Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1767/2020-46

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĐĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Anji Lubin, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika 24sata društvo s ograničenom odgovornošću za nakladničku djelatnost, OIB 78093047651, [adresa], zastupanog po punomoćniku Hrvoje Ladanu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 12. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 27. veljače 2026.

p r e s u d i o j e

I Nalaže se tuženiku 24 sata d.o.o., [adresa], 10000 Zagreb, OIB: 78093047651, da tužiteljici ĐĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade neimovinske štete iznos od 3.981,68 € uvećan za zatezne kamate koje teku na iznos od 3.981,68 € od dana podnošenja ove tužbe do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3,00 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku 24 sata d.o.o., [adresa], 10000 Zagreb, OIB: 78093047651, da tužiteljici ĐĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog ovog parničnog postupka 2.048,62 EUR uvećan za zatezne kamate koje teku na trošak parničnog postupka od dana 27. veljače 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3,00 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dana 8. lipnja 2020. g. podnijela tuženome zahtjev za objavu ispravka i isprike, na koji zahtjev za objavu ispravka i isprike, na koji zahtjev tuženi do dana podnošenja ove tužbe nije odgovorio.

2. Dana 13. svibnja 2020.g. na internetskom portalu www.24sata.hr objavljen je članak pod naslovom "Alićevoj udovici oprostili dug, jedva je spasila stan od ovrhe" autora VĆ, a do kojeg članka se dolazi putem linka: https://www.24sata.hr/show/alicevoj-udovici-oprostili-dug-jedva-je-spasila- stan-od-ovrhe-692960.

3. U navedenom članku o tužiteljici piše sljedeće: "Dva mjeseca nakon glumčeve smrti ĐĆ željeli su uzeti stan. Uspjela je podmiriti stare obveze s obzirom na to da nije imala imovinu vrjedniju od tog iznosa."

4. Tri godine ĐĆ, udovica EĆ, dugovala je 4.461,91 kn pa je banka prodala njezin dug agenciji za naplatu dugovanja. Kako očito nije uspijevala riješiti taj problem, pristala je na osobni stečaj potrošača. S obzirm na to da je dugovala manje od 10.000 kuna te da nije imala imovinu vrjedniju od tog iznosa, sudski se oslobodila dugovanja. "

5. Informacije objavljene u navedenom članku su prvobitno bile neprovjerene (tuženi nikada nije kontaktirao tužiteljicu radi davanja izjave prije objave predmetnog članka), a zatim i neistinite pa je takvo objavljivanje informacija nezakonito te izravno i neizravno uzrokuje štetu tužiteljici. Objavom predmetnog članka tuženi je iznio netočne i neistinite informacije u dijelu "Dva mjeseca nakon glumčeve smrti ĐĆ željeli su uzeti stan." kao i u dijelu "Tri godine ĐĆ, udovica EĆ, dugovala je 4.461,91 kn pa je banka prodala njezin dug agenciji za naplatu dugovanja." te je objavom predmetnog članka tuženi izložio tužiteljicu vrijeđanju, sramoćenju i omalovažavanju, na koji način je postupio protivno osnovnim postulatima novinske profesije, a čime je tužiteljici nanesena nemjerljiva neimovinska šteta koja se očituje u povredi prava osobnosti poglavito prava na zaštitu privatnosti, prava na ugled, čast i dostojanstvo, prava na tjelesno i duševno zdravlje te prava na dobar glas. Naime, tužiteljica se zbog navedenog postupanja tuženika, odnosno zbog objave ovakvih senzacionalističkih informacija opetovano morala opravdavati u cijelom nizu situacija i odnosa u kojima se našla i u kojima se još uvijek nalazi. Nadalje, nakon objave predmetnog članka tužiteljica je, uz i ovako već tešku situaciju bog smrti supruga i potresa, doživjela dodatni šok koji je utjecao na njezino zdravlje na način da je nakon objave spornog članka došlo do anksioznosti, nemogućnosti spavanja, napetosti, sniženog osnovnog raspoloženja, što neposredno uz sve što je njezino malodobno dijete doživjelo, dodatno utječe i na djetetovo zdravlje.

