REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-1905/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Meri Dominis Herman, na prijedlog više sudske savjetnice Margarete Duvnjak, uz sudjelovanje Dajane Mihelčić zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja MH iz [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, radi nepripadne isplate razmjernog dijela starosne mirovine, 27. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Središnja služba KLASA: 140-02/24-03/01098180131, URBROJ: 341-99-06/2-24-000532 od 12. ožujka 2024.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Središnja služba KLASA: 140-02/24-03/01098180131, URBROJ: 341-99- 06/2-24-000532 od 12. ožujka 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: 140- 02/23-03/1098180131, URBROJ: 341-25-06/2-23-130313. broj spisa: 368861 od 25. rujna 2023.

2. Rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 25. rujna 2023. točkom 1. tužitelju se utvrđuje nepripadna isplata razmjernog dijela starosne mirovine za razdoblje od 1. lipnja 2016. do 31. svibnja 2023. u svoti od ukupno 1.338,27 eura (10.083,20 kn). Točkom II. izreke tužitelj se obvezuje navedenu svotu nepripadno isplaćenih mirovinskih primanja uplatiti u roku od 15 dana računajući od dana primitka ovog rješenja u korist žiro računa Državnog proračuna navedenog u Uputi za plaćanje nepripadno isplaćenih mirovinskih primanja u prilogu rješenja.

3. Tužitelj osporava zakonitost pobijanog akta. U bitnom ističe da je nezakonita odluka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojom mu se uskraćuje isplata koju je stekao radeći u Hrvatskoj. Iz navoda tužbe proizlazi da predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da je rješenjem od 27. rujna 2006. tužitelju priznato, počevši od 1. lipnja 2022. pravo na razmjerni dio starosne mirovine, primjenom odredaba članka 43. Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o socijalnom osiguranju. Nadalje, da je istim rješenjem određeno da isplata razmjernog dijela starosne mirovine tužitelju pripada od 1. lipnja 2002. te da će se zaostale svote mirovine od 1. lipnja 2022. zaključno s mjesecom u kojem je nositelj mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini donio novo rješenje o ponovnom određivanju mirovine, isplatiti nositelju mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini, u skladu s člankom 38. Ugovora. Navodi da je u odštetnom zahtjevu bosanskohercegovački nositelj obavijestio hrvatskog nositelja da je zbroj novoodređene mirovine manji od prvi put priznate mirovine te da zaostale svote mirovine, za razdoblje od 1. lipnja 2002. do 30. studenoga 2008. doznači na račun nadležnog nositelja u Bosni i Hercegovini, te da mirovinu i dalje isplaćuje nositelju mirovinskog osiguranja u Bosni i Hercegovini. S obzirom da je postupanje po odštetnom zahtjevu inozemnog nositelja ugovorna obveza hrvatskog nositelja, te da je hrvatski nositelj u razdoblju od 1. lipnja 2016. do 31. svibnja 2023. greškom isplatio mirovinu korisniku, umjesto bosanskohercegovačkom nositelju, pokrenut je regresni postupak prema korisniku i dana 6. lipnja 2023. uspostavljen je nalog Odsjeku za obračun mirovinskih primanja Područne službe u Zagrebu da razmjerni dio starosne mirovine za razdoblje od 1. lipnja 2016. do 31. svibnja 2023. isplati na račun bosanskohercegovačkog nositelja, te od 1. lipnja 2023. na dalje, mirovinu isplaćuje nositelju u Bosni i Hercegovini. Navodi da je prema tiskanici 9131- obračun nepripadno isplaćenih mirovinskih primanja od 13. lipnja 2023. pravilno obračunata nepripadna isplata mirovinskih primanja za razdoblje od 1. lipnja 2016. do 31. svibnja 2023. u svoti od 1.338,27 eura te predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

5. Strankama je dana mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima drugih stranka, odnosno o činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24 – dalje: ZUS), te je spor riješen bez održavanja rasprave, na temelju ovlaštenja iz članka 98. stavka 1. točke 4. ZUS-a, s obzirom da tužitelj osporava samo primjenu prava i nije izričito zatražio održavanje rasprave.

6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja Sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis te isprave priložene spisu tuženika.

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz obrazloženja osporenog prvostupanjskog rješenja od 25. rujna 2023. proizlazi da je postupak za utvrđivanje nepripadnosti isplate pokrenut po službenoj dužnosti te da je u istom utvrđeno:

- da je tužitelju rješenjem Područne službe u Zagrebu, broj: 358861 od 27. rujna 2006. priznato pravo na razmjerni dio starosne mirovine počevši od 1. lipnja 2022. u skladu s odredbama članka 43. Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike

Hrvatske i Bosne i Hercegovine;

- da je istim rješenjem određeno da isplata mirovine pripada od 1. lipnja 2002. te da će zaostale svote mirovine počevši od 1. lipnja 2002., zaključno s mjesecom u kojem je nositelj mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini donio novo rješenje o ponovnom određivanju mirovine, isplatiti nositelju mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini. Isplata mirovine pripada izravno korisniku od prvog dana idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini o ponovnom određivanju mirovine ili nositelju mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini;

- da je u nalogu za isplatu mirovinskih primanja od 17. veljače 2009. koji je upućen odsjeku obračuna mirovinskih primanja naloženo da dospjele i zaostale svote razmjernog dijela starosne mirovine za razdoblje od 1. lipnja 2002. do 31. siječnja 2009. budu isplaćene nadležnom nositelju u Bosnu i Hercegovinu jer je zbroj novoodređenih mirovina manji od prvi put priznate mirovine, a isplata razmjernog dijela starosne mirovine od 1. veljače 2009. na dalje će se automatskim putem isplaćivati bosanskom nositelju mirovinskog osiguranja

- da je tužitelj kao korisnik mirovine dana 13. svibnja 2016. dostavio devizni račun ovoj službi te je isplata razmjernog dijela mirovine počevši od 1. lipnja 2016. preusmjerila na devizni račun korisnika mirovine umjesto inozemnom nositelju mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini

- da su tužitelju za razdoblje od 1. lipnja 2016. do 31. svibnja 2023. nepripadno isplaćena mirovinska primanja umjesto da su isplaćena nositelju mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini.

9. Tuženik je odbio žalbu tužitelja sa obrazloženjem da je tužitelju pravilno utvrđeno postojanje nepripadne isplate u navedenom iznosu, s pozivom na odredbu članka 166. ZOMO.

10. Sukladno članku 38. Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (Narodne novine 3/2001, dalje: Ugovor) ako je nositelj jedne države ugovornice, za određeno razdoblje, isplatio mirovinu u većoj svoti od one koja korisniku pripada, taj nositelj može od nadležnog nositelja druge države ugovornice zatražiti zadržavanje više isplaćene svote od eventualne svote zaostatka koju taj nositelj za isto vremensko razdoblje, treba isplatiti korisniku. Ovako obustavljena svota isplaćuje se izravno nositelju koji je to tražio.

11. Člankom 43. stavkom 1. Ugovora propisano je da mirovine koje je nadležni nositelj jedne države ugovornice priznao u razdoblju od 8. listopada 1991. do stupanja na snagu ovog Ugovora, uračunavanjem razdoblja osiguranja navršenih prema pravnim propisima druge države ugovornice, po službenoj će se dužnosti ponovno odrediti, prema odredbama ovog Ugovora. Pravomoćnost prije donesenog rješenja nije prepreka za ponovno određivanje mirovine. U tim slučajevima, kao dan podnošenja zahtjeva, prema pravnim propisima druge države ugovornice uzima se dan kada je nadležni nositelj te druge države ugovornice zaprimio obavijest od nadležnog nositelja prve države ugovornice o pokretanju postupka za ponovno određivanje mirovine.

Stavkom 2. istog članka propisano je da se m irovina priznaje prema pravnim propisima druge države ugovornice koji su vrijedili na dan osiguranog slučaja kada je osiguranik prvi puta ostvario pravo na mirovinu u prvoj državi ugovornici. Ako, prema pravnim propisima druge države ugovornice, nisu ispunjeni uvjeti za priznanje prava na mirovinu na dan kada je nositelj prve države ugovornice prvi put priznao pravo na mirovinu, nadležni nositelj druge države ugovornice će priznati mirovinu od dana na koji su uvjeti za priznanje prava ispunjeni prema pravnim propisima te države ugovornice, ako su se uvjeti za priznanje prava i ponovno određivanje mirovine stekli prije datuma stupanja ovog Ugovora na snagu.

Stavkom 3. istog članka određeno je da će nadležni nositelj prve države ugovornice, ponovno odrediti visinu priznate mirovine samo u odnosu na novoutvrđena razdoblja osiguranja u slučaju kada je nadležni nositelj druge države ugovornice priznao pravo na mirovinu prema stavku 1. i 2. ovoga članka.

Stavkom 4. istog članka propisano je da se ponovno određena mirovina, prema pravnim propisima prve države ugovornice i priznata mirovina, prema pravnim propisima druge države ugovornice, prema stavku 1., 2. i 3. ovoga članka, isplaćuju od prvoga dana idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je od nadležnog nositelja koji je prvi priznao pravo na mirovinu, nadležni nositelj druge države ugovornice zaprimio obavijest o pokretanju postupka za ponovno određivanje mirovine.

12. Sukladno članku 45. stavku 1. točki a) Ugovora ako, pri primjeni članka 43. ovog Ugovora, zbrojene mirovine, određene prema pravnim propisima obiju država ugovornica, na dan početka isplate budu niže od prije priznate mirovine koja bi se na taj dan isplaćivala samo prema pravnim propisima prve države ugovornice, nadležni nositelj te države ugovornice, isplaćivat će korisniku i razliku između visine svoje prije priznate mirovine i zbrojenih mirovina, određenih prema pravnim propisima obiju država ugovornica, na sljedeći način: a) korisniku koji je prije ostvario mirovinu prema pravnim propisima jedne države ugovornice i koji na dan ponovnog određivanja mirovine ima prebivalište, u toj državi ugovornici, nadležni će nositelj prije priznatu mirovinu i nadalje isplaćivati u istoj svoti koja bi mu pripadala prema pravnim propisima te države ugovornice. U tom će slučaju nadležni nositelj druge države ugovornice mirovinu toga korisnika izravno isplaćivati nadležnom nositelju prve države ugovornice, sve dok zbroj priznate i ponovno određene mirovine ne dostigne visinu mirovine koju je prije preračunavanja isplaćivao nadležni nositelj prve države ugovornice, od kada će nadležni nositelj svake države ugovornice isplaćivati svoj dio mirovine izravno korisniku.

13. Sukladno članku 166. stavku 1. točki 1. Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, dalje: ZOMO) propisano je da ako osoba koja primi mirovinu ili neko drugo primanje iz mirovinskog osiguranja koje joj ne pripada, kao i nasljednici te osobe prema propisima o nasljeđivanju dužni su ga vratiti Zavodu zbog stjecanja bez osnove.

Stavkom 2. istog članka propisano je da obveza vraćanja davanja stečenog bez osnove (u daljnjem tekstu: nepripadna isplata) postoji:

1. kada je pravo iz mirovinskog osiguranja ostvareno protivno ovome Zakonu

2. kada je mirovina ili drugo primanje isplaćeno u većoj svoti od pripadajuće

3. kada je mirovina ili drugo primanje isplaćeno pravnoj ili fizičkoj osobi kojoj ne pripada.

Stavkom 3. istog članka određeno je da Zavod rješenjem u upravnom postupku po službenoj dužnosti utvrđuje visinu nepripadno isplaćenih sredstava stečenih bez osnove prema ovome članku i razdoblje na koje se nepripadna isplata odnosi. Stavkom 4. istog članka propisano je da Rješenje iz stavka 3. ovoga članka treba sadržavati rok u kojem osoba, koja je primila nepripadno isplaćena sredstva, može dobrovoljno ispuniti tražbinu uplatom na račun državnog proračuna. Stavkom 6. istog članka propisano je da Zavod može potraživanje s osnove nepripadne isplate iz stavaka 1. i 2. ovoga članka namiriti prijebojem iz mirovinskih primanja korisnika.

14. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, Sud nalazi kako je u ovom predmetu tuženik na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo. Naime, iz podataka spisa Sud nalazi da je tužitelju rješenjem od 27. rujna 2006. priznato pravo na razmjerni dio starosne mirovine počevši od 1. lipnja 2002. te da će zaostale svote mirovine od 1. lipnja 2002. zaključno s mjesecom u kojem je nositelj mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini donio novo rješenje o ponovnom određivanju mirovine, isplatiti nositelju mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini. S obzirom da je nalogom za isplatu mirovinskih primanja od 17. veljače 2009. naloženo da dospjele i zaostale svote razmjernog dijela starosne mirovine za razdoblje od 1. lipnja 2002. do 31. siječnja 2009. budu isplaćene nadležnom nositelju u Bosnu i Hercegovinu, a da je hrvatski nositelj u razdoblju od 1. lipnja 2016. do 31. svibnja 2023. greškom mirovinu isplatio korisniku, ovdje tužitelju, umjesto bosanskohercegovačkom nositelju, pravilno je pokrenut regresni postupak prema tužitelju u kojem mu je obračunata nepripadna isplata mirovinskih primanja za razdoblje od 1. lipnja 2016. do 31. svibnja 2023. u svoti od 1.338,27 eura.

15. Slijedom takvih utvrđenja, po ocjeni Suda, pravilno nalazi tuženik, kako proizlazi da je u odnosu na tužitelja osnovano utvrđen obračun nepripadne isplate mirovinskih primanja prema članku 43., 45. stavku 1. točki a) i 166. ZOMO.

16. Prigovor tužitelja da mu se osporenim rješenjem uskraćuje isplata koju je stekao radeći u Hrvatskoj nije osnovan obzirom da mu se u konkretnom slučaju priznaje pravo na razmjerni dio starosne mirovine, samo što se sukladno citiranim odredbama sredstva imaju doznačiti bosanskohercegovačkom nositelju, a ne izravno isplatiti tužitelju kako je to greškom javnopravnog tijela isplaćeno.

17. Slijedom navedenog, prema ocjeni Suda, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja te je prvostupanjsko tijelo osnovano pokrenulo regresni postupak prema tužitelju.

18. S obzirom da tužiteljevi prigovori nisu osnovani te isti nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari, a niti je tužitelj svojim prigovorima doveo u sumnju zakonitost postupanja tuženika, ovaj Sud smatra da nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja te da je osporena odluka donesena u zakonito provedenom postupku, na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava te provedeni postupak i osporeno rješenje ocjenjuje zakonitim.

19. Stoga je, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 27. veljače 2026.

Sutkinja:

Meri Dominis Herman

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. MH, [adresa]

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, A. Mihanovića

3. U spis