Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: Psp-10/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić u pravnoj stvari tužitelja ĆT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Renati Dozet Daskal, odvjetnici u Karlovcu, protiv tuženika GT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dario Banić i Tomislav Horački iz Karlovca, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene 20. siječnja 2026., u nazočnosti punomoćnice u zamjeni tužitelja, JT, odvjetnice u [adresa], i punomoćnika tuženika, Tomislava Horačkog, odvjetnika u Karlovcu, 27. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Tuženik GT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao je tužitelja NT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu oranice zvane „Vrloščica u Donjem Mekušju “ na način što je:

- dana 28.04.2024.g. u točkama B i D Skice sudca očevida od 14.10.2025. ( u daljnjem tekstu Skica ) iščupao dva crvena četvrtasta drvena kolca dužine cca. 40 cm., koji su označavale među oranice tužitelja i tuženika te ih pomaknuo i zabio na točke A-C Skice, na taj način ušao u posjed pojasa širine od 5 koraka suca, a dužine 177 koraka sudca, cijelom dužnom oranice, koja cijela površina je označena točkama A-B-C-D Skice sudca, pa mu se zabranjuje svako takvo ili tome slično smetanje posjeda tužitelja i nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja predajom u posjed tužitelju zauzetog dijela zemljišta označenom točkama A-B-C-D Skice sudca, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju ĆT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tuženiku GT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka u iznosu od 625,00 EUR sa zateznom kamatom od 27. veljače 2026. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se nalazi u posljednjem mirnom posjedu oranice zvane „Vrloščica“ u Donjem Mekušju koju koristi za svoje gospodarske potrebe, a posljednjih godina je to livada. Pred dva mjeseca tužitelj je dao livadu malčirati, kako bi je opet koristio kao oranicu. Dana 28.04.2024. oko 18 sati tužitelj navodi da je pri obilasku svoje oranice zatekao na licu mjesta tuženika, te ustanovio da je tuženi s istočne međe oranice tužitelja iščupao dva crvena drvena kolca, dužine cca 40.cm, u sjevernoj i južnoj točci međe, te ih zabio u zemlju na 4 metra od istočne međe. Na južnom dijelu pored crvenog kolca, zabio je i još jedan manji drveni kolac visine cca 25 cm., iza njega prema jugu na cca. 1 m metalnu šipku, te dalje, 2 metra prema jugu drveni štap visine cca 1 metar. Tužitelj navodi da je na međe svoje oranice postavio 4 crvena kolca, pred godinu dana, nakon što je geodet utvrdio stvarne međe prema uživanju u postupku reambulacije, zamijenivši istima oznake koje su postavile stranke po prethodnom pozivu geodetske tvrtke GEOGRUPA d.o.o. Naime navedena tvrtka radi na pripremi postupka nove izmjere za k. o. [katastarska općina]. Tužitelj također navodi da je uočio da je tuženik premjestio žutu kockastu geodetsku oznaku koju je geodet postavio, u ravnini od južne točke međe za cca 1,5 metra, te istu premjestio na istoj razdaljini prema jugu od crvenog kolca. Na licu mjesta vrlo je dobro vidljiva razlika između oranice koju drži u posjedu tužitelj i oranice koju drži u posjedu tuženik budući je nekretnina tuženika izorana, a nekretnina tužitelja malčirana, te na njoj raste trava te tužitelj ističe da je tuženi je smetao tužitelja u posljednjem i mirnom posjedu svojatajući si posjed istočnog dijela oranice tužitelja zvane Vrloščica u pojasu širine 4 metra cijelom dužinom istočne međe. Stoga ovom tužbom traži da se utvrdi da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu oranice zvane „Vrloščica u Donjem Mekušju “ na način što je: 3 - dana 28.04.2024. iščupao dva crvena četvrtasta drvena kolca dužine cca. 40 cm., koji su označavale istočnu među oranice tužitelja, te ih pomaknuo i zabio za 4 metra prema zapadu u dubinu oranice tužitelja, na taj način ušao u posjed pojasa širine od 4 metra, a dužine od cca. 150 metara- koliko je duga oranice, kao i što je uz crveni kolac na sjevernom dijelu zabio manji drveni kolac visine cca 25 cm., prema jugu na cca. 1 metar metalnu šipku dužine 0,5 metara, te nastavno na 2 metra prema jugu drveni štap visine cca 1 metar, te da mu se zabrani svako takvo ili tome slično smetanje posjeda tužitelja i naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja vračanjem crvenih kolaca na istočnu među oranice tužitelja za 4 metra, uklanjanjem drvenog kolca, metalne šipke i drvenog štapa te predajom u posjed tužitelju zauzetog dijela zemljišta.

2. U odgovoru na tužbu tuženik poriče da bi tužitelj bio posljednji mirni posjednik prijepora. Točno je jedino to da postoje dvije čestice istog naziva Vrloščica koje međaše time da je jedna suvlasništvo tužitelja i njegovih sestara OT i ĆTV, a druga je vlasništvo i posjed tuženika. Navedene čestice stečene su nasljedstvom iza dvojice braće ĆTV od kojih je jedan pravni prednik tužitelja i njegovih sestara, a drugi je pravni prednik tuženika i već generacijama se navedene čestice koriste uz poštivanje međe koja nikada do sada nije bila sporna. Čestica na koju se referira tužitelj je po katastru označena kao kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (po novoj izmjeri kčbr [katastarska čestica] k.o. Donje Mekušje 1), međutim prijepor koji je utužen predstavlja dio kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja po novoj izmjeri zajedno sa kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sada čini kčbr [katastarska čestica] k.o. Donje Mekušje 1. Nikada tužitelj nije bio u posjedu prijepora. Točno je da je dva mjeseca prije podnošenja tužbe, odnosno u ožujku 2024. izvršeno malčiranje, međutim isto je provedeno sporazumno i po zajedničkom nalogu stranaka na način da je samo malčiranje izvršio UT koji je malčirao i česticu tužitelja i česticu tuženika jer je dogovor bio takav da će on nakon malčiranja izorati obje čestice i koristiti ih za svoje potrebe. Pritom se znala i poštivala međa između čestica koja je već tada bila označena od strane geodeta angažiranih na predočavanju podataka za novu k.o. Donje Mekušje 1 i to istom linijom kako je to oduvijek između stranaka i njihovih pravnih prednika uživano. Među između čestica stranaka i sada poštivaju sestre tužitelja koje su svoju suglasnost sa predočenim podacima katastarske izmjere za k.o. Donje Mekušje 1 dale kod Geo grupe d.o.o. Zagreb, Savska cesta 144 A u postupku predočavanja koje je izvršeno za popisni list br 1171 u prostorijama Mjesnog odbora Donje Mekušje. Dana **.**.2024. UT je prema dogovoru opisanom u prethodnoj točki orao česticu tuženika kada ga je u tome zaustavio tužitelj navodeći da je odustao od dogovora i da je UT prilikom oranja ušao u njegov posjed. Istom prilikom tužitelj je postavio drvene kolce po liniji koju je on sam sebi bez ikakve oznake odredio kao neku među, a koja linija nije podudarna sa linijom koju su na licu mjesta prema uživanju postavili geodeti te je time tužitelj ušao u posjed nekretnine tuženika i smetao tuženika u posjedu. Nakon što ga je UT izvijestio o nastaloj situaciji, tuženik je otišao na lice mjesta vidjeti o čemu se radi i tamo je zatekao drveni kolac pošprican crvenim sprejem i kolac postavljen na udaljenosti 7 metara od stvarne međe te je koristeći se pravo na samopomoć sve što je tužitelj protupravno postavio na njegovu nekretninu vratio na liniju koja predstavlja pravu među između stranaka koju su i geodeti utvrdili. Dakle, točno je da je 28.4.2024. oko 18 sati tuženik sa svoje nekretnine na među između nekretnina stranaka pomaknuo sve što je tužitelj prethodno postavio, no tim činom tuženik nije smetao posljednji mirni posjed tužitelja već je putem samopomoći zaštitio svoj posjed i otklonio smetanje koje je tužitelj učinio. Točno je da se na licu mjesta vidi razlika između malčiranog i oranog područja koja je razlika nastala na način kako je prethodno opisano, a ne da bi se radilo o nekoj međi. Osim toga, tuženik je svoj posjed zaštitio putem samopomoći i uspostavio prethodno mirno stanje posjeda do linije međe kako su označili geodeti i kao je međa oduvijek bila. Tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te predlaže da se odbije s tužbeni zahtjev.

3. Nakon provedenog očevida na licu mjesta, tužitelj je podneskom od 27. listopada 2025. određeno postavio tužbeni zahtjev prema skici očevida od 14. listopada (strana 53 spisa) koju je sud sačinio na licu mjesta, te traži da se utvrdi da je tuženik smetao tužitelja u u posljednjem mirnom posjedu oranice zvane „Vrloščica u Donjem Mekušju “ na način što je dana 28.04.2024.g. u točkama B i D Skice suca očevida od 14.10.2025. (u daljnjem tekstu Skica) iščupao dva crvena četvrtasta drvena kolca dužine cca. 40 cm., koji su označavale među oranice tužitelja i tuženika te ih pomaknuo i zabio na točke A-C Skice, na taj način ušao u posjed pojasa širine od 5 koraka suca, a dužine 177 koraka sudca, cijelom dužnom oranice, koja cijela površina je označena točkama A-B-C-D Skice suca , te da mu se zabrani svako takvo ili tome slično smetanje posjeda tužitelja i nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja predajom u posjed tužitelju zauzetog dijela zemljišta označenom točkama A-B-C-D Skice suca.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u fotografije na listu 4-8, izvod iz popisnog lista 1171 na istu 23-24 te 25-26 s kopijama katastarskog plana, dokumentaciju Geo grupe sa dokumentacijom na listu 59-69, proveo očevid na licu mjesta 14. listopada 2025., sačinio skicu očevida od 14. listopada 2025. (strana 53 spisa), saslušao stranke te svjedoke VT, UT, BT, ĐT, OT, ĆTV.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Prije svega valjalo je odlučiti je li tužba radi smetanja posjeda podnesena u prekluzivnom roku koji je propisan zakonom.

7. Prema odredbi članka 21. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 124/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu: ZV) pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja, a na ovaj prekluzivni rok sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Nije sporno da je utuženo smetanje posjeda počinjeno 28. travnja 2024. čupanjem kolaca na istočnoj međi između zemljišta stranaka te zabijanjem novih oznaka na pravcu 4 m prema zapadu. Stoga je tužba radi smetanja posjeda od 2. svibnja 2025. podnesena u zakonskom roku.

9. Obzirom se radi o zaštiti posljednjeg mirnog i faktičnog posjeda mjerodavne su odredbe članka 22. stavak 1. ZV kojom je propisano da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

10. Odredbom članka 22. stavak 2. ZV propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjeda, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

11. Slijedom navedenih odredbi u ovom postupku radi smetanja posjeda od odlučne je važnosti tko se nalazio u posljednjem neometanom faktičnom posjedu neposredno pred smetanje posjeda, odnosno, kome se posjed barem na trideset dana umirio prije utuženog čina smetanja posjeda.

12. Na očevidu 14. listopada 2025. sud je sačinio skicu očevida (strana 53 spisa) na kojoj je prijepor označen točkama ABCD, širine 5 koraka suca i dužine 177 koraka suca time da je u točki A pronađen drveni kolac obojen crvenom bojom. Na pravcu BC uočen je plitki jarak. Predmet spora proteže se u dužinu do kanala pa kada se gleda u pravcu tog kanala, tužiteljevo nesporno zemljište je desno, a tuženikovo lijevo. Na dan očevida prijepor je bio svježe pokošen, time da je tužitelj izjavio da je on poduzeo tu košnju. Sud je još zatekao na licu mjesta da su nesporni dijelovi zemljišta stranaka obrasli u travu time da je tuženikov nesporni dio bio niže pokošena nego tužiteljev nesporni dio. Prema pokazivanju stranaka na licu mjesta kod kanala, tužitelj je tvrdio da je kolac od strane službenog geometra bio zabijen u točki D, a tuženik je pokazao točku C.

13. Nije sporno da je radnje smetanja posjeda počinio tuženik.

14. Među strankama je nesporno da se radi o dvije čestice istog naziva Vrloščica koje međaše time da je jedna suvlasništvo tužitelja i njegovih sestara OT i ĆTV, a druga je vlasništvo i posjed tuženika. Čestica tužitelja je po novoj izmjeri označena kao kčbr [katastarska čestica] k.o. Donje Mekušje 1, dok je tuženikov zemljište po novoj izmjeri označeno kao kčbr [katastarska čestica] k.o. Donje Mekušje 1.

15. Na temelju popisnih listova za kčbr. [katastarska čestica] k.o. Donje Mekušje 1, i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 1, koje je dostavila GEO Grupa d.o.o. Zagreb (strana 59 do 69 spisa ) nije bilo moguće utvrditi na licu mjesta u kojim točkama su stranke obilježile među prilikom izrade elaborata katastarske izmjere u travnju 2024.

16. Uvidom u fotografije na strani 4 do 8 sud nije mogao utvrditi odlučne okolnosti obzirom zbog kuta snimanja nije bilo moguće niti na licu mjesta utvrditi u kojem dijelu prikazuju prijepor.

17. Iz iskaza stranaka i svjedokinje OT, sestre tužitelja i suvlasnice zemljišta u nespornom posjedu tužitelja sud je utvrdio da spor među strankama nije izbio 15. travnja 2024. kada je bila službena izmjera po geometru iz GEO Grupa d.o.o. Zagreb.

18. Tužitelj tvrdi da je tada međa uspostavljena pravcem plitkog kanala tj.pravcem BD, dok tuženik tvrdi na pravcu AC. Na licu mjesta saslušana svjedokinja OT nije znala pokazati pravac uspostavljene međe već je jedino bila sigurna da nije u točki A.

19. Druga sestra tužitelja i suvlasnica zemljišta u nespornom posjedu tužitelja nije bila nazočna prilikom službene izmjere, a na licu mjesta nije znala pokazati do kuda su stranke obrađivale svoja zemljišta jer je iskazala da se ranije orijentirala po kamenu kojeg danas nema.

20. Niti iskazima ostalih svjedoka sud nije utvrdio do kuda su stranke neometano posjedovale predmetno zemljište prije utuženog smetanja posjeda.

21. Suglasnim iskazima stranaka sud je utvrdio da je svjedok UT došao orati tuženikovu parcelu i da je tada izbio spor među strankama. Dvije godine prije spora isti svjedok, UT orao je tužiteljevu parcelu.

22. Saslušan kao svjedok UT bio je kontradiktoran sam sebi jer je na licu mjesta mijenjao iskaz kada je pokazivao pravac do kojeg je ranije orao te je još iskazao da mu ni stranke nisu pokazale isti jarak do kojeg je trebao orati.

23. Nekadašnji pravac do kuda su orali i kosili za stranke nisu znali pokazati niti saslušani svjedok VT koji je orao za obje stranke, a niti svjedoci BT i ĐT koji su orali tuženikovo zemlju.

24. Druge dokaze stranke nisu predložile kojima bi sud utvrdio odlučne okolnosti.

25. Iskazi stranaka bili su kontradiktorni o tome kojim pravcem je bila službena izmjera oko koje su se stranke složile. Kontradiktorni su bili i do kojeg pravca su ranije obrađivali zemlju.

26. Stanjem na licu mjesta zbog postojanja plitkog kanala na pravcu BC, oko kojeg se stranke niti svjedoci nisu složili kojim povodom i kada je jarak nastao, također nije utvrđena odlučna okolnost predstavlja li jarak liniju oranja i kada je nastao jer to nije potvrdio niti jedan svjedok od svjedoka koji su ranije orali i za tužitelja i za tuženika.

27. Slijedom iznijetog sud utvrđuje da tužitelj nije dokazao svoju tvrdnju da se nalazio u posljednjem mirnom posjedu prijepora.

28. Prema članku 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/23, 146/25), svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev i na kojima pobija navode i dokaze protivnika.

29. Ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP).

30. Dakle, tužitelj treba dokazati činjenice koje su stvarna osnova tužbe, a ukoliko to ne učini, primjena pravila o teretu dokazivanja opravdava ocjenu suda da te činjenice nisu dokazane. Iz citirane odredbe proizlazi da je tužitelj dužan dokazati istinitost svojih navoda pa ukoliko tužitelj u tome ne uspije, njegov zahtjev za pružanje pravne zaštite treba odbiti.

31. Obzirom tužitelj predloženim i provedenim dokazima nije uspio dokazati da se prije utuženog čina smetanja posjeda, koji je nesporno počinio tuženik, nalazio u posljednjem mirnom faktičnom posjedu, to isti nije dokazao istinitost svojih tužbenih navoda pa je tužbeni zahtjev valjalo odbiti.

32. Tuženik je u cijelosti uspio u sporu pa mu temeljem odredbe članka 154. stavak 1. ZPP pripada naknada troškova postupka u cijelosti.

33. Troškovi tuženika sastoje se od troškova zastupanja po punomoćniku- odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to troška jednokratne nagrade za zastupanje u postupcima radi smetanja posjeda koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak u iznosu od 500,00 EUR prema Tbr.7.t.2, što uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46., ukupno iznosi 625,00 EUR sa zatraženom zateznom kamatom (strana 19 spisa) koja mu pripada od dana donošenja prvostupanjske odluke.

34. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Karlovcu 27. veljače 2026.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa odluke koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu odluke uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se odluka objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava odluke obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu odluke (čl. 335 st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis odluke stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9. ZPP sud će istaknuti odluku na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje odluka mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se odluka objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje sud će odluku dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave odluke (čl. 335 st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. ĆT iz [adresa]

2. ZOU Dario Banić i Tomislav Horački iz Karlovca