Posl. br. P-254/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Kralja Tomislava 85A, Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji toga suda Mirti Tomac Podobnik, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, protiv tuženika OĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po pun Marku Zagorcu, odvjetniku iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave održane 26. siječnja 2026. u nazočnosti zz tužitelja, te punomoćnika tuženika, dana 27. veljače 2026., javno objavivši,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je kčbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pomorsko dobro te je tuženik OĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dužan trpjeti upis pomorskog dobra na kčbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Crikvenica.

II. Nalaže se tuženiku OĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi tužiteljici Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, trošak parničnog postupka u iznosu od 1.850,00 EUR-a zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovoga suda dana 11. ožujka 2024. godine tužitelj, u bitnome, navodi da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana k. č. br. [katastarska čestica], kao vlasništvo tuženika uz upis koji vrijedi za sve udjele na B listu: 4.1 primljeno 07. lipnja 2005. Z - 1188/05, na temelju prijedloga Republike Hrvatske zastupane po ODO u Crikvenici od 01. lipnja 2005. i uredbe Vlade Republike Hrvatske zabilježuje se da se k. č. [katastarska čestica] čini vidljivim kao pomorsko dobro. Presudom Županijskog suda u Rijeci, posl. br. Gž-1304/2016-2 od 21. lipnja 2016. utvrđen je ništetnim ugovor o darovanju od 28. rujna 2010. kojim je tuženik prenio vlasništvo na predmetnoj nekretnini te je određena uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, sve obzirom je predmetna nekretnina pomorsko dobro. Presudom Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž - 2553/07-2 od 7. svibnja 2008. potvrđena je presuda Općinskog suda u Crikvenici posl.br. P-168/05 od 13. lipnja 2006. kojom je odbijen tužbeni zahtjev OĐ (ovdje tuženika) da mu se preda u posjed predmetna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obzirom je ista pomorsko dobro. Za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdavana su koncesijska odobrenja za obavljanje djelatnosti na području predmetnog pomorskog dobra. Predmetna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je pomorsko dobro, što je utvrđeno Uredbom Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] pojas plaža Pezdehova – plaža Omorika (NN 108/03), temeljem koje Uredbe je, radi evidentiranja pomorskog dobra, izrađen geodetski elaborat, koji je proveden u katastarskom operatu sukladno rješenju Područnog ureda za katastar Rijeka, Odsjeka za katastar nekretnina, Ispostava u Crikvenici, klasa: UP/I-932-07/04-02/00481, ur.br.: 541-09-02/11-04-2 od 1. prosinca 2004. i zemljišnim knjigama sukladno rješenju Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel posl. br. Z-3075/2004 od 11. siječnja 2006., te je sačinjen popis k .č.br. koje pripadaju pomorskom dobru iz kojeg je vidljivo da je predmetna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pomorsko dobro. Obzirom je pomorsko dobro stvar izvan pravnog prometa (res extra commercium) i kao opće dobro nije sposobno biti predmetom prava vlasništva sukladno čl. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) te čl. 5 st. 1 Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23), tužiteljica predlaže da sud po provedenom dokaznom postupku donese odluku na način pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Tuženik u svom odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ističe da je tužitelj uz tužbu dostavio presudu ŽS u Rijeci Gž-3204/16, presudu VSRH Rev-3204/16, presudu ŽS u Rijeci Gž 2553/07, presudu OS u Crikvenici P-168/05, a da tužitelj nije bio stranka u niti jednom od navedenih postupaka. Tužitelj je, međutim, bio stranka u predmetu koji se vodio upravo oko pitanja upisa pomorskog dobra u zemljišne knjige na prijepornoj nekretnini, međutim tužitelj je predmetnu odluku „zaboravio“ dostaviti. Predmetnim odlukama odbijen je prijedlog tužitelja za upis pomorskog dobra u pogledu prijepora. Suština navedenih odluka je u tome da promjena statusa nekretnine koja bi za posljedicu imala gubitak prava vlasništva nije moguća bez kontradiktornog postupka u kojem bi sudjelovale sve zainteresirane osobe. Pritom su se i drugostupanjski sud i VSRH pozvali na odluku Ustavnog suda RH posl.br. U-I-4445/2008 od 04.10.2011. Dakle, sudska praksa je jasna te se ista može sažeti na sljedeći način – sama činjenica da je Uredbom Vlade RH određeno da nekretnina ulazi u zahvat pomorskog dobra nije sama za sebe dostatna da bi se izbrisalo nečije pravo vlasništva i upisalo pomorsko dobro. Štoviše, to je bilo i revizijsko pitanje koje je postavio ovdje tužitelj u predmetu Rev-838/2016, a za koje pitanje je VSRH jasno naveo da nije od važnosti za jedinstvenu primjenu prava jer je sudska praksa po tom pitanju brojna i nedvosmislena, pozivajući se pritom na odluke Rev-183/13 od 26.10.2016., Rev- 1847/13 od 19.01.2016. i Rev-1439/14 od 20.06.2018. Međutim, jedini dokaz kojeg tužitelj predlaže u ovom postupku na okolnost da prijepor predstavlja pomorsko dobro jest upravo Uredba Vlade RH o određivanju granice pomorskog dobra. Ukoliko bi navedeno bio dostatan dokaz, tada bi i ŽS u Rijeci u odluci Gž -5568/11 od 05.11.2022. i VSRH u odluci Rev-838/2016 od 03.07.2019. izvršili upis pomorskog dobra i ne bi bilo potrebe za ovim postupkom. Dakle, predloženi dokazi po tužitelju, a svi se svode na pitanje da li je predmetna nekretnina ušla u zahvat pomorskog dobara na temelju Uredbe Vlade RH, ne mogu rezultirati usvajanjem tužbenog zahtjeva. Nadalje, tužba je neuredna jer iz tužbe nije jasno da li tužitelj smatra da prijepor predstavlja izvorno pomorsko dobro ili da se radi o proširenom pomorskom dobru, a sve s obzirom na odredbe iz čl. 10. st. 11. i st. 12. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Tuženik smatra da prijepor ne predstavlja niti izvorno, a niti prošireno pomorsko dobro. Svako opće dobro, pa tako i pomorsko dobro je stvar izvan prometa. Navedeno je propisano, kao što to i tužitelj navodi, i čl. 3. ZVDSP -a i čl. 5. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ukoliko je pomorsko dobro stvar izvan prometa, kako je onda moguće da je tuženik 19. listopada 1998. kupio prijepor od Hrvatskih šuma, trgovačkog društva čiji je osnivač i jedini imatelj udjela Republika Hrvatska, odnosno tužitelj. Iz obrazloženja navedene odluke jasno proizlazi da je u suštini riječ o sudskoj nagodbi, odnosno o kupoprodaji prijepora. Navedeno zapravo znači da je tuženik kupio prijepor od tužitelja, a tužitelj sada pokušava ono što je prodao utvrditi pomorskim dobrom i vratiti pod svoju kontrolu. Iz navedenog jasno proizlazi da niti sam tužitelj nije smatrao u listopadu 1998. da prijepor predstavlja pomorsko dobro jer ga u protivnom ne bi prodao. Dakle, već sada je evidentno da prijepor ne predstavlja izvorno pomorsko dobro iz čl. 10. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Što se tiče pak proširenog pomorskog dobra, isto podrazumijeva ljudsku aktivnost koja se provodi radi izgradnje ili proširenje neke građevine npr. luke, a sve u svrhu provedbe dokumenata prostornog uređenja (čl. 10. st. 11. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama). Pokušaj tužitelja da izbriše pravo vlasništva tuženika nad prijeporom i izvrši upis pomorskog dobra, zapravo predstavlja neosnovano miješanje javne vlasti u pravu tuženika na mirno uživanje imovine, a samim time i kršenje Protokola br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Svako miješanje javne vlasti u nečije mirno uživanje prava vlasništva mora biti, ukoliko želi biti u skladu s Protokolom br. 1. uz Konvenciju, utemeljeno na zakonu, a ne na uredbi.

