Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

Poslovni broj: P-198/2021-76

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785 po sucu Ivi Graovac kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari LZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Dražanu Crnkoviću odvjetniku iz ZOU Dražan Crnković & Alen Pešušić iz Zagreba, protiv tuženika VZ iz [adresa], zastupan po punomoćnici EZ odvjetnici iz [adresa], uz sudjelovanje umješača na strani tuženika NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku EZ odvjetnici iz [adresa], radi osnivanja prava služnosti prolaza, nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane dana 13. siječnja 2026. u nazočnosti tužiteljice LZ osobno, punomoćnika tužiteljice Dražana Crnkovića odvjetnika iz Zagreba, tuženika GZ osobno, umješača na strani tuženika NZ i punomoćnika tuženika i umješača na strani tuženika EZ odvjetnice iz [adresa], te potom donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom dana 27. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da na nekretnini zk.č.br. 2637/3 dvorište u [adresa] površine 255 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], kao poslužnoj nekretnini, postoji pravo služnosti prolaza u korist povlasne nekretnine zk.č.br. 2637/2 kuća i dvorište u [adresa] površine 152 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]. Pravo služnosti prolaza ovlašćuje svagdašnje vlasnike povlasne nekretnine koristiti poslužnu nekretninu kao kolnik za motorna vozila, zapregu, bicikl i druga prijevozna sredstva te za prolaz pješice na dijelu zk.č.br. 2637/3 dvorište u [adresa] površine 255 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] od postojeće kapije do ulaza u kuću na nekretnini zk.č.br. 2637/2 kuća i dvorište u [adresa] površine 152 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], a na skici izvednog stanja omeđeno točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I- J-K-A u površini 62 m2 (priloženoj uz tužbu)

II. Tužiteljica se ovlašćuje u zemljišnim knjigama temeljem ove presude ishoditi pravo stvarne služnosti prolaza opisanog u točki I. , kao teret na nekretnini zk.č.br. 2637/3 dvorište u [adresa] površine 255 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina].

Ill. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi parnični trošak u iznosu od 2.991,07 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja do isplate po stopi određenoj uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je po punomoćniku podnijela tužbu ovome sudu protiv tuženika radi osnivanja prava služnosti prolaza.

2. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa] površine 152 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], a tuženik je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] površine 255 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]. Prednik tužiteljice, HZ stekao je vlasništvo k. č. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa] površine 152 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] temeljem Kupoprodajnog ugovora zaključenog dana 24.02.1998.g. s prodavateljem ĆZ (Markov) iz [adresa], L 23 (otac IZ od koje je tuženik stekao vlasništvo nekretnine), a potom je tužiteljica stekla vlasništvo cjelokupne čestice od HZ, na način da je sada vlasnica u 1/1 dijela predmetne čestice.

3. U tužbi dalje navodi da je spomenutim Kupoprodajnim ugovorom od 24.02.1998.g., u točki I. kupac kupio i pravo korištenja prolaza na k. č. br. [katastarska čestica] i to od postojeće kapije do ulaza u kuću, pa tužiteljica preko pravnih prednika od zaključenja citiranog ugovora koristi navedeni prolaz nesmetano već dvadeset i tri godine, a kako bi pristupila svojoj nekretnini, zk.č.br. 2637/2 kuća u [adresa] površine 152 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina].

4. Da tužiteljica ima pravo služnosti prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] površine 255 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] koja je u vlasništvu tuženika, da bi pristupila nekretnini 2637/2 kuća u [adresa] površine 152 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] koja je u njezinom vlasništvu proizlazi iz spomenutog Kupoprodajnog ugovora od 24.02.1998.g. zaključenog između ĆZ i HZ FZ gdje je u članku 1. navedeno "te pravo korištenja prolaza na k. č. br. [katastarska čestica] i to od postojeće kapije do ulaza u kuću”. Također je u postupku kod ovog suda pod oznakom predmeta P-809/01 po tužbi prednice tuženika IZ, u točki 2. bilo navedeno da su tuženici kupili i pravo korištenja prolaza na k. č. br. [katastarska čestica] i to od postojeće kapije do ulaza u kuću.

5. Tužiteljica u podnesenoj tužbi ističe da je preko svojih pravnih prednika od 1998. pa do dana podnošenja tužbe, tj. 27. travnja 2021. u posjedu prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] i to od kapije na k. č. br. [katastarska čestica] do ulaza u kuću tužitelja na k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Navedeni prolaz je tužiteljica sa svojim suprugom koristila na način da bi automobilom, kombijem ili kamionom pristupila svojoj kući kako bi ukrcali šutu i istu odvezli, kako bi dovezli ili odvezli građevinski materijal i druge svari koje bi odložili u kući kao skladištu. Osim toga svoju kuću je u 2008. godini iznajmila PZ kao vlasnici [obrt], te je ona u istoj obavljala knjigovodstvenu djelatnost i kući je pristupala upravo preko naprijed citiranog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina].

6. Obzirom da je tužiteljica posljednji mirni posjednik prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] od kapije do ulaza u kuću tužiteljice na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], to je temeljem čl.229. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stekla pravo služnosti temeljem dosjelosti. Stoga je tužiteljica podnijela tužbu ovome sudu radi utvrđenja da na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] površine 255 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužnoj nekretnini, postoji pravo služnosti prolaza u korist povlasne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa] površine 152 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje ovlašćuje svagdašnje vlasnike povlasne nekretnine koristiti poslužnu nekretninu kao kolnik za motorna vozila, zapregu, bicikl i druga prijevozna sredstva te za prolaz pješice na dijelu zk.č.br. 2637/3 dvorište u [adresa] površine 255 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od postojeće kapije do ulaza u kuću na nekretnini zk.č.br. 2637/2 kuća i dvorište u [adresa] površine 152 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na skici izvednog stanja omeđeno točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-A u površini 62 m2 (priloženoj uz tužbu).

7. Tuženik po punomoćniku u odgovoru na tužbu navodi kako je nesporno između stranaka da je tužiteljica vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa], površine 152 m2. Također, nesporna je činjenica i da je tuženik vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] površine 255 m2. Međutim, pored navedene nekretnine tuženik je vlasnik i još jedne susjedne čestice, kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 11 A i dvorište u [adresa], površine 91 m2, upisao u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj nekretnini je za korist tužiteljeve nekretnine uknjiženo pravo služnosti prolaza u širini od 2 m.

8. Tuženik dalje navodi da je potpuno neodlučan navod tužiteljice o kupnji prava prolaza od postojeće kapije do ulaza u kuću, budući je toč. 5. navedenog ugovora prednik tužiteljice ugovorio da će vlasniku kč. br. [katastarska čestica] dati suglasnosti za gradnju kojom će zatvoriti postojeći prolaz pod uvjetom da se FZ otvori novi prolaz iz [adresa] uz njegovu kuću u širini od 2 m2. Dakle, svrha i smisao, te namjera niti tadašnjeg prodavatelja, a niti prednika tužitelja kao kupca nije bila da vlasnik tužiteljeve nekretnine ima prolaz preko kč. br. [katastarska čestica], već da se za njegovu korist uspostavi prolaz iz [adresa] preko kč. br. [katastarska čestica] u širini od 2 m, što je i učinjeno te je na teret kč. br. [katastarska čestica] i uknjiženo u zemljišnim knjigama pravo služnosti prolaza. Stoga, niti je to bila volja ugovornih strana, a niti postoji zakonska osnova za uspostavljanje služnosti u ovom parničnom postupku, budući za korist tužiteljeve nekretnine postoji već uspostavljeno i osnovano pravo služnosti prolaza, na koji način nekretnina tužitelja ima pravo na prikladnu i manje teretnu vezu do svoje nekretnine. Prema odredbi čl. 224. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nužni prolaz preko neke nekretnine može osnovati sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine samo ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze sa javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnu nekretninu, uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine.

9. Obzirom da je iz zk. izvatka za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljivo da za korist predmetne tužiteljičine nekretnine već ima osnovano pravo služnosti prolaza u širini od 2 m, to je evidentno da tužba tužiteljice nema osnova, a također ista je protivna i volji ugovornih stana pri stjecanju nekretnina od strane prednika tužiteljice. Nadalje, tuženik navodi da je nekretnina tužiteljice ruševna, neuseljena nekretnina, koja nije ni u kakvoj funkciji, pa se postavlja pitanje pravnog interesa tužiteljice za pokretanje ovog postupka uopće, a posebno kraj činjenice da ima uknjiženo pravo služnosti na drugoj nekretnini. Također, isti ne mogu niti biti u posjedu prava stvarne služnosti kolnog prolaza jer tehnički nikada nisu niti mogli prevoziti preko nekretnine tuženika, budući nisu niti mogli automobilom ili drugim prijevoznim sredstvima doći na svoju nekretninu. Također, tužiteljica niti njezin pravni prednik ne žive u predmetnoj nekretnini, niti su ikada živjeli, pa nisu niti koristili nekretninu tuženika u svrhu provoza.

10. Tuženik ističe kako se prema odredbi čl. 188. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima služnosti mogu osnovati sadržaja koji je moguć. Prema odredbi čl. 175. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima svaka služnost mora imati razumnu svrhu. U konkretnom slučaju se uopće ne može niti raditi o služnosti, jer tehnički nije moguća, a niti može imati "razumnu svrhu" prelaska preko nekretnine tuženika. Dakle, tužiteljica ovom tužbom pod "krinkom" služnosti pokušava oduzeti dio nekretnine tuženiku. Ustanovljavanje druge služnosti izvan već osnovane grubo vrijeđa osnovna vlasnička prava tuženika kao i pravo da raspolaže svojom imovinom. Zbog svega iznijetog, obzirom da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za ustanovljavanje služnosti kako to tužiteljica traži, tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te predlaže sudu da odbije tužiteljicu s tužbenim zahtjevom.

11. U očitovanju na navode iz odgovora na tužbu tužiteljica čini nespornim da je tuženik vlasnik i susjedne čestice k. č. br. [katastarska čestica] kuća br. 1A I dvorište u [adresa] površine 91 m2 upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]. Na toj nekretnini uknjiženo pravo služnosti prolaza u širini od 2 metra u korist tužiteljičine nekretnine. Međutim, to pravo služnosti prolaza se ne vrši, te isto nije ni moguće vršiti obzirom na činjenicu da zk.č.br. 2637/1 u cijelosti predstavlja građevinu ( dakle, bez dvorišta preko kojeg bi se moglo prolaziti), a što je razvidno iz skice izrađene po ovlaštenom geodetu koja je priložena uz tužbu. Priznaje da se tuženik kao vlasnik zk.č.br. 2637/1 obvezao otvoriti novi prolaz iz [adresa] uz njegovu kuću u širini od 2 m, međutim, ni protekom dvadesetak godina tuženik navedeno nije ispoštovao, niti je poznato kada će, te tužiteljica do ulaza u svoju kuću na zk.č.br. 2637/2 pristupa isključivo putem preko zk.č.br. 2637/3 KO [katastarska općina], te navedeno čini dugi niz godina, već dvadeset i tri godine, od trenutka kada je 1998.g. njezin suprug kupio navedenu kuću. U ovom trenutku, kao ni u zadnjih dvadeset tri godine, do nekretnine u vlasništvu tužiteljice nema nikakve druge veze sa javnim putom osim prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Tužiteljica nema drugog pristupa do kuće u svojem vlasništvu, osim predmetnog prolaza preko zk.č.br. 2637/3 KO [katastarska općina].

12. U podnesku od 22. listopada 2021. tuženik je izvijestio sud da isti više nije vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] u odnosu na koju nekretninu je usmjeren tužbeni zahtjev za osnivanje prava služnosti prolaza. Stoga tuženik ne može biti niti pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari, budući nije vlasnik nekretnine na teret koje se traži osnivanje prava služnosti prolaza. Osim toga, novi vlasnik izvršio je uklanjanje građevine sa k. č. br. [katastarska čestica] na kojoj tužiteljica ima upisano pravo služnosti prolaza, tako da je tužiteljici omogućeno korištenje prolaza u širini od 2 metra za korist njezine nekretnine.

13. Tužiteljica ne osporava činjenicu da tuženik GZ više nije vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] površine 255 m2 upisano u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužnoj nekretnini na kojoj se predlaže zasnovati pravo služnosti prolaza. Međutim, zbog promjene vlasništva na predmetnoj nekretnini nije prestala pasivna legitimacija tuženika u ovom postupku. Ovo iz razloga što je u članku 195. Zakona o parničnom postupku propisano da, ukoliko koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši. Iako je nova vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] uklonila građevinu s iste, navedeno ni na koji način ne utječe na služnost prolaza kojim se tužiteljica služi već godinama preko k. č. br. [katastarska čestica]. Osim toga, duž [adresa], ispred kuće tužiteljice se nalazi gradski parking koji se naplaćuje, te ne postoji kolni ulaz da bi tužiteljica mogla tim putem pristupiti do svoje nekretnine. U kuću tužiteljice se ulazi upravo s k. č. br. [katastarska čestica], a obzirom da se i ulaz u kuću, ulaz u podrum i stražnji ulaz u kuću nalaze upravo na k. č. br. [katastarska čestica], to tužiteljica i traži pravo služnosti prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica].

14. Zakonom o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – u nastavku teksta ZPP) u članku 195. propisano je da, ukoliko koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši. Također i određena zabilježba spora ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu. Isto vrijedi i kada je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo. Tužiteljica je pokretanje ovoga postupka zabilježila u Zemljišnim knjigama dana 7. svibnja 2021. pod brojem Z-3925/2021, dakle prije nego što je tuženik raspolagao predmetnom nekretninom, tako da je nedvojbeno da je novi vlasnik upoznat s činjenicom vođenja ovoga postupka, slijedom čega je dužan snositi i pravne posljedice odluke donesene u ovom postupku.

15. Stoga je sud ocijenio neosnovanim prigovor tuženika u pogledu promašene pasivne legitimacije obzirom na primjenu članka 195. ZPP-a. Tuženik je pasivno legitimiran u ovom postupku iz razloga što je u trenutku podnošenja tužbe bio upisani vlasnik predmetne nekretnine, a činjenica da je u međuvremenu prodao predmetnu nekretninu, nije od utjecaja na vođenje ovoga postupka, obzirom na činjenicu da je tužiteljica u trenutku kada je podnijela tužbu sudu, zabilježila činjenicu vođenja postupka u zemljišnim knjigama, slijedom čega novom vlasniku nije ostala nepoznata činjenica vođenja ovoga postupka, te je stoga novi vlasnik dužan trpjeti posljedice sudske odluke u ovom postupku.

16. Obzirom da je novi vlasnik predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] NZ prijavila svoje sudjelovanje u ovoj parnici u svojstvu umješača na strani tuženika, to je sud rješenjem od 30. studenog 2023. prihvatio sudjelovanje NZ kao umješača na strani tuženika, obzirom da ista kao novi vlasnik, ima pravni interes za sudjelovanje u ovoj parnici.

17. U svrhu dokaza sud je u ovoj pravnoj stvari izvršio uvid u kupoprodajni ugovor od 23. veljače 1998., uvid u povijesne izvatke iz zemljišnih knjiga za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uvid u Rješenje Zavoda za urbanizam, stambene i komunalne poslove od 21. siječnja 1971., uvid u presliku tužbe iz predmeta P-809/01 po tužbi tužitelja ĆZ po pravnom slijedniku IZ protiv tuženik FZ i HZ LZ, uvid u priloženi diobni ugovor od 1. veljače 1971., ugovor o zakupu poslovnog prostora u [adresa] od 31. ožujka 2008., uvid u fotografije predmetne nekretnine (listovi 27-30 spisa), uvid u prijedlog prava služnosti na k. č. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uvid u presliku zk. ul. [broj ZK uloška] od 22. listopada 2021. za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. broj [katastarska čestica], uvid u priložene preslike kupoprodajnih ugovora od 22. prosinca 1998. i 16. rujna 1999., priloženu fotografiju predmetne nekretnine s lista 81 spisa. Nadalje, proveden je očevid na na licu mjesta na adresi [adresa], dana 5. srpnja 2022., provedeno je vještačenje po vještaku za geodeziju Dinku Spahiji dipl. ing. geodezije, izvršen je uvid u priloženi geodetski situacijski nacrt sačinjen od strane vještaka, pročitano je pismeno obrazloženje nalaza vještaka Dinka Spahije, saslušan je vještak na ročištu od 11. svibnja 2023., te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka HZ na ročištu od 11. svibnja 2023., te svjedoka PZ, TZ i KZ na ročištu od 26. listopada 2023. Nadalje, provedena je dopunu vještačenja po sudskom vještaku Dinku Spahiji, te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka AZ i IZ na ročištu od 5. lipnja 2023., kao i dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženika na ročištu 13. siječnja 2026.

18. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka ovaj sud je sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – u nastavku teksta ZPP) ocijenio u cijelosti osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice.

19. Provedenim dokazima sud je utvrdio sljedeće:

20. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa], površine 152 m2. Također, nesporna je činjenica i da je tuženik vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] površine 255 m2. Pored navedene nekretnine tuženik je vlasnik i još jedne susjedne čestice, kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 11 A i dvorište u [adresa], površine 91 m2, upisao u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj nekretnini je za korist tužiteljeve nekretnine uknjiženo pravo služnosti prolaza u širini od 2 m.

21. Također je nesporna činjenica da je tuženik GZ bio vlasnik predmetne spomenutih nekretnina u vrijeme podnošenja tužbe, te da je tijekom ovoga postupka sadašnji vlasnik predmetne kč. br. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] površine 255 m2 upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] postala NZ, umješač na strani tuženika.

22. Nesporno je nadalje da je prednik tužiteljice, HZ stekao vlasništvo k. č. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa] površine 152 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] temeljem Kupoprodajnog ugovora zaključenog dana 24.02.1998.g. s prodavateljem ĆZ (V) iz [adresa] (otac IZ od koje je tuženik stekao vlasništvo nekretnine), a potom je tužiteljica stekla vlasništvo cjelokupne čestice od HZ, na način da je sada vlasnica u 1/1 dijela predmetne čestice. Spomenutim kupoprodajnim ugovorom od 24. veljače 1998. u točki 1. navedeno je da kupac kupuje i pravo korištenja prolaza na k. č. br. [katastarska čestica] i to od postojeće kapije do ulaza u kuću, sve za kupovnu cijenu od 75.000,00 DEM, u kunskoj protuvrijednosti. Nije sporno da se postojeća kapija u širini od cca 3 metra nalazila u Gundulićevoj ulici.

23. Također je nesporno da su potom DZ i SZ, rođena DZ, kao prodavatelji i GZ kao kupac sklopili Kupoprodajni ugovor od 22. prosinca 1998. kojim su prodali svoje nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] kupcu GZ. U članku 4. navedenog ugovora navodi se da kupac GZ dozvoljava da se u korist vlasnika k. č. br. [katastarska čestica] FZ osnuje pravo služnosti prolaza u širini od 2 metra iz [adresa], a u visini od 2,80 metara do kraja k. č. br. [katastarska čestica], o čemu će se naknadno izvršiti cijepanje, tako da se gasi dosadašnje pravo služnosti prolaza iz Gundulićeve ulice na k. č. br. [katastarska čestica].

24. Potom je sklopljen i kupoprodajni ugovor od 16. rujna 1999. kojim je DZ kupio od VZ dio k. č. br. [katastarska čestica] dvorište sa 89 m2. U članku 5. Ugovora navodi se da prodavatelj GZ dozvoljava da se na njegovoj nekretnini 2637/1 kao poslužnog dobra uknjiži pravo služnosti prolaza u širini od 2 metra, u korist vlasnika k. č. br. [katastarska čestica] kao povlasnog dobra. Upravo je na temelju ovog ugovora u zemljišnim knjigama upisano pravo služnosti prolaza u širini od 2 metra iz [adresa].

25. Nadalje, nesporno je da ovo pravo služnosti, iako je formalno bilo upisano u zemljišnim knjigama, u stvarnosti nikada nije bilo saživjelo, jer je na kuću sagrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice bila zidom naslonjena stara kuća sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika, koja je srušena tijekom 2021. kada ju je kupila sadašnja vlasnica NZ, umješač u ovoj parnici na strani tuženika.

26. Sporno je da li je tijekom proteklog vremena od sklapanja kupoprodajnog ugovora između DZ kao prodavatelja i HZ, prednika tužiteljice, kao kupca, koji ugovor je sklopljen 24. veljače 1998. tužiteljica po osnovu dosjelosti stekla pravo služnosti prolaza na k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika, obzirom na činjenicu da se u tom vremenskom periodu tužiteljica sa suprugom HZ koristila pravom prolaza do svoje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], i to kroz kapiju iz Gundulićeve ulice određenom trasom kroz dvorište tuženika preko njegove k. č. br. [katastarska čestica].

27. Iz iskaza saslušanih svjedoka HZ, RZ, PZ, KZ, kao i iz iskaza tužiteljice i tuženika u svojstvu stranaka, nedvojbeno je utvrđeno da je u cijelom proteklom razdoblju od 1998. do 2021., tj. dok nije srušena stara kuća tuženika 2021., jedini prolaz do nekretnine tužiteljice bio kroz kapiju iz Gundulićeve ulice, pa preko dvorišta k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika. Osim prolaza pješice, taj dio trase je korišten i za prijevoz vozila (automobila), ukoliko je bilo potrebno dovesti neke stvari u kuću tužiteljice. Iskaze spomenutih svjedoka, kao i iskaz tužiteljice saslušane u svojstvu stranke, sud prihvaća kao istinite, logične i bez međusobnih proturječnosti.

28. Također iz iskaza svjedokinje IZ iz [adresa], koja je bila predložena od strane tuženika, proizlazi da je preko 20 godina korišten ulaz upravo kroz kapiju iz Gundulićeve ulice, radi prava prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika. U svom iskazu imenovana svjedokinja je naglasila da se radilo samo o pješačkom prolazu, a ne i za ulazak određenih vozila. Sud je prihvatio iskaz imenovane svjedokinje u dijelu gdje ista navodi da je korišten ulaz kroz kapiju iz Gundulićeve ulice, međutim nije prihvatio dio iskaza u kojem svjedokinja navodi da se radilo samo o pješačkom prolazu. Ovo iz razloga što svjedokinja nije živjela u kući sagrađenoj na susjednoj čestici, te nije mogla imati svakodnevnog saznanja o načinu korištenja prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica].

29. Na prijedlog tužiteljice sud je u ovom postupku obavio i očevid na licu mjesta s vještakom geodetske struke Dinkom Spahijom, dipl. ing. geodezije, radi utvrđenja činjenice je li geodetski snimak izvedenog stanja "Zemljomjer [adresa]" – skica priložena uz tužbu s nacrtom i položajem predmetnih čestica, sukladan dokumentaciji u spisu, te kupoprodajnom ugovoru od 24. veljače 1998., što je sve priloženo uz tužbu. Također je očevid na licu mjesta s vještakom geodetske struke bilo potrebno obaviti i radi utvrđenja je li prema sadašnjem stanju i položaju predmetnih nekretnina moguć pristup na nekretninu tužiteljice i na koji način.

30. Obavljenim očevidom na licu mjesta dana 5. srpnja 2022. od strane suda i vještaka utvrđeno je da je ranije stanje na k. č. br. [katastarska čestica] promijenjeno na način da je srušena stara kuća u vlasništvu tuženika, koja se zidom naslanjala na kuću sagrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice. U svom nalazu, kao i naknadnom usmenom obrazloženju nalaza, vještak je određeno naveo da tužiteljica ne može izravno doći s čestice k. č. br. [katastarska čestica] na svoju k. č. br. [katastarska čestica], tj. do svojih ulaznih vrata. Naime, ukoliko bi se na toj, sada neizgrađenoj k. č. br. [katastarska čestica] na kojoj je ranije bila stara kuća koja je potom srušena, ponovno izgradila kuća s istim dimenzijama, u tom slučaju tužiteljica ne bi mogla imati pristup s te k. č. br. [katastarska čestica] na svoju k. č. br. [katastarska čestica]. Obzirom na zatečeno stanje na terenu i kolni prolaz s Gundulićeve ulice na k. č. br. [katastarska čestica], te činjenicu da je sada k. č. br. [katastarska čestica] prazna čestica, moguć je pristup s te čestice na česticu tužiteljice, i to kao jedini moguć pristup za održavanje kuće tužiteljice. U vrijeme dok je bio sagrađen stari građevinski objekt na k. č. br. [katastarska čestica] nije bio moguć pristup na česticu 2637/2 u vlasništvu tužiteljice. Dva metra služnosti prolaza iz [adresa] su ostala nedefinirana, te se nije moglo utvrditi gdje su uopće bila ta dva metra služnosti prolaza.

31. Vještak je u svom zaključku ostao kod iznesenog mišljenja da tužiteljica na svoju k. č. br. [katastarska čestica] može pristupiti jedino preko k. č. br. [katastarska čestica] i koristiti se pravom služnosti za potpuno održavanje svoje kuće, koje pravo služnosti i traži u ovome postupku i to prolazom kroz "kapiju" iz Gundulićeve ulice, koja je bila zatečena i na terenu. Vještak je također obrazložio da prema prijedlogu prava služnosti, koji predlaže tužiteljica, površina korištenja k. č. br. [katastarska čestica], kao poslužnog dobra, bi bila veća, nego prema prijedlogu tuženika po kojem bi pravo služnosti išlo uz rub poslužne nekretnine, i prolazom iz [adresa].

32. Na temelju provedenih dokaza, zaključak je suda da tužiteljica u svoju kuću može pristupiti jedino preko k. č. br. [katastarska čestica] iz Gundulićeve ulice, prolazom kroz kapiju, kao što je to godinama i činjeno. Spomenutim prolazom širine 2 metra iz [adresa] tužiteljica se ne može koristiti u svrhu ostvarenja svoje služnosti, jer prolaz nije dovoljno širok da bi korištenjem istog tužiteljica mogla doći do ulaza u svoju kuću određenim vozilom, ukoliko bi zatrebalo prevesti, odnosno odvesti određene stvari iz kuće tužiteljice. Osim toga, ispred nekretnine tužiteljice (kuće) nalazi se gradski parking, tako da je praktično i nemoguće neometano ostvarivati pravo služnosti prolaza iz [adresa] na način kako to predlaže tuženik.

33. U ovom sporu bitno je naglasiti da je pravo služnosti prolaza na k. č. br. [katastarska čestica] u širini od 2 metra, s pravom prolaza iz [adresa] na česticu tužiteljice (ranije prednika HZ) upisano na temelju kupoprodajnog ugovora od 16. rujna 1999. sklopljenog između GZ i DZ (pokojnog). U tom ugovoru HZ, prednik tužiteljice, nije uopće bio ugovorna strana, niti je potpisao ovaj ugovor. Dakle, to pravo služnosti koje je upisano u zemljišnim knjigama je upisano bez da je u postupku upisa istoga sudjelovao prednik tužiteljice, kao vlasnik povlasne nekretnine.

34. Prema stajalištu ovoga suda, ako je pravo služnosti prolaza upisano u zemljišne knjige na temelju ugovora, a tužitelj nije bio ugovorna strana, tada on ne crpi pravo iz tog ugovora. Stoga tužitelj ima pravo tražiti drugu služnost, ali ne temeljem ugovora, nego temeljem dosjelosti, tako da je opravdan pravni interes tužitelja za podnošenje ove tužbe.

35. U predmetnom slučaju relevantne su odredbe članka 229. – 241. Zakona o vlasništvu i drugim stvarni pravima ("Narodne novine" broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14.), služnost se može steći dosjelošću ako postoji stvarno izvršavanje služnosti (prolaz i prijevoz) neprekidno 20 godina (redovna dosjelost) javno i vidljivo (ne potajno, ne silom) te da se vlasnik poslužne nekretnine tome nije protivio. Pri tome se dosjelost odnosi na postojeći put, trasu zemljišta kojom se prolazilo godinama, a ne na nekretninu općenito.

36. U tom slučaju tužbeni zahtjev treba glasiti na utvrđenje, da je stečeno pravo služnosti prolaza i prijevoza dosjelošću, uz precizan opis trase. Protiv vlasnika poslužne nekretnine pravomoćna presuda u tom slučaju predstavlja tabularnu ispravu i temeljem nje se provodi uknjižba služnosti u zemljišnoj knjizi. Dakle, tužitelj ima opravdan pravni interes za podnošenje ove tužbe i pravo tražiti sudskim putem utvrđenje prava služnosti prolaza i prijevoza na drugom dijelu iste nekretnine, ako dokaže da se tim prijelazom služio najmanje 20 godina kao nositelj prava, a osnova je isključivo dosjelost. Dosjelost ne može ići izvan faktičnog korištenja. Pri tome sud ne može priznati širu trasu, drugačiji smjer i "funkcionalno prikladniji put", ako to nije dokazano dugotrajnim korištenjem.

37. Tužiteljica je uz tužbu priložila elaborat s ucrtanim pravom služnosti prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika. Sud je prihvatio taj elaborat, jer je isti u skladu s provedenim dokazima i to iskazima svjedoka i tužiteljice, koji su suglasno izjavili da se do nekretnine tužiteljice dolazilo upravo dijelom dvorišta kako je to tužiteljica prezentirala priloženim elaboratom. Isti su potvrdili kontinuitet korištenja ulaska na k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice kroz široku kapiju iz Gundulićeve ulice, preko k. č. br. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] površine 255 m2 u vlasništvu tuženika. Tužiteljica je također priložila i stare fotografije iz kojih je vidljivo da se koristila trasa preko dvorišta k. č. br. [katastarska čestica] za prijelaz preko nekretnine tuženika, do njezine nekretnine. Ovdje je potrebno napomenuti da elaborat – skica ne stvara pravo služnosti, nego samo služi da tehnički prikaže trasu, a koje je pravo služnosti već stečeno. Kroz provedene dokaze tužiteljica je dokazala da je ucrtana trasa u površini 62 m2, iako veća od ranije upisane ugovorne služnosti u zemljišnim knjigama, dopuštena i da taj cijeli pojas od 62 m2 pravni prednik tužiteljice i tužiteljica kontinuirano koriste unazad 20 godina.

38. Konačno, čak i kada bi se nesmetano moglo prići zemljištu tužiteljice s [adresa], a što tvrdi tuženik, ovaj sud smatra da eventualno postojanje drugog puta kojim bi se prolazom kao i prijevozom vozilom moglo doći do zemljišta tužiteljice, ne utječe na već stečeno pravo stvarne služnosti temeljem dosjelosti, na način kako je ta služnost izvršavana godinama, u konkretnom slučaju preko 20 godina.

39. U ovom slučaju tuženika ne štiti načelo povjerenja u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga i upisano pravo služnosti prolaza iz [adresa] u širini 2 metra, kao što je to naprijed obrazloženo. Dakle, ako tužitelj traži služnost na drugom dijelu iste nekretnine, pravna osnova može biti isključivo dosjelost, a ne ugovor.

40. Potrebno je za istaknuti da pravo služnosti mora služiti stvarnoj potrebi povlasne nekretnine. Naime, ako služnost ne omogućuje stvarnu, razumnu i potrebnu korist ovlašteniku, ona nema pravnu svrhu. Sud pri tome uvijek mora odvagati u korist tužitelja, a na teret tuženika, jer u protivnom služnost nema svrhu za koju se traži.

41. Na temelju svega naprijed iznijetog, ovaj sud smatra u cijelosti osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži utvrđenje prava stvarne služnosti, prolaza i prijevoza, u skladu s priloženom skicom lica mjesta, u opsegu i na način kako je opisano u tužbi. Služnost u konkretnom slučaju nije stečena na temelju pravnog posla, nego je stečena dosjelošću, ispunjavanjem pretpostavki iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima za takvo stjecanje prava stvarne služnosti.

42. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, a odnosi se na troškove zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku. Troškovi su odmjereni prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22. i 138/23.). Obzirom da se radi o sporu u vezi služnosti, tužiteljici sukladno članku 7. stavak 2. OT pripada jednokratna naknada u visini od 250 bodova za 4 poduzete radnje zastupanja i to: sastav tužbe, sastav podneska od 14. srpnja 2021., sastav podneska od 27. listopada 2021. i za zastupanje na ročištu od 11. studenog 2021. Za svaku daljnju radnju odvjetniku sukladno označenoj VPS pripada po 50 bodova i to za sastav 9 podnesaka i to od 2.12.2021., 29.4.2022., 9.5.2022., 22.9.2022., 20.10.2022., 11.1.2023., 24.5.2023., 24.11.2023. i 25.9.2025. (Tbr. 8. toč. 1. OT). Tužiteljici je također priznat daljnji trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku, također po 50 bodova za svaku radnju i to zastupanje na ročištima i to od 3.5.2022., 11.5.2023., 26.10.2023., 5.6.2024., 13.1.2026., zastupanje na očevidu na licu mjesta od 5.7.2022. (Tbr. 9. toč. 1. OT), koje radnje ukupno nose 1000 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura i uz 25% PDV-a iznosi 2.500,00 eura. Tužiteljici nije odobren trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku za ročište za objavu presude, obzirom da isti nije niti pristupio na određeno ročište, iako je zahtijevao trošak pristupa ročištu za objavu presude.

42.1. Tužiteljici je također priznat trošak vještačenja i očevida na licu mjesta u iznosu od 464,53 eura, te trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura, tako da joj je sveukupno priznat i odobren parnični trošak u iznosu od 2.991,07 eura.

42.2. Na dosuđeni trošak tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno članku 30. Ovršnog zakona i članku 29. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023.), tekuće od presuđenja do isplate.

43. Sud je obvezao tuženika da naknadi tužiteljici prouzročeni parnični trošak, iako je u parnici sudjelovao i umješač na strani tuženika. Kako umješač nema položaj stranke, to ne odgovara solidarno za parnični trošak protivnoj strani, osim u slučaju ako je samostalnim radnjama prouzročio trošak. U ovom postupku umješač je bio zastupan po istom punomoćniku odvjetniku kao i tuženik, bez poduzimanja posebnih radnji kojima bi dodatno povećao troškove postupka tuženika.

U Vinkovcima 27. veljače 2026.

Sudac

Iva Graovac

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

DOSTAVITI:

1. ZOU Dražan Crnković & CZ, [adresa] – punomoćnik tužitelja

2. Odvjetnica EZ, [adresa] – punomoćnik tuženika i punomoćnik umješača na strani tuženika