REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1654/2024-81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Siniši Marinoviću, u pravnoj stvari tužiteljice HU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva 50, protiv tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 6. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice odvjetnika Mirka Kovača, te punomoćnice tuženika HUZ, savjetnice pri OGDO u Zagrebu, dana 27. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

1. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„I. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 409,07 eura bruto, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim na pojedine iznose s dospijećem kako slijedi:

- na iznos od 52,35 eura od 16. kolovoza 2015. do isplate,

- na iznos od 28,67 eura od 16. rujna 2015. do isplate,

- na iznos od 18,24 eura od 16. listopada 2015. do isplate,

- na iznos od 8,76 eura od 16. siječnja 2016. do isplate,

- na iznos od 39,92 eura od 16. ožujka 2016. do isplate,

- na iznos od 18,23 eura od 16. travnja 2016. do isplate,

- na iznos od 19,96 eura od 16. svibnja 2016. do isplate,

- na iznos od 19,06 eura od 16. srpnja 2016. do isplate,

- na iznos od 19,96 eura od 16. kolovoza 2016. do isplate,

- na iznos od 18,32 eura od 16. rujna 2016. do isplate,

- na iznos od 19,06 eura od 16. listopada 2016. do isplate,

- na iznos od 21,47 eura od 16. ožujka 2017. do isplate,

- na iznos od 18,68 eura od 16. travnja 2017. do isplate,

- na iznos od 9,34 eura od 16. lipnja 2017. do isplate,

- na iznos od 19,52 eura od 16. srpnja 2017. do isplate,

- na iznos od 11,91 eura od 16. rujna 2017. do isplate,

- na iznos od 17,36 eura od 16. veljače 2018. do isplate,

- na iznos od 11,41 eura od 16. ožujka 2018. do isplate,

- na iznos od 21,73 eura od 16. svibnja 2018. do isplate,

- na iznos od 2,72 eura od 16. srpnja 2018. do isplate,

- na iznos od 12,40 eura od 16. rujna 2018. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim od 27. veljače 2026. do isplate, u roku od 15 dana“ kao neosnovan.

2. Nalaže se tužiteljici isplatiti tuženoj trošak parničnog postupka u iznosu od 1.875,00 eura u roku od 15 dana. zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim od 27. veljače 2026. do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog carinskog ureda Zagreb, na radnom mjestu carinika, a sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 3. kolovoza 2013. do 3. kolovoza 2018., tužiteljica je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, mjesečno ostvarivala prekovremeni rad, koji joj nije plaćen, i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebala raditi u smjeni) i turnusima (u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebala raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, kao i u radu na drugi način.

2. U navedenim oblicima rada tužiteljica je radila tijekom mjeseca u drugoj smjeni, noću, subotom, nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka.

3. Odredbama važećeg KU za državne službenike i namještenike i ranije važećih KU te internim aktima tuženika koji se odnose na tužiteljicu je određeno da prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom.

4. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve – dvije treće – dva dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužiteljica ostvarivala na drugačiji način, jer je ostvarivala sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi s 8 sati.

5. Tužiteljica je ostvarivala prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane te Uskrs, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji joj nije plaćen, pošto su joj tako određeni sati bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

6. Tužiteljica konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 12. siječnja 2026. zahtjeva da joj tuženik isplati na ime razlike plaće iznos od bruto 409,07 eura i parnični trošak, sve sa pripadajućim kamatama.

7. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev za isplatu naknade na ime neplaćenog prekovremenog rada. Nadalje navodi kako je tužiteljica u razdoblju od kolovoza 2013. do travnja 2015. (što se odnosi na dio spornog razdoblja) bila raspoređena u Ministarstvo financija, Glavno tajništvo, te za navedeno razdoblje tuženik Carinska uprava ne posjeduje relevantnu dokumentaciju.

8. Tuženik navodi kako je uvidom u relevantnu dokumentaciju tužiteljice , rješenja o rasporedu, obračunske isprave za isplatu plaće – naknade za razdoblje od travnja 2015. do kolovoza 2018. i evidencije o korištenju radnog vremena za tužiteljicu za razdoblje od travnja 2015. do kolovoza 2018., utvrđeno da tužiteljica nije ostva rila niti jedan prekovremeni sat rada sukladno navedenim propisima.

9. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

10. Tijekom postupka prvostupanjski sud donio je presudu dana 22. listopada 2021. poslovnog broj Pr-5443/2018 (kojom je usvojen tada postavljen tužbeni zahtjev, str. 283-289 spisa), koju je Županijski sud u Splitu potvrdio svojom odlukom poslovnog broja Gž R-156/2022 od 14. prosinca 2023. (str. 302-308 spisa). Vrhovni sud Republike Hrvatske je donio odluku dana 8. listopada 2024. poslovnog broja Rev-1217/2024 (str. 365-370 spisa) kojom je prihvatio reviziju tuženika kojom je ukinuo presudu Županijskog suda u Splitu isto kao i presudu ovog suda te je predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, nakon što je prethodno rješenjem poslovnog broja Revd-1849/2024 od 28. svibnja 2024. dopustio podnošenje revizije.

11. Tijekom ponovljenog postupka sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora od 03.08.2018. (str. 5-6 spisa), Izvod iz zapisnika s 13. sjednice Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU za državne službenike i namještenike održane 29.04.2013. (str. 23-25 spisa), tumačenje br. 12/44 od 13.06.2013. (str. 26 spisa), Izvod iz zapisnika s 2. sjednice Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU za državne službenike i namještenike održane 16.12.2013. (str. 27-28 spisa), Izvod iz zapisnika s 3. sjednice Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU za državne službenike i namještenike održane 20.12.2013. (str. 29-30 spisa), Izvod iz zapisnika s 4. sjednice Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU za državne službenike i namještenike održane 22.01.2014. (str. 31-33 spisa), Izvod iz zapisnika s 12. sjednice Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU za državne službenike i namještenike (str. 34-35 spisa), Izvod iz zapisnika s 13. sjednice Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU za državne službenike i namještenike (str. 36 spisa), Izvod iz zapisnika s 15. sjednice Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU za državne službenike i namještenike održane 13.06.2013. (str. 37-40 spisa), sudsku praksu (str. 41-47, 64-70, 201-210, 242-265, 294-297, 316-346 spisa), Tumačenja odredbi KU za državne službenike i namještenike (str. 59-63, 195- 197 spisa), izvadak iz Sistematizacije radnih mjesta Carinske uprave (str. 75-81 spisa), Rješenja o rasporedu za radno mjesto (str. 82-84 spisa), evidencije radnog vremena (str. 85-93, 103-114, 127-138 spisa), platne liste (str. 94-102, 115-126, 139-170 spisa), Tumačenje KU za državne službenike i namještenike /NN, 93/08., 23/09., 39/09. i 90/10./ (str. 401-403 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka Petre Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o., od 14.04.2020. (str. 172-183 spisa), presliku nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zlatka Cvitanovića u predmetu Općinskog suda u Splitu broj Pr-1018/18 (str. 220-228 spisa), očitovanje sudskog vještaka Petre Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o., od 07.10.2020. (str. 229-231 spisa), očitovanje sudskog vještaka Petre Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o. , od 12.11.2020. (str. 235 spisa), i u dopunu nalaza i mišljenja sudskog vještaka Petre Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o., od 17.07.2025. (str. 381 -384 spisa), te je izvršen uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

12. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. - dalje: ZPP).

13. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

14. Među strankama je sporno da li tužiteljici za utuženo razdoblje pripada s osnova prekovremenog rada naknada za sve sate rada kada je radila na blagdane, neradne dane od ponedjeljka do petka, obzirom da je tužiteljica radila u smjenama te joj se plaća uvećavala zbog rada na blagdan sukladno čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, 93/08., 89/12. i 104/13, dalje KU) i čl. 38. st. 10. i 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, 112/17 i 12/18, dalje: KU/18), odnosno da li blagdan ulazi u mjesečni fond radnih sati ili u mjesečni fond sati.

15. Prema odredbi čl. 87. st. 2. Zakona o carinskoj službi ("Narodne novine", broj 68/13, 30/14, 115/16 - dalje: ZCS) tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati, a prema čl. 89. st. 4. ZCS radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. ZCS).

16. Odredbom čl. 44. KU/08 (identično čl. 38. KU/17), ugovoreno je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećat za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

Obzirom na odredbu čl. 120. st. 1. KU/08 (identično čl. 101. st. 8. KU/17), prema kojoj tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU (dalje: Komisija) imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je, u primjeni čl. 44. st. 12. KU/08 odnosno čl. 38. st. 10. KU/17, vezan tumačenjima Komisije (tako i Revr- 630/2017, Revr-676/13 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

17. U odnosu na odredbu čl. 44. st. 12. KU/08 odnosno čl. 38. st. 10. KU/17, Komisija je donijela nekoliko tumačenja:

- Tumačenje broj 4/44 od 11. siječnja 2013. prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti, te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni,

- Tumačenje br. 10/44 od 13. lipnja 2013. da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca,

- Tumačenje br. 11/44 od 13. lipnja 2013. da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl. 44. st. 11. KU,

- Tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013., službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak - petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak - petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. KU, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati,

- Tumačenje br. 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam (8),

- Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. KU nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. KU i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. KU te dodatke na plaću koje je ostvario,

- Tumačenje od 16. svibnja 2012.: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“

18. U odlukama Vrhovnog suda RH broj Rev 446/2023-2 od 22. studenoga 2023. i Rev 1140/2022-2 od 15. veljače 2023., izraženo je pravno shvaćanje da prema odredbi st. 12. čl. 44. KU/08 odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08 i 74/11), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema st. 12. čl. 44. KU/08 odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU/08 odnosno st. 10. čl. 38. KU/17.

19. Upravo imajući u vidu sve gore iznijeto, sud je u ponovljenom postupku proveo dokaz dopunskim financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković. U dopuni nalaza i mišljenja vještak je utvrdio radne dane koje je tužiteljica odradila prema Evidencijama o korištenju radnog vremena te dane kada je tužitelj ica radila na blagdan koji je padao od ponedjeljka do petka te je usporedbom Obračunskih isprava za isplatu plaća i Evidencija o korištenju radnog vremena utvrdio da nema potraživanja po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada, a uzevši pritom u obzir da bi redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati kako se to navodi u Tumačenjima Komisije na koje upućuje Rješenje Vrhovnog suda RH broj 1217/2024-2 od 08.10.2024. godine.

20. Sud je dopunu nalaza i mišljenja vještaka prihvatio kao stručnu, objektivnu i izrađenu u skladu s pravilima struke. Osim toga, potrebno je istaknuti kako tužena na navedenu dopunu nije imala prigovora dok je tužiteljica na ročištu održanom dana 06. veljače 2026. izričito iskazala kako povlači prethodno istaknuti prigovor na dopunu nalaza i mišljenja te da nema prigovora na nalaz i mišljenje vještaka.

21. Imajući u vidu sve prethodno iznijeto, ovaj sud je tužbeni zahtjev tužiteljice ocijenio neosnovanim u cijelosti slijedom čega je odlučeno kao pod toč. 1. izreke ove presude.

22. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem čl. 154 . st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a. Prilikom dosuđivanja naknade troška tuženoj, sud je vodio računa o vrijednosti predmeta spora troškovniku tužene te o tome da primjenjuje Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je vrijedila u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje.

23. Tuženoj je priznat trošak zastupanja po punomoćniku sukladno Odvjetničkoj tarifi i zatraženom trošku i to: za sastav odgovora na tužbu 50 bodova (8/1 OTH), za sastav podneska od 03.01.2019. 50 bodova (8/1 OTH), za zastupanje na ročištu 07.02.2019. 12,5 bodova (9/5 OTH), za sastav podneska od 15.03. 2019. 50 bodova (8/1 OTH), za zastupanje na ročištu 01.04.2019. 50 bodova (9/1 OTH), za sastav podneska od 03.09.2019. 50 bodova (8/1 OTH), za sastav podneska od 06.11.2019. 12,5 bodova (8/4 OTH), za sastav podneska od 16.06. 2020. 50 bodova (8/1 OTH), za sastav podneska od 01.12.2020. 50 bodova (8/1 OTH), za sastav podneska od 29.04.2021. 50 bodova (8/1 OTH), za zastupanje na ročištu 30.08.2021. 50 bodova (9/1 OTH), za zastupanje na ročištu 22.10.2021. 50 bodova (9/1 OTH), za sastavljanje žalbe od 04.22.2021. 62,5 bodova (10.1 OTH), za sastavljanje prijedloga za dopuštenje revizije od 12.02.2024. 75 bodova (10.6 OTH), za sastavljanje revizije od 11.07.2024. 75 bodova (10.6 OTH), za zastupanje na ročištu 03.03.2025. 50 bodova (9/1 OTH), za sastav podneska od 03.09.2025. 50 bodova (8/1 OTH), za zastupanje na ročištu 13.01.2026. 50 bodova (9/1 OTH), za zastupanje na ročištu 06.02.2026. 50 bodova (9/1 OTH), što prema vrijednosti boda od 2,00 eura prema Tbr. 54 OT iznosi 1.875,00 eura.

Sud tuženoj nije priznao trošak sastava podneska od 22.01.2019. budući je sadržaj istog mogla iznijeti i u podnesku od 03.01.2019. Nadalje zastupanje na ročištu održanom 07.02.2019. je priznato sukladno Tbr. 9/5 OTH budući se radi o ročištu koje je odgođeno prije početka raspravljanja. Trošak podneska od 11.06.2019. nije priznat budući isti nije bio potreban za vođenje postupka a isto se odnosi i na podnesak od 05.06.2020. Trošak podneska od 06.11.2019 je priznat sukladno tbr. 8/4 OTH dok trošak podneska od 06.08.2020. nije priznat budući se istim tužena očituje na nalaz i mišljenje vještaka što je učinila već u ranijem podnesku od 16.06.2020. za koji joj je priznat trošak.

24. Sud je tuženoj priznao i zatraženu kamatu na parnični trošak temeljem čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN, 112/12., 25/13. i 93/14.) i to po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, a tekućom od dana presuđenja do isplate.

Zagreb, 27. veljače 2026.

Suda c

Siniša Marinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu. Presuda kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4. -6., 8.-11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. tuženiku po OGDO u Zagrebu