3. Sud je tijekom postupka izvršio uvidu dokumentaciju priležeću spisu i to u: zahtjev za mirno rješenje spora sa povratnicom, te nacrt izvansudske nagodbe (stranice 5 - 9 do 11 spisa), presudu Županijskog suda u Rijeci, posl. br Gž - 1304/2016 (stranice 12 do 16 spisa), presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev-3024/2016 (stranice 17 do 19 spisa), presudu Županijskog suda u Rijeci, posl. br. Gž-2553/07 (stranice 20 do 23 spisa), presudu Općinskog suda u Crikvenici, posl. br. P-168/08 (stranice 24 do 28 spisa), koncesijska odobrenja (stranice 29 do 40 spisa), Uredbu o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Dramalj (stranice 41 do 42 spisa), rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostava katastar Crikvenica, klasa UP/I -932- 07/04-02/00481, ur. broj:541-09-02/11-04-6 (stranice 43 do 46 spisa), prijavni list (stranice 47 do 54 spisa), ovosudno rješenje posl. br. Z-3075/04 (stranice 55 do 56 spisa), dopis Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka od 09. svibnja 2005. godine (stranice 57 do 58 spisa), rješenje Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž-2616/09 (stranice 59 do 62 spisa), ovosudno rješenje posl. br. Z -1188/05 (stranice 63 do 64 spisa), identifikaciju čestica (stranica 65 spisa), izvode iz katastarskog plana (stranica 66 do 67 spisa), povijest izmjena na katastarskim česticama (stranica 68 do 69 spisa), dopis Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (stranica 70 spisa), dopis Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprava pomorstva (list 71 spisa), dopis Primorsko Goranske Županije, Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze (list 72 spisa), dopis Primorsko Goranske Županije, Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze (list 73 do 75 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( stranice 76 do 84 spisa), rješenje Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž-5568/2011 (stranice 160 do 162 spisa), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl. br. Rev- 838/16 (stranice 163 do 165 spisa), presudu Općinskog suda u Crikvenici posl. br. P-343/98 (stranice 166 do 168 spisa), rješenje Općinskog suda u Crikvenici posl. br. P-343/98 (stranica 168 spisa), presudu Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-3111/2022 (stranice 188 do 198 spisa), sudsku praksu (stranica 254 do 315 spisa). Sud je tijekom postupka izveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Jasmine Jurinčić dana 08. studenoga 2024. godine koja je potom dala svoj pisani nalaz i mišljenje, a tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem tuženika kao parnične stranke.

4. Uvidom u zahtjev za mirno rješenje spora sa povratnicom (stranice 5 do 9 spisa) je utvrđeno da se istim tužiteljica obratila tuženiku dana 31. siječnja 2023. godine, a koji je tuženik prema priležećoj dostavnici zaprimio 09. veljače 2023. godine. Uvidom u nacrt izvansudske nagodbe (stranice 10 do 11 spisa) je utvrđeno da je ista potpisana je po zz tužitelja, međutim ne i tuženika.

5. Uvidom u presudu Županijskog suda u Rijeci posl. br Gž-1304/2016 od dana 21. lipnja 2016. godine (stranice 12 do 16 spisa) je utvrđeno da se uvažavanjem žalbe tužitelja ČĐ preinačuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Crikvenice, posl. br. P-1557/2015 od dana 25. ožujka 2016. godine i sudi da se utvrđuje ništetnim ugovor o darovanju sklopljen 28. rujna 2010. godine između tuženika OĐ, ĐĐ i OĐ temeljem kojeg su tuženici O i OĐ izvršili upisa prava vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], a koja u naravi predstavlja pomorsko dobro i dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se određuje uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja. Uvidom u odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev-3024/2016 (stranice 17 do 19 spisa) od dana 08. srpnja 2020. godine utvrđeno je da se revizija tuženika protiv gore navedene presude Županijskog suda u Rijeci odbija kao neosnovana.

6. Uvidom u presudu Općinskog suda u Crikvenici posl. br. P-168/08 od 13. lipnja 2006. godine (stranice 24 do 28 spisa) je utvrđeno da se istom odbija tužbeni zahtjev tužitelja OĐ koji glasi da je tuženik BĐ dužan tužitelju kao vlasniku predati u posjed njegovu nekretninu i to k. č. br. [katastarska čestica] od 61 čhv, upisano zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u roku od 15 dana. Predmetna presuda potvrđena je presudom Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž-2553/07-2 od 07. svibnja 2008. godine (stranice 20 do 23 spisa).

7. Uvidom u koncesijska odobrenja (stranice 29 do 40 spisa) je utvrđeno da je Primorsko-goranska županija, Grad Crikvenica, Vijeće za dodjelu koncesijskih odobrenja tijekom 2008. godine, 2012., 2017., 2018., 2019. godine izdavalo Ebaziru Redžeplari na ime slastičarnice Dramalj koncesijsko odobrenje na plaži Riviera Dramalj na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Uvidom u Uredbu o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Dramalj (stranice 41 do 42 spisa) je utvrđeno da je dana 03. srpnja 2003. godine Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o određivanju granice pomorskog dobra na djelu k. o. [katastarska općina] u kojoj su označene koordinatne točke , a sve kako je nacrtano i označeno na grafičkom prilogu, na kopiji katastarskog plana k. o. [katastarska općina] broj lista plana 134, u mjerilu 1:1000 i na snimci stvarnog stanja u mjerilu 1:1000.

9. Uvidom u rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostava katastar Crikvenica, klasa UP/I-932-07/04-02/00481, ur. broj:541-09-02/11-04-6 od 01. prosinca 2004. godine (stranice 43 do 46 spisa, 47 do 53 spisa) je utvrđeno da je Primorsko-goranska županija, Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze podnijela zahtjev za provedbu geodetskog elaborata TĐ u k. o. [katastarska općina] koji geodetski elaborat je sačinjen temeljem uredbe Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na području Pazdehova

– Omorika objavljene u NN 108/23. Prilog kojem je prijavni list za zemljišnu knjigu (stranice 47 do 53 spisa).

10. Uvidom u ovosudno rješenje posl. br. Z-3075/04 (stranice 55 do 56 spisa), je utvrđeno da se na temelju prijavnog lista ureda za katastar Crikvenica od 18. studenoga 2004. godine posl. br. 415/04 u zk. ul. [broj ZK uloška], te 13 k. o. [katastarska općina] na nekretninama Hrvatskih šuma, ovdje tuženika i dr. dopušta cijepanje k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] neplodno od 61 čhv u kč. br. [katastarska čestica] – obala od 55 čhv i 732/41 cesta od 6 čhv.

11. Uvidom u dopis Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka od 09. svibnja 2005. godine (stranice 57 do 58 spisa) je utvrđeno da se istim obraćaju Primorsko Goranskoj Županiji, Upravnom odjelu za pomorstvo, promet i veze kojim ističu da je temeljem Uredbe Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na djelu k. o. [katastarska općina], pojas plaža Pazdehova – plaža Omorika (NN108/03), izrađen parcelacijski elaborat radi provođenje te uredbe u katastru i zemljišnoj knjizi, te da je ispostava ureda u Crikvenici – odsjek za katastar nekretnina donijela rješenje o provođenju predmetnog parcelacijskog elaborata Klasa: UP/I-932-07/04-02/00481, ur broj: 541-09-02/11-04-2 od 01. prosinca 2004. godine.

