REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

[adresa]

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Župančić Ukropina, prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste AS, uz sudjelovanje zapisničara Ljiljane Novosel, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika FS, radi djela prekršaja iz članka 10. točka 3. kažnjivo po članku 22. stavak 5. ("Narodne novine" br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), povodom optužnog prijedloga PUZ-a, VII. Policijske postaje Klasa: 211-07/25-5/34150 od 13. siječnja 2026., nakon ispitivanja okrivljenika u žurnom prekršajnom postupku, temeljem članka 221. i 222. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), u odsutnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja temeljem čl.179.st.1., 2. i 3. PZ-a objavio je i

presudio

Okrivljeni FS, sin A, djevojačko prezime majke CS, rođen **.**.1991. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s adresom stanovanja u [adresa], državljanin RH, SSS, po zanimanju monter centralnog grijanja i klimatizacije, zaposlen: Hrvatskim šumama d.d., s mjesečnim primanjima od 1.500,00 eura, neoženjen, bez djece, prekršajno ili kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi prekršajni ili kazneni postupak.

I Temeljem članka 183. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona

kriv je

što je 26. prosinca 2025. oko 16:11 sati u Zagrebu, na adresi [adresa], u stanu počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje majke CS, r. **.**.1955., a koja je osoba starije životne dobi, na način da joj se u kuhinjskom prostoru obratio riječima: "izađi van, ne mogu te gledati, ne mogu te smisliti, želim jesti u miru", a kada mu je ista rekla da će pozvati policiju, obratio joj se riječima: "zalijepit ću te za krevet da se više nećeš ustati!", što je kod CS izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva,

• dakle, počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu majke kao osobe starije životne dobi što je kod nje izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva,

• čime je počinio prekršaj opisan u članku 10. točka 3. i kažnjiv po članku 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

pa mu se temeljem citiranih propisa uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona izriče

NOVČANA KAZNA

u iznosu od 939,82 € (devetsto trideset devet eura osamdeset dva centa)

Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona okrivljenom se uračunava vrijeme za koje je bio lišen slobode i to vrijeme uhićenja od 13. siječnja 2026. u 15:35 sati do 13. siječnja 2026. u 19:00 sati, kada je rješenjem ovog suda pušten na slobodu kao 1 (jedan) dan zatvora, odnosno kao 39,82 € (trideset devet eura osamdeset dva centa) novčane kazne tako da se izjednačava 1 (jedan) dan lišenja slobode u vezi prekršaja sa 1 (jednim) danom zatvora odnosno sa 39,82 € (trideset devet eura osamdeset dva centa) novčane kazne, pa okrivljeni ima za platiti preostali iznos od 900,00 € (devetsto eura) novčane kazne.

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljeni je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 2 (dva) mjeseca po pravomoćnosti ove presude. Temeljem čl.152.st.3. i čl. 183.st.2. PZ-a, ukoliko okrivljeni u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. U protivnom postupit će se prema odredbi čl.34. Prekršajnog zakona.

II Odbija se prijedlog tužitelja za primjenom zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji.

III Temeljem čl.139.st.3. PZ-a i u svezi čl.138.st.2.toč.3a PZ-a, okrivljeni je dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 70,00 € (sedamdeset eura) u roku od 2 (dva) mjeseca po pravomoćnosti presude putem priložene uplatnice. U protivnom, temeljem čl.43. Zakona o izmjenama i dopunama PZ-a postupit će se sukladno čl.152.PZ-a.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, VII. Policijska postaja Zagreb, podnijela je optužni prijedlog, protiv okrivljenog radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljeni je u svojoj obrani iskazao da je točno da je 26. prosinca 2025. oko 16:00 sati bio na adresi u [adresa] gdje inače ima prijavljeno prebivalište, a na toj adresi stanuje njegova majka, očuh i brat. Sa bratom je tada bio u boravku i mama je nešto stavila kuhati i otišla leći. Osjetili su smrad paljevine i kada je došao u kuhinju, sve je bilo puno dima. Skoro se zapalio stan. Otišao je kod mame u njenu sobu i pitao ju kako može otići leći ako je nešto stavila kuhati, da se sve moglo zapaliti na što mu je ona odgovorila da je to njezin stan i da ga može zapaliti ako hoće, a kad ću okrivljeni imati svoj, neka radi što hoću. Tom prilikom su se porječkali jer se zapravo uplašio što se moglo dogoditi pa je u tom bijesu povisio ton na nju. Nije joj rekao da će je zalijepiti za krevet već da nije normalna, što je mogla napraviti. U takvom stanju, uzeo je stvari i otišao. Okrivljeni je napomenuo da kod majke dolazim povremeno na nekoliko dana jer ustvari živi sa djevojkom, a mama je zapravo psihički bolesna osoba i u zadnje vrijeme ima problem i sa alkoholom. Očuh je pak teško bolestan, na samrti jer je onkološki bolesnik. S obzirom na takvu situaciju, majka zna izmišljati neke situacije. Nakon ovog događaja su u dobrim odnosima jer i dalje odlazi k njoj obzirom da je očuh tako loše i prima palijativnu skrb. Zapravo nije niti znao da je zvala policiju niti mu je još jasno kako je mogla ovakve stvari staviti njemu na teret. Okrivljeni je naveo da očuh ima želju biti pokopan u BiH i da je otišao na policiju provjeriti ima li nečeg protiv njega jer je otišao sa adrese u vrijeme ovog događaja pa mu je brat kasnije rekao da je majka zvala policiju, a on je tada otišao. Ne zna što bi rekao na ovu situaciju. Na upit suda ima li okrivljeni saznanja da bi njegova majka ikada podnosila prijavu policiji protiv oca, posebno u vrijeme ovog događaja isti je iskazao da o ovom događaju ne zna, ali je ranije znala za svašta prijavljivati očuha. Predložio je da se i mama sasluša i po potrebi ih se suoči, a da može se saslušati i brat KS s iste adrese. Predstavnik tužitelja nije imao primjedbi niti pitanja za okrivljenog, a na upit suda predstavniku tužitelja ima li saznanja iz kojeg razloga se u obrazloženju optužnog prijedloga i izvješću o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji spominje muž žrtve koji ide prema njoj s nožem, isti je iskazao da o tome nema saznanja, ali je moguće da je dojava bila takva pa su tako kolege evidentirali no po dolasku na adresu je očito utvrđeno drugačije stanje.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, izvješće o uhićenju, zapisnik o ispitivanju svjedokinje, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika PE za okrivljenika iz koje je utvrđeno da isti do sada nije kažnjavan te je u svojstvu svjedoka neposredno saslušao žrtvu nasilja u obitelji CS, svjedoka KS, policijsku službenicu RS na okolnost zaprimljene dojave o nasilju u obitelji te policijskog službenika IS na okolnosti utvrđenog stanja na mjestu događaja.

4. Na pročitano stranke nemaju primjedbi. Okrivljeni stavlja primjedbu samo na iskaz svjedokinje navodeći da nije točno da bi počinio nasilje u obitelji na štetu majke, da su sada u dobrim odnosima i da je ista psihički bolesna i nestabilna i ima problem s alkoholom te je očito to razlog ovakve njene izjave.

