REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2564/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Galić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ČĐ iz [adresa] (ranije iz Biograda na Moru, Marka Marulića 1), OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane majci i zakonskoj zastupnici BĐ i po punomoćnicima odvjetnicima iz odvjetničkog društva Bačić i Partneri odvjetničko društvo j.t.d., Zadar, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnici ČĐŽ, mag.iur., zaposlenici tuženika, temeljem generalne punomoći Su-501/25, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 06. veljače 2026. u prisutnosti tužiteljice osobno, punomoćnika tužiteljice Ivana Ražnjevića, odvjetnika i punomoćnice tuženika ČĐŽ, mag. iur., zaposlenice tuženika, po gen. pun. Su- 501/25, dana 27. veljače 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužiteljici ČĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 3.986,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14.11.2023. pa do isplate, kao i naknaditi joj parnični trošak ovog postupka u iznosu od 2.235,17 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27.02.2026. do isplate, s tim da se stopa zakonske zatezne kamate za razdoblje do 29.12.2023. određuje se za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem tužiteljica od tuženika zahtjeva isplatu iznosa od 380,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14.11.2023. pa do isplate.

III Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška ovog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 13.12.2024. navodi da je u prometnoj nezgodi koja se dogodila 31. ožujka 2023. god. na državnoj cesti D27 kod Gračaca, tužiteljica zadobila teške tjelesne ozljede uslijed kojih joj je narušeno tjelesno i duševno zdravlje. Prometnu nezgodu skrivio je DĐ upravljajući autobusom reg. oznaka i br. [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika. Tužiteljica je u prometnoj nezgodi sudjelovala kao putnica u autobusu reg. oznaka i br. [registarska oznaka] te je zadobila ozljede u trenutku izlijetanja autobusa van kolnika kada je udarila glavom o staklenu stjenku autobusa. Tužiteljica je u prometnoj nezgodi zadobila udarac u glavu, a zbog čega je izgubila svijest na par minuta, a po dolasku svijesti žali se na jaku glavobolju, mučninu i povraćanje, bolove u vratnoj kralježnici i desnom ramenu. Kolima HMP prevezena je u Opću bolnicu u Zadru gdje se zadrži na bolničkom liječenju do 04.04.2023. god. te tijekom kojeg liječenja se provede dijagnostička obrada glave kojom se utvrdi epiduralni hematom. Tužiteljica je liječena konzervativno analgetskom terapijom i mirovanjem, a nakon otpusta na kućno liječenje pati od stalne glavobolje, umorna je, spava joj se, osjeća nestabilnost, trpi bolove i ograničene pokrete vratom, loše spava, muči je nesanica i noćne more. Tužiteljica odlazi na brojne specijalističke preglede i snimanja, redovito posjećuje psihijatra zbog psihičkih tegoba, uzima terapiju. Psihičko staje tužiteljice s vremenom se čak i pogoršava s obzirom na kroničnu nesanicu, noćne more iz kojih se budi uz vrištanje, nervozna je, umorna, pati od glavobolje i bolova u vratu. Tužiteljica je tijekom liječenja trpjela jake bolove i jaki strah, liječenje je bilo obilježeno brojnim tegobama i neugodnostima kao i brojnim snimanjima, izostankom iz škole, itd. I nakon završenog liječenja kod tužiteljice zaostaju trajne posljedice i to u vidu učestalih glavobolja, vrtoglavica, bolova i ograničenih pokreta vratom, nesanica, noćne more, kronični umor, bojazan od prometa, nervoza, itd.

2. Tužiteljica ovom tužbom zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz čl.19.ZOO-a te stoga predlaže da sud imajući u vidu težine povrede, pretrpljene fizičke boli i strah, zaostalo smanjenje životnih aktivnosti, kao i sve okolnosti slučaja utvrdi pravičnu novčanu naknadu za otklanjanje posljedica povrede prava osobnosti iz čl. 1048. ZOO, i to na osnovi čl. 1100.st.1. i 2. ZOO-a i to: za pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.500,00 eura, za pretrpljeni strah iznos od 2.000,00 eura i za duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti iznos od 4.000,00 eura. Tužiteljici je za vrijeme liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega za obavljanje osnovnih životnih i higijenskih potreba, a istu su joj pružali ukućani. Tužiteljica smatra da joj sud prema slobodnoj ocjeni sukladno čl. 223. ZPP-a za sat tuđe pomoći i njege treba priznati 5,00 eura jer isti iznos predstavlja i satnicu najniže plaćene kategorije radnika, NKV radnika. Naime, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku plaća NKV radnika u 2022. godini u RH iznosila je 4.920,00 kn , što podijeljeno sa 174 sata rada mjesečno daje neto satnicu od 28,27 kn, zaokruženo na 30,00 kn - 4,00 eura. No, u posljednje dvije godine došlo je do daljnjeg rasta neto plaća u RH od 30 %, a zbog čega tužiteljica potražuje satnicu u visini od 5,00 eura. Tužiteljica stoga temeljem čl.1095. st.1. ZOO- a potražuje za tuđu pomoć i njegu za vrijeme liječenja ukupan iznos od 300,00 eura. Tužiteljica se prije podnošenja tužbe obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom na mirno od 14.11.2023. god. Tuženik je utvrdio štetu u visini od 3.434,00 eura, te isti iznos isplatio kao nesporan. Tužiteljica nije suglasna s utvrđenom visinom štete. Slijedom navedenog tužiteljica umanjuje tužbeni zahtjev za nesporno plaćeni iznos, te tužiteljica u tužbi predlaže donošenje presude kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 4.366,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14.11.2023. god. pa do isplate, te kojom se nalaže tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu od 28.02.2025. navodi da priznaje štetni događaj, pasivnu legitimaciju i odgovornost za štetni događaj, no osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, kao i potraživanu zakonsku zateznu kamatu. Naime, nesporno je kako se tužitelj obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom u mirnom postupku, te je tuženik temeljem dostavljene medicinske dokumentacije, a vodeći računa o svim okolnostima konkretnog slučaja, kao i orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH za dosuđivanje naknade štete zbog povrede prava osobnosti, utvrdio visinu štete u ukupnom iznosu od 3.434,00 EUR, koji iznos je u cijelosti isplatio. Utvrđeni i isplaćeni iznos od 3.434,00 EUR se odnosi na: neimovinsku štetu s osnova povrede prava osobnosti – 3.350,00 EUR i imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege – 84,00 EUR. Isplatom navedenog iznosa, tuženik smatra kako je u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužiteljici u vezi s predmetnim štetnim događajem, slijedom čega osporava i tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu, sve iz razloga što je tuženik isplatom naknade štete u mirnom postupku u potpunosti ispunio svoju obvezu pa samim time nije pao ni u zakašnjenje. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže naslovljenom sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

4. Na pripremnom ročištu od 16.04.2025. stranke su se suglasile da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali ukućani, besplatno, te da na tu okolnost nije potrebno saslušavati tužiteljicu.

5. Tužiteljica je u podnesku od 05.09.2025., a nakon provedenog medicinskog vještačenja u ovom predmetu na koje tužiteljica nije imala primjedbi, djelomično povukla tužbeni zahtjev, u bitnome navodeći da je provedenim medicinskim vještačenjem utvrđeno je da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila natučenje glave s krvnim podljevom iznad tvrde moždane ovojnice sjepoočno desno, a između koje ozljede i dinamike štetnog događaja postoji jasna uzročno posljedična veza. Tužiteljica je provela cjelokupno liječenje po raznim specijalistima uključujući i adekvatnu kiruršku, neurološku i psihijatrijsku obradu, a po provedenom liječenju zaostaju trajne posljedice koje umanjuju njenu životnu aktivnost. Tužiteljica predlaže da sud prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti osim trajanja i jačine fizičkih bolova i straha, sukladno zaključku Vrhovnog suda cijeni i neugodnosti koje je tužiteljica pretrpjela povodom zadobivenih ozljeda : hitna medicinska pomoć, hospitalizacija od 31.03. do 04.04.2023. god. mirovanje, korištenje analgetika, MR, CT, EEG i RTG obradu, izostanak s nastave, brojne kontrole po liječnicima različite specijalnosti, itd. Tužiteljica smatra da prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade za duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti osim postotka umanjenja životnih aktivnosti od 14 % treba cijeniti i ostale okolnosti slučaja, a posebno činjenicu da je tužiteljici u dobi od samo 15 godina zbog zadobivenih ozljeda promijenjen dosadašnji način života budući da će morati ulagati pojačane napore pri svakodnevnim aktivnostima zbog glavobolja u formi blažeg postkontuzijskog moždanog sindroma, zaboravljivosti, rastresenosti, anksioznosti, promjene raspoloženja, nesanice, noćnih mora, straha od vožnje, zaboravljivost, depresija, itd. Predlaže se da sud prilikom odmjeravanja visine naknade štete ima na umu životnu dob tužiteljice kao djeteta u vrijeme ozljeđivanja s obzirom na predvidljivo dugo razdoblje u kojem će tužiteljica osjećati duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti. Tužiteljica posebno ističe kako sud prilikom odmjeravanja visine pravične novčane naknade treba uzeti u obzir i posljednje podatke u pogledu stope inflacije i rasta prosječne mjesečne neto plaće. Naime, Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne predstavljaju matematičku formulu, koja pukim automatizmom služi za utvrđivanje i izračunavanje pravične novčane naknade, te prilikom određivanja naknade štete treba uzeti u obzir sve okolnosti slučaja. Osim toga, za istaknuti je da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002., koja je iznosila 37,7%, te rast prosječnih neto plaća od 66,9% u istom razdoblju. Od lipnja 2020. do srpnja 2025., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kumulativna inflacija iznosila je 31 %, dok je prosječna mjesečna neto plaća porasla s 899 eura u svibnju 2020. na 1.444 eura u lipnju 2025., što predstavlja nominalni rast od približno 60 %. S obzirom na ove gospodarske pokazatelje, očito je da dosuđene naknade, temeljene na kriterijima povećanim za 50 % u odnosu na 2002., više ne odražavaju u potpunosti trenutnu kupovnu moć i životni standard, što upućuje na potrebu daljnje prilagodbe Orijentacijskih kriterija kako bi se osigurala pravična naknada neimovinske štete u skladu s aktualnim gospodarskim uvjetima.

6. Tužiteljica stoga u podnesku od 05.09.2025., a uvažavajući provedeno vještačenje, Orijentacijske kriterije VSRH, ali i stopu inflacije i rasta plaća, dakle gospodarske pokazatelje standarda plaća u RH drži da pravičnu novčanu naknadu za pojedina mjerila prava osobnosti iz čl. 1100. st. 2. ZOO-a kroz koja se ogleda povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje predstavljaju sljedeći iznosi: za pretrpljene fizičke bolove 1.000,00 eura; za pretrpljeni strah 2.000,00 eura; za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti 4.000,00 eura. Tužiteljici je za vrijeme liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 84 sata , a koju su joj pružali ukućani. Tužiteljica smatra da joj sud prema slobodnoj ocjeni sukladno čl. 223. ZPP-a za sat tuđe pomoći i njege treba priznati 5,00 eura jer isti iznos predstavlja i satnicu najniže plaćene kategorije radnika, NKV radnika. Naime, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku plaća NKV radnika u 2023. godini u RH iznosila je 745,00 eura, što podijeljeno sa 174 sata rada mjesečno daje netto satnicu od 4,28 eura, no s obzirom na daljnji rast plaća i troškova života u protekle dvije godine od 30 %, tužiteljica smatra kako je opravdano priznati iznos od 5,00 eura. Tužiteljica stoga s osnova tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 420,00 eura. U postupku nije sporno da je tuženik prije podnošenja tužbe izvršio uplatu iznosa od 3.434,00 eura s osnova zadobivenih ozljeda. Tužiteljica stoga umanjujući zahtjev za nesporno plaćeno i predlaže donošenje presude kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici na ime naknade štete iznos od 3.986,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14.11.2023., te kojom se nalaže tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od prvostupanjskog presuđenja pa do isplate.

7. Tuženik u podnesku od 03.11.2025., a očitujući se na podnesak tužiteljice od 05.09.2025., navodi da se protivi i djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva koje predstavlja preinaku sukladno članku 193. stavku 2. Zakona o parničnom postupku, a ovakav stav je zauzet i od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Sukladno navedenom, a obzirom se protivi djelomičnom povlačenju tužbe, tuženik predlaže da sud kod odmjeravanja parničnog troška prema članku 154. stavku 2. Zakona o parničnom postupku uzme u obzir cjelokupni tužbeni zahtjev tužiteljice, kako je on postavljen tužbom. Na ročištu od 06.02.2026. tuženik je ponovio da se protivi djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva iz podneska tužiteljice od 05.09.2025., predlaže tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti uz naknadu paničnog troška tuženiku.

8. Kako se tuženik usprotivio djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva (kao u podnesku tužiteljice od 05.09.2025.), te kako je sud utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice na isplatu osnovan do iznosa od 3.986,00 EUR (kako će u nastavku biti obrazloženo), to je sud primjenom odredbe čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), u izreci ove presude odlučio o tužbenom zahtjevu tužiteljice koji je postavljen u tužbi (a kojim tužiteljica zahtjeva isplatu iznosa od 4.366,00 EUR), te je stoga, a jer u odnosu na ovaj dio zahtjeva nema mjesta primjeni odredbe čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22,156/22 i 155/23 – dalje: ZOO), sud odbio dio tužbenog zahtjeva tužiteljice kojim od tuženika zahtjeva isplatu iznosa od 380,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, a što predstavlja razliku između u tužbi postavljenog tužbenog zahtjeva na isplatu iznosa od 4.366,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama i dosuđenog iznosa od 3.986,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, odlučivši kao u izreci ove presude u točci II.

9. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u potvrdu o prometnoj nesreći MUP-a RH, PU zadarska, PGP Gračac od 27.04.2023. (list 6 – 7 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 8 – 27 spisa), podatke Državnog zavoda za statistiku RH o mjesečnim isplaćenim neto i bruto plaćama (list 28 – 33 i 52 – 63 i 85 – 87 i 93 – 96 spisa), odštetni zahtjev tužiteljice upućen tuženiku dana 14.11.2023. (list 34 – 35 spisa), dopis tuženika upućen tužiteljici 03.01.2024. (list 36 – 37 spisa) i u potvrdu Privredne banke Zagreb o provedenom nalogu za plaćanje tužiteljici od 06.02.2024. na ime naknade štete (list 45 spisa). Sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. JĐ, spec. psihijatru i dr. Davorki Paladino, spec. neurologu od 23.08.2025. (list 71 – 74 spisa), te je vještake dr. JĐ i dr. Paladino saslušao na ročištu od 06.02.2026. (list 109 – 110 spisa). Sud je saslušao tužiteljicu osobno (list 111 – 112 spisa).

10. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz pojedinačno, kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, a temeljem odredbe čl. 8. ZPP-a, te primjenjujući materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice postavljen u tužbi djelomično osnovan.

11. Sud je temeljem svog ovlaštenja iz čl. 220. st. 2. i čl. 292. st. 4. ZPP-a na pripremnom ročištu od 16.04.2025. odbio dokazni prijedlog tuženika da se izvrši uvid u zdravstveni karton tužiteljice, jer se tužiteljica tome usprotivila. Naime, zdravstveni karton tužiteljice sadrži osobne podatke o zdravlju i liječenju tužitelja, te tužiteljica temeljem odredbi čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti prava pacijenata (''Narodne novine'' broj 169/04 i 37/08), čl. 1. st. 1. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (''Narodne novine'' broj 42/18) i odredbi Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka, objavljena u SL EU L119) ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka.

12. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja - prometne nezgode od 31.03.2023. u kojoj je tužiteljica ozlijeđena, kao niti odgovornost osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja, a isto proizlazi i iz potvrde o prometnoj nesreći MUP-a RH, PU zadarska, PGP Gračac od 27.04.2023. (list 6 – 7 spisa), pa sud temeljem odredbe čl. 221. st. 1. ZPP-a na ove okolnosti nije provodio daljnje dokaze, te se isto neće posebno obrazlagati. Stoga, tuženik je temeljem odredbi čl. 1045. st. 1., čl. 1046., čl. 1069. st. 1. i 3., čl. 965., čl. 1100. i čl. 19. st. 2. ZOO-a dužan naknaditi tužiteljici svu prouzročenu neimovinsku i imovinsku štetu koju je tužiteljica pretrpjela u prometnoj nezgodi od 31.03.2023.

13. Uvidom u odštetni zahtjev tužiteljice upućen tuženiku dana 14.11.2023. (list 34 – 35 spisa), dopis tuženika upućen tužiteljici 03.01.2024. (list 36 – 37 spisa) i u potvrdu Privredne banke Zagreb o provedenom nalogu za plaćanje tužiteljici od 06.02.2024. na ime naknade štete (list 45 spisa), a isto među strankama također nije sporno, sud je utvrdio:

- da se tužiteljica, zastupana po punomoćniku odvjetniku, s odštetnim zahtjevom, koji je upućen tuženiku dana 14.11.2023. obratila tuženiku, zahtijevajući naknadu štete iz predmetnog štetnog događaja,

- da je tuženik, a postupajući po odštetnom zahtjevu tužiteljice, tužiteljici isplatio prije podnošenja tužbe u ovom predmetu dana 06.02.2024. iznos od 3.434,00 EUR, s tim da tuženik u odgovoru na tužbu u ovom predmetu navodi da se isplaćeni iznos od 3.434,00 EUR se odnosi na: neimovinsku štetu s osnova povrede prava osobnosti – 3.350,00 EUR i imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege – 84,00 EUR.

14. Uvidom u podatke Državnog zavoda za statistiku RH o mjesečnim isplaćenim neto i bruto plaćama (list 28 – 33 i 52 – 63 i 85 – 87 i 93 – 96 spisa), a koje je je dostavila tužiteljica, u bitnome proizlazi da prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH za razdoblje od 2002. do 2024. stopa inflacije iznosi 72,2 %, a rast plaća 115 %.

15. Među strankama je sporan opseg neimovinske štete, te imovinske štete s naslova tuđe pomoć i njege, pa je sud na ove okolnosti izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 8 – 27 spisa), proveo medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. JĐ, spec. psihijatru i dr. Davorki Paladino, spec. neurologu od 23.08.2025. (list 71 – 74 spisa), te je vještake dr. JĐ i dr. Paladino saslušao na ročištu od 06.02.2026. (list 109 – 110 spisa) i saslušao tužiteljicu osobno (list 111 – 112 spisa).

16. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 23.08.2025. (list 71 – 74 spisa), koji su vještaci dr. JĐ, spec. psihijatre i dr. Davorka Paladino, spec. neurolog izradili nakon uvida u medicinsku dokumentaciju tužiteljice i pregleda tužiteljice kod vještaka, vještaci navode da je tužiteljica, r. **.**.2008., stradala kao putnica u autobusu u prometnoj nezgodi 31. ožujka 2023.g., na način opisan u tužbi i prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji pri tome je zadobila: krvni podljev iznad tvrde moždane ovojnice sljepoočno desno. Po završenom konzervativnom liječenju zaostale su glavobolje u formi blažeg postkontuzijskog moždanog sindroma. Posttraumatski afirmira glavobolje koje se javljaju 2-3 puta tjedno, zaboravljivost i rastresenost, anksioznost. Tužiteljica je kao posljedicu predmetnog ozljeđivanja, razvila simptomatiku elemenata PTSP-a (F43.1) uz Postkomocijski sindrom. Naime, tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja psihičkih poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Između štetnog događaja i ozljede, kao i psihičkog i poremećaja postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog u tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Fizičke boli jačeg intenziteta tužiteljica je trpjela sumarno do 3 dana, srednje intenziteta sumarno 8 dana, a slabijeg intenziteta sumarno 10 dana. Kasniji i sadašnji bolovi ulaze u ocjenu pojačanih napora. Tužiteljica pri štetnom događaju nije trpjela primarni strah. Do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj. Tuđa pomoć joj je bila potrebna dva tjedna po 4 sata dnevno, te nakon toga još dva tjedna po 2 sata dnevno, za vrijeme mirovanja kod kuće i izbjegavanja fizičkih naprezanja. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti objedinjeno i realno vještaci cijene 14% (s neurološkog stajališta 8%, s psihijatrijskog stajališta 8%), te će tužiteljica u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.

17. Tužiteljica nije imala primjedbi na provedeno medicinsko vještačenje, dok je tuženik istome prigovorio u podnesku od 03.11.2025. u kojemu navodi da prigovara objedinjenoj ocjeni SŽA kao previsokoj budući bi objektivna objedinjena ocjena SŽA bila 8%. Navedeno stoga što iz specijalističkih nalaza specijaliste psihijatra ne proizlazi da bi kod tužiteljice zaostale trajne posljedice s psihijatrijskog gledišta već iz iste dokumentacije proizlazi kako kod tužiteljice dominira strah koji je ocijenjen u okviru druge kvalifikatorne okolnosti. Iz toga bi proizlazilo kako su iste posljedice tužiteljici priznate pod dvije različite kvalifikatorne okolnosti što je protivno odredbama Zakona o obveznim odnosima. Uvažavajući navedeno tuženik predlaže da se primarno vještak dr. JĐ očituje koje su to točno trajne posljedice tužiteljici zaostale u predmetnom štetnom događaju s psihijatrijskog stajališta te iz koje razloga iste nije kvalificirao samo kao strah. Dodatno tuženik predlaže da vještak razgraniči koje posljedice je priznao pod strah, a koje pod SŽA odnosno u čemu se ogleda strah, a u čemu SŽA. Također, tuženik predlaže da se vještaci očituju koje su sve posljedice malog epiduralnog hematoma zaostale kod tužiteljice.

18. Radi usmenog obrazlaganja svog nalaza i mišljenja, te radi očitovanja na primjedbe tuženik sud je vještake dr. JĐ i dr. Paladino saslušao na ročištu od 06.02.2026. (list 109 – 110 spisa), te je tom prilikom vještak dr. JĐ naveo: ''Ja sam prije današnjeg ročišta proučio primjedbe tuženika iz podneska od 03.11.2025., te se na iste očitujem kako slijedi. Navodim da kao što je vidljivo iz našeg pisanog nalaza i mišljenja postoje određena preklapanja koja proizlaze isključivo iz posljedica traumatske ozljede mozga. Međutim, reaktivni psihički poremećaj u vidu elemenata posttraumatskog poremećaja kojeg sam cijenio kao psihijatar predstavlja zasebnu cjelinu. S obzirom na određena preklapanja mi smo i trajne posljedice iskazali u objedinjenom iznosu, te ih smatramo u cijelosti primjerenima. Psihijatrijske posljedice očituju se u smanjenoj slobodi tužiteljice u njenom osobnom obiteljskom i socijalnom funkcioniranju na način kako je opisano u psihičkom statusu našeg pisanog nalaza i mišljenja. Na daljnju primjedbu tuženika navodim da smo cijenili i trajanje i intenzitet pretrpljenog straha, isti predstavlja zasebnu kategoriju, te je posljedica predmetnog štetnog događaja, odnosno razvoja psihičkih poremećaja. Ocjene kvalifikatornih okolnosti smatramo u cijelosti primjerenim te kod istih ostajemo, odnosno u cijelosti ostajemo kod našeg pisanog nalaza i mišljenja od 22.08.2025.'' Na posebna pitanja punomoćnika tuženika vještak dr. JĐ je odgovorio: ''Na pitanje da objektiviziram, odnosno pojasnim za koje to točno aktivnosti tužiteljica s psihičke strane mora ulagati pojačane napore odgovaram da se isto ogleda u simptomatici koja je opisana u našem pisanom nalazu i mišljenju, a kao što sam već naveo u prijašnjem odgovoru. Na pitanje koje posljedice su kod tužiteljice zaostale zbog malog epiduralnog hematoma odgovaram da s psihijatrijskog stajališta kao što je navedeno u našem pisanom nalazu i mišljenju je zaostala blaža kompromitiranost intelektualno-mnestičkih funkcija kao posljedica post komocijskog sindroma.'' Vještak dr. Davorka Paladino je navela: ''Ja sam prije današnjeg ročišta proučila primjedbe tuženika iz podneska od 03.11.2025., te se na iste očitujem kako slijedi: Ja sam slušala iskaz svog kolege dr. JĐ i mogu reći da sam u potpunosti suglasna s njim te da bi na isti način odgovorila na pitanja suda i stranaka.'' Na posebna pitanja punomoćčnika tuženika vještak dr. Paladino je odgovorila: ''Na pitanje koje posljedice su kod tužiteljice zaostale zbog malog epiduralnog hematoma odgovaram da je tužiteljica s neurološkog aspekta zadobivši traumatsku ozljedu mozga sa krvnim podljevom iznad tvrde moždane ovojnice zadobila trajne posljedice u vidu posttraumatskih glavobolja, povremene nesigurnosti u hodu praćene vrtoglavicama kod nagle promjene položaja glave te psihičkih tegoba koje se u jednom djelu preklapaju sa psihičkim tegobama ocijenjenim po vještaku psihijatru, što je utjecalo na našu objedinjenu ocjenu. '' Na pitanje punomoćnika tuženika da li vještaci mogu detaljnije objasniti u kojem dijelu se kod tužiteljice preklapaju posljedice s psihijatrijske i neurološke strane vještak dr. JĐ je odgovorio: ''Kako je to jasno vidljivo iz našeg pisanog nalaza i mišljenja gdje se naša mišljenja preklapaju na način da je vještakinja neurolog opservirala u tužiteljice zaboravljivost, rastresenost i anksioznost, što je detektirano i u psihičkom statusu od strane psihijatra. Kao vještaci smo dužni ubilježiti sve što smo ustanovili našim osobnim pregledom.''

19. Nakon saslušanja vještaka na ročištu 06.02.2026. od tuženik je naveo da ustraje kod primjedbi na provedeno medicinsko vještačenje budući da su i sami vještaci u svom nalazu i mišljenju, a i na ročištu naveli kako kod tužiteljice dolazi do preklapanja posljedica sa neurološke i psihijatrijske strane, te kako su iste posljedice cijenjene sa oba stajališta. Iz navedenog proizlazi da su kod tužiteljice iste posljedice cijenjene dva puta što je protivno odredbama ZOO-a i to čl. 1100. Stoga, tuženik predlaže provođenje novog medicinskog vještačenja po vještaku psihijatru. Tuženik pojašnjava da nema primjedbi na dio vještačenja po neurologu, tj. dr. Paladino, ali smatra da nema mjesta preklapanju posljedica i s psihijatrijske i neurološke strane.

20. Tužiteljica se usprotivila određivanju novog medicinskog vještačenja po vještaku psihijatru, navodeći da su vještaci argumentirano obrazložili svoj pisani nalaz i mišljenje, te istaknuli kako je ukupna ocjena smanjenja životnih aktivnosti rezultat provedenog objedinjavanja, a ne zbrajanja kako neuroloških tako i psihijatrijskih tegoba.

21. Sud je temeljem svog ovlaštenja iz čl. 220. st. 2. ZPP-a i jer za to nije bilo uvjeta iz čl. 261. st. 2. i 3. ZPP-a na ročištu 06.02.2026. odbio prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja po vještaku psihijatru. Naime, liječnici vještaci dr. JĐ i dr. Paladino su svoj nalaz i mišljenje izradili stručno, savjesno, objektivno, na temelju sve raspoložive medicinske dokumentacije tužiteljice koja prileži spisu i na temelju kliničkog pregleda tužiteljice kod vještaka, a prilikom saslušanja su detaljno, precizno i argumentirano odgovorili na sva pitanja suda i tuženika, te su na taj način sve primjedbe tuženika otklonili kao neosnovane. Naime, tuženik u bitnome prigovara da u ocjeni vještaka dolazi do preklapanja posljedica sa neurološke i psihijatrijske strane, te da su iste posljedice cijenjene sa oba stajališta. No, vještaci su već u svom pisanom nalazu i mišljenju, a tako i prilikom saslušanja obrazložili kako zaista postoje određena preklapanja koja proizlaze isključivo iz posljedica traumatske ozljede mozga, ali da su vještaci ovo uzeli u obzir i trajne posljedice iskazali u objedinjenom iznosu, a ne kako zbroj posljedica sa neurološke i psihijatrijske strane. Stoga, sud provedeno medicinsko vještačenje prihvaća u cijelosti.

22. Sud je saslušao tužiteljicu osobno (list 111 – 112 spisa), te je njezin iskaz analizirao, te usporedio sa sadržajem pregledane dokumentacije i provedenom medicinskom vještačenju u ovom predmetu. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužiteljice, jer je ona iskazivala jasno, logično i u cijelosti suglasno sadržaju pregledane dokumentacije i provedenom medicinskom vještačenju u ovom predmetu.

23. Cijeneći ovako utvrđene činjenice, vrstu ozljede koju je zadobila tužiteljica - krvni podljev iznad tvrde moždane ovojnice sljepoočno desno, način, i dužinu liječenja, a posebno trajno smanjenje opće životne i radne aktivnosti u omjeru od 14 % i sve manifestacije tog trajnog smanjenja opisane u nalazu i mišljenju vještaka, kao i one koje je tužiteljica opisala u svom iskazu, te trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, sud nalazi da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta, a sve temeljem čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a. Prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade tužiteljici, sukladno odredbama čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, sud je vodio računa o lokalitetu i vrsti ozljede koje je zadobila tužiteljica, tijeku i načinu liječenja, o zaostalom trajnom smanjenju opće životne i radne aktivnosti u omjeru od 14 %, o svim manifestacijama tog trajnog smanjenja opisanim u nalazu i mišljenju vještaka, kao i onima koje je tužiteljica opisala u svom iskazu, jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih boli, duševnih boli i straha, kao i da se dosuđivanjem naknade tužiteljici ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Prema ocjeni ovog suda, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuđivanje tužiteljici pravične novčane naknade. Stoga je radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju sud ocijenio koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužiteljici da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu takve naknade zbog povrede prava osobnosti.

24. Cijeneći kako je tužiteljici uslijed ozljeđivanja smanjena opća životna i radna aktivnosti u relativno visokom omjeru od 14%, a imajući u vidu da je tužiteljica vrlo mlada osoba (rođena 2008.) pa je očekivano da će tužiteljica još dugo trpjeti ovo smanjenje opće životne i radne aktivnosti (imajući u vidu očekivani životni vijek tužiteljice), te imajući u vidu da iz iskaza tužiteljice proizlazi da su zaostale posljedice ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju (smanjena opća životna i radna aktivnosti u omjeru od 14% sa svim po vještacima i tužiteljici opisanim manifestacijama) u potpunosti promijenile život tužiteljice na način da se ona nakon završene osnovne škole više ne školuje (a riječ je o osobi koja je još uvijek maloljetna), sud je utvrdio da tužiteljici po osnovi duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti kao samostalne osnove za dosudu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripada naknada u iznosu od 4.000,00 EUR. Cijeneći intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, način liječenja, vrstu i lokalitet ozljeda, te vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i duljinu njegova trajanja, sud je utvrdio da tužiteljici po osnovi pretrpljenih fizičkih bolova kao samostalne osnove za dosudu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripada naknada u iznosu od 1.000,00 EUR, dok tužiteljici po osnovi pretrpljenog straha kao samostalne osnove za dosudu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripada naknada u iznosu od 2.000,00 EUR. Dakle, tužiteljici s naslova pravične novčane nakade radi pretrpljene neimovinske štete pripada iznos od 7.000,00 EUR (=4.000,00 EUR + 1.000,00 EUR + 2.000,00 EUR). No, kako je tuženik tužiteljici s ovog osnova već isplatio iznos od 3.350,00 EUR (ovo je nesporno), to je sud iznos od 7.000,00 EUR umanjio za već isplaćeni iznos od 3.350,00 EUR, pa je sud utvrdio da tužiteljici stoga pripada pravična novčana naknada s naslova pretrpljene neimovinske štete u iznosu od 3.650,00 EUR.

25. Na temelju nalaza i mišljenja liječnika vještaka sud je utvrdio da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 84 sata. Sud je temeljem svog ovlaštenja iz čl. 223. st. 1. ZPP-a utvrdio da je cijena jednog sata pružanja tuđe pomoći i njege iznos od 5,00 EUR, cijeneći domicil tužiteljice, trajanje i frekvenciju potrebe za koje tuđom pomoći kod tužiteljice, kao i raspoloživost radne snage za ovu vrstu posla, a i jer bi drugačije utvrđivanje njegove visine bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama, s tim da su se stranke suglasile da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali ukućani besplatno. Stoga, temeljem odredbe čl. 1095. st. 1 i čl. 1085. st. 1. i 3. ZOO-a sud je utvrdio da je primjerena naknada tužiteljici s ovog osnova iznos od 420,00 EUR (=84 sata x 5,00 EUR). No, kako je tuženik tužiteljici s ovog osnova već isplatio iznos od 84,00 EUR (ovo je nesporno), to je sud iznos od 420,00 EUR umanjio za već isplaćeni iznos od 84,00 EUR, pa je sud utvrdio da tužiteljici stoga pripada pravična novčana naknada s naslova pretrpljene neimovinske štete u iznosu od 336,00 EUR.

26. Dakle, sud je utvrdio da tužiteljici s naslova pravične novčane nakade radi pretrpljene neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.986,00 EUR (=3.650,00 EUR + 336,00 EUR), pa je sud ovaj iznos tužiteljici i dosudio odlučivši kao u izreci ove presude u točci I glede glavnog zahtjeva tužiteljice, dok je sud iz istih razloga, kao neosnovan u ovom dijelu, odbio dio tužbenog zahtjeva tužiteljice u iznosu od 380,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14.11.2023. pa do isplate, odlučivši kao u izreci ove presude u točci II.

27. Kako je sud utvrdio da se tužiteljica odštetnim zahtjevom od 14.11.2023. obratila tuženiku sa zahtjevom da joj naknadi pretrpljenu štetu, to je sud tužiteljici primjenom odredbi čl. 29. st. 1., čl. 1086. i čl. 1103. ZOO-a i odredbi čl. 2. st. 1. toč. 1. i čl. 12. st. 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'' broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23 – dalje: ZOOP) na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 3.986,00 EUR dosudio i zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana 14.11.2023. (kako je tužiteljica i zatražila) do isplate, odlučivši kao u izreci ove presude u točci I glede ovog dijela zahtjeva tužiteljice.

28. Sud je o visini stope zatezne kamate u izreci ove presude u točci I odlučio sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, jer se radi o "ostalim" odnosima.

29. Kako tužiteljica nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, to je tuženik temeljem odredbi čl. 154. st. 5., čl. 155. i 164. st. 1. - 4. ZPP-a dužan naknaditi tužiteljici prouzročeni parnični trošak ovog postupka. Tužiteljici je priznat kao potreban i dosuđen trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 45,06 EUR i na ovu presudu u iznosu od 90,11 EUR, trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 600,00 EUR, te trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku odvjetniku. Trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku odvjetniku odmjeren je sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, a imajući u vidu vrijednost predmeta spora. Trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku priznat kao potreban i dosuđen tužiteljici se sastoji od: troška sastava odštetnog zahtjeva od 14.11.2023. (Tbr. 32/1), sastava tužbe (Tbr.7/1), sastava podnesaka od 25.03.2025. i 05.09.2025. (Tbr.8/1), te zastupanja na ročištima od dana 16.04.2025. i 06.02.2026. (Tbr. 9/1) sve od po 100 bodova za svaku radnju, što ukupno iznosi 600 bodova. Uz vrijednost jednog boda s paušalom od 2,00 EUR, to ukupno iznosi 1.200,00 EUR. Uz PDV od 25% u iznosu od 300,00 EUR, to iznosi 1.500,00 EUR. Uz priznati trošak vještačenja i sudskih pristojbi, to ukupno iznosi 2.235,17 EUR, te je upravo taj iznos tužiteljici sud dosudio s naslova naknade parničnog troška. Sud je tužiteljici temeljem odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 - dalje: OZ) dosudio zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade parničnog troška tekuće od donošenja ove presude do isplate. Stoga, sud je odlučio kao u izreci ove presude u točci I glede naknade parničnog troška tužiteljici.

30. Kako tužiteljica nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, to je sud primjenom odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a odbio tuženikov zahtjev za naknadom parničnog troška ovog postupka, odlučivši kao u izreci ove presude u točci III.

U Zagrebu, dana 27. veljače 2026. godine

Sutkinja

Ivana Galić

Uputa o pravu na podnošenje pravnog lijeka:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana računajući od dana objave iste, odnosno u slučaju iz čl. 335 st. 11. ZPP-a od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, za županijski sud, pisanim podneskom u 5 primjeraka.

DNA:

1. Pun tužiteljice - uz rješenje - nalog tužiteljici za plaćanje sudske pristojbe na ovu presudu u iznosu od 90,11 EUR

2. Tuženiku