12. Uvidom u ovosudno rješenje posl. br. Z-1188/05 od dana 12. siječnja 2006. godine (stranice 63 do 64 spisa) je utvrđeno da je usvojen prijedlog Republike Hrvatske od 01. lipnja 2005. godine i Uredbe Vlade Republike Hrvatske NN 108/03 radi upisa novonastalih k.č. br. pobliže naznačenih u prijedlogu, kao i da se čini vidljivim da se radi o pomorskom dobru i to u odnosu i na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

13. Uvidom u rješenje Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž-2616/09 od dana 14. rujna 2010. godine (stranice 59 do 62 spisa) je utvrđeno da se odbija žalba protustranke OĐ kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje prvog stupnja u odnosu na OĐ glede između ostalog i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slijedom čega se nalaže brisanje zabilježbe rješenja o odbijanju, kao i da se svi sudionici o tome obavijeste.

14. Uvidom u identifikaciju čestica (stranica 65 spisa) je utvrđeno da k. č. br. [katastarska čestica] upisana u posjedovni list 325 k. o. [katastarska općina] odgovara zemljišnoknjižnoj čestici 732/35 upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], do je uvidom u izvode iz katastarskog plana (stranice 66 do 67 spisa) utvrđen položaj i oblik prijeporne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

15. Uvidom u povijest izmjena na katastarskim česticama (stranice 68 do 69 spisa) je utvrđeno da je k. č. br. [katastarska čestica], obala, neplodno, površine 219 m2, nastala cijepanjem k. č. br. [katastarska čestica] na temelju prijavnog lista Geo projekt Crikvenica broj 5 - 20/98 od 06. studenoga 1998. godine, te se upisala u posjedovni list 325 na posjednika Grad Crikvenica. Popisom promjena 153/2004 u predmetu klasa UP/I 932-07/2004-02/481, a na temelju prijavnog lista geodetskog izvoditelja Gea k. č. br. [katastarska čestica] obala neplodno – 219 m2, mijenja površinu i kulturu te se upisuje kao k. č. br. [katastarska čestica] obala – 197 m2 sve u posjedovnom listu 325 na dosadašnjem posjedniku. Popisom promjena 23/17 u predmetu klasa UP/I 932-07-2017-02/238, a na temelju prijavnog lista Geodetskog izvođača Gea k. č. br. [katastarska čestica], obala 197 m2, mijenja kulturu te se upisuje kao k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], poslovna zgrada – 20 m2, dvorište – 177 m2, sve u posjedovnom listu 325 na dosadašnjem posjedniku. Popisom promjena 39/2020 u predmetu klasa UP/I 932-07/2020-03/82, a na temelju zahtjeva stranke i odgovarajućeg vlasničkog lista, te rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, posl. br. Z-48032/17-10, k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], poslovna zgrada – 20 m2, dvorište – 177 m2, prelazi u novi posjedovni list 4099 na novog posjednika OĐ, iz [adresa].

16. Uvidom u dopis Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od dana 29. prosinca 2021. godine (stranica 70 spisa) je utvrđeno da se istim obraćaju Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Uprava pomorstva, a vezano za prijedlog izmjene granica pomorskog dobra utvrđene Uredbe Vlade Republike Hrvatske na djelu k. o. [katastarska općina], za pojas Pazdehova- plaža Omorika NN 108/3 te ističu da nisu suglasni s prijedlogom za izmjenu utvrđene granice pomorskog dobra u konkretnom slučaju, a obzirom se okolnosti koje se odnose na položaj, namjenu i izgled su bile poznate i u vrijeme utvrđivanja granice pomorskog dobra na ovom području, a sama lokacija na kojoj se nalazi nekretnina kao i naziv uredbe Vlade Republike Hrvatske definira se kao pojas Pazdehova – plaža Omorika.

17. Uvidom u dopis Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprava pomorstva od 20. srpnja 2022. godine (list 71 spisa) je utvrđeno da se istom obraćaju Primorsko Goranskoj Županiji, Upravnom odjelu za pomorskog dobro, promet i veze, Povjerenstvo za granice pomorskog dobra, a vezano za prijedlog izmjene granice pomorskog dobra utvrđene Uredbom Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na djelu k. o. [katastarska općina] za pojas plaža Pazdehova – Omorika kojim se odbija takav prijedlog obzirom nisu stečeni preduvjeti za izmjeni granice pomorskog dobra. Zaključno navode da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao vlasništvo fizičkih osoba te se pozivaju pokrenuti radnje u cilju upisa pomorskog dobra na istoj, a sukladno predmetnoj Uredbi Vlade Republike Hrvatske.

18. Uvidom u dopis Primorsko Goranske Županije, Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze, Povjerenstva za granice pomorskog dobra u PGŽ od 28. srpnja 2022. godine (list 72 spisa) je utvrđeno da istim obraćaju odvjetniku Marku Zagorcu punomoćniku OĐ te iz istog proizlazi da je temeljem njegovog zahtjeva za izmjenu granice pomorskog dobra povjerenstvo zahtjev uputilo na daljnje postupanje zajedno s prijedlogom povjerenstva za izmjenu granice pomorskog dobra utvrđene Uredbom o utvrđivanju granice pomorskog dobra na djelu k. o. [katastarska općina] za pojas plaža Pazdehova – plaža Omorika na djelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je utvrđeno da nisu ispunjene pretpostavke za izmjenu granice pomorskog dobra.

19. Uvidom u dopis Primorsko Goranske Županije, Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze od 09. siječnja 2023. godine (list 73 do 75 spisa) je utvrđeno da se istim obraćaju Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, a vezano za status nekretnine u odnosu na pomorsko dobro, te se istim navodi da za područje gdje se nalazi kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] granica pomorskog dobra utvrđena uredbom Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na djelu k. o. [katastarska općina], pojas plaža Pazdehova- Omorika te se predmetna nekretnina nalazi unutar granica pomorskog dobra.

20. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( stranice 76 do 84 spisa, stranice 141 do 148) je utvrđeno da je u isti upisana k. č. br. [katastarska čestica] dvorište, površine 177 m2, poslovna zgrada [adresa] površine 20 m2 ukupno 197 m2 i kao vlasnik na istima upisan je ovdje tuženik. Nadalje, je utvrđeno da je predmetna čestica ranije bila upisana kao upisana k. č. br. [katastarska čestica], obala površine 55 čhv, koja je pripis iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] . Nadalje uvidom u zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 85 do 133 spisa) je utvrđeno je da je u istu upisana kč. br. [katastarska čestica]. Uvidom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 134 do 140 spisa) je utvrđeno da je pod Z-3204/98 temeljem ovosudne presude posl.br. P-343/98 od 19. listopada 1998. godine prenose se na A1 k. č. br. [katastarska čestica] otpisane iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa vlasništva Hrvatske šume, Uprave šuma Senj te se uknjižuje pravo vlasništva za korist OĐ. Pod Z-1188/05 je na temelju prijedloga Republike Hrvatske zastupane po ODO u Crikvenici od 04. lipnja 2005. godine i Uredbe Vlade Republike Hrvatske zabilježuje se da se k. č. [katastarska čestica] čini vidljivim kao pomorsko dobro. Nadalje, k. č. br. [katastarska čestica] obala površine 55 čhv ispisana je sa Z-3315/2010 kao otpis u uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

21. Uvidom u rješenje Županijskog suda u Rijeci, posl. br. Gž-5568/2011 (stranice 160 do 162 spisa) je utvrđeno da se istim usvaja žalba protustranke , te se preinačuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, posl. br. Z-3787/2010, od 10. prosinca 2010. godine i rješava na način da se nalaže brisanje uknjižbe prava vlasništva u korist predlagatelja Republike Hrvatske na k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se uspostavlja zemljišnoknjižno stanje prije upisa izvršenog rješenja Općinskog suda u Crikvenici posl. br. Z-3787/2010 od 10. prosinca 2010. godine i brisanje zabilježbe žalbe protiv navedenog rješenja.

22. Uvidom u rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske , Rev-838/16 od 03. srpnja 2019. godine (stranice 163 do 165 spisa) je utvrđeno da se istim odbacuje revizija predlagatelja Republike Hrvatske kao nedopuštena.

23. Uvidom u presudu Općinskog suda u Crikvenici posl. br. P-343/98 od 19. listopada 1998. godine (stranice 166 do 168 spisa) je utvrđeno da se istom utvrđuje da je tužitelj OĐ vlasnik djela k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 4 čhv, djela kč. br. [katastarska čestica] u površini od 7 čhv i djela kč. br. [katastarska čestica] u površini od 61 čhv sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što je tuženik dužan priznati i dozvoliti cijepanje i upis novog stanja u katastarskim i zemljišnim knjigama te je tuženik dužan trpjeti da se tužitelj na temelju ove odluke upiša kao samovlasnik nekretnine. Točkom 2 određeno je da tužitelji obvezuje tuženiku Hrvatskim šumama Senj isplatiti naknadu za prijeporno zemljište i to iznos od 90.000,00 kuna u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude. Uvidom u rješenje o ispravku presude Općinskog suda u Crikvenici posl. br. P-343/98 od 10. studenoga 1998. godine (stranica 168 spisa) je utvrđeno da umjesto k. č. br. [katastarska čestica] ima stajati 732/38 od 4 čhv, k .č. b.r. 732/37 od 17 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] od 61 čhv.

24. Po provedenom uviđaju na licu mjesta od dana 08. studenoga 2024. godine stalna sudska vještakinja geodetske struke Jasmina Jurinčić u svome pisanom nalazu i mišljenju navodi da se prilikom uviđaja obišao prijepor koji se nalazi u [adresa], na adresi [adresa], jugozapadno od [adresa]. Pokazani prijepor je katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (k. o. [katastarska općina] prema zemljišnoj knjizi) i koji je na skici lica mjesta označen plavom bojom. Na prijeporu se nalaze dvije popločene terase i poslovna zgrada k.br. 28A, koje su na skici lica mjesta terase označene terasa 1 - zapadna terasa i terasa 2 - istočna terasa. Istočni dio terase (terasa 2) popločen je betonskim tlakavcima i na istoj se nalaze stolice i stolovi različitih materijala. Druga, zapadna terasa (terasa 1) popločena je pločicama i na njoj se nalazi poslovna zgrada 28A. Granicu između dviju terasa čine betonske žardinjere. Sa sjeverne strane prijepora nalazi se asfaltirana [adresa], katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena), sjeveroistočno između prijepora i [adresa] nalazi se katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena) koja nije predmet ovog postupka, ima oblik klina, pruža se u smjeru jugoistok - sjeverozapad, na njoj se nalazi dio istočne terase (terasa 2), betonirani ulaz na terasu 2 iz [adresa], betonskim zidićem ograđen cvijećnjak, željezna lampa javne rasvjete i manji dio zelene površine. S istočne strane prijepora nalazi se prostor za parkiranje vozila i manji dio zelene površine, koji se nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena). S južne strane prijepora je zelena površina, koja je južno od popločenih terasa 1 i 2 i koja je niža za cca 50 cm, a radi se o katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena). Katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena) se pruža i dalje u smjeru istoka i zahvaća kameno-betonski podzid i nastavno obalu - plažu i njena granica nije kameno-betonski zid. Južno i jugozapadno, nastavno na katastarsku česticu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena) nalazi se katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena) koja je u naravi kameno- betonski podzid, dio zelene površine na višem dijelu terena, u odnosu na obalu za cca 2,5 metra viša i obala - plaža, a sa zapadne strane nalazi se betonirani kolni prilaz s [adresa] na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena) koji vodi do manje lučice i dijela plaže, koji je od prijepora odvojen kameno-betonskim podzidom. Navedena lučica prema podacima ŽLU Crikvenica vodi se pod nazivom luka Omorika, lučki bazen Vrtina. Između prijepora i lučkog bazena Vrtina sa zapadne i jugozapadne strane nalaze se katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena). Između prijepora i lučkog bazena Vrtina odnosno katastarskih čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena) na zapadnoj strani granicu čini kameno-betonski podzid, na južnoj strani prijepor graniči s katastarskom česticom [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena), a navedena katastarska čestica se pruža i dalje u smjeru istoka i zahvaća kameno-betonski podzid i nastavno obalu - plažu. Prijepor u jugozapadnom dijelu u jednoj točki graniči s katastarskom česticom [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena) i u tom dijelu granica nije kameno-betonski podzid. Prema navedenom fizička granica (prepreka) između prijepora i susjednih katastarskih čestica postoji samo sa zapadne strane prema lučkom bazenu Vrtina. Prijepor se nalazi na višem dijelu terena u odnosu na obalu - plažu od koje je viši za cca 2,50 metra. Od dana podnošenja tužbe (zaprimljena kod suda 11. ožujka 2024.) do dana izrade nalaza prema evidenciji i arhivi nadležnog ureda za katastar nema novoformiranih katastarskih čestica. S istočne strane prijepora nalazi se katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena) koja je u naravi prostor za parkiranje vozila i manji dio zelene površine. Katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena) u katastru je upisana u posjedovnom listu broj 4210 kao nerazvrstana cesta, a u zemljišnoj knjizi upisana je u zk. ul. [broj ZK uloška] kao nerazvrstana cesta, [adresa], D1068. Sa zapadne strane prijepora nalazi se katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena) koja je betonirani kolni prilaz s [adresa] i koji vodi do lučkog bazena Vrtina i dijela plaže. Geodetski elaborat radi uspostave granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], pojas Pazdehova - Omorika izrađen je od Gea d.o.o. iz [adresa], broj elaborata: 163/2003, koji se u arhivi geodetskih elaborata u katastru vodi pod brojem 38/04 i potvrđen je od Povjerenstva za granice pomorskog dobra, PGŽ, Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze u Rijeci, 23. srpnja 2004. da je u skladu s Uredbom Vlade RH o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], pojas plaže Pazdehova - Omorika, klasa: 934-01/03- 02/17, ur. broj: 5030116-03-01 od 3. srpnja 2003. U navedenom geodetskom elaboratu u popisu parcela koje ulaze u pomorsko dobro navedena je prijeporna nekretnina odnosno katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na ročištu od 26. siječnja 2026. godine vještakinja je ustrajala kod svog pisanog nalaza i mišljenja te navela u odnosu na primjedbu iznesenu u podnesku tuženika od 28. ožujka 2025. da su u nalazu i mišljenju na strani 9 /16 na skici lica mjesta iskazane visinske točke koje su apsolutne vrijednosti visine terena pa se iz istih može izračunati visinska razlika između tih točaka a što bi prema istima maksimalna visinska razlika iznosila 4 metra jer je 4 m visina ceste. Visinska točka obale je na skici lica mjesta označena i ispisana brojem 0,80 s obzirom da se radi o terenu koji ima više platoa, prva visina na prvom betonskom zidu iznosi 3,20 m, druga visina iskazana na terasi koja se nalazi na samom prijeporu je 3,70 m, napominje da su sve visine apsolutne visine terena u državnom visinskom sustavu Republike Hrvatske, iz navedenog proizlazi da je razlika između prve visine i obale maksimalno 3 m, a visina između iskazane druge visine na terasi prijepora i obale 3,70 m.

