Posl. br. P-756/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Kralja Tomislava 85A, Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji toga suda Mirti Tomac Podobnik, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. JN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], 2. PN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 3. ČN, (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Sunčici Paurović, odvjetnici iz Crikvenice, protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o. (OIB:69693144506), iz Zagreba, Ulica Kneza Branimira 1, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave održane 30. siječnja 2026. u nazočnosti 1. tužitelja, punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika, dana 27. veljače 2026., javno objavivši,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelji JN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], PN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], i ČN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], suvlasnici svaki u 1/3 dijela nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] Pašnjak brdo u Zgoru površine 150 čhv iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa se ovlašćuju tužitelji da, temeljem ove presude, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, izvrše uknjižbu predmetne nekretnine na svoje ime i suvlasništvo uz istovremeno brisanje upisanog prava vlasništva tuženika, odmah nakon pravomoćnosti ove presude.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka u iznosu od 2.933,10 EUR-a u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovoga suda dana 23. kolovoza 2024. godine tužitelji, u bitnome, navode da u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, tuženik dolazi upisan kao vlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] Pašnjak Brdo u Zgoru površine 150 čhv iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Sukladno Uvjerenju izdanom od Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u Crikvenici, klasa: 350-05/24-03/29, ur.broj:2170-03-02/7-24-4 od dana 02. srpnja 2024., predmetna nekretnina se na dan 16. listopada 1990. i 24. srpnja 1991., a prema tada važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, nalazila unutar granica građevinskog područja. Tužitelji tvrde da prijepor u naravi predstavlja okućnicu njihove kuće koja se nalazi na adresi u [adresa], a sagrađena je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te se nalazi u posjedu tužitelja, odnosno njihovih prednika, preko sto godina te su oduvijek vlasnici i posjednici naprijed navedene kuće koristili i predmetnu nekretninu koja zajedno s kućom i česticama na kojima je sagrađena kuća predstavlja jedinstvenu cjelinu. Tako su kuću i predmetnu nekretninu najprije koristili AN i NN, djed i baka tužitelja, nakon njihove smrti roditelji tužitelja i to otac ON koji je rođen u toj kući, a nakon smrti pok. ON, koji je preminuo 1981., posjed je nastavila majka tužitelja CN koja je na predmetnoj nekretnini obrađivala vrt. Nakon njezine smrti, predmetnu nekretninu su kao vanknjižno vlasništvo naslijedili tužitelji. Slijedom navedenog, predložili su da sud po provedenom postupku donese odluku na način pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Tuženik u svome odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te ističe da je isključivi vlasnik utužene nekretnine, te da je kao takav upisan u zemljišnu knjigu. Nastavno tuženik u cijelosti pobija tužbu i tužbeni zahtjev, da bi se radilo o zakonitom, istinitom i poštenom posjedu tužitelja. Također, dostavlja i Očitovanje Odjela za uređivanje šuma UŠP Senj, iz kojeg je razvidno da se predmetna nekretnina ne nalazi u Programu gospodarenja sa šumama, a nije se nalazila ni na dane 16.10.1990. i 24.7.1991. godine. Slijedom navedenoga te s obzirom na Uvjerenje o statusu čestice koje prileži spisu, a koje je dostavio sam tužitelj, iz kojeg je razvidno da se predmetna nekretnina na dan 16.10.1990. i 24.7.1991. godine nalazila unutar granica građevinskog područja, proizlazi kako su HŠ d.o.o. valjano upisane kao vlasnik predmetne nekretnine sukladno Zakonu o šumama. Nadalje, smatra kako je prijepor posebna nekretnina te da ista nije bila okućnica kuće u vlasništvu tužitelja te da ne čini jedinstvenu cjelinu s nekretninama oznaka k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a koje su upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja, a sve kako je razvidno iz aerofotogrametrijskog materijala izdanog od strane DGU-a od 1960. godine pa nadalje. Također, tuženik dostavlja i Povijest promjena na katastarskim česticama iz koje je razvidno da su HŠ d.o.o. i njegovi pravni prednici danas, a i prije posjednici predmetne nekretnine. Tuženik osporava navode da su tužitelji predmetnu nekretninu stekli dosjelošću i nasljeđivanjem budući se ista nalazi u vlasništvu tuženika, a sve i da koriste predmetnu nekretninu kako to navode u tužbi radi se o samovlasnom zauzimanju tuđeg zemljišta bez pristanka vlasnika, a za činjenicu da je predmetna nekretnina vlasništvo tuženika oduvijek su znali. Tužitelji nemaju nikakve osnove niti suglasnost vlasnika za korištenje predmetnog zemljišta te ničim ne dokazuju da su uopće posjednici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da sud donese presudu kojom će se odbiti tužba i tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan u cijelosti i obvezati tužitelje da tuženiku naknade parnični trošak.

3. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u dokumentaciju priležeću spisu i to u: uvjerenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Crikvenica, klasa:350-05/24-03/29, ur. broj 2170-03-02/7-24-4 od 02. srpnja 2024. godine (stranica 4 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (stranica 5 spisa), očitovanje tuženika od 16. listopada 2024. godine (stranica 16 spisa), dopis Državne geodetske uprave od 14. listopada 2024. godine sa kopijama snimki iz zraka (stranice 20 do 34 spisa, te stranica 46 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama (stranica 35 spisa), uvjerenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnine Crikvenica klasa:938-08/23- 2/72, ur. broj 541-19-04/4-23-3 od 22. ožujka 2023. godine (stranice 42 do 43 spisa), izvod iz posjedovnog lista (stranica 44 spisa), izvod iz katastarskog plana (stranica 45 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama (stranice 47 i 48 spisa), dopis Hrvatskih šuma d.o.o. ovome sudu od 01. srpnja 2020. godine (stranica 49 spisa), rješenje o upisu brisanja odnosno prestanka organizacije udruženog rada ili drugog subjekta u sudski registar (stranica 53 do 56 spis), povijesni zk. izvadak za zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 57 do 70 spisa, 71 do 79 spisa, 80 do 122 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. Tt-02/2790-2 (stranice 123 do 127 spisa), rješenje Okružnog privrednog suda u Zagrebu (stranice 128 do 141 spisa), rješenje Okružnog privrednog suda u Zagrebu (stranice 142 do 143), rješenje Okružnog privrednog suda u Zagrebu (stranice 144 do 157 spisa), rješenje Okružnog privrednog suda Zagreb ( stranice 158 do 159 spisa), kupoprodajni ugovor (stranice 160 do 162 spisa), prijavni list (stranice 163 do 168 spisa), rješenje skupštine Općina Crikvenice, Komisije za uzurpacije broj 04-5494/1-1967 (stranice 173 do 174 spisa), prijavni list (stranice 179 do 183 spisa), rješenja (stranice 184 do 191 spisa). Sud je tijekom postupka izveo dokaz saslušanjem svjedoka ŠN, ĆN, ĐN, IN, TN, ZN te je saslušana 1. tužiteljica kao parnična stranka. Dana 23. svibnja 2025. godine proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Jasmine Jurinčić koja je potom dala svoj pisani nalaz i mišljenje. Sud nije izvodio dokaz saslušanjem svjedoka RN obzirom je na ročištu od 30. siječnja 2026. godine pun tuženika odustao od navedenog dokaznog prijedloga obzirom je predloženi svjedok u međuvremenu preminuo.

4. Uvidom u uvjerenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Crikvenica, klasa:350-05/24-03/29, ur. broj 2170-03-02/7- 24-4 od 02. srpnja 2024. godine (stranica 4 spisa) je utvrđeno da je uvidom u prostorno plansku dokumentaciju, prostorni plan Općine Crikvenica ("Službene novine, Rijeka br. 30/88) utvrđeno da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 16. listopada 1990. godine i 24. srpnja 1991. godine nalazila unutar granica građevinskog područja.

5. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 5 spisa) je utvrđeno da je u isti upisana k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak brdo u Zagoru, površine 150 čhv, na ovdje tužitelja.

6. Uvidom u očitovanje tuženika od 16. listopada 2024. godine (stranica 16 spisa) je utvrđeno da se kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne nalazi u programu gospodarenja sa šumama a nije se nalazila niti na dan 16. listopada 1990. godine i 24. srpnja 1991. godine.

7. Uvidom u dopis državne geodetske uprave od 14. listopada 2024. godine sa kopijama snimki iz zraka (stranice 20 do 34 spisa, te stranica 46 spisa), te izvod iz katastarskog plana (stranica 45 spisa) je utvrđen oblik i položaj prijepora u naravi, te isti sa nekretninama k. č. br. [katastarska čestica], te 8981/5 k. o. [katastarska općina] čini jedinstvenu cjelinu.

8. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama (stranica 35 spisa), je utvrđeno da je k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] – cisterna 100 m2, kuća i dvor-300 m2, pašnjak 600 m2 upisana revizijom katastarskog operata 1955. godine u posjedovni list 44 na posjednika AN, pok. J, [adresa]. Popisom promjena 109/2020 u predmetu klasa UP/I 932-07/2020-04/15 na temelju rješenja Općinskog suda u Crikvenici posl. br. Z-7810/2020, k. č. br. [katastarska čestica]/ pogori, pašnjak – 500 m2 prelazi u novi posjedovni list 6363 na posjednika Hrvatske šume d.o.o., Ulica Kneza Branimira 1, Zagreb.

9. Uvidom u uvjerenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Crikvenica klasa: 938-08/23-2/72, ur. broj 541-19-04/4-23-3 od 22. ožujka 2023. godine (stranice 42 do 43 spisa) je utvrđeno da su građevine – kuće (na kopiji katastarskog plana označene žutom bojom) evidentirane u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina] na katastarskim česticama broj [katastarska čestica]. godine. Identifikacijom je utvrđeno da je građevina označena kao A locirana na katastarskim česticama broj [katastarska čestica] katastarska općina [katastarska općina] prikazana na snimci iz zraka izrađenoj na temelju snimanja iz zraka obavljenog 1964. godine.

10. Uvidom u izvod iz posjedovnog lista broj 6929 k. o. [katastarska općina] (stranica 44 spisa) je utvrđeno da su kao posjednici upisani ovdje tužitelji svaki u 1/3 dijela i to na k. č. br. [katastarska čestica] brdo kuća i dvorište površine 180 m2, k. č. br [katastarska čestica] brdo, kuća i dvorište površine 97 m2, ukupne površine 277 m2.

11. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama od dana 15. veljače 2024. godine (stranice 47 i 48 spisa) je utvrđeno da je k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] – cisterna 100 m2, kuća i dvor-300 m2, pašnjak 600 m2, upisana revizijom katastarskog operata 1955. godine u posjedovni list 44, na posjednika AN, pok. J, [adresa]. Iskazom promjena 48/1964 u predmetu UP/I 05-930/1964, a na temelju rješenja suda posl. br. Z-748/1964 od 03. listopada 1964. godine – kupoprodaja vrši se cijepanje k. č. br. [katastarska čestica] na k. č. [katastarska čestica] [adresa], pašnjak 500 m2, kč. br. [katastarska čestica] [adresa], pašnjak – 500 m2, sve u posjedovnom listu 44 na dosadašnjem posjedniku. Iskazom promjena 22/1965 u predmetu UP/I05 -400/1965 na temelju rješenja suda posl.br. Z-81/65 od 16. siječnja 1965. godine cijeli posjed upisan u posjedovni list 44 sa dosadašnjeg posjednika prijelazi na novu posjednicu NN, udova AN, rođena P, [adresa]. Iskazom promjena 77/1972 u predmetu UP/I 05-1452/1972 a na temelju rješenja posl. Br. Z-794/1971 od 16. svibnja 1972. godine cijeli posjed upisan u posjedovni list 44 sa dosadašnje posjednice prelazi na novog posjednika SN, pok AN, [adresa]. Iskazom promjena 100/1982 u predmetu UP/I 05-755/1982 a na temelju rješenja Općinskog suda u Crikvenici posl. br. O-133/82-3 od 13. travnja 1982. godine cijeli posjed upisan u posjedovni list 44 sa dosadašnjeg posjednika prelazi na ovu posjednicu CN, (RN), MN, [adresa]. Popisom promjena 109/2020 u predmetu klasa UP/I 932-07/2020-04/15 na temelju rješenja Općinskog suda u Crikvenici posl. br. Z-7810/2020, kč. br. [katastarska čestica] [adresa], pašnjak – 500 m2 prelazi iz posjedovnog lista 44 u novi posjedovni list 6363 na posjednika Hrvatske šume d.o.o., Ulica Kneza Branimira 1, Zagreb.

12. Uvidom u dopis Hrvatskih šuma d.o.o. ovome sudu od 01. srpnja 2020. godine (stranica 49 spisa) je utvrđeno da je u zemljišnim knjigama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasnik upisan Goransko Primorsko šumsko gospodarstvo Delnice, koja pravna osoba ne postoji, a pravni slijednik su Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. Stoga se moli da se u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izvrši brisanje sadašnjeg upisa i izvrši upis Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb.

13. Uvidom u rješenje o upisu brisanja odnosno prestanka organizacije udruženog rada ili drugog subjekta u sudski registar (stranica 53 do 56 spis), rješenje o upisu brisanja odnosno prestanka organizacije udruženog rada ili drugog subjekta u sudski registar (stranica 53 do 56 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. Tt-02/2790-2 (stranice 123 do 127 spisa), rješenje Okružnog privrednog suda u Zagrebu (stranice 128 do 141 spisa), rješenje Okružnog privrednog suda u Zagrebu (stranice 142 do 143), rješenje Okružnog privrednog suda u Zagrebu (stranice 144 do 157 spisa), rješenje Okružnog privrednog suda Zagreb ( stranice 158 do 159 spisa), te rješenja (stranice 184 do 191 spisa) je utvrđeno pravno sljedništvo za tuženika od Šumskog gospodarstva Senj, preko Primorsko goranskog gospodarstva Delnice do Hrvatskih šuma javnog poduzeća i Hrvatskim šuma d.o.o.

14. Uvidom u kupoprodajni ugovor (stranice 160 do 162 spisa), te prijavni list (stanice 163-167) je utvrđeno da NN prodaje DN nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje se sastoje od dijela čestice 8981/4 pod novom oznakom 8981/6 u površini od 50 čhv, sa kućom na toj čestici i potkućnicom k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 128 čhv, koja je još upisana na opće narodnoj imovini, a koju česticu Antonić Zora uživa preko 40 godina, te je u tu svrhu izvršena i dioba parcela između prednika tuženika i NN.

15. Uvidom u rješenje Skupštine Općina Crikvenice, Komisije za uzurpacije broj 04-5494/1-1967 (stranice 173 do 174 spisa) je utvrđeno da se DN iz [adresa] priznaje pravo vlasništva na zauzetoj k. č. br. [katastarska čestica] pod oznakom pašnjak brda z gora Antonića, u površini od 128 čhv, iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] do sada evidentirana kao društveno vlasništvo na korištenje Općine Crikvenica.

16. Saslušan kao ŠN u svome iskazu navodi da je susjed koji živi u [adresa] i tamo stanuje od 1965.g. po prilici na 300m udaljenosti od prijepora. Radi se o kući koja je novije gradnje te jednoj starijoj koja je ranije bila senarica te o dvorištu iza. Sama kuća nalazi se uz cestu Bribir – Grižane i iz dvorišta se direktno izlazi na cestu. Od iza se nalazi vrt i jedna šterna i to je sve spojeno sa kućom, a od toga gore ide parcela sa šumom koja po njemu nije predmet postupka. Obzirom je kuća bila prazna da je godinama pok. majci tužiteljice Č i 1. tužiteljici održavao baras tj. lozu koja se nalazi iza kuće te je istu obrezivao i špricao, a isto tako znao im je kositi vrt. To je sve bilo negdje 70. -80.—ih godina, a u vrijeme kada je otišao u mirovinu 1984. preko 1. tužiteljice sredio svojoj unuci da stanuje u toj kući. U toj kući živjelo je više stanara pa je i sada tamo netko stanuje, a ovdje 1. tužiteljica je i ranije htjela prodavati prijepor s čime se njezin brat i sestra nisu slagali, ali su se u međuvremenu predomislili.

17. Saslušan kao svjedok HN u svome iskazu navodi da se radi o okućnici koja se nalazi sa sjeverne strane kuže tužitelja u selu [adresa]. Da već dosta vremena tuda nije prolazio obzirom je to sada ograđeno, a ranije su on i svjedok ŠN tuda prolazili kada bi išli u lov. Da su tužitelji to obrađivali i nikada nije bilo spomena da bi to bilo od tuženika, a radi o neobrasloj površini na kojoj se sa lijeve strane nalazi zid od susjedne kuće onda je još jedan zid od svjedoka Vlade, a prema sjeveru se dosta proteže s time da ne zna točno do kuda. Na prijeporu je šterna koja se nalazi sa sjeverno istočne strane kuće tužitelja. Po pričanjima oca zna da je tamo živjela teta NN i njezin suprug, a njih su naslijedili roditelji tužitelja Č (Mica) i RN.

18. Saslušan kao svjedok ĐN u svome iskazu navodi da su JN i on imali zajedničkog šukundjeda pa su pradjedovi morali podijeliti zemlju između sebe i točno zna koje su njezine parcele i njihove granice. U ovom predmetu radi se o zemlji, kući, šterni i vrtu koji se nalazi uz kuću tj. sa strane kuće. Da je ovaj dio oko kuće tužiteljice održavan i tu je bio vrt i tamo rastu trešnje, a gornjem djelu je makija i tamo rastu manji borovi odnosno hrastići i to se nalazi gore iznad vrta. Da se sa strane kuće nalazi vrt i iza vrta se nalazi njegovo vlasništvo, a ravno iznad kuće po prilici na udaljenosti od 10m koje su pokošeni počinje taj zarasli dio. Da je prije otprilike tri godine kosio kod tužiteljice, a isto tako negdje u to vrijeme mijenjao krov na njihovoj staroj kući. Da je šterna iza kuće u kojoj se sada živi gdje su stanari i to je jedna jako velika šterna te je cijelo selo pilo vodu iz nje. Otac tužitelja RN umro je prije 30 godina, a majka Č (JNF ) prije 5 godina i oni su nekad davno živjeli u toj kući.

19. Saslušana kao svjedok IN u svome iskazu navodi da je naslijedila kuću na adresi [adresa], iza svoje tete ŽN koja je preminula 1994. godine, a koja je tu doselila iz Vukovara 1975. godine i tada su kupili tu kuću od KN, a prije njega je vlasnik bio Katarinin otac. Da je nekretnina na adresi [adresa] sada od JNF, a prije od njezina oca RN. Nije joj poznato da bi zemljište iza kuće tužitelja bilo u vlasništvu šumarije u to vrijeme su dosta često bile zamjene zemljišta.

20. Saslušana kao svjedok TN u svome iskazu da se sa lijeve strane nalazila se kuća njene bake BN, zvane A a s desne strane nalazila se kuća od ujaka i ujne, a koju je ujac RN, otac tužiteljice naslijedio od svoje maćehe NN obzirom se brinuo za nju. Da je kao mala tu dolazila, te je dosta vremena provodila sa svojom ujnom, mamom od JNF i ona je iza kuće imala vrt koji je obrađivala. Sa lijeve strane bio je jedan zid prema kući od njene bake, a iza su bila tri oraha i ona je tu sadila, a skroz na desno nalazila se šterna. Da i danas tu dosta često prolazi, međutim ne ide baš gore iznad kuće . Da su ranije lovci išli tuda gore, te su tužitelji stavili rampu prije 15-20 godina da se tuda ne prolazi i svi su znali da je to od ujca i da je zdolčinjarsko jer se taj dio nazivao dolčina pa i od tuda taj naziv. Da ne zna da li joj je spominjano da bi to bilo od Hrvatskih šuma, općenito cijeli su [adresa] bili upisani na Hrvatske šume i većina ljudi je to uspjela prepisati na sebe.

21. Saslušan kao svjedok ZN u svome iskazu navodi da je susjed te mu je poznato da se radi o prostoru između dviju kuća u vlasništvu obitelji NN i onda su jednu kuću prodali a u drugoj su stanovali dok su bili u [adresa], a kasnije su se preselili u [adresa] međutim u toj kući su imali stanare. I danas su tamo stanari i oni su uvijek nesmetano koristili prijepor i tamo obrađivali vrt. Negdje po prilici prije rata su vlasnici Č i ON počeli braniti prolaz preko parcela kako lovcima tako i njemu osobno obzirom tu u blizini ima parcelu pa je tuda prolazio kao kraticom. I danas se brani tuda prolaz, stanari nesmetano koriste vrt, a tu se nalazi i šterna i tu ne prolazi nitko od trećih niti od Hrvatskih šuma niti tko drugi. Da se sjeća djeda tužitelja VN. Da su prodali kuću koju je kasnije kupio čovjek iz [adresa] GN, koji je preminuo i ostala je njegova supruga ŽN koju su zvali N i koju je dogledala IN s time da je tada prodana ta kuća i vrt iza nje, a dvije parcele su odvojene zidom i taj zid je i dan danas tamo. Da se nije spominjalo da bi to bilo od Hrvatskih šuma taj predio zove se dolčina i kuća je od O i SN.

22. Saslušana kao parnična stranka 1. tužiteljica JN u svome iskazu navodi da se prijepor nalazi u [adresa] u [adresa] tj. u predjelu koji se zove Dolčina. Da su tužitelji djeca ON koji je bio sin VN i prijepor predstavlja zapravo okućnicu njegove kuće. Njen djed AN vratio se iz Montane malo prije nego što se rodio njezin otac ON u veljači 1920. godine i obje te kuće su bile od njezina djeda. Da je njezin tata je otišao u Afriku 1957. godine a oni za njim 1959. godine. Da je baka umrla nakon poroda te se djed kasnije oženio za ženu prezimena HN koja je bila njenom ocu maćeha. Da je otac imao je brata koji je živio u [adresa] i sestru koja je živjela u [adresa] i kasnije je tata brinuo za maćehu koju su zvali teta NN, slao joj j novce na mjesečnoj bazi pa mu je ona po svojoj smrti ostavila predmetnu kuću s okućnicom. Da se kao dijete tu igrala, sjeća se da je djed držao konje. Da se vratila 1970. godine na odmor a njeni roditelji i ranije i sjeća se da je njena mama baš na tom spornom dijelu okućnice posadila vrt, imala je povrće primjerice mrkvu, salatu i sl. Isto tako sjeća se kada je majka posadila 3 oraha koja se nalaze na prijeporu te su nedavno komentirali kako su isti danas jako veliki i plodni. Da im nitko nikada nije osporavao pravo na prijepor niti pokazivao kakve pretenzije prema istome, a saznali su da nisu upisani kao vlasnici na prijeporu nego Hrvatske šume kada su se odlučili za prodaju. Da je za prodaju ovlastila kolegu iz agencije Joda i onda joj je on skrenuo pozornost da nisu upisani kao vlasnici na tom djelu okućnice. Da su u kući koja je bliže Novom a ova se nalazi odmah pored prema Kričini i tamo je stanovala teta i misli da je ona istu i prodala . Da je predmetna parcela praktički ograđena u odnosu na ostale s jedne strane su cesta i kuća, s lijeve strane zid prema staroj kući, sa gornje strane skoro do kraja zemljišta je zid prema imanju ĐN i na kraju tog djela je stavljane jedna mala ograda da im ljudi ne prolaze, a sa desne strane je šterna. Da ne zna što je NN prodavala zna da je u toj susjednoj kući stanovala teta N i da je zid uvijek bio međa i da ista nikada nije polagala prava na nešto preko zida niti bi pitala za to, bili su si u jako dobrim odnosima.

23. U svom pisanom nalazu i mišljenju vještakinja geodetske struke Jasmina Jurinčić navodi da je dana 23. svibnja 2025. godine sa sudom pristupila na lice mjesta. Identifikacija prijepora izvedena je GPS/GNSS uređajem STONEX S70G. Na skici lica mjesta crvenom bojom označen je prijepor, a izrađene su i fotografije s lica mjesta koje su prije svega informativnog karaktera. Da se predmet postupka nalazi se u [adresa], u [adresa], sjeverno od kućnog broja 13. 1. tužiteljica je prilikom uviđaja na terenu pokazala prijepor koji se nalazi sjeverno od kuće k.br. 13 i u naravi je travnati dio iza kuće. Do prijepora se dolazi od asfaltirane [adresa] preko katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pokazani prijepor je ograđen s tri strane i to sa sjeverozapadne strane žičanom ogradom, sa sjeverne strane kamenim zidom i metalnom ogradom i s istočne strane metalnom ogradom i betonskim zidom cisterne za vodu. Na prijeporu u sjeverozapadnom dijelu su stablo oraha, trešnje i drugih voćaka i manja drvena konstrukcija s krovom, a u jugoistočno dijelu je travnati teren na kojem je plovilo na prikolici i cisterna za vodu koja je ograđena betonskim zidovima i koja se nalazi sjeveroistočno od kuće k.br. 13. Pokazani prijepor na skici lica mjesta označen je crvenom bojom i nalazi se na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

24. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05.,

2/07. – Odluka USRH, 84/08., 96/08. – Odluka USRH, 123/08. – ispr., 57/11., 148/11. – proč. tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP), ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

25. Među strankama nije sporno da je ovdje tuženik u trenutku podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari upisan kao vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak brdo u Zgoru površine 150 čhv iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Međutim, među strankama je sporno je li tuženik stvarni vlasnik iste, obzirom tužitelji tvrde da prijepor drže u svom posjedu od preko sto godina te su oduvijek vlasnici i posjednici naprijed navedene kuće koristili i predmetnu nekretninu koja zajedno s kućom i česticama na kojima je sagrađena kuća predstavlja jedinstvenu cjelinu.

26. Prilikom razrješenja navedenih spornih pitanja cijenjene su okolnosti utvrđene provedenim dokaznim postupkom. Pritom je sud poklonio vjeru ispravama u koje je izvršio uvid jer njihovu vjerodostojnost niti jedna stranka nije osnovano dovela u sumnju, kao i stoga što su te isprave sukladne kako međusobno tako i sa ostalim izvedenim dokazima.

27. Sud je nalaz vještaka Jasmine Jurinčić prihvatio u cijelosti smatrajući ga izrađenim u skladu sa pravilima znanosti i vještine, dokumentiranim i logički izraženim, te potpuno i precizno obrazloženim, a uvjerenja je da nalaz vještaka nije proturječan sam sebi niti dokumentaciji priležećoj spisu, pa mu u cijelosti poklanja vjeru, ovo tim više što niti jedna od stranka u postupku nije imala primjedbi na isti.

28. Sud je prihvatio kao životne i istinite iskaze svjedoka ŠN, ĆN, ĐN, IN, TN, ZN, svih dugogodišnjih stanovnika [adresa], iz čijih suglasnih iskaza proizlazi da prijepor se prijepor nalazi u mjestu [adresa], predio [adresa], tj Dolčina. Svi svjedoci navode da su tužitelji i njihovi prednici otac ON, majka Č, desetljećima koristili spornu nekretninu. Na čestici se nalazio vrt koji je majka Č obrađivala, rasle su voćke (trešnje, orasi), a susjed ŠN je osobno održavao lozu i kosio vrt još 70 -ih i 80-ih godina. U kućama su boravili članovi obitelji ili podstanari (koje je dovodila 1. tužiteljica), a koji su nesmetano koristili dvorište, šternu i vrt. Svjedoci potvrđuju postojanje jasnih međa i zabranu pristupa drugima, zidove prema susjedima koji i danas postoje, a tužitelji su prije 15-20 godina (pa i ranije, "prije rata") postavili rampu i zabranili prolaz lovcima i susjedima. Svjedoci (IN, TN, ZN) navode da im nije poznato da bi taj dio bio vlasništvo Hrvatskih šuma, ističu da je cijelo mjesto [adresa] nekada bilo upisano na Hrvatske šume, ali da su se mještani većinom upisali kao vlasnici, te da nitko od strane tuženika nikada nije koristio prijepor. Što se tiče iskaza 1. tužiteljice valja naglasiti da ga je sud cijenio u kontekstu ostalih provedenih dokaza, a koji je u dijelovima bitnim za presuđenje suglasan sa ostalim izvedenim dokazima pa se njezin iskaz uzima vjerodostojnim.

29. Polazeći od navoda iz same tužbe da prijepor u naravi predstavlja okućnicu kuće tužitelja koja se nalazi na adresi u [adresa], sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te se nalazi u posjedu tužitelja, odnosno njihovih prednika, preko sto godina te su oduvijek vlasnici i posjednici naprijed navedene kuće koristili i predmetnu nekretninu koja zajedno s kućom i česticama na kojima je sagrađena kuća predstavlja jedinstvenu cjelinu, to bi pozivom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje ZV), koja određuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, u primjenu, radi razjašnjenja pitanja da li su tužitelji predmetne nekretnine mogli steći kroz institut dosjelosti, dolazile odredbe Općeg građanskog zakonika (OGZ), koje se primjenjuju temeljem odredbe čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. god. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Sl. list SFRJ br. 86/46). Pritom, u pogledu primjene pravnih pravila OGZ-a (OGZ iz 1811.g. je u Hrvatskoj i Slavoniji stupio na snagu 1853.g.) valja respektirati načelno mišljenje Proširene opće sjednice SVS broj 3/60 od 04. travnja 1960. prema kojem načelnom mišljenju je vrijeme potrebno za dosjelost za sve isto, 20 godina. OGZ propisuje koje pretpostavke (uz pretpostavku da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći) moraju bit ispunjene da bi osoba stekla vlasništvo nad stvari dosjelošću pa je u § 1460. prop isano kako onaj, koji tim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten i istinit, i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. § 1498. OGZ-a je propisano sljedeće: „Tko je dosjelošću stekao kakvu stvar ili pravo, taj može proti dosadanjem vlasniku iskati u sudu da mu se prisudi vlasnost, i ako se prisuđeno pravo ne može upisati u javne knjige, može također izraditi, da se pomenuto pravo u iste javne knjige upiše.“ Zakonit posjed znači da posjednik ima valjan pravni temelj tog posjedovanja. Posjed je istinit kada je stečen na dopušten i propisan način. Nadalje, kako se savjesnost odnosno poštenje posjeda pretpostavlja (pravno pravilo § 328. OGZ-a), na tuženom je bio teret dokaza da u ovoj parnici dokaže kako je posjed tužitelja u relevantnom razdoblju bio nepošten, što isti po mišljenju ovoga suda nije uspio dokazati. Tuženik je doduše upirao na nepoštenje NN koja je po njemu još 1964. godine priznala da novonastala k. č. br. [katastarska čestica] nije njeno vlasništvo, odnosno da je već tada znala da su obje čestice k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], a koje su nastale cijepanjem k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo prednika ovdje tuženika. Međutim ovaj sud je mišljenja da je pok. FN tim ugovorom raspolagala česticama za koje je držala da su u njezinom vlasništvu, ovo tim više što se u samom ugovoru navodi da pok. NN udova AN prodaje kupcu DN nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća s okućnicom koje su u njenom u posjedu preko 40 godina. Iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke proizlazi da je 1. tužiteljica kao prijepor pokazala travnati dio sjeverno od k.br. 13 u [adresa], u [adresa]. Do prijepora se dolazi od asfaltirane [adresa] preko katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a prijepor je ograđen s tri strane i to sa sjeverozapadne strane žičanom ogradom, sa sjeverne strane kamenim zidom i metalnom ogradom i s istočne strane metalnom ogradom i betonskim zidom cisterne za vodu. Na prijeporu u sjeverozapadnom dijelu su stablo oraha, trešnje i drugih voćaka i manja drvena konstrukcija s krovom, a u jugoistočnom dijelu je travnati teren na kojem je plovilo na prikolici i cisterna za vodu koja je ograđena betonskim zidovima i koja se nalazi sjeveroistočno od kuće k.br. 13. Pokazani prijepor na skici lica mjesta označen je crvenom bojom i nalazi se na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Svi saslušani svjedoci su suštinski isto opisali prijepor smješten u mjestu [adresa], predio [adresa], tj Dolčina kao cjelinu sa nekretninama obitelji NN i to kao vrt koji je majka tužitelja obrađivala, rasle su voćke (trešnje, orasi), a sa strane je bila šterna. Iz spisu priležećih aerofotogrametrijskih snimki predmetnog područja od 1960. pa nadalje proizlazi da prijeporna čestica te preostale čestice u vlasništvu tužitelja čine jedinstvenu cjelinu. Nadalje, iz povijesti promjena na katastarskim česticama, Klasa: 930-04/24-05/21, ur. broj:541-19-04/7-24-2 od dana 15.02.2024 proizlazi da su od 1955. godine do 2020. godine kao posjednici prijeporne k. č. br. [katastarska čestica] upisani AN, NN, ON i CN, sve prednici tužitelja, a da je od 2020. godine kao posjednik prijepora upisan tuženik. U prilog tvrdnjama tužitelja da koristili prijepornu nekretninu zajedno sa nekretninama k. č. br. [katastarska čestica], te k. č. br [katastarska čestica] kao cjelinu proizlazi i iz posjedovnog lista za predmetne nekretnine gdje su upravo ovdje tužitelji navedeni kao posjednici. Svi saslušani svjedoci potvrdili su da su tužitelji i njihovi prednici otac ON, majka Č, desetljećima nesmetano koristili dvorište, šternu i vrt, da su na terenu bili vidljive jasne međe i zidovi, a da su tužitelji su prije 15-20 godina, a možda i ranije, postavili rampu i zabranili prolaz prijeporom lovcima i susjedima. Iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi i da tužitelje u posjedovanju prijepora nije nitko ometao, pa tako niti tuženik, koji nikada nije niti koristio prijepor na bilo koji način. Iz iskaza 1. tužiteljice proizlazi da je prijepor je izvorno pripadao njihovom djedu AN, potom očevoj maćehi NN koja ga je ostavila njihovom ocu ON kao zahvalu za uzdržavanje, te je danas u posjedu tužitelja. Prijepor je fizički jasno ograđen zidovima prema susjedima (obitelji ĐN i "staroj kući"), cestom i šternom, a kao obitelj su ga desetljećima mirno uživali i koristili ga kao cjelinu sa ostalim nekretninama u svome vlasništvu, dok su za činjenicu da je kao vlasnik upisan tuženik saznali tek nedavno prilikom pokušaja prodaje. Slijedom navedenog, po mišljenju ovoga suda je utvrđeno da je posjed tužitelja bio pošten, u smislu da nisu imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na prijepor, zakonit i istinit, te da su prijepor držali u posjedu dovoljno dugo pa je protekao zakonski rok propisan za stjecanje vlasništva na temelju dosjelosti. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev tužitelja valjalo je prihvatiti kao osnovan, te odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.

30. Odluka o parničnim troškovima tužiteljima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, dosuđeni trošak se odnosi na trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od po 26,55 EUR-a, predujam za provođenje geodetskog vještačenja u iznosu od 600,00 EUR-a, dok se preostali dio troška odnosi na trošak zastupanja tužitelja u parnici po punomoćniku odvjetniku u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužiteljima je priznat trošak sastava tužbe, podneska od 22. studenoga 2024. godine, 28. siječnja 2025. godine u iznosima od 200,00 EUR-a, te 01. travnja 2025. godine u iznosu od po 100,00 EUR-a, te trošak zastupanja na ročištima od dana 21. siječnja 2025. godine, 12. ožujka 2025. godine, 23. svibnja 2025. godine, 16. srpnja 2025. godine, 17. rujna 2025. godine i 30. siječnja 2019. godine u iznosima od po 200,00 EUR-a. Dakle, tužiteljima je priznato ukupno 1.900,00 EUR-a na ime zastupanja, što uvećano na ime zastupanja tri osobe za 20 % u iznosu od 380,00 EUR-a, ukupno iznosi 2.280,00 EUR-a, što uvećano za troškove pristojbi i predujma vještačenja iznosi 2.933,10 EUR-a, te je valjalo odlučiti kao u točki II. izreke ove presude.

U Crikvenici, 27. veljače 2026. godine.

S U T K I NJ A:

Mirta Tomac Podobnik

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude, donesene u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud.