REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1811/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Vandi Mostovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja UZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nenadu Mušiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33 , Zagreb, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 23. siječnja 2026., u nazočnosti tužitelja osobno uz zamjenicu punomoćnika tužitelja i odsutnosti tuženika, dana 27. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Ulica Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju UZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.641,89 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. ožujka 2024., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva i to preko dosuđenog iznosa iz toč. I izreke od 1.41,89 euro do zatraženog iznosa 7.539,62 eura, zajedno sa zatraženom kamatom na odbijajući dio tužbenog zahtjeva, kao neosnovan.

III Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 680,00 eura, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenih 680,00 eura, te se zahtjevom za isplatom zakonskih zateznih kamata na odbijeni dio troška.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi kako je pretrpio ozljedu na radu kod poslodavca ZET d.o.o. koji je osiguranik tuženika, osiguran temeljem generalne police osiguranja – osiguranje od odgovornosti i generalne police osiguranja za grupu II – osiguranje od posljedica nesretnog slučaja. Ističe kako je dana 18. ožujka ostavio tuženiku odštetni zahtjev za naknadom neimovinske štete te je tuženik povodom odštetnog zahtjeva isplatio tužitelju iznos od 2.615,00 eura. Navodi da se štetni događaj zbio 23. siječnja 2023. prilikom čega je tužitelj zadobio tešku ozljedu desnog koljena prilikom ulaska u hangar tramvaja u spremištu Dubrava gdje je zapeo na željezni profil kod desne tračnice koji je virio iz betona. Slijedom navedenog tužitelj potražuje zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, s osnova fizičkih bolova 5.037,78 eura, s osnova straha iznos od 291,90 eura, iznos od 995,42 eura s osnova duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti te iznos od 1.214,43 eura na ime povećanja iznosa naknade štete uslijed inflacije. Navodi kako je tuženik u međuvremenu isplatio tužitelju iznos od 2.615.,00 eura. Sveukupno tužitelj potražuje iznos od 7.539,62 eura.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju kao osiguratelj poslodavca tužitelja činjenicu da je tužitelj pretrpio ozljedu na radu dana 23. siječnja 2023. prilikom čega je ozlijedio desno koljeno kao i da je tužitelj prije podnošenja tužbe podnio odštetni zahtjev tuženiku za naknadu štete kao i da je tuženik istome izvršio plaćanje nespornog iznosa neimovinske i imovinske štete u iznosu od 2.615,00 eura no ističe kako se isto nije odnosilo isključivo na fizičke bolove jer sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima fizički bolovi ne predstavljaju zasebni vid štete. Osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te smatra da je svoju obvezu naknade štete u cijelosti izvršio plaćanjem iznosa po odštetnom zahtjevu. Predlaže pribavu zdravstvenog kartona radi utvrđenja činjenice eventualnog postojanja ranijih bolesti tužitelja, osporava i zahtjev tužitelja koji se odnosi na "inflatorna" kretanja jer ovakav vid štete nema zakonskih uporišta. Prigovara tijeku zateznih kamata.

3.Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u odštetni zahtjev uz potvrdu o primitku, generalnu policu osiguranja broj [broj police osiguranja], generalnu policu osiguranja 078700091116, dopis tuženika povodom isplate naknade štete od 13. svibnja 2024., dopis tuženika od 15. svibnja 2024., izvješće o nastanku ozljede na radu, medicinsku dokumentaciju tužitelja, odluku Županijskog suda u Varaždinu pod poslovnim brojem Gž- R 1341/2023, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem , usmeno je saslušan vještak na ročištu od 16. prosinca 2025., te je saslušao tužitelja.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, te brižljive i savjesne ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza pojedinačno, a sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP - dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Između stranaka nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost. Sporan je visina tužbenog zahtjeva. Nije sporno da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju iznos od 2.615,00 eura.

6. Kako bi utvrdio osnov i visinu zahtjeva, sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Božidaru Šebečiću. Vještak u nalazu i mišljenju navodi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio uganuće desnog koljena i razdor unutarnjeg meniska desnog koljena. Sumnja na leziju potvrđena je MR koljena. Proveo je fizikalnu terapiju te je liječen mirovanjem i analgeticima.

Iz mišljenja vještaka proizlazi da prema zdravstvenom kartonu tužitelj do štetnog događaja nije imao ozljede ili tegobe s desnim koljenom (u dva navrata je imao ozljede lijevog koljena zbog čega je učinjena artroskopija lijevog koljena).

Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja, po završetku liječenja razdora meniska kod tužitelja su zaostali povremeni bolovi s unutarnje strane desnog koljena i „škljocanje“ u koljenu kod određenih pokreta koljenom. Ne može kleknuti, otežano izvodi čučanj. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 7%.

Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jačeg inteziteta dva dana, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno.

Zaostali kronični bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti.

Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 7 dana, manjeg intenziteta 8 tjedna kumulativno.

Liječenje tužitelja je završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 18.09.2023.godine.

7. Tužitelj nije prigovorio nalazu i mišljenju vještaka, ali je tražio usmeno pojašnjenje dijela nalaza , dok je tuženik prigovorio ocjeni smanjenja opće životne i radne sposobnosti tužitelja.

8. Povodom prigovora i prijedloga stranaka vještak se usmeno očitovao na ročištu održanom 16. prosinca 2025. ističući kako u pogledu prigovora tužitelja glede procjene fizičkih bolova smatra da se radi o kategorijama koje su subjektivne te se ne mogu objektivno izmjeriti. Ocjenu trajanja fizičkih bolova je dao uzevši u obzir težinu zadobivenih ozljeda u medicinskoj dokumentaciji, nalaz pri kliničkom pregledu kao i vlastito iskustvo stečeno tijekom dugogodišnjeg liječenja takvih ozljeda. Ocjene su date u kumulativnom obliku što znači da je tužitelj trpio bolove kroz duži period ali ne svakodnevno kroz 24 sata. Fizički bolovi koje tužitelj trpi tijekom liječenja ulaze u kategoriju fizičkih bolova dok zaostali bolovi više se ne ocjenjuju prema toj kategoriji već ulaze u ocjenu stupnja smanjenja životne aktivnosti. U pogledu prigovora ocjene postotka smanjenja životne aktivnosti vještak je pojasnio da se služio kao orijentirom, orijentacijskim medicinskim tablicama za procjenu smanjenja životne aktivnosti izdate od strane Hrvatskog društva za medicinska vještačenja prema kojoj je za oštećenje meniska predviđeno smanjenje životne aktivnosti od 7% u što su uključeni i povremeni bolovi uz napomenu da tužitelj nema smanjeni opseg pokreta. Sve navedeno u obrazloženju vještaka odnosi se i na ocjenu strana uz što je vještak napomenuo da tužitelj nije bio kod psihijatra radi straha ili drugih psihičkih tegoba. Vještak je u svom usmenom očitovanju pojasnio da je trpljenje primarnog straha jačeg intenziteta kategorija koja se odnosi na trenutak trajanja štetnog događaja dok tužitelj osjeća životnu ugroženost i u tom trenutku trpi daljnji intenzivni primarni strah u trajanju koliko traje štetni događaj, u konkretnom slučaju nekoliko minuta. Po završetku štetnog događaja, tužitelj je trpio sekundarni strah koji je jačeg intenziteta jer nije znao jačinu svoje ozljede u trajanju od jednog dana. U pogledu prigovora tuženika koji se odnosi na raniju operaciju desnog koljena navodi kako je ta tvrdnja netočna. Iako u navodu fizijatra od 24. ožujka 2023. je navedeno da je kod tužitelja 2013. rađena artroskopija desnog a 2015. lijevog koljena, iz preslike zdravstvenog kartona tužitelja jasno je vidljivo da je i 2013. i 2015. operirao lijevo koljeno uslijed čega zaključuje da se radi o omašci u nalazu fizijatra. Napominje da je prilikom pregleda tužitelja imao na uvid zdravstveni karton kao i da na desnom koljenu nije našao ožiljak koji bi upućivao na artroskopiju. Po završetku liječenja tužitelj povremeno osjeća bolove ali isti nisu toliko intenzivni i česti da bi zahtijevali operativno liječenje.

9. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, pismeno i usmeno očitovanje vještaka jer su isti dani stručno i u skladu s pravilima struke a sud nije uočio neke nedosljednosti i nelogičnosti u odnosu na preostale provedene dokaze i priležeču medicinsku dokumentaciju. Vještak je u potpunosti otklonio prigovore tuženika i u svom usmenom očitovanju dajući jasna obrazloženja za ocjenu smanjenja životne aktivnosti, kriterije kojima se vodio prilikom ocjene i pritom imajući na uvid i zdravstveni karton tužitelja kojim je otklonio prigovor tuženika vezan za operaciju 2013. Vještak je pojasnio na koji način je ocijenio trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha uzevši u obzir medicinsku dokumentaciju, klinički pregled kao i vlastito iskustvo. Pojasnio je i da trajanje fizičkih bolova na koje se tužitelj poziva, zapravo ulazi u preostalom u ocjenu smanjenja životne aktivnosti tužitelja. Nakon očitovanja vještaka, stranke nisu imale prigovora ni dodatnih prijedloga.

10. Sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka NZ jer je isti predložen na okolnost nastanka štetnog događaja koja činjenica nije sporna među strankama ovog postupka. Također nije proveden niti dokaz vještačenjem po vještaku psihijatrijske struke jer je sud ocijenio da isti nije potreban za utvrđenje visine štete imajući u vidu ozljede tužitelja, nepostojanje dokumentacije koja bi upućivala na posjet psihijatru (iskaz vještaka) a ni tužitelj na pripremnom ročištu održanom 14. travnja nije decidirano predložio vještačenje po vještaku psihijatru (već po potrebi), nego je predložio dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku ortopedu. Nakon usmenog očitovanja vještaka tužitelj nije imao daljnjih prigovora, niti prijedloga vezanih za nova vještačenja.

11. Tužitelji svojim iskazom potvrđuje da se šteta dogodila na način opisan u tužbi kao i da su mu u spornom periodu ukućani pružali pomoć u obavljanju svakodnevnih zadataka i higijene.

12.Člankom 1100 st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, a ukoliko nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema, s tim da će se pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli, straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojene s njezinom naravi i društvenom svrhu. Člankom 19. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da svaka pravna i fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod kojima se podrazumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, priva tnost osobnog i obiteljskog života i drugo.

13.S obzirom na opseg smanjenja životne aktivnosti i njenu trajnost (7%), u kojem omjeru će u budućnosti tužitelj morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu, a posebice uzevši u obzir činjenicu da je tužitelj rođen 1974., kao i da obzirom na posljedice koje trpi u vidu zaostali povremenih bolova s unutarnje strane desnog koljena i „škljocanje“ u koljenu kod određenih pokreta koljenom, ne može kleknuti, otežano izvodi čučanj , tužitelju smislu čl. 1100 ZOO-a pripada pravična novčana naknada u iznosu od 995,42 eura.

S obzirom na duljinu i intenzitet fizičkih bolova (jaki bolovi 2 dana, srednji jaki bolovi 10 dana, slabi bolovi 3 mjeseca kumulativno), lokalitet ozljeda (desno koljeno) te popratne tegobe u vidu fizikalne terapije, ovaj sud smatra da mu u smislu čl. 1100 ZOO -a po toj osnovi pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.654,48 eura.

S obzirom na trajanje i intenzitet straha (primarni strah je bio jakog intenziteta i kratkotrajan (u trenutku samog događaja). Sekundarni strah jakog intenziteta trajao je 1 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, manjeg intenziteta 8 tjedana kumulativno) ,ovaj sud smatra da mu u smislu čl. 1100 ZOO-a po toj osnovi pripada pravična novčana naknada u iznosu od 291,99 eura.

14.Slijedom svega navedenoga, tužitelju bi na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti pripadala pravična novčana naknada s osnova neimovinske štete iznos od 3.941,89 eura. Valja napomenuti da je u pravu tuženik kada navodi da inflatorna kretanja ne predstavljaju poseban vid štete, no sud uzima u obzir prilikom ocjene visine naknade sve okolnosti iz članka 1100 ZOO-a, polazeći od cilja i svrhe zakonskih odredbi o naknadi neimovinske štete uvažavajući pravna shvaćanja VSRH za određivanja visine pravične novčane naknade neimovinske štete.

15. Kako je tužitelju u mirnom postupku s osnova povrede prava osobnosti , koja je predmet ovog postupka, iznos od 2.300,00 eura (iznos od 315,00 eura odnosi se na imovinsku nematerijalnu štetu koja nije predmet ovog postupka), tužitelju je dosuđen daljnji iznos od 1.641,89 euro eura na ime naknade neimovinske štete. U preostalom dijelu tužbeni zahtjev valjalo je odbiti kao previsoko postavljen.

16. U odnosu na kamatu valja reći da je ista dosuđena temeljem čl. 29. st. 1. i čl. 1103. ZOO-a tekuća od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (preslika povratnice s lista 16 spisa), imajući i u vidu da je prema nalazu vještaka liječenje tužitelja dovršeno 2023 ., dakle prije podnošenja zahtijeva.

17. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st 2. Zakona o parničnom postupku, a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH,123/08, 57/11, 25/13, 89/14,- Odluka USRH, 70/19, 80/22 - dalje ZPP), jer je tužitelj uspio sa 22% zahtjeva u postupku. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora i važećom odvjetničkom tarifom („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22;138/2023 - dalje:OT) vrijednosti predmeta spora (7.539,62 eura). Priznati trošak sastoji se od: sastava tužbe-100 bodova (tbr. 7/1 OT), sastava podneska od 2. rujna 2025. -100 bodova(8/1OT), sastava podnesaka od 30 travnja 2025., 17. listopada 2025., 30. listopada 2025., 18. prosinca 2025.-25 bodova za svaki(8/4 OT), zastupanje na ročištima dana 14. travnja 2025., 16. prosinca 2025. i 23. siječnja 2026. -100 bodova za svako(9/1 OT), što uvećano za vrijednost boda i trošak PDV-a iznosi 1.500,00 eura. Kako je tužitelj uspio u sporu sa 22% valjalo mu je dosuditi trošak u iznosu od 330,00 eura. Naime, tužitelj je uspio s osnovom tužbenog zahtjeva u omjeru od 100%, a s visinom u omjeru od 22%, što ukupno te dijeljeno sa 2 (osnova i visina) daje uspjeh tužitelja u sporu u omjeru od 61% , tuženik je uspio u pogledu visine sa 39% za koji postotak uspjeha valja umanjiti uspjeh tužitelja, zbog čega ima pravo na omjer troška od 22% koji iznos predstavlja postotak u kojem će sud tužitelju priznati naknadu troškova koji su mu osnovano nastali u tijeku ove parnice. Tužitelju je dosuđen i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 350,00 eura, pa ukupni trošak tužitelja iznosi 680,00 eura. Tužitelju nije dosuđen trošak pristojbe na tužbu jer je isti oslobođen plaćanja pristojbe u ovom postupku temeljem članka 11 stavak 1 točka 2 Zakona o sudskim pristojbama. Kamata na parnični trošak dosuđena je temeljem čl. 29. st.1. i 2. ZOO-a.

18. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, dana 27. veljače 2026.

Sutkinja:

Vanda Mostovac,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste, putem ovog suda na nadležni županijski sud, u 4 istovjetna primjerka za sud i stranke.

DNA:

- pun. tužiteljice

- tuženiku