Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: Pn-56/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba Delnicama, OIB: 54566384631, po sutkinji Renati Rački, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice AT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Luka Mardešić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Generali osiguranje d.d., Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604, kojeg zastupa punomoćnik Igor Habulinec, odvjetnik iz Zagreba, radi naknade štete (v.p.s. 11.845,51 EUR), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 27. siječnja 2026. u nazočnosti tužiteljice i njenog punomoćnika te punomoćnika tuženika, 27. veljače 2026. javno objavivši

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Generali osiguranje d.d. iz Zagreba, Slavonska avenija 1b, OIB: 10840749604 platiti tužiteljici, CT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetniku Luki Mardešiću iz Zagreba

-iznos od 10.451,92 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 24.10.2016. godine tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi koja se za razdoblje od 01. siječnja 2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena te po stopi koja se za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do isplate određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana

- iznos od 1.393,59 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana

- kao i naknaditi joj parnični trošak sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku nadoknadi troškove postupka u iznosu od 2.338,56 EUR u roku od 15 dana, sa zateznom kamatom od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova tuženik odbija.

Obrazloženje

1.U tužbi podnesenoj 20. studenog 2017. tužiteljica navodi da je njen brat ĆT bio sudionik prometne nezgode između mjesta Zalužnica i Vrhovine dana 30. ožujka 2016. na način da je isti bio pješak te je na njega osobnim vozilom reg. oznaka [registarska oznaka] naletio ŽT a kojom prilikom je ĆT smrtno stradao. Štetnik ŽT nije poštivao postavljenu prometnu signalizaciju u pogledu ograničenja brzine a što je uzrok nastanka štetnog događaja, odnosno da je isti vozilom upravljao poštujući postojeću signalizaciju tada do mjesta naleta na pješaka ne bi uspio postići brzinu veću od 68km/h a pri kojoj bi nalet na pješaka bio izbjegnut i ne bi nastupile smrtne posljedice. Osobno vozilo kojim je isti upravljao bilo je osigurano po osnovi automobilske odgovornosti kod tuženika zbog čega je isti pasivno legitimiran. Nadalje navodi da je njen brat tada zadobio osobito teške tjelesne ozljede uslijed kojih je preminuo u vozilu hitne pomoći a s obzirom na njegovo ponašanje koje je prethodilo štetnom događaju, priznaje doprinos istog u omjeru od 30%.

Navodi da je njegova smrt prouzročila kod nje teške duševne boli jer je između njih dvoje postojala trajna zajednica života koja se ogledala ne samo u emocionalnom smislu nego i u zajedničkom življenju u istom kućanstvu, kontinuiranim međusobnim pomaganjem i sudjelovanjem u svakodnevnom životu, a ona je snosila i troškove njegovog pogreba.

Tuženik, kojem se sa zahtjevom za naknadu štete obratila 24. listopada 2016. je zahtjev otklonio. Kako ona zbog smrti brata trpi duševne bolove potražuje iznos od 75.000,00 kn sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od podnošenja odštetnog zahtjeva, pri čemu zatraženi iznos umanjuje na 52.500,00 kn zbog priznatog sudoprinosa od 30% a potražuje i imovinsku štetu u iznosu od 15.000,00 kn koju također umanjuje za navedeni doprinos te po toj osnovi potražuje 10.500,00 kn. Uz tužbu prilaže zapisnik o očevidu Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću (dalje u tekstu: ODO u Gospiću) od 4. travnja 2016., izvadak iz matice umrlih i rođenih, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet Srećka Hlišća (sve list 6-17), predlaže saslušanje svjedoka ŽT, FT i DT, ST, prometno vještačenje.

1.1.U podnesku od 04. svibnja 2018. (list 42, očitovanje na odgovor na tužbu) predlaže i daljnje svjedoke i to ŠT, HT i UT.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu (list 24, tada Izvor osiguranje d.d.) ne osporava štetni događaj i pasivnu legitimaciju međutim osporava da bi njegov osiguranik ŽT bio isključivi krivac za predmetni štetni događaj odnosno njegov omjer od 70%, isto iz razloga jer je prednik tužiteljice bio u teško pijanom stanju i isti je pješice iz svog vozila izašao na sredinu suprotnog kolničkog traka kojim se kretao osiguranik tuženika te je isti u noćnim uvjetima i pri slaboj vidljivosti obavljao nuždu. Ukazuje na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Zvonka Ivašića koji je sačinjen za potrebe postupka kod ODO u Gospiću K-DO-204/16 prema kojem bi nesreća u cijelosti bila izbjegnuta da se prednik tužiteljice nije nesmotreno nalazio na sredini kolnika odnosno da je prije započetog prelaženja istog propustio vozilo osiguranika tuženika, te je isti na taj način teško povrijedio odredbe čl. 124., 129. i 131. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 105/04, dalje u tekstu: ZSPC). Osporava priloženi nalaz vještaka Srećka Hlišća jer se radi o nalazu koji je naručen u privatne svrhe. Osporava postojanje trajnije životne zajednice iz čl. 1101. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje: ZOO) jer tužiteljica živi u [adresa] a pok. brat je živio u [adresa]. Protivi se predloženim svjedocima a osporava i zatraženu imovinsku štetu jer ista nije potkrijepljena. Predlaže da se njegov osiguranik ŽT obavijesti o parnici i ističe prijedlog da navedeni stupi u parnicu kao umješač na njegovoj strani s obzirom da je u predmetnom događaju upravljao vozilom pod utjecajem alkohola.

Uz odgovor na tužbu dostavlja nalaz vještaka Zvonka Ivašića, sudsku praksu (sve list 28-41), predlaže pribavu cjelokupnog spisa ODO u Gospiću, provođenje rekonstrukcije/očevida i prometno vještačenje, saslušanje svjedoka ŽT, LT, GT i NT.

3.Sukladno dokaznim prijedlozima iznesenim do zaključenja prethodnog postupka, tijekom postupka provedeni su dokazi saslušanjem tužiteljice i svjedoka FT i DT, ST i ŽT (sve list 49-51), saslušanjem svjedoka ŠT, HT, UT, GT i NT (list 59-60), zamolbeno saslušanje svjedoka LT (list 64), čitanjem spisa ODO u Gospiću posl. br. K-DO-204/16, dok su od ostalih prvotno predloženih dokaza stranke odustale.

3.1. Po provođenju navedenih dokaza, o tužbenom zahtjevu odlučeno je presudom od 24. prosinca 2019. (list 71) na način da je isti djelomično prihvaćen i to za iznos od 22.500,00 kn na ime neimovinske štete te iznos od 120,00 kn na ime imovinske štete, dok je u ostalom dijelu tužbeni zahtjev odbijen (toč. I. i II. izreke). Također, tuženiku je naloženo naknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 10.380,00 kn (toč. III. izreke.).

U bitnom je utvrđeno ispunjenje pretpostavki iz čl. 1101. st. 2. ZOO-a (postojanje trajnije zajednice života) između tužiteljice i njenog pok. brata ĆT, ali i doprinos ĆT nastaloj šteti.

3.2. Žalbe protiv presude iz toč. 3.1. podnijele su obje stranke te je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu Posl.br. Gž-1354/20 od 31. siječnja 2023. (list 98) presuda ukinuta i predmet vraćen na ponovni postupak.

U uputi suda drugog stupnja istaknuto je da presuda ne sadrži razloge o odlučnoj činjenici postojanja trajnije zajednice života između tužiteljice i pok. brata, pri čemu je ukazano na proturječne iskaze svjedoka i tužiteljice. Također, nisu izneseni razlozi o činjenici različitog mjesta prebivališta tužiteljice i pok. brata u trenutku štetnog događaja a što predstavlja bitan faktor za utvrđenje postojanja trajnije zajednice života. Stoga je u ponovnom postupku potrebno ponovno utvrditi postojanje trajnije zajednice života između tužiteljice i pok. brata te u slučaju utvrđenja istog, cijeniti doprinos pok. ĆT na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka iz kaznenog spisa.

4. U ponovljenom postupku, na okolnost utvrđenja postojanja trajnije zajednice života između tužiteljice i pok. brata proveden je dokaz dopunskim saslušanjem tužiteljice (list 141). Također, pročitani su zapisnici o iskazima iz prethodnog postupka.

4.1.Tužiteljica je predložila da se ponovno saslušaju svjedoci ŠT, DT i ST i to na okolnost postojanja duže emotivne zajednice između nje i pok. brata, prednjem se tuženik usprotivio iz razloga što su ti svjedoci na prednju okolnost detaljno saslušani u prethodnom postupku a podredno, u slučaju prihvaćanja tog dokaznog prijedloga, predloženo je i dopunsko saslušanje svjedoka GT i NT.

4.2. Dokazni prijedlozi za ponovnim saslušanjem svjedoka odbijeni su iz razloga što su svi svjedoci saslušani u prethodnom postupku određeno iznijeli svoja neposredna (i posredna) saznanja o postojanju trajnije zajednice života odnosno odnosu tužiteljice i pok. brata , dok je dopunsko saslušanje tužiteljice provedeno iz razloga što ista na određene bitne okolnosti (a na što je ukazano u ukidnoj odluci suda drugog stupnja), u prethodnom postupku nije iskazivala.

4.3. Također, u ponovljenom postupku je tužiteljica je u podnesku od 20. rujna 2023. (list 110) izvršila preinaku tužbe i to pozivom na promjenu Orijentacijskih kriterija VSRH te je na taj način na ime neimovinske štete zatražila iznos od 10.451,92 EUR. U pogledu imovinske štete ustrajala je pri iznosu od 10.500,00 kn/1.393,59 EUR. Opisana preinaka dopuštena je rješenjem suda od 27. siječnja 2026. (list 141).

5. S obzirom na sadržaj isprava priloženih uz tužbu te sadržaj spisa ODO u Gospiću, u ovoj pravnoj stvari nije sporno da su tužiteljica i pok. ĆT bili brat i sestra, koji su u trenutku štetnog događaja bili u dobi od 42 odnosno 39 godina (utvrđeno iz priloženih izvadaka iz matice umrlih i rodnog lista), da je ĆT **.**.2016. smrtno stradao kao pješak u prometnoj nezgodi na državnoj cesti broj 52/1 mjesto Zalužnica, predio Brakusova Draga, kada je na istog naletjelo osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ŽT a koje vozilo je u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod prednika sada tuženika.

Također, nesporno je, a po provedenim vještačenjima, da je rješenjem od 18. svibnja 2017. ODO u Gospiću, temeljem čl. 224. st. 1. t. 2. Zakona o kaznenom postupku obustavljena istraga protiv ŽT a koja je istraga bila pokrenuta zbog postojanja osnovane sumnje da bi isti počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa

– izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. Kaznenog zakona. Nije sporno ni da je pok. ĆT u trenutku smrti imao prijavljeno prebivalište u [adresa], a da tužiteljica u vrijeme podnošenja tužbe (i nadalje) ima prijavljeno prebivalište u [adresa].

5.1. Sporno je prvenstveno postojanje trajnije zajednice života između tužiteljice i pok. ĆT, koja opravdava dosuđenje pravične novčane naknade, kao i da li je brat tužiteljice sam kriv za štetni događaj ili u određenoj mjeri postoji njegov doprinos.

5.2. Odredbom čl. 1101. st. 1. ZOO-a propisano da u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji), dok st. 2. propisuje da se takva naknada može dosuditi braći i sestrama, djedovima i bakama, unučadi te izvanbračnom drugu, ako je između njih i umrlog postojala trajnija zajednica života. Prema čl. 1100. st. 1. ZOO-a, pravičnu novčanu naknadu sud će dosuditi u slučaju povrede prava osobnosti i ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, a prema st. 2. pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. U smislu odredbe čl. 19. st. 2. ZOO- a pod pravom osobnosti razumijeva se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo. Također, u smislu 1093. st. 1. ZOO-a, tko prouzroči nečiju smrt, dužan je nadoknaditi uobičajene troškove njegova pogreba.

6. Teret dokaza postojanja trajnije zajednice života u smislu čl. 1101. st. 2. ZOO-a je na tužiteljici, a po ocjeni ovog suda odnosno na temelju dopunskog saslušanja tužiteljice kao i ponovne analize iskaza svjedoka saslušanih u prethodnom postupku, u ovoj pravnoj stvari nije utvrđeno postojanje takve zajednice koja bi opravdavala dosuđenje pravične novčane naknade u smislu navedene odredbe ZOO-a.

6.1. Tužiteljica je u prethodnom postupku u bitnom navela (iskaz od 4. rujna 2018.) da su svi zajedno živjeli na adresi u [adresa], da joj je otac umro prije 15 godina (znači 2003.) a majka prije šest godina (znači 2012.), nakon čega se ona sa suprugom i djecom preselila u [adresa] a zajedno s njima i brat ĆT, da isti imaju još dvije starije sestre koje ne žive s njima kao i mlađeg brata koji živi u [adresa], da je brat namjeravao izvršiti promjenu prebivališta ali zbog štetnog događaja isto nije učinio, da su oni sve zajedno radili te dosta dnevno boravili zajedno, da brat nije bio zaposlen. U ponovnom iskazu je kao razlog preseljenja brata u [adresa] navela da se dotadašnja kuća u [adresa] u stvari srušila te da brat tamo nije imao nikoga jer su ostale sestre i mlađi brat još ranije otišli od kuće. Navela je da pok. ĆT nije nikada bio u izvanbračnoj zajednici. Na poseban upit da li je isti ikada bio u zatvoru navela je da je on radio probleme zbog tučnjave, da je bio u zatvoru u Rijeci i to više puta a znao je u istome biti i po jednu i pol godinu, zadnji izlazak iz zatvora bio je 15-ak dana prije smrti te je u toj situaciji u zatvoru bio oko 5 mjeseci a po izlasku je došao kod nje. Dok je brat bio u zatvoru slala mu je novac, posjećivala ga i to 5-6 puta u navedenih pet mjeseci. U razdobljima kada nije bio u zatvoru je bio kod nje i supruga, znalo se raditi i o godinu dana. Ona mu je kuhala i prala odjeću a on je u domaćinstvo doprinosio skupljanjem boca i željeza. Sa ostalim sestrama i bratom nije bio u dobrim odnosima niti su ga isti u zatvoru posjećivali. On se na njenoj adresi i prijavio. Ona je sa sestrama i mlađim bratom u dobrim odnosima i posjećuju se. Bratove osobne stvari koje su ostale kod nje su pisma i zajedničke slike. Oni su sve radili zajednički, ništa jedan bez drugoga.

6.2. Svjedok FT je tužiteljicu znao još dok je živjela u [adresa] a poznato mu je da je ista unazad oko 7 godina i to u trajanju od oko 4 godine živjela u [adresa], nakon toga su bili u [adresa] za koju adresu ne zna ali bi znao pokazati koja je to zgrada, potvrđuje da je poznavao njenog brata ĆT koji je poginuo i isti je također prvo živio u [adresa] a dok je tužiteljica živjela u [adresa] on je znao doći kao i dok je ona živjela u [adresa] ali ne zna da li je on u [adresa] i živio. On je istog znao zateći kod tužiteljice kada je dolazio u [adresa] ali zna i da je isti bio u zatvoru međutim ne zna kada niti koliko. Tužiteljica sa svojom obitelji odnedavno živi u [adresa] a dok su bili u [adresa] su ona i brat živjeli zajedno a kada im je umrla majka to se razišlo.

6.3. Svjedok DT također potvrđuje da je tužiteljica još ranije sa roditeljima živjela u [adresa] kao i kasnije kada se udala i imala djecu, a stalno su bili zajedno ona i brat koji je poginuo dok su se ostali braća i sestre poženili i otišli iz tog domaćinstva. Dok su živjeli u [adresa], u baraci, a i kasnije u [adresa] taj brat je također bio tamo te ga je ona osobno vidjela ali ne zna koju je sobu isti imao. Potvrđuje da je isti bio u zatvoru ali također ne zna kada niti koliko dugo a kada je izašao iz zatvora je došao kod tužiteljice. Pok. ĆT je najviše bio sa tužiteljicom a ostale sestre i brata je išao posjetiti možda na jedan dan. Ne zna gdje je drugi brat tužiteljice.

6.4.Svjedok ST (suprug tužiteljice) navodi da on i tužiteljica imaju troje djece i da su zajedno negdje od sredine 90-ih godina pri čemu su većinu tog vremena živjeli u [adresa], zatim kao podstanari u [adresa] a sada su u [adresa] također podstanari. Kroz cijelo to vrijeme je brat tužiteljice bio s njima. Kada su oni kao obitelj počeli živjeti u [adresa] tada su sa njegovom suprugom došla i oba brata – A i ĆT pri čemu su obojica znala otići posjetiti majku na nekoliko dana. Navedeni brat ĆT nije imao djece a njegove se stvari i dalje nalaze kod njih. Potvrđuje da je isti bio zatvoru 5 ili 6 mjeseci i iz istog je izašao možda mjesec dana prije smrti a prije toga je isti također znao kraće vrijeme biti u zatvoru. Dok su bili u [adresa], živjeli su u baraci koja je imala dvije sobice i kuhinju, međutim je ĆT s njima bio i prije i poslije rođenja djece tako što je isti imao poseban krevet u sobici. Isti negdje od 1993. više nije živio u [adresa].

6.5.Svjedok ŠT je poznavala pok. brata tužiteljice i navodi da dok je ista živjela u [adresa] da je tamo živio i njezin brat, da su bili zajedno i nisu se odvajali kao i da tužiteljica još uvijek živi u [adresa] a ne zna da su ona ili njezin brat živjeli u [adresa]. Na toj adresi u [adresa] je bila jednom prije dugo vremena i tamo je bio od tužiteljice brat.

6.6. Svjedok RT je također poznavao pok. ĆT s kojim je bio dobar, kao brat, te je čuo da je isti poginuo. Navodi da je isti živio sa tužiteljicom i da to zna jer je stalno dolazio kod njih u [adresa] a kada su se kasnije preselili u Dedin sa obitelji tužiteljice je išao i taj njen brat. Ne zna kada su se preselili niti mu je točno poznato kada se dogodila nezgoda. Nije mu poznato da je isti bio u zatvoru i da je živio u [adresa], dok u pogledu [adresa] navodi da je tamo živjela majka tužiteljice ali su tužiteljica i brat živjeli odvojeno od majke.

6.7. Svjedok UT navodi da tužiteljicu zna iz djetinjstva kao i njenog brata ĆT, navodi da je ĆT živio u [adresa] sa tužiteljicom i da su uvijek bili zajedno a to zna jer su tamo odlazili puno puta, pojašnjava da su tamo živjeli u vojnim barakama. Zna da je ĆT bio u zatvoru ali ne zna kada niti koliko.Poznavala je majku tužiteljice koja je u [adresa] živjela odvojeno.

6.8. Svjedok GT je na dan kada se dogodila prometna nezgoda upravljao vozilom iz kojeg je izašao ĆT te je opisao same okolnosti nezgode a u pogledu ostalih okolnosti naveo je da je ĆT prethodno tome kod njega boravio pet do šest dana a možda 15-ak dana prije toga je izašao iz zatvora u kojem je bio dvije do tri godine. Navodi da je tužiteljica živjela u stanu u [adresa] te je ĆT posjećivao i njega i tužiteljicu a prije nego što je isti išao u zatvor on se tu kretao sa svojom ženom koja sada ima drugog čovjeka. Pok. ĆT nije imao djece. Tužiteljica je prije živjela u [adresa] i u [adresa] i pok. ĆT se s njom družio, bio je osoba koja je uvijek u pokretu ali je najviše bio sa tužiteljicom.

6.9. Svjedok NT je također bio u vozilu kada se dogodila nezgoda te je okolnosti iste i opisao dok je u ostalom dijelu naveo da je sada pok. ĆT živio u [adresa], da je isti nakon izlaska iz zatvora u kojem je bio par godina oko tjedan dana boravio kod njegovog oca a sa sestrom je bio jako dobar i znao je doći kod nje u stan u [adresa]. Isti je također prije imao jednu ženu koja se oženila za drugog dok je on bio u zatvoru.

6.10.Svjedok ŽT iskazivao je o samim okolnostima prometne nezgode u kojoj je smrtno stradao ĆT.

6.11. Svjedok LT iskazivala je o okolnostima same nezgode (ista je bila u vozilu sa ŽT), dok ostalih saznanja nema.

7.Odredba čl. 1101. st. 2. ZOO-a ne definira što predstavlja trajniju zajednicu života niti u pogledu trajanja iste niti u pogledu sadržaja takve zajednice, već je isto potrebno utvrđivati u svakom pojedinom slučaju. Iako notornu činjenicu predstavlja emocionalna povezanost između braće i sestara kao srodnika, isto ujedno ne mora značiti da su primjerice kod sestre a zbog smrti brata, nastupili takvi duševni bolovi koji opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade a koji duševni bolovi bi proizašli iz trajnije zajednice života.

Nadalje, iako bi pojam trajnije zajednice života podrazumijevao trajniju faktičnu zajednicu odnosno život u zajedničkom domaćinstvu, takvu zajednicu može predstavljati i vrlo čvrsta emotivna veza između brata i sestre koja mora biti intenzivnija i bliskija i u svom sadržaju odstupati od uobičajene povezanosti brata i sestre koji ne žive u zajednici.

7.1. Ponovnom analizom iskaza tužiteljice i svjedoka ovaj sud ocjenjuje da između tužiteljice i brata nije postojala trajna zajednica života u smislu faktične zajednice. Ovo iz razloga što tužiteljica ni u prethodnom ni u ponovljenom postupku na okolnost toga u čemu se sastojala zajednica života između nje i pok. brata, nije iskazala dovoljno određeno a posljedično tome niti uvjerljivo.

Naime, ista je u prethodnom postupku navela da su ona i brat "sve zajedno radili te dosta dnevno boravili zajedno", a pri tom je u potpunosti izostavila navesti da je brat određeno vrijeme prije smrti kao i nekoliko godina prije toga bio više puta u zatvoru i to i po više od godinu dana, a u zadnjem slučaju oko 5 mjeseci. Ista je o boravku brata u zatvoru navela tek nakon što je istoj na prednju okolnost postavljen izričiti upit. Također, ista je oprečno iskazala na okolnost toga zašto je prebivalište brata u trenutku smrti bilo u [adresa], iako bi iz njenog iskaza proizlazilo da je on praktički šest godina prije toga zajedno s njom i njenom obitelji preselio u [adresa]. U ponovljenom postupku je navela da je brat bio prijavljen kod nje, a što je oprečno ranijem iskazu. Uz navedenu oprečnost, po ocjeni ovog suda je i nelogično da osoba koja praktički šest godina živi sa sestrom, u takvom vremenskom razdoblju ne regulira svoj status prebivališta ili eventualno boravišta.

Svjedoci predloženi po tužiteljici i to FT, DT i ŠT po ocjeni ovog suda nisu potvrdili zajednički život tužiteljice i pok. brata. Prednje iz razloga što je svjedok FT naveo da je tužiteljica živjela u [adresa] (a koju adresu stanovanja ista u svom iskazu potpuno izostavlja) te da je pok. ĆT kod iste znao doći i to kako u Dedin tako i kasnije u [adresa], pri čemu taj svjedok ne zna da je ĆT kod tužiteljice i živio.

Svjedok DT, osim što ističe da su "tužiteljica i brat stalno bili zajedno" te da je istog viđala kako u [adresa] tako i u [adresa], istovremeno ne zna koju sobu je isti koristio, potvrđuje da je isti posjećivao i ostale sestre te brata.

Svjedok ŠT također navodi da dok su tužiteljica i brat živjeli u [adresa] "da su isti bili zajedno i nisu se odvajali", dok istovremeno taj svjedok nema saznanja o tome da tužiteljica živi u [adresa], a svjedok UT također navodi da su tužiteljica i brat "stalno bili zajedno" u [adresa].

7.2. Ukoliko su prethodno navedeni svjedoci trebali potvrditi da su tužiteljica i pok. ĆT živjeli u faktičnoj trajnoj zajednici, ističe se da to iz njihovih iskaza nije utvrđeno. Naime, svjedoci osim što kao i tužiteljica ističu da su tužiteljica i brat "stalno bili zajedno", ne ističu nijednu drugu okolnost iz koje bi proizlazilo utvrđenim postojanje faktične zajednice, a činjenica što je svjedok DT kada je bila kod tužiteljice kod iste zatekla i ĆT, ne znači postojanje faktične zajednice života. Isto se odnosi na iskaz svjedoka ŠT koja je u jednoj prilici, dok je tužiteljica još živjela u [adresa], kod iste zatekla i njenog brata. Istovremeno, svjedok FT na okolnost postojanja faktične zajednice, uopće nema saznanja.

7.3. Iz razloga iznesenih u toč. 7.2. nije prihvaćen niti iskaz svjedoka ST, supruga tužiteljice, koji navodi da ĆT od 1993. nije živio u [adresa] već je samo odlazio posjećivati majku i boraviti kod iste nekoliko dana, pa je nejasno gdje je isti živio u tako dugom vremenskom razdoblju odnosno do 2012. kada je bilo preseljenje tužiteljice u [adresa].

U vezi iskaza tog svjedoka potrebno je istaći i da se radi o svjedoku zainteresiranom za ishod spora, kao bračnom drugu tužiteljice.

Po prijedlogu tužiteljice saslušani svjedok RT je po ocjeni suda također iskazao oprečno, na način da isti primjerice ističe da je bio jako dobar i blizak sa ĆT te da zna da je isti živio sa tužiteljicom, dok isti istovremeno, bez obzira na bliskost ne zna da je ĆT bio u zatvoru.

7.4. Stoga su u konačnici na okolnost toga da su tužiteljica i brat živjeli u faktičnoj zajednici iskazi tužiteljice i po istoj predloženih svjedoka, neuvjerljivi, isto prvenstveno iz razloga što svjedoci iznose svoje saznanje o zajedničkom životu tužiteljice i brata, dok istovremeno nemaju saznanja o drugim bitnim detaljima života tužiteljice i ĆT, kao što je primjerice to da tužiteljica živi u [adresa], da je ĆT u više navrata bio u zatvoru.

7.5. Na okolnost neuvjerljivosti iskaza svjedoka predloženih po tužiteljici ukazuju i iskazi svjedoka GT i NT, pri čemu je svjedok GT potvrdio da je tužiteljica živjela u stanu u [adresa], a da je brat posjećivao i nju i njega te je po izlasku iz zatvora kod njega i bio nekoliko dana, prije zatvora da se isti uvijek "kretao tu negdje sa svojom ženom", radilo se o osobi koja je u pokretu ali je isti najviše bio sa tužiteljicom, dok je NT naveo da je ĆT živio u [adresa], da je bio u zatvoru par godina a po izlasku da je bio kod njegovog oca GT, da je znao dolaziti kod sestre koja je bila u [adresa], kao i da je bio u vezi ali da se ta osoba udala za drugog dok je on bio u zatvoru.

7.6. Ovom sudu, na okolnost toga da li su tužiteljica i ĆT zajedno živjeli, u konačnici uvjerljivije djeluju iskazi svjedoka GT i NT, kako zbog njihove određenosti na prednju okolnost tako i iz razloga što je svjedok FT (predložen po tužiteljici) naveo da je ĆT kod tužiteljice "znao doći", što bi u stvari odgovaralo očito jačim kontaktima tužiteljice i ĆT u odnosu na ostale sestre i brata a ne zajedničkom životu, a u kojem dijelu je taj iskaz suglasan iskazima GT i NT.

Prema tome, između tužiteljice i brata nije postojala trajnija faktična životna zajednica jer istu ne potvrđuju svjedoci a također i činjenica da ĆT nije vršio promjenu prebivališta ili eventualno boravišta, već se radilo o intenzivnijim kontaktima, a u konačnici po ocjeni suda ni tako intenzivniji kontakti ne predstavljaju po svom sadržaju kontakte koji odstupaju od uobičajenih odnosa između braće i sestara. I u tom je dijelu potrebno ukazati na nevjerodostojnost iskaza tužiteljice koja navodi da njen brat sa ostalim sestrama i bratom nije bio u dobrim odnosima te da isti nisu bili na pogrebu, dok je po istoj predloženi svjedok DT navela da je ĆT posjećivao ostale sestre i brata ali se radilo o dnevnim posjetima. Također, činjenica da je tužiteljica praktički jednom mjesečno u razdoblju od pet mjeseci posjetila brata za vrijeme njegovog zadnjeg boravka u zatvoru, a što ista ističe u dopunskom iskazu, ne ukazuje na odstupanje od uobičajenih odnosa između braće i sestara. Isto se odnosi i na navod da mu je ona prala robu i kuhala.

7.7. Kao što je već izneseno, i tužiteljica i po istoj predloženi svjedoci ne konkretiziraju sadržaj odnosa između tužiteljice i njenog brata već uglavnom navode da su isti "stalno bili zajedno", a isto u konačnici ne potvrđuje specifičnost njihovih odnosa u smislu toga da su bili upućeni jedno na drugog u većoj mjeri od uobičajenog, posebno uzevši u obzir i činjenicu da je tužiteljica bila u braku te imala djecu, a da svjedoci GT i NT ističu kako je i ĆT imao izvanbračnu suprugu, a koju činjenicu tužiteljica prešućuje.

7.8. Slijedom prethodno iznesenog, tužiteljica nije dokazala postojanje pretpostavki iz čl. 1102. st. 2. ZOO-a odnosno iz provedenih dokaza nije utvrđeno postojanje trajnije zajednice života niti takvog odnosa između nje i pok. brata koji odstupa od uobičajenih odnosa između braće i sestara, slijedom čega je zahtjev za naknadu neimovinske štete odbijen.

8. Predmet tužbenog zahtjeva je i imovinska šteta u vidu troškova pogreba u ukupnom iznosu od 1.393,59 EUR, pri čemu iz navoda u tužbi proizlazi da se radi o troškovima prijevoza pokojnika, troškova grobnog mjesta i vijenaca, karmina.

Na okolnost nastanka i visine imovinske štete uz tužbu nisu priloženi nikakvi dokazi – računi za grobno mjesto, cvijeće ili drugi računi vezani uz pogreb niti je tužiteljica u stranačkom iskazu iste precizirala već je naprotiv navela da joj je troškove podmirio Centar za socijalnu skrb i to u iznosu od 1.000,00 kn, pri čemu je brat sahranjen u Otočcu jer nije mogla podmiriti trošak prijevoza istog do [adresa]. Također je navela da je ona bila na sahrani te da je prijevoz platila bratiću i to u iznosu od 400,00 kn. Izneseni navod tužiteljice nije prihvaćen kako iz razloga što je i u pogledu zahtjeva za neimovinsku štetu iskaz neuvjerljiv, tako i iz razloga jer je tužiteljica na prednju okolnost trebala dostaviti račun ili predložiti druge dokaze (primjerice svjedoke) iz kojih bi se moglo utvrditi da je istoj nastala opisana imovinska šteta.

Prema tome, iako sukladno čl. 1093. st. 1. ZOO-a u slučaju prouzročenja nečije smrti nastaje obveza podmirenja troškova pogreba umrle osobe, prvenstveno je potrebno da su takvi troškovi ovlašteniku naknade štete i nastali, a što u ovom slučaju nije utvrđeno.

Stoga kako tužiteljica nije dokazala nastanak imovinske štete u vidu troškova pogreba, tužbeni zahtjev je i u tom dijelu odbijen.

9. S obzirom da nisu utvrđene okolnosti koje opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade tužiteljici na ime povrede prava osobnosti iz čl. 1101. st. 2. ZOO-a niti je utvrđen nastanak imovinske štete istoj, nije ocjenjivan niti doprinos ĆT štetnom događaju, prednje s obzirom na sadržaj spisa ODO u Gospiću.

10. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a odnosno kako je tuženik u sporu uspio u cijelosti, tužiteljica mu je dužna nadoknaditi troškove postupka zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to: za sastav odgovora na tužbu, zastupanje na ročištima 08.05.2018., 04.09.2018., 07.11.2018. i 27.01.2026. i sastav podneska od 07.11.2019. – svaka radnja po 200,00 EUR (Tbr. 8. toč. 1. i Tbr. 9. toč. 1. Odvjetničke tarife), za zastupanje na roč. 19.09.2023. iznos od 100,00 EUR (Tbr. 9. toč. 2. Tarife), za sastav podneska od 29.11.2023. iznos od 100,00 EUR (Tbr. 8. toč. 3. Tarife), te za sastav žalbe iznos od 250,00 EUR (Tbr. 10. toč. 1. Tarife), odnosno ukupno u tom dijelu iznos od 1.650,00 EUR. Na navedeni iznos priznat je PDV u iznosu od 412,50 EUR te trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 276,06 EUR. Slijedom navedenog, ukupno priznati trošak iznosi 2.338,56 EUR.

Nije priznat trošak sastava jednog podneska jer isti nije dostavljen u spis, dok je trošak zastupnja na jednom ročištu te sastav jednog podneska priznat u manjem iznosu od zatraženog s obzirom da se radilo o radnjama iz Tbr. 8. toč. i Tbr. 9. toč. 2. Odvjetničke tarife. Također nije priznat trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu jer isti nastaje po pravomoćnom okončanju postupka.

Delnice, 27. veljače 2026.

Sutkinja

Renata Rački

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude stranka kojoj je dostavljen ovjeren prijepis presude prema čl. 335. st. 11. ZPP-a može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ove presude stranka kojoj je presuda dostavljena putem e-oglasne ploče sudova prema čl. 335. st. 9. ZPP-a, može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.