5. Žrtva nasilja u obitelji CS je na raspravi kod ovog suda iskazala da se 26. prosinca 2025. oko 16:00 sati nalazila u svom stanu u [adresa] gdje živi sa suprugom i dva sina. Suprug je onkološki bolesnik kao i ona s time da je sada u bolnici i zapravo na samrti. Ona ima problem i sa koljenima i teško se kreće pa često bude zbog bolova razdražljiva. U odnosu na predmetni događaj ipak misli da je 90% banalna situacija gdje nije trebala policija intervenirati, no slijed je bio takav da je stavila kuhati kompot, a kako joj je bilo loše, otišla je leći i zbog toga se lonac zapalio. Njezin sin FS je bio u drugoj sobi i kada je shvatio što se događa uletio je u kuhinju i počeo odmah vikati, a i inače je "kratkog fitilja". Došao je k njoj u sobu i počeo galamiti da šta stavlja nešto kuhati ako ne može na to paziti, na što mu je rekla neka ju pusti na miru. On je nastavio prigovarati i rekla mu je da će pozvati policiju. Dok je zvala policiju, htio joj je uzeti telefon, no linija je ostala otvorena. Sve to nije dugo trajalo i ona je službenici putem telefona rekla da nema potreba da itko dolazi, da se radi o nesporazumu, no službenica je navela da će ipak poslati službenike da s njima malo popričaju. Žrtva je dalje navela da ne može reći da je njezin sin FS loš čovjek. On je radišan, no da svatko od nas ima mane, ali je činjenica da lako plane, a kako je ona bolesna, sve ju pogađa. Ne želi da se njenom sinu nešto loše dogodi, ali misli da je za njih bolje da ne komuniciraju. Ima dana kada je sve u redu, ali ima dana kad se ne mogu podnijeti. Ova financijska kriza također utječe na njih. Na upit suda može li svjedokinja pobliže opisati osjećaj uznemirenosti ukoliko je istoga bilo ista je navela da je bila uznemirena već time što je okrivljeni vikao na nju, a nije joj dobro, ali svega ovoga nije trebalo u smislu da njen sin tako burno reagira, a i da je ona možda ishitreno pozvala policiju, više iz razloga što se osjeća bolesno i nemoćno. Na upit suda je li svjedokinja ikada imala problema s alkoholizmom ista je iskazala da je kao mlada imala taj problem, međutim liječila se. Sada s obzirom na bolesti i lijekove koje troši, već dugo vremena ne konzumira ništa od alkohola. Na upit suda je li svjedokinja prilikom poziva policiji spominjala da muž ide prema njoj noseći nož ista je iskazala da to nije rekla. Njezin suprug ne može sam niti do WC-a, a kamoli da bi prijetio nožem. Nije joj poznato otkuda taj navod te je napomenula da je sa drugim sinom u jako dobrim odnosima i on suprugu i njoj puno pomaže za razliku od FS.

6. Svjedok KS je iskazao da se 26. prosinca 2025. oko 16:00 sati nalazio na adresi u [adresa], gdje živi s roditeljima i bratom. Brat i mama imaju uobičajen odnos pri čemu misli da se povremeno porječkaju, ali nikada do te mjere da bi brat bio nasilan prema bilo kome. Tom prilikom je mama stavila kuhati kompot, no kako je bolesna, otišla je prileći i zaboravila na njega pa je izgorio lonac. Tu se brat uplašio pa je vjerojatno iz tog razloga malo vikao na mamu riječi je li normalna, da je mogla kuću zapalit i slično. To ništa nije bilo takvog intenziteta da je trebala dolaziti policija. Prije bi rekao da je mama ishitreno reagirala jer mu je rekla da ne viče na nju obzirom da joj nije bilo dobro, ali brat je bio uzrujan jer se zapravo uplašio požara. Svjedok je dalje iskazao da su svi dosta pod stresom zbog financijske situacije, a i zbog činjenice da su oba roditelja teško bolesna. Na upit suda ima li svjedok saznanja da bi okrivljeni prijetio majci kakvim fizičkim nasiljem isti je iskazao da to nije čuo, da je samo vikao zbog tog zapaljenog lonca i dima koji je nastao. Na upit suda ima li svjedok saznanja o načinu na koji je žrtva prijavila nasilje policiji svjedok je naveo da, kad je majka nazvala, upravo je ustao sa kreveta, no policija nije odmah došla pa je mama nazvala nakon 15-tak minuta ponovno i rekla službenici da ne treba policija dolaziti, da se sve smirilo, ali policajci su vjerojatno već krenuli prema njima. Na upit suda ima li svjedok saznanja da bi njegova majka prilikom prijave policiji spominjala supruga koji nosi nož svjedok je začuđeno odgovorio da to nije čuo i da nema logike jer je otac jako lošeg zdravstvenog stanja i nikakvog noža nije bilo te je dalje iskazao da se sa bratom dobro slaže, ali su i brat i majka eksplozivni.

7. Policijska službenica RS je navela da nema neposrednih saznanja o događaju od 26.12.2025. Tada je radila na poslovima pomoćnika šefa smjene kada je od OKC zaprimljena dojava o mogućem nasilju u obitelji na adresi [adresa] u [adresa]. Prema toj dojavi na mjesto događaja upućeni su kolege NS i vj. JS. Prema tome drugih saznanja nema. Na izričit upit suda je li svjedokinja razgovarala neposredno sa žrtvom nasilja u obitelji ista je iskazala da nije. Na upit ima li svjedokinja saznanja i sjeća li se kako je glasila dojava ista je iskazala da se zbog proteka vremena ne sjeća sadržaja dojave.

8. Svjedok IS je na raspravi kod ovog suda iskazao da se ne sjeća okrivljenika ali se sjeća intervencije po kojoj je postupao 26. prosinca 2025. kada je sa vježbenikom JS upućen na adresu u [adresa], F [adresa] zbog sumnje u počinjenje prekršaja nasilja u obitelji. Po dolasku okrivljenik nije zatečen, ali je svjedok zatekao žrtvu, majku okrivljenika CS koja je ležala na krevetu i rekla da je imala sukob sa sinom, tj. okrivljenikom oko nekog izgorenog kompota u smislu da mu je prigovorila što je dopustio da kompot zagori na što je on povisio ton i rekao da ga pusti na miru da jede, a kada mu je žrtva rekla da će pozvati policiju, da je on na to odgovorio da će ju zalijepiti za krevet da se više nikada neće ustati. Svjedok je dalje iskazao da je gospođa navela da je jako bolesna i djelovala mu je uznemireno. Na upit je li bilo još nekog u stanu, svjedok je iskazao da je bio i otac okrivljenika koji je ležao na krevetu, a kasnije je došao i brat okrivljenika no da ne može reći je li on bio u kući ili vani jer su oni bili u dnevnom boravku kada se on pojavio u istoj prostoriji. Na upit suda sjeća li se svjedok kako je glasila dojava o nasilju u obitelji isti je iskazao da se zbog proteka vremena i brojnosti intervencija toga detalja ne sjeća te se naknadno prisjetio da se radilo o dojavi da muškarac napada ženu, ali se ne sjeća detalja. Okrivljeni nije imao pitanja niti primjedbi na iskaz svjedoka te je naveo da je sa majkom sve riješio, da su u dobrim odnosima i da je ovo gubljenje vremena, da je u vrijeme događaja malo povisio ton, ali nikako ne u smislu da bi išta nasilno učinio majci te je ponovio da nije on taj kome je zagorio kompot već majka, a on se uplašio da je mogla zapaliti stan.

9. Na temelju obrane okrivljenika koji je poricao počinjenje prekršajnih djela kao i na temelju provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud smatra utvrđenim da je okrivljeni počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret optužnim prijedlogom.

10. Sud je obranu okrivljenika ocijenio kao usmjerenu izbjegavanju prekršajne odgovornosti za počinjenje djela prekršaja koje mu je stavljeno na teret optuženjem i neuvjerljivu dok je iskaze žrtve i svjedoka KS ocijenio nedosljednima, pristranima i previše podudarnima pa time neuvjerljivim i nevjerodostojnim tijekom saslušanja kod ovog suda i to posebno iskaz brata okrivljenika KS. Iz obrane okrivljenika i saslušanih svjedoka sud je uočio životnu nelogičnost da bi isti bili toliko podudarni, poput naučenog teksta jer se iskaz svjedoka čak u rečeničnom slijedu i izričaju toliko podudara sa obranom okrivljenika da je time kod suda djelovalo nevjerodostojno i neuvjerljivo. Nadalje, žrtva nasilja u obitelji je zvala policiju, no ističe da joj je, tijekom njezinog pokušaja da prijavi nasilje, okrivljeni pokušao uzeti mobitel ali "je linija bila otvorena" pa je tijekom tog poziva rekla policijskoj službenici da nema potrebe za intervencijom. Međutim, navedeno ne proizlazi iz iskaza saslušane svjedokinje policijske službenice koja je zaprimila dojavu. Nadalje, sudu je nelogično da bi, u slučaju ovakvog razvoja događaja, žrtva zvala policiju, zatim rekla da nema potrebe da dolaze, ali kada su policijski službenici ipak stigli na adresu žrtve i tijekom prikupljanja obavijesti, ista pred policijom navodi da je došla u sukob sa okrivljenikom, da joj je izgovorio riječi koje mu se stavljaju na teret, da je ona bolesna i da ju je cijeli događaj uznemirio. Tijekom neposrednog saslušanja pred ovim sudom, žrtva pak nije uopće ponovila te riječi, više je opisivala karakterne osobine okrivljenika, navela je da je „kratkog fitilja“, da je i ona možda ishitreno zvala policiju što sud tumači kao potrebu majke da zaštiti okrivljenika, pokušaj da se ublaži cijeli događaj nakon smirivanja situacije. S druge strane, svjedok KS navodi da je majka zvala policiju, da je brat otišao nakon galame, te da je žrtva nakon 15 minuta ponovo zvala policiju da im kaže kako nema potrebe da dolaze, ali su valjda već bili na putu prema njima. U tom slučaju da je žrtva doista nakon čak 15 minuta i odlaska okrivljenika sa adrese te prestanka uznemiravanja navela policiji da nema potrebe za njihovom intervencijom, pa ipak na zapisniku svejedno opisala policijskim službenicima događaj kako je to navedeno u činjeničnom opisu, sud tumači na način da smatra da je do počinjenja nasilja došlo, da se žrtva, koja je evidentno starija i bolesna osoba, uznemirila te da su na taj način ostvarena sva obilježja predmetnog djela prekršaja. Obrana okrivljenika i iskazi svjedoka se slažu oko navoda da je majka nešto stavila kuhati i da je otišla leći uslijed čega je izgorjelo jelo, no iz obrane okrivljenika i iskaza saslušanih svjedoka jasno proizlazi da je okrivljeni vikao na majku kao što je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno i da je žrtva, majka okrivljenika osoba starije životne dobi i teško narušenog zdravlja bila očito dovoljno uznemirena da zatraži pomoć policije. Ove okolnosti proizlaze i iz iskaza saslušanog policijskog službenika koji je naveo da je po dolasku na adresu zatekao žrtvu kako leži u krevetu i koja mu je djelovala uznemireno te da je na temelju prikupljenih obavijesti procijenio kako ima elemenata djela prekršaja nasilja u obitelji kako je to opisano u optužnom prijedlogu. To što majka, kako i ona sama kaže, sve intenzivnije proživljava, sudu je logično jer se radi o starijoj osobi i teško bolesnoj osobi pa ista po više kriterija pripada vulnerabilnoj skupini prema kojoj je potreban još taktičniji pristup, povećano razumijevanje i senzibilitet. To što je žrtva u mladosti liječena od alkoholizma, kako okrivljeni skreće pozornost, a ista sama potvrđuje, ne znači da se prema njoj treba odnosi bez poštovanja ili da zaslužuje nasilničko ponašanje i uznemiravanje. Sud je mišljenja da je do počinjenja djela došlo zbog zagorjelog jela, ali i zbog odnosa između okrivljenika i žrtve koji očito nije smiren i razumijevajući. Iz obrane oba saslušana svjedoka: majke i brata okrivljenika, proizlazi da su i žrtva i okrivljeni osobe sličnog temperamenta uslijed čega okrivljeni lako plane, ima "kratki fitilj", a majka isto tako "ishitreno" reagira međutim, to nikako nije razlog niti opravdanje da osoba pogotovo muškog roda i u naponu snage, viče na svoju majku kao stariju i teško bolesnu što za posljedicu ima njezinu uznemirenost i osjećaj povrede dostojanstva do te mjere da ima potrebu tražiti zaštitu policijskih službenika. U tom smislu valja okrivljeniku uputiti društveni prijekor u odnosu na njegov postupak. Ipak, sud ne može ne uvažiti i činjenicu da smo doista karakterno svi različiti, da okrivljeni živi sa dvoje starijih i teško bolesnih roditelja, da je moguće da se doista u navedeno vrijeme uplašio mogućeg požara, da živi u teškim okolnostima, uslijed čega je reagirao prema majci vičući joj da nije normalna i zašto nešto stavlja kuhati ako ne može na to paziti, da mu se makne, da ju ne može gledati. Sve su to životne situacije i reakcije koje je sud također dužan uzeti u obzir prilikom utvrđivanja postojanja odgovornosti i podredno odlučivanja o vrsti i mjeri sankcije. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim za počinjenje djela prekršaja iz čl. 10. toč. 3. kažnjivo po čl. 22.st.5. Zakona o zaštiti od nasilja, ali je sve navedene okolnosti uzeo u obzir kod donošenja odluke o sankciji.

11. Za navedeno djelo prekršaja propisana je novčana kazna u iznosu od 1.700,00 eura ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.

12. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne, sud je uzeo u obzir sve okolnosti propisane odredbom čl. 36. Prekršajnog zakona te je okrivljeniku kao olakotno cijenio činjenicu da isti do sada nije kažnjavan, da se s majkom pomirio, da je priznao da je vikao na nju te okolnosti pod kojima je došlo do počinjenja djela dok otegotnih okolnosti sud nije našao. Uzimajući sve navedeno u obzir, sud je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu ispod zakonom propisanog minimuma, u iznosu koji smatra primjerenim stupnju njegove odgovornosti, načinu počinjenja djela, svim okolnostima slučaja te osobnim i imovinskim prilikama okrivljenika te da će se ovako izrečenom novčanom kaznom ostvariti svrha specijalne i generalne prevencije. U ovako izrečenu kaznu, sud je okrivljenom uračunao vrijeme za koje je isti bio lišen slobode u vezi prekršaja na način da je izjednačio jedan dan lišenja slobode sa 39,82 eura novčane kazne pa je okrivljeniku ostalo za platiti 900,00 eura novčane kazne s time da, ukoliko u roku koji mu je za to ostavljen, plati dvije trećine ovako izrečene kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cijelosti.

13. Sud je odbio prijedlog tužitelja za primjenom zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji budući da je odredbom članka 51. Prekršajnog zakona propisano je: "Svrha je zaštitnih mjera da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja.", dok je odredbom članka 51a istog zakona propisano: "Zaštitna mjera ne smije se izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti." U konkretnom slučaju valja navesti da tužitelj ničim nije potkrijepio opravdanost primjene zaštitne mjere odnosno na temelju čega zaključuje da stupanj opasnosti okrivljenog tolika da bi opravdao primjenu zaštitne mjere posebice imajući u vidu da je iz stanja spisa utvrđeno da su se okrivljeni i žrtva izmirili, da okrivljeni redovito obilazi i pomaže roditelje, pa time i žrtvu, koji su teško bolesni i potrebna im je pomoć i skrb. Sud je mišljenja da jedan izolirani incident nakon kojeg su se odnosi ustalili ne opravdava i nije svrsishodna za primjenu navedene zaštitne mjere slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II.) izreke ove presude.

14. U odnosu na odluku o troškovima prekršajnog postupka, sud je okrivljenika obvezao na plaćanje istih u iznosu koji je određene obzirom na složenost i trajanje postupka u smislu provođenja više dokaznih radnji i ročišta pri čemu je uzeo u obzir njegove osobne i imovinske prilike.

Zagreb, 27. veljače 2026.

Zapisničar

Viša sudska savjetnica, specijalist

Ljiljana Novosel, v.r.

AS, v.r.

Sutkinja

Maja Župančić Ukropina, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik, tužitelj, te osobe navedene u čl.192.st.1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku ove presude Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, na adresu [adresa], bez naplate pristojbe.