25. U svome iskazu tužitelj navodi da je prijepor kupio od Hrvatskih šuma putem odvjetnika, nakon čega je sklopljena sudska nagodba i isplaćena cijena, te davanja. Ističe da je nekretninu stekao legalno te da u trenutku kupnje nije bilo spomena o pomorskom dobru, za što je saznao tek godinama kasnije iz vlasničkog lista. Tvrdi da je isključivo on održavao i uređivao sporni dio, uključujući popločenje terase 1998. godine, dok država nije pokazivala interes za taj prostor. Opisuje da su zidovi na terenu postojali i prije kupnje te da je na lokaciji i ranije bio ugostiteljski objekt koji je od Grada Crikvenice u najmu držala obitelj Č. Negira postojanje vitla za brodove na tom dijelu. Navodi da o postupku utvrđivanja pomorskog dobra nije bio obaviješten do 2005. godine, a 2017. godine je službeno zatražio izmjenu granice pomorskog dobra. Dodaje da je i prije njegove kupnje tamo postojao ugostiteljski objekt (kiosk). Opisujući teren, pojašnjava da od mora do prvog zida (visine 4 metra) ima oko 7-8 metara, zatim slijedi drugi zid visine 1 metar nakon kojeg je zemljište ravno i ti zidovi postojali i u vrijeme kupnje. Da je nakon kupnje on osobno koristio prijepor, dok je ranije spomenuta osoba imala ugovor s Gradom Crikvenicom za 40 kvadrata.

26. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05.,

2/07. – Odluka USRH, 84/08., 96/08. – Odluka USRH, 123/08. – ispr., 57/11., 148/11. – proč. tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP) ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

27. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužiteljičin zahtjev za utvrđenje da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pomorsko dobro, kao i zahtjev da je tuženik dužan trpjeti provedbu upisa pomorskog dobra na toj nekretnini, uz istodobno brisanje tuženikovog vlasništva. Među strankama je sporno da li je predmetna nekretnina pomorsko dobro, obzirom tuženik tvrdi da prijepor svojim prirodnim obilježjima, izgledom, namjenom, položajem i načinom upotrebe nije i ne može biti pomorsko dobro.

28. Prilikom razrješenja navedenih spornih pitanja cijenjene su okolnosti utvrđene provedenim dokaznim postupkom. Pritom je sud poklonio vjeru ispravama u koje je izvršio uvid jer njihovu vjerodostojnost niti jedna stranka nije osnovano dovela u sumnju, kao i stoga što su te isprave sukladne međusobno kao i sa ostalim izvedenim dokazima.

29. Što se tiče iskaza tuženika, valja naglasiti da ga je sud cijenio u kontekstu ostalih provedenih dokaza, pritom sud navode njegova iskaza nalazi upravljenim ka' subjektivnim težnjama i interesima, međutim, u konačnici ga u dijelovima bitnim za presuđenje smatra istinitim.

30. Sud je nalaz vještaka Jasmine Jurinčić prihvatio u cijelosti smatrajući ga izrađenim u skladu sa pravilima znanosti i vještine, dokumentiranim i logički izraženim, te potpuno i precizno obrazloženim, a uvjerenja je da nalaz vještaka nije proturječan sam sebi niti dokumentaciji priležećoj spisu, pa mu u cijelosti poklanja vjeru, ovo tim više što je isti usmeno na ročištu od dana 26. siječnja 2026. godine u cijelosti otklonio primjedbe iznesene po tuženika.

31. Pravni sustav pomorskog dobra po prvi put uređen je Zakonom o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima koji je stupio na snagu 22. svibnja 1974. i bio na snazi do stupanja na snagu Pomorskog zakonika 22. ožujka 1994. (Narodne novine br. 17/94., 74/94. i 43/96.). Pomorsko dobro od ožujka 1994. do listopada 2003. bilo je uređeno odredbama Pomorskog zakonika i Zakona o morskim lukama (Narodne novine" br. 108/95. i 97/00.), dok je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama stupio na snagu 15. listopada 2003 (nastavno ZPDML). Sukladno odredbi čl. 3. st. 1. ZPDML-a, pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom. Odredba čl. 3. st. 2. ZPDML -a propisuje kako pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje te dio kopna koje je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje. U smislu stavka 2. tog članka, dijelom kopna smatra se: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem. Odredbom članka 5. st. 1 ZPDML-a izričito je propisano i to da se građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom, smatraju pripadnošću pomorskog dobra, dok st. 2 određuje da se na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Nadalje, odredbom članka 37.a ZPDML-a je radi učinkovitije zaštite pomorskog dobra, izrijekom dano ovlaštenje Republici Hrvatskoj da može poduzimati sve radnje radi zaštite pomorskog dobra, između ostalog i podnositi tužbe radi utvrđenja (i upisa) pomorskog dobra. Tužba u ovoj pravnoj stvari je podnesena protiv zemljišno-knjižnog vlasnika nekretnine, a iz sudske prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske proizlazi da promjene u statusu nekretnine koje bi u konačnici imale za posljedicu gubitak prava vlasništva, nije moguće donositi bez kontradiktornog postupka u kojem bi sudjelovale sve zainteresirane strane, a to je upravo parnični postupak (npr. poslovni brojevi Rev-1439/2014, Revd-909/2023). Iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke proizlazi da je prijeporna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pomorsko dobro i to sukladno Uredbi Vlade RH o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], pojas plaže Pazdehova – Omorika, klasa: 934-01/03-02/17, ur. broj: 5030116-03-01 od 3. srpnja 2003. godine. Uredba Vlade RH donesena je u upravnom postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra, u kojem su nadležna tijela utvrdila sve relevantne činjenice temeljem kojih je predmetna nekretnina pomorsko dobro te su okolnosti koje se odnose na položaj, namjenu i izgled bile su poznate i u vrijeme utvrđivanja granice pomorskog dobra na predmetnom području, dakle već 2003. godine. Iz spisu priležećih dopisa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprava pomorstva od 20. srpnja 2022. godine (list 71 spisa), te dopisa Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze, Povjerenstva za granice pomorskog dobra u PGŽ od 28. srpnja 2022. godine proizlazi da je utvrđeno da nisu ispunjene pretpostavke za izmjenu granice pomorskog dobra u odnosu na prijepornu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a sukladno zahtjevu ovdje tuženika. Prijeporna čestica je i kako to proizlazi iz povijesnog zk. izvatka ranije bila opisana kao obala, a iz povijesti izmjena na katastarskim česticama (stranice 68 do 69 spisa) pro izlazi da je predmetna čestica još 1998. godine nosila oznaku obala, neplodno, površine 219 m2, a nastala je cijepanjem k. č. br. [katastarska čestica], sa kojom po nalazu i mišljenju vještaka graniči u južnom dijelu i koja se pruža i dalje u smjeru istoka i zahvaća kameno -betonski podzid i nastavno obalu plažu. Nastavno, uviđajem na licu mjesta po mišljenju ovoga suda je utvrđeno da je u naravi prijepor čine dvije terase, te da se na jednom dijelu nalazi poslovna zgrada 28 a i da je predmetna nekretnina uz more i u vezi s istim, obzirom na položaj prijepora u odnosu na lučicu i plažu. Okolnost što je izgrađen potporni zid uz stepenice koje su prilaz lučici po mišljenju ovoga suda nije razlog da predmetna nekretnina zbog toga ne bi bila pomorsko dobro, a također to nije niti visinska razlika koja postoji cijelom dužinom morske obale i nalazi se unutar linije pomorskog dobra (i lijevo i desno od predmetne kčbr. gledajući od mora te prati morski rub ceste). Nadalje, uviđajem na licu mjesta je utvrđeno da se na istoj nalazi i ugostiteljski objekt, u kojem je treća osoba obavljala ugostiteljsku djelatnost na temelju koncesijskog odobrenja Grada Crikvenice (stranice 29-40 spisa) iz čega po mišljenju ovoga suda također proizlazi da se radi o pomorskom dobru. Budući da nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nedvojbeno ima status pomorskog dobra, riječ je o stvari koja je izvan prometa i koja nije sposobna biti predmetom prava vlasništva , niti drugih stvarnih prava sukladno čl. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14.), čl. 5. st. 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te ranijem čl. 51. st. 1. Pomorskog zakonika (dalje: PZ-a, "Narodne novine" broj 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.). Dakle, upravo zbog toga što nekretnina predstavlja pomorsko dobro te je riječ o stvari izvan prometa, predmetna nekretnina nije mogla postati tuženikovo vlasništvo (VTS Pž-7167/15 od 22.11.17.) Slijedom navedenog, na temelju citiranih zakonskih odredbi, sud je prihvatio tužbeni zahtjev i donio odluku kao točki I. izreke ove presude.

32. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. st. 1. i 154 a ZPP-a. Dosuđeni trošak se odnosi na trošak predujma izlaska suda na lice mjesta dok se preostali dio troška odnosi na trošak zastupanja tužitelja u parnici po punomoćniku u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužiteljici je priznat trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora tužbe, te podnesaka od 08. srpnja 2024. godine, te 16. svibnja 2025. godine, 25. u iznosima od po 200,EUR-a, te trošak zastupanja na ročištima 09. srpnja 2024. godine, 02. rujna 2024. godine, 08. studenoga 2024. godine, 28. listopada 2025. godine, te 26. siječnja 2025. godine u iznosima od po 200,00 EUR-a. Slijedom navedenog, tužitelju je priznat ukupni trošak zastupanja u iznosu od 1.800,00 EUR-a, uvećano za trošak predujma ukupno iznosi 1.850,00 EUR-a, te je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

U Crikvenici, 27. veljače 2026. godine.

S U T K I NJ A:

Mirta Tomac Podobnik

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude, donesene u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud.