pozivaju na članak 220. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kojim da je propisano da upisanim vlasnicima pripada pravo na naknadu kao da je provedeno izvlaštenje. Navedeno pravo na naknadu kao da je provedeno potpuno izvlaštenje da je propisano i u članku 170. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Pitanje eventualne naknade da se rješava po prijedlogu zainteresirane osobe u odgovarajućem postupku.
5.8. Svojim zajedničkim odgovorom na tužbu tada tuženica ad.17. JA i novotuženik MŠ kao stvarni vlasnik smatraju da je tužba u predmetnom postupku preuranjena jer da prethodno tužitelj kao predlagatelj mora pokrenuti upravni postupak izvlaštenja u kojem postupku bi sve zainteresirane osobe (uknjiženi vlasnici predmetnih nekretnina) mogli postaviti svoje zahtjeve za naknadu izvlaštenih nekretnina sukladno uknjiženim suvlasničkim udjelima.
6. Na pripremnom ročištu održanom 9. listopada 2025. ovaj sud je odlučio da se podnesak tužiteljice podnesen u predmetni spis dana 5. rujna 2024. (l.s.109-111) neće uzeti u obzir budući tužiteljica prethodno od suda nije zatražila odobrenje podnošenja tog očitovanja, dok navedeno očitovanje po ocijeni ovoga suda i nije bilo potrebno (čl. 299.a st.2. i 4. ZPP).
7. Na pripremnom ročištu održanom 9. listopada 2025. ovaj sud je odlučio da se podnesak tuženika ad.1 Hoteli Plat podnesen u predmetni spis dana 29. rujna 2025. na (l.s.141-144) neće uzeti u obzir budući taj tuženik prethodno od suda nije zatražio odobrenje podnošenja tog podneska, dok navedeno očitovanje iz podneska po ocijeni ovoga suda nije bilo potrebno (čl. 299.a st.2. i 4.ZPP).
8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice naložiti tuženicima trpljenje provedbe Prijavnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Klasa: UP/I- 932-07/17-02/185, te upis oznake pomorskog dobra na novoformiranoj katastarskoj čestici [katastarska čestica], katastarska općina [katastarska općina] uz istodobno brisanje uknjižbe prava vlasništva tužitelja.
9. U ovom postupku nije sporno, a proizlazi i iz dokumentacije u spisu (Izvadci iz Zemljišnih knjiga Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Dubrovniku l.s. 38-47 da su tuženici upisani kao vlasnici nekretnina od kojih je formirana i koje su ušle u sastav kat. čest. [katastarska čestica] za koju tužiteljica navodi da predstavlja pomorsko dobro, s napomenom posebno za čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je ista promijenila oblik te svojim dijelom od 92 m2 ušla u sastav kat. čest. [katastarska čestica] za koju tužiteljica navodi da predstavlja pomorsko dobro
10. Odredbom čl. 221. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje u tekstu: ZPP) propisano je da ne treba dokazivati činjenice koje je stranka priznala pred sudom u tijeku parnice.
11. Sporno je, nalazi li se nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s upisanim pravom vlasništva (nakon podnošenja ove tužbe) na novotuženika MŠ iz [adresa] (umjesto prvotno tužene JA) unutar granica pomorskog dobra u površini od 93 m2 kako je to utvrđeno parcelacijskim elaboratom Prijavni list br.4 od 1. prosinca 2016. (l.s. 27-31) potvrđenog od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik pod brojem: Klasa: UP/I-932-07/17-02/185, URBROJ: 541-28-1/3-17-3 od 31. ožujka 2017. (Prijavni list Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Klasa: UP/I-932-07/17-02/185, URBROJ: 541-28-1/3-17-3 od 31. ožujka 2017.), iz kojeg proizlazi da dio navedene kat.čest. od 92 m2 ulazi u sastav čest. zem. [katastarska čestica], a temeljem njega i rješenjem Ministarstva prometa i infrastrukture od 29. rujna 2016. utvrđeno je da nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] spada unutar granica pomorskog dobra u površini od 93 m2.
12. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
13. Nesporno je među strankama da je tužiteljica točkom II. rješenja Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. Z-7583/2022 od 8. srpnja 2022. upućena da u roku od 30 dana pokrene parnični postupak tužbom za ispravak.
14. Uvidom u spomenuto Rješenje Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. Z- 7583/2022 od 8. srpnja 2022. na l.s. 23-25 razvidno je iz prijamnog pečata na istome da je zakonski zastupnik tužiteljice ODO Dubrovnik navedeno rješenje zaprimio 17. kolovoza 2022. godine. Stoga je predmetna tužba, koja je podnesena 15. rujna 2022. godine, podnesena u roku od 30 dana od zaprimanja spomenutog rješenja, a kako je to tužiteljica upućena točkom II. rješenja Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. Z- 7583/2022 od 8. srpnja 2022. da u roku od 30 dana pokrene parnični postupak tužbom za ispravak.
15. U predmetnom postupku tuženici predstavljaju jedinstvene suparničare iz čl. 201. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje u tekstu ZPP) obzirom su u zemljišnim knjigama kao vlasnici nekretnina koje su ušle u sastav pomorskog dobra uknjižene i fizičke i pravne osobe koje su u ovoj pravnoj stvari u ulozi tuženika, a prijavnim listom formirana je jedna nekretnina koja predstavlja pomorsko dobro. Stoga se sukladno navedenoj zakonskoj odredbi zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima. Iz navedenog proizlazi da nije bilo nužno da svi tuženici daju odgovor na tužbu već dovoljno i jedan od njih da se spor može riješiti na jednak način prema svim suparničarima.
15.1. Međutim, iako su tuženici jedinstveni suparničari s obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev i predmet spora, pravno relevantna činjenica koja se imala utvrditi u ovom postupku je isključivo činjenica da li nekretnina u suvlasništvu prvotno tužene JA odnosno novotuženika ĐŠ i onih tuženika fizičkih osoba uknjiženog suvlasništva na toj čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja pomorsko dobro. Pravno relevantna činjenica nije bila da li preostale nekretnine od kojih je novoformirana kat. čest. [katastarska čestica] predstavljaju pomorsko dobro odnosno da li se nalaze u obuhvatu pomorskog dobra iz razloga što preostali tuženici tijekom postupka nisu osporavali činjenicu da njihove nekretnine predstavljaju pomorsko dobro, odnosno da su u obuhvatu pomorskog dobra, a na kojim činjenicama je tužiteljica temeljila svoj tužbeni zahtjev. Naime, preostali tuženici nisu odgovarali na tužbu niti nazočili pripremnom ročištu na kojem su mogli iznositi (nove) činjenice i predlagati (nove) dokaze. Svojim odgovorom na tužbu tada tužena JA odnosno novotuženik ŠA nisu osporavali da nekretnine preostalih tuženika ne predstavljaju pomorsko dobro, odnosno da nekretnine preostalih tuženika nisu u obuhvatu pomorskog dobra već su tada tužena JA odnosno novotuženik ŠA takve prigovore iznosili isključivo za nekretninu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
16. U odnosu na tuženike ad. 10. DŠ iz [adresa], ad. 11. ČA iz [adresa] i ad. 12. NA iz [adresa] isti su na pripremnom ročištu održanom 9. listopada 2025. godine imali svoje punomoćnike (tuženik ad. 10. punomoćnika u osobi svoga sina, a tuženici ad. 11., ad.12. i ad. 17. punomoćnika odvjetnika) i isti su se pridružili navodima iz odgovora na tužbu tada tužene ad. 17. JA odnosno novotuženika ĐŠ, te budući se radi o suvlasnicima čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] to se ima smatrati da su i oni istakli u ovom postupku sve one prigovore kao i prvotno tužena JA odnosno novotuženik ŠA, budući su isti s obzirom na činjenicu suvlasništva na istoj nekretnini jedinstveni suparničari.
17. Prigovori tuženika da ovaj sud ne bi bio nadležan postupati u predmetnoj pravnoj stvari nisu osnovani.
17.1. Člankom 34b. st.1. ZPP propisano je da trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude: 1. u sporovima između pravnih osoba, u sporovima između pravnih osoba i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, kao i između fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sude općinski sudovi (članak 34. stavak 1.), odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekoga drugog suda, 2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovačkoga društva kao i o raspolaganju članstvom i članskim pravima u trgovačkom društvu, 3. sporove između članova trgovačkoga društva međusobno te između članova društva i društva koji se tiču upravljanja društvom i vođenja poslova društva kao i prava i obveza članova društva koji proizlaze iz njihova položaja u društvu, sporove između predsjednika i članova uprave ili nadzornog odbora društva i društva ili njegovih članova koji nastanu u svezi s njihovim radom u društvu ili za društvo, 4. sporove o odgovornosti člana trgovačkog društva, člana uprave ili nadzornog odbora trgovačkog društva za obveze trgovačkog društva, 5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je pred trgovačkim sudom otvoren stečajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te sve sporove u povodu stečajnog i predstečajnog postupka, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sudi općinski sud, odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda. Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka dovršit će se pred sudom koji vodi stečajni postupak, 6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), 7. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zračno plovidbeno pravo, 8. u sporovima koji se odnose na zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, na zaštitu i uporabu izuma i tehničkih unaprjeđenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, 9. u sporovima u povodu djela nelojalne tržišne utakmice, monopolističkih sporazuma i narušavanja ravnopravnosti na jedinstvenom tržištu Republike Hrvatske, 10. u sporovima između osoba iz točke 1. ovoga članka u kojima kao suparničari iz članka 196. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona sudjeluju i druge fizičke ili pravne osobe.
17.2. U konkretnom slučaju riječ je o sporu između pravne osobe na strani tužitelja i pravnih i fizičkih osoba na strani tuženika. Obzirom su u zemljišnim knjigama kao vlasnici nekretnina koje su ušle u sastav pomorskog dobra uknjižene i fizičke i pravne osobe koje su u ovoj pravnoj stvari u ulozi tuženika i to jedinstvenih suparničara (čl. 201. ZPP) koji su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici i njihova prava odnosno obveze proistječu iz iste činjenične i pravne osnove (196. stavka 1. točke 1. ZPP-a) (nekretnine uknjižene na tuženicima koji su fizičke i pravne osobe su, nakon što je prijavnim listom od istih formirana jedna nekretnina, na taj način ušle u sastav pomorskog dobra) to je za rješavanje ove pravne stvari nadležan Trgovački sudu u Dubrovniku i to osnovnom članka 34. st.1. točka 10., a u vezi s člankom 196. stavka 1. točke 1. ZPP-a.
18. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.
19. U dokaznom postupku ovaj sud je pregledao isprave priložene spisu i to; Rješenje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Klasa:UP/I-342-01/07- 01/32, Urbr:530-03-1-2-16-5 od 29. rujna 2016 (l.s. 7-15), Popis čestica koje pripadaju pomorskom dobru izrađen od Habitat geo d.o.o., Dubrovnik (l.s. 15), Potvrda Povjerenstva za granice pomorskog dobra, Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku od 20. prosinca 200016 o sukladnosti geodetskog elaborata Habitat geo d.o.o., Dubrovnik s Rješenjem Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Klasa:UP/I-342-01/07-01/32, Urbr:530-03-1-2-16-5 od 29. rujna 2016. (l.s. 16), Rješenje Općinskog suda u Dubrovniku posl.br. Z-7146/2017 od 6. prosinca 2019. (l.s. 17-19), Rješenje Općinskog suda u Dubrovniku posl.br. Z-4791/2018 od 6. prosinca 2019. (l.s. 21-22), Rješenje ZK odjela Općinskog suda u Dubrovniku posl.br. Z-7583/2022 od 8. srpnja 2022. (l.s. 23-26), Prijavni list br.4 od 1. prosinca 2016. (l.s. 27-31), Rješenje Područnog ureda za katastar Dubrovnik, KLASA:UP/I-932-07/17- 02/185, URBROJ: 541-2802/12-17-2 od 20. travnja 2017. (l.s. 32-36), Izvadak iz zemljišne knjige za kat.čest. iz zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] (l.s. 38-47), podnesak GŠ predmetu Općinskog suda u Dubrovniku poslovnog broja Z-2089/2023 od 3. studenog 2023. (l.s. 96-97), Ugovor o darovanju sklopljen između JA kao darovateljice i ĐŠ kao daroprimca sklopljen 2. veljače 2023, Potvrda o zaprimanju izdana od Općinskog suda u Dubrovniku, ZK odjel Dubrovnik (l.s. 102).
20. U odnosu na prigovor prvotno tužene ad.17. JA i novotuženika ĐŠ iz njihovog zajedničkog odgovora na tužbu da predmetna nekretnina kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svojim obuhvatom ne predstavlja pomorsko dobro za istaknuti je da Rješenje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Klasa:UP/I-342-01/07- 01/32, Urbr:530-03-1-2-16-5 od 29. rujna 2016. na l.s. 7-8, kojim je između ostalih i predmetna nekretnina jednim svojim dijelom uvrštena unutar obuhvata pomorskog dobra, ne predstavlja opći već pojedinačni upravni akt koji se odnosi na nositelje knjižnih prava na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina]. Naime, opće upravne akte donose tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, druge pravne osobe s javnim ovlastima i pravne osobe koje obavljaju javnu službu. Samo upravni akt koji ispunjava određene pretpostavke može se smatrati općim upravnim aktom. Navedene pretpostavke odnose se na donositelja, sadržaj i objavu općeg akta. Za donošenje općeg akta mora postojati pravna osnova, pa takav akt može biti donesen jedino od strane tijela ili osobe koji su na donošenje takvog akta ovlašteni izričitom zakonskom odredbom. Prema svom sadržaju opći akt odnosi se na neograničeni broj adresata, unaprijed neodređeni i neizvjestan broj pravnih situacija i mora odgovarati sadržaju, koji mu je odredio zakon. Općim se aktom ne mogu uređivati pravne situacije koje nisu predviđene zakonom. Također, opći akt prije nego što stupi na snagu, mora biti objavljen u skladu sa zakonom. Budući se Rješenje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Klasa:UP/I-342-01/07-01/32, Urbr:530-03-1-2-16-5 od 29. rujna 2016. odnosi na ograničen broj adresata i to na nositelje knjižnih prava na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] u odnosu na koju je utvrđena granica pomorskog dobra, to se u predmetnom radi o pojedinačnom upravnom aktu koji je trebao biti dostavljen ne samo nekima od nositelja knjižnih prava na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] (kako u dostavnoj naredbi istoga stoje navedeni Hoteli Plat d.d. – ovdje prvotuženik) već i ostalim nositeljima knjižnih prava na predmetnim nekretninama na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], među kojima je u vrijeme donošenja ovog pojedinačnog upravnog akta bila i pravna prednica novotuženika MŠ JA tada nositeljica prava suvlasništva na predmetnoj čest. zgr. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina] koja je obuhvaćena granicom pomorskog dobra. Unatoč tome što Rješenje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Klasa:UP/I-342-01/07-01/32, Urbr:530-03-1-2-16-5 od 29. rujna 2016. nije dostavljeno i ostalim nositeljima knjižnih prava na predmetnim nekretninama na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] pa tako ni pravnoj prednici novotuženika MŠ JA tada nositeljici prava suvlasništva na predmetnoj čest. zgr. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina] ista je imala pravna sredstva za sudjelovati u navedenom upravnom neupitno kontradiktornom postupku (ukidanje klauzule pravomoćnosti toga rješenja i dr.) u kojem je mogla prigovarati obuhvatu granice pomorskog dobra koja je granica navedenim pojedinačnim upravnim aktom u jednom njezinom dijelu obuhvatila česticu zgrade [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u odnosu na koju je nositeljica prava suvlasništva. Stoga, se u ovom parničnom postupku nije moglo otvarati pitanje granice obuhvata pomorskog dobra budući je ta granica obuhvata pomorskog dobra već utvrđena pojedinačnim upravnim aktom i to Rješenjem Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Klasa:UP/I-342-01/07-01/32, Urbr:530-03-1-2-16-5 od 29. rujna 2016. (l.s. 7-14). K tome, iako nesporna pravila jedinstvenog suparničarstva koja se primjenjuju u ovom postupku, za ukazati je kao na činjenicu da niti jedan od preostalih tuženika, među kojima je i društvo Hoteli Plat d.o.o., takav prigovor granice obuhvata pomorskog dobra nisu isticali, što više društvo Hoteli Plat d.d. je kao predlagatelj izradio prijedlog granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] koji prijedlog je dostavljen na postupak nadležnom Ministarstvu koji je okončan donošenjem Rješenja Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Klasa:UP/I-342-01/07-01/32, Urbr:530-03-1-2-16-5 od 29. rujna 2016 (l.s. 7-15), kako i proizlazi iz navedenog Rješenja.
21. Nije bilo sporno među strankama da se predmetna kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama vodi kao "omirina", kako to navodi tuženik ad.17., te su moguće točni navodi tuženika ad.17. da su na predmetnoj kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljivi tragovi građevine na terenu. Međutim, tužiteljica u svojoj tužbi navodi da je parcelacijskim elaboratom ovlaštenog mjernika, između ostalih, čest. zgr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] promijenila oblik i broj, te da je u novom stanju preimenovana u broj kat. čest. [katastarska čestica]. Navedeno se pojašnjava obrazloženjem Rješenja Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Klasa:UP/I-342-01/07-01/32, Urbr:530-03-1-2-16-5 od 29. rujna 2016. na l.s. 7-8 iz kojeg proizlazi utvrđenim da je predmetna nekretnina kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jednim svojim dijelom uvrštena unutar obuhvata pomorskog dobra i to onim dijelom na kojem nisu evidentirani tragovi građevine, a na kojem dijelu nekretnine da je evidentirano lučko područje luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja u nadležnosti Županijske lučke uprave koja da se planovima prostornog uređenja planira zadržati. Stoga iz navedene isprave proizlazi utvrđenim da u dijelu kojim je predmetna kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđena pomorskim dobrom na istoj nisu evidentirani tragovi građevine. Iz Prijavnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Klasa: UP/I-932-07/17-02/185, URBROJ: 541-28-1/3-17-3 od 31. ožujka 2017. (l.s. 27-31) proizlazi da dio kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 92 m2 ulazi u sastav čest. zem. [katastarska čestica]. Stoga nije bilo potrebno, a kako je predložila tada tužena ad. 17. JA odnosno novotuženi ŠA pribavljati od katastra u Dubrovniku avio snimke iz zraka od 1968. za predmetnu nekretninu. Iz istog razloga bilo je nepotrebno i pribavljanje katastarskog plana za čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno pribavljanje podatka kojom ispravom je poništena čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i saslušanje parničnih strana, kako je to predložio tuženik ad.17.
22. Sukladno odredbi članka 10. Zakona o pomorskom, dobru i morskim lukama (dalje u tekstu: "ZPDML") određeno je da nekretnina ima status pomorskog dobra ako po svom položaju, izgledu, namjeni, prirodnim obilježjima i uobičajenom načinu upotrebe odgovara definiciji pomorskog dobra iz članka 6. ZPDML, dok odluka suda ili upravnog tijela kojom se utvrđuje status nekretnine kao pomorskog dobra ima deklaratorni učinak.
23. Rješenjem Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Klasa: UP/I-342- 01/07-01/32, Urbroj: 530-03-1-16-5 od 29. rujna 2016. godine (l.s. 7-15) proveden je postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra, te utvrđena granica pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] koordinatnim točkama i to u upravnom neupitno kontradiktornom postupku budući spomenuto Rješenje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture predstavlja pojedinačni upravni akt o prirodi kojega je prethodno obrazloženo.
24. Pravni status luka i morske obale kao općeg ili javnog dobra na kojem je svima bila dopuštena uporaba propisan je još paragrafom 287. Austrijskog građanskog zakonika donesenog 1. lipnja 1811., koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1. svibnja 1853. Na taj način status pomorskog dobra bio je određen njegovom pravnom prirodom i namjenom općoj uporabi. Godine 1939. Uredbom sa zakonskom snagom o pomorskom javnom dobru bilo je određeno koje nekretnine predstavljaju pomorsko dobro. Pravni sustav pomorskog dobra po prvi put uređen je Zakonom o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima koji je stupio na snagu 22. svibnja 1974. i bio na snazi do stupanja na snagu Pomorskog zakonika 22. ožujka 1994. ("Narodne novine" broj 17/94., 74/94. i 43/96.). Pomorsko dobro od ožujka 1994. do listopada 2003. bilo je uređeno odredbama Pomorskog zakonika i Zakonom o morskim lukama (Narodne novine" broj 108/95. i 97/00.), dok je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ( "Narodne novine" 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16 i 98/19) stupio na snagu 15. listopada 2003., a Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ( "Narodne novine" 83/2023) stupio na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama" koja je bila 18. srpnja 2023. godine. Sukladno odredbi čl. 3. st. 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom. Odredba čl. 3. st. 2. ZPDML-a propisuje kako pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koje je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje. Nadalje, odredba čl. 5. st. 2. ZPDML-a propisuje kako se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Prema tome, svim citiranim pravnim propisima osiguran je pravni kontinuitet glede definicije i reguliranja statusa pomorskog dobra na način da se isključuje mogućnost stjecanja prava vlasništva i drugih stvarnih prava na pomorskom dobru po bilo kojoj osnovi. Iz tog razloga novotuženik ad. 17. nije mogao steći pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini (kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ) u dijelu koji je unutar obuhvata pomorskog dobra.
25. Predmetna granica nije upisana u zemljišnim knjigama, te tužiteljica ovom tužbom traži da se u zemljišnim knjigama utvrdi da su nekretnine koje su predmet tužbe pomorsko dobro. Da je neka nekretnina pomorsko dobro određeno je po samom zakonu, što znači da za postojanje ovog statusa nije mjerodavan upis u zemljišnoj knjizi. Odluka odnosno Rješenje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Klasa:UP/I-342-01/07-01/32, Urbr:530-03-1-2-16-5 od 29. rujna 2016. (l.s. 7-14) o utvrđivanju granice pomorskog dobra je deklaratorni, a ne konstitutivni akt, jer je pomorsko dobro definirano zakonom. Ovom odlukom samo se utvrđuje da je određena nekretnina pomorsko dobro po samom zakonu jer odgovara zakonskoj definiciji iz čl. 3. i 4. ZPDML-a.
26. Budući da kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nedvojbeno ima status pomorskog dobra ovaj sud je svojom odlukom mogao samo utvrditi stanje na predmetnoj nekretnini zasnovano navedenim Rješenjem Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Klasa: UP/I-342-01/07-01/32, Urbroj: 530-03-1-16-5 od 29. rujna 2016. godine (l.s. 7- 15) jer ne može preispitivati odluku kojom se utvrđuje granica pomorskog dobra. S obzirom da predmetna nekretnina ima status pomorskog dobra, riječ je o stvari koja je izvan prometa i koja nije sposobna biti predmetom prava vlasništva niti drugih stvarnih prava sukladno čl. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14.), čl. 5. st. 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te ranijem čl. 51. st. 1. Pomorskog zakonika (dalje: PZ-a, "Narodne novine" broj 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.). Dakle, upravo zbog toga što nekretnina predstavlja pomorsko dobro, te je riječ o stvari izvan prometa, predmetna nekretnina nije mogla postati tuženikovo vlasništvo (VTS Pž-7167/15 od 22.11.17.). U konkretnom slučaju je riječ o nekretnini koje se nalazi na pomorskom dobru i zato ona ne može biti predmet stjecanja prava vlasništva (arg. iz čl. 390.a ZV- a).
27. U odnosu na prigovor tuženika da se tužbeni zahtjev ne može usvojiti bez da tuženicima za to istovremeno bude isplaćena pravična naknada (obeštećenje za izvlaštenje) za ukazati je da je odredbom čl. 220 Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, br. 83/2023) propisano da će se pomorsko dobro utvrđeno u skladu s tim zakonom, za koje je izrađen parcelacijski odnosno geodetski elaborat s ucrtanom granicom pomorskog dobra, upisati u zemljišne knjige kao pomorsko dobro, a upisanim vlasnicima pripada pravo na naknadu kao da je provedeno izvlaštenje pod uvjetima iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da će se tek nakon upisa pomorskog dobra u zemljišne knjige provesti poseban postupak izvlaštenja koji predstavlja upravni postupak kao poseban postupak koji je izvan nadležnosti sudova koji su isključivo dužni pružati pravnu zaštitu unutar utvrđenih granica pomorskog dobra (odredba čl. 37a odredba čl. 9. st.7. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama - »Narodne novine«, br. 83/2023).
27.1. Dakle, pitanje eventualnog prava na naknadu, na što tijekom postupka ukazuje tuženik, nije predmet ovog postupka, te se pitanje izvlaštenja i eventualne naknade rješava po prijedlogu zainteresirane osobe u odgovarajućem postupku kod nadležnog upravnog tijela, a to ne rješava sud.
28. Još je za dodatno pojasniti da, u odnosu na činjenicu da je predmetna nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] novotuženiku ad. 17. ĐŠ darovana od strane njegove majke i u onom dijelu koji je ušao u sastav pomorskog dobra za istaknuti je da predmetna nekretnina u spomenutom dijelu (u površini od 92 m2 u kojoj je ušla u sastav čest. zem. [katastarska čestica]) ima status pomorskog dobra, pa je riječ je o stvari koja je izvan prometa i koja nije sposobna biti predmetom prava vlasništva niti drugih stvarnih prava sukladno čl. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14.) i čl. 5. st. 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
29. Nakon provedenog postupka određivanja granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] i donošenja Rješenja Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Klasa:UP/I-342-01/07-01/32, Urbr:530-03-1-2-16-5 od 29. rujna 2016. (l.s. 7-14) kojim je utvrđena granica pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] s uputom da je po izvršnosti toga Rješenja potrebno izraditi geodetski elaborat to je parcelacijskim elaboratom ovlaštenog mjernika (l.s. 27-31) izvršena dioba, odnosno promjena oblika čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i otpis tih čestica iz k. o. [katastarska općina] i njihov pripis u k. o. [katastarska općina] (čest. zem. [katastarska čestica] kao čest. zem. [katastarska čestica], a čest. zem. [katastarska čestica] kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] kao čest. zem. [katastarska čestica]), dok su čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] poništene, a čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] promijenile oblik (čest. zgr. [katastarska čestica] je promijenila oblik i brojeve te je u novom stanju preimenovana u 1318, a na čest. zem. [katastarska čestica] je napravljena dioba na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Također, u pojas pomorskog dobra ušla je novoformirana nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Općine Župe Dubrovačke. Navedeno proizlazi iz Prijavnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Klasa: UP/I- 932-07/17-02/185. Rješenjem Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Klasa:UP/I-342-01/07-01/32, Urbr:530-03-1-2-16-5 od 29. rujna 2016. (l.s. 7-14).
30. Iz razloga što sud svojom odlukom može samo utvrditi stanje na predmetnoj nekretnini zasnovano na predmetnom Rješenju Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Klasa:UP/I-342-01/07-01/32, Urbr:530-03-1-2-16-5 od 29. rujna 2016. (l.s. 7-14) jer ne može preispitivati odluku kojom se utvrđuje granica pomorskog dobra bitno je navesti da tuženici nisu predložili vještačenje po vještaku mjerniku koji bi sukladno njihovom prigovoru da kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije unutar obuhvata pomorskog dobra trebao upravo to i utvrditi; da li je kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] unutar obuhvata pomorskog dobra čija je granica (pomorskog dobra) na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] koordinatnim točkama određena Rješenjem ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, KLASA: UP/I-342-01/07-01/32, ur. br: 530-03-1-16-5 od 29. rujna 2016.g. U nedostatku ovakvog dokaznog prijedloga predloženog od strane tuženika sve kada bi Rješenje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Klasa:UP/I-342- 01/07-01/32, Urbr:530-03-1-2-16-5 od 29. rujna 2016. (l.s. 7-14) i predstavljalo opći upravni akt nije se mogla utvrditi činjenica da li je predmetna kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvan obuhvata pomorskog dobra kako su to prigovarali tuženici, a dokaz saslušanjem parničnih stranaka nije adekvatan dokaz za utvrđenje ove činjenice pa ga sud nije izvodio.
31. Slijedom navedenog bilo je potrebno je provesti postupak provedbe prijavnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Klasa: UP/I-932- 07/17-02/185 i upisati oznaku pomorskog dobra u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz istodobno brisanje uknjižbe prava vlasništva tuženika.
32. Slijedom navedenog, na temelju citiranih zakonskih odredbi, sud je prihvatio tužbeni zahtjev i donio odluku kao u točki I. izreke presude.
33. Tužiteljici obzirom je u sporu uspjela u cijelosti, pripada i pravo na naknadu troškova parničnog postupka u cijelosti sukladno čl. 41. st.1. Zakona o državnom odvjetništvu (NN 67/18 i 21/22) i čl. 154. st.1. ZPP-a po kojem je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove postupka, te na čl. 155. st.1. ZPP-a u smislu kojega će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice, te s obzirom na VPS 13.405,00 EUR (101.000,00 kn).
- trošak sastava tužbe u visini od 250 bodova (Tbr. 8. Toč.1. OT-a) što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura iznosi 500,00 eura od čega je tužiteljici priznato zatraženih 400,00 EUR (čl.2 st.1. ZPP),
- trošak zastupanja na ročištu od 9.10.2025. na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari u visini od 250 bodova (Tbr. 8. Toč.1. OT-a) što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura iznosi 500,00 eura od čega je tužiteljici priznato zatraženih 400,00 EUR (čl.2 st.1. ZPP) što sveukupno iznosi 800,00 EUR.
34. Iako su tuženici jedinstveni suparničari s obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev i predmet spora, pravno relevantna činjenica koja se imala utvrditi u ovom postupku je isključivo činjenica da li nekretnina u suvlasništvu prvotno tužene JA odnosno novotuženika ĐŠ i onih tuženika fizičkih osoba uknjiženog suvlasništva na toj čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja pomorsko dobro. Pravno relevantna činjenica nije bila da li preostale nekretnine od kojih je novoformirana kat. čest. [katastarska čestica] predstavljaju pomorsko dobro odnosno da li se nalaze u obuhvatu pomorskog dobra iz razloga što preostali tuženici tijekom postupka nisu osporavali činjenicu da njihove nekretnine predstavljaju pomorsko dobro, odnosno da su u obuhvatu pomorskog dobra, a na kojim činjenicama je tužiteljica temeljila svoj tužbeni zahtjev. Preostali tuženici nisu odgovarali na tužbu niti nazočili pripremnom ročišu pa troškovi tužiteljice u ovom postupku terete tuženike koji su pridonijeli nastanku istih i to novotuženika ad. 17. ĐŠ, te tuženika ad. 10. DŠ iz [adresa], ad. 11. ČA iz [adresa] i ad. 12. NA iz [adresa] koji su se na pripremnom ročištu održanom 9. listopada 2025. godine pridružili navodima iz odgovora na tužbu tada tužene ad. 17. JA odnosno novotuženika ĐŠ.
35. Slijedom iznesenog, a na temelju citiranih zakonskih odredbi odlučeno je kao u točki II. izreke presude.
U Dubrovniku, dana 27. veljače 2026.
Sudac:
Anka Muhoberac
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave na e-oglasnoj ploči, a u slučaju da nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu (čl. 348. st. 1. ZPP-a). U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti (čl. 352. st. 1. ZPP-a).
DN-a
- za tužiteljicu - Županijsko državno odvjetništvo, Građansko upravni odjel, Dubrovnik,
- tuženiku ad. 2,Općina Župa Dubrovačka,
- punomoćniku tuženika ad3.,ad.4,ad.5,ad.6,ad.8, ad.16, i ad.18 Niti Svilikos odvjetnici u Dubrovniku,
- tuženiku ad.7 GA iz [adresa],
- tuženiku ad 9 TA iz [adresa],
- tuženiku ad 13. VA iz [adresa],
- tuženiku ad 14. HA iz [adresa],
- tuženiku ad 15. KA, [adresa]
- tuženiku ad 19. FA, iz [adresa],
- tuženiku ad 20. ĐAZ iz [adresa]
- tuženiku ad 21. IA, iz [adresa]
- tuženiku ad 22. RA iz [adresa]
- tuženiku ad 23. CA iz [adresa],
- tuženiku ad 10. po punomoćniku NA iz [adresa]
- tuženicima ad.11, ad.12. i ad.17. po punomoćniku Oskaru Benussi, odvjetniku u Dubrovniku.