6. Naime, neistiniti su navodi da bi tužiteljici zbog dugovanja oduzeli stan iz dva razloga:

prvi razlog je što stan u kojem tužiteljica stanuje sa svojim malodobnim sinom nije u njezinom vlasništvu te se nekretnina ne može prodavati u ovršnom postupku ako nije u vlasništvu ovršenika.

drugi razlog je što je Ovršnim zakonom (Narodne novine, broj: 12/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/77) člankom 80.b stavkom 1. propisano: "Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 20.000,00 kuna, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.", te je isti način određivanja prodaje nekretnina u vlasništvu stečajnih dužnika određeno Zakonom o stečaju potrošača - što znači da bi se nekretnina mogla prodavati u postupku stečaja potrošača samo i ukoliko je iznos glavnice veći od 20.000,00 kuna te ukoliko je stečajni dužnik uistinu i vlasnik nekretnine.

7. Nadalje, neistiniti su navodi da je tužiteljici netko htio uzeti stan 2 mjeseca nakon smrti supruga EĆ. Naime, uvidom u rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu na koje se tuženi poziva u članku razvidno je da je isto doneseno 29. kolovoza 2019.g., što znači gotovo 6 mjeseci prije smrti supruga tužiteljice.

8. U odnosu na dio "Tri godine ĐĆ, udovica EĆ," tuženi je iznio netočne informacije jer je iz Rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a na koje se rješenje poziva u predmetnom članku, razvidno od kada je tužiteljica dugovala iznos od 4.461,91 kn, te je i u tom dijelu navedena netočna informacija.

9. Uz sve navedeno, u pogledu objavljenih informacija koje se tiču tužiteljice nije postojalo opravdano zanimanje javnosti za objavu predmetnih informacija, naročito iz razloga što tužiteljica nije javna osoba, kao i iz razloga d je na isti način postupio velik broj državljana Republike Hrvatske, a koje u svojem članku tuženi nije imenovao.

10. Iz svega navedenog razvidno je da, iako postoji sloboda izražavanja ona nije bezgranična i izbor informacija koje se iznose vezano uz nekog mora biti u skladu s pozitivnim propisima, te ne smije ujedno značiti počinjenje kaznenog djela i tešku povredu privatnosti i nanošenja štete u odnosu na drugu osobu, a što u predmetnom slučaju nije poštivano. Štoviše, razvidno je kako je cilj bila objava senzacionalističkih informacija kojima su teško i trajno povrijeđeni dostojanstvo, ugled i čast tužiteljice.

11. Tužiteljica naglašava kako predmetni članak nije bio objavljen u novinama već na portalu www.24sata.hr čime je isti bio dostupan velikom broju čitatelja ne samo u Republici Hrvatskoj nego i u inozemstvu, stoga je velik broj članova obitelji, prijatelja, poznanika, poslovnih suradnika i tužiteljici nepoznatih osoba saznalo za objavljene informacije, uslijed čega je tužiteljica pretrpjela niz neugodnosti, pitanja i štetnih komentara koji su utjecali kako na nju tako i na njezinog malodobnog sina okji je u školi bio izvrgnut ismijavanju i neugodnim pitanjima.

12. Tuženik u odgovoru na tužbu prije svega ističe se kako tužiteljica prije podnošenja tužbe nije postupila na način propisan Zakonom o medijima, pa se predlaže tužbu odbaciti kao nedopuštenu.

13. Opreza radi tuženi se očituje na navode tužbe i tužbenog zahtjeva kako slijedi:

14. Tuženi se u cijelosti protivi svim navodima tužbe i tužbenog zahtjeva kao neosnovanima, kako po pitanju osnove tako i po pitanju visine.

15. Tužba nije sastavljena u skladu s odredbama članaka 106 i 186 Zakona o parničnom postupku radi čega se predlaže postupanje u smislu odredbi članka 109 Zakona o parničnom postupku, uz upozorenje, a potom i postupanje u smislu stavka 4. Navodi tužbe paušali su i neosnovani te im se tuženi kao takvima i protivi. Tužba štoviše ne sadrži niti osnovne elemente odnosno činjenice i dokaze na kojima se ima raspravljati o samoj tužbi i tužbenom zahtjevu.

16. Isključivo opreza radi, tuženi se očituje na tužbu i to na način da ističe kako su informacije iznesene u spornom članku takve naravi da se povodom njih neposredno mogu primijeniti odredbe članka 21. stavka 4. Zakona o medijima, pa tuženi na navedenu okolnost predlaže provesti sljedeće dokaze:

saslušanje svjedoka autora spornih informacija VĆ, [adresa]

od FINA-e zatražiti podatak o broju dana blokade računa tužiteljice kao i iznosima koji terete tužiteljicu kao i pok. EĆ

službenim putem zatražiti od Naslova podatak o tome je li nad tužiteljicom vođen stečaj potrošača, pa ako jest, priklop tog spisa 17. U svakom slučaju tuženi zadržava pravo istaknuti i daljnje činjenice i predložiti druge dokaze sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku. Dokaze predložene po tuženiku predlaže se provesti tek kad i ukoliko bi tužiteljica zaista i dokazala nastanak štete, jer bi bilo preuranjeno da tuženi dokazuje postojanje zakonskih pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za naknadu štete prije nego li bi nastanak štete zaista bio i dokazan, sve sukladno odredbi članka 21. stavka 6. Zakona o medijima.

18. S obzirom na sve navedeno predlaže se tužbu rješenjem odbaciti, a podredno odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan te obvezati tužiteljicu na plaćanje troškova ovog postupka.

19. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, izvršen je uvid u presliku čl. Internet portala www.24sata.hr od 13.5.2020.g., presliku nalaza Klinički bolnički centar Zagreb, Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu, presliku ugovora o najmu stana, presliku rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, saslušani su svjedoci ČĆ, ĐĆČ, tužiteljica, provedeno je psihijatrijsko vještačenje po vještaku dr. Gordanu Makariću.

20. Tužbeni zahtjev u cijelosti je osnovan.

21. Među strankama sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

22. Prvenstveno valja napomenuti da je u postupcima naknade štete potrebno utvrditi sljedeće pretpostavke:

štetnu radnju,

štetu,

uzročno-posljedičnu vezu između štetne radnje i nastale štete,

protupravnost.

23. Glede štetne radnje sud je izvršio uvid u članak objavljen na internetskom portalu www.24sata.hr, dana 13. svibnja 2020.g., pod naslovom "Alićevoj udovici oprostili dug, jedva je spasila stan od ovrhe" autora VĆ, a do kojeg članka se dolazi putem linka: https://www.24sata.hr/show/alicevoj-udovici-oprostili-dug-jedva-je-spasila- stan-od-ovrhe-692960.

24. U navedenom članku o tužiteljici piše sljedeće: "Dva mjeseca nakon glumčeve smrti ĐĆ željeli su uzeti stan. Uspjela je podmiriti stare obveze s obzirom na to da nije imala imovinu vrjedniju od tog iznosa."

25. "Tri godine ĐĆ, udovica EĆ, dugovala je 4.461,91 kn pa je banka prodala njezin dug agenciji za naplatu dugovanja. Kako očito nije uspijevala riješiti taj problem, pristala je na osobni stečaj potrošača. S obzirom na to da je dugovala manje od 10.000 kuna te da nije imala imovinu vrjedniju od tog iznosa, sudski se oslobodila dugovanja. "

26. Radi navedenog članka tužiteljica je podnijela ovu tužbu naknade štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz razloga jer informacije koje su objavljene u članku nisu istinite, pa takvo objavljivanje članaka je nezakonito i izravno uzrokuje štetu tužiteljici.

27. Kao posljedicu objave članka tužiteljica ističe da je bila izložena vrijeđanju, sramoćenju i omalovažavanju, tim više što se u trenutku objave članka nalazila u teškoj situaciji, radilo se o dva mjeseca poslije smrti supruga i faktično je bila u fazi žalovanja.

28. Kao neistinite navode tužiteljica ističe:

prvi razlog je što stan u kojem tužiteljica stanuje sa svojim malodobnim sinom nije u njezinom vlasništvu te se nekretnina ne može prodavati u ovršnom postupku ako nije u vlasništvu ovršenika.

29. Nadalje, neistiniti su navodi da je tužiteljici netko htio uzeti stan 2 mjeseca nakon smrti supruga EĆ. Naime, uvidom u rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu na koje se tuženi poziva u članku razvidno je da je isto doneseno 29. kolovoza 2019.g., što znači gotovo 6 mjeseci prije smrti supruga tužiteljice.

30. U odnosu na dio "Tri godine ĐĆ, udovica EĆ," tuženi je iznio netočne informacije jer je iz Rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a na koje se rješenje poziva u predmetnom članku, razvidno od kada je tužiteljica dugovala iznos od 4.461,91 kn, te je i u tom dijelu navedena netočna informacija.

Kako bi sud utvrdio osnovanost zahtjeva tužiteljice prvenstveno je saslušavao svjedoke ČĆ i autoricu članka ĐĆČ.

31. Svjedok ČĆ iskazao je da je prijatelj obitelji EĆ, pisao je nekoliko tekstova o EĆ, i poznaje tužiteljicu, glede teksta koji je predmet ovog spora rekao je da se ne sjeća točno sadržaja teksta, zna suštinu koja proizlazi iz teksta. Naime, nakon smrti EĆ bio je posjeti kod njegove supruge, nešto joj je nosio, uglavnom sjeća se da je vezano uz taj tekst da je ona bila vrlo nesuvisla, uznemirena i potresena, sjeća se i da je plakala. Naime, vezano uz navode teksta nju su brinule tri stvari, a to je da njezin sin ne dozna sadržaj teksta, te da u školi ne bi imao problema od druge djece, da bi to moglo utjecati na produljenje korištenja toga stana, jer bi u Poglavarstvu to mogli shvatiti kao otežavajuću okolnost i treća stvar je bila ta što je po njenome bilo izneseno neistina vezanih uz stan koji je ona imala na korištenje, te da nikakvih dugova nije imala vezano uz taj stan nakon smrti EĆ, niti je prijetila ovrha nad tim stanom jer je stan bio dan na korištenje. Kasnije ju je sreo otprilike dva mjeseca poslije te posjete i još uvijek je bila zabrinuta i pod dojmom, sjeća se da je bilo ljeto i da su se sreli na Pagu, uglavnom u tom razgovoru uglavnom i dalje je spominjala da su netočni navodi koji su izneseni u tekstu. Napomenuo je da kada je prvi put posjetio nakon smrti supruga, sjeća se da je ona bila u potpunosti odsutna od razgovora koji su vodili, on, njezin brat i rođak koji su bili s njima u društvu, a oni kao da nisu htjeli niti spominjati tu temu, međutim u ljeto kada ju je sreo na Pagu neprestano je pričala o tom članku i neistinama koje su iznesene u članku. Ono što je iz njezinih riječi proizlazilo neistinito je bilo to da ona bilo što duguje vezano uz predmetni stan, i da se vezano uz stan vodi nekakva ovrha, jer je stan ionako dan samo na korištenje. Posebno je bila zabrinuta za dijete, sina koji je u to vrijeme imao 10 godina, te nije mu željela lagati, a s druge strane nije znala na koji način da mu saopći što je pisano u članku, a sin je primijetio da se promijenila, to je bila njezina prva briga. Istakao je da je EĆ preminuo 2. ili 3. ožujka 2020.g. Tužiteljica je nakon smrti supruga bila izuzetno ranjiva i vjerojatno je i ta situacija utjecala na stanje koje je proživljavala nakon objave članka.

32. U suštini iskaza ČĆ, prijatelja obitelji EĆ, proizlazi da je bio u posjeti tužiteljici nakon smrti supruga kada su bili prisutni njezin brat i još neki rođak te im je opisao kao vrlo nesuvislu, uznemirenu, potresenu, te je plakala i živjela u bojazni da sadržaj teksta ne dozna sin, kako ne bi bio izložen problemima u školi od druge djece. I kasnije je svjedok viđao tužiteljicu na Pagu te također naveo da je u razgovoru uglavnom spominjala upravo sporni članak i netočne navode koji su izneseni u tekstu, a posebno je brinula za sina, a teško se nosila sa smrću supruga i bila je vrlo ranjiva, tako da je ta situacija utjecala na stanje koje je proživljavala nakon objave članka.

33. Sud je poklonio vjeru iskazu svjedoka jer je iskazivao temeljem svog razgovora i susreta sa tužiteljicom, dojma koji je stekao u tom razgovoru, vrlo životno opisao situaciju u kojoj se tužiteljica u trenutku kada su razgovarali nalazila.

34. Svjedok ĐĆČ autor članka iskazala je da podaci koje je iznijela u članku koji je predmet ovog spora proizlaze iz spisa Općinskog suda u Zagrebu, a koji joj je dostavila urednica portala GĆ, taj joj je spis dostavljen kako bi se odgovorilo na probleme koji imaju građani RH, a od istoga nisu izuzete niti osobe koje su poznatije javnosti od ostalih. Radi se o problemima osoba koje su bile blokirane ili ovršene, ništa drugo nije bila intencija toga članka već samo upozorenje na problematiku koja postoji. Prethodno pisanju članka sigurno je zvala tužiteljicu obzirom na taj način radi, a da joj se tužiteljica javila to danas ne može potvrditi.

35. Spominjanje tužiteljice, a ne i ostalih ovršenika i ostalih blokiranih osoba i imenovanje tužiteljice je traženo od nje od strane urednica novina, da se javnost upozori na činjenicu da su između ostalih takvim postupcima izvrgnute osobe koje su javno prisutne na sceni. Nema saznanja odakle urednici presuda koja joj dana na uvid. Glede informacije da su tužiteljici željeli uzeti stan, iskazala je da je pokušavala dobiti tužiteljicu radi potvrde podataka, međutim očito je iznijela one podatke koji su joj bili na raspolaganju. Ne sjeća se da bi provjeravala zemljišnoknjižno stanje tužiteljice. Glede navoda u spornom članku da se dva mjeseca nakon smrti EĆ tužiteljica oslobodila dugova putem sudskog postupka stečaja potrošača kada je rješenje St-549 iz 2019. g. doneseno šest mjeseci prije smrti EĆ, što znači da se tužiteljica oslobodila dugova osam mjeseci prije objave predmetnog članka, svjedokinja je istakla da samim člankom nije niti na koji način željela uvrijediti tužiteljicu već samo upozoriti na postojeću problematiku, kako bi ljudi imali uvid da se to događa svima, a posebice osobi koja je doživjela osobnu tragediju. Glede navoda i da je tužiteljica skoro ostala bez stana, istakla je da je presudu čitala prije tri godine i danas se ne može sjetiti detalja niti obrazloženja presude, a niti kako presuda glasi. Po njenim saznanjima tužiteljica protiv svjedokinje osobno nije podnijela tužbu radi klevetu. Vijeće časti Novinarskog društva protiv nje nije podnijelo bilo kakvu mjeru protiv mene radi ovog članka, iskazujem, niti zbog ovog, a niti zbog bilo kojeg drugog članka.

36. Dakle u suštini iskaza autorice članka ĐĆČ koja je u svom iskazu navela da podaci koje je iznijela u članku koji je predmet ovog spora proizlaze iz spisa Općinskog suda u Zagrebu, a koji joj je dostavila urednica portala GĆ, a taj joj je spis dostavljen kako bi se odgovorilo na probleme koji imaju građani RH, a od istog nisu izuzete niti osobe koje su poznatije javnosti od ostalih. Intencija članka po iskazu autorice bila je informirati javnost o problemima osoba koje su blokirane i ovršene. Razlog zašto je imenovala tužiteljicu imenom i prezimenom, istakla je da je to od nje tražila urednica novina kako bi se upozorilo na činjenicu da između ostalih su takvim postupcima izvrgnute osobe koje su javno prisutne. Nije imala saznanja odakle glavnoj urednici odluka Općinskog suda u Zagrebu. Tvrdila je u svom iskazu da je pokušala dobiti tužiteljicu radi potvrde podataka, ali nije uspjela stupiti u kontakt. Nije znala obrazložiti razlog zašto je u svom članku napisala dva mjeseca nakon smrti supruga tužiteljice da se tužiteljica oslobodila dugova putem sudskog postupka stečaja potrošača, kada je rješenje pod brojem St- 549/19 doneseno osam mjeseci prije objave predmetnog članka. U svom iskazu napomenula je da ni na koji način nije željela uvrijediti tužiteljicu već samo upozoriti na postojeću problematiku.

37. I ovoj svjedokinji sud je poklonio vjeru, iskazivala je o načinu na koji je sam članak nastao, međutim sud nije poklonio vjeru svjedokinji u dijelu u kojem ističe da je kontaktirala tužiteljicu kako bi provjerila istinitost podataka, a što će kasnije biti razvidno iz iskaza same tužiteljice, kao niti dijelu iskaza u kojem navodi da je informaciju o tužiteljici objavila u dobroj vjeri, ne želeći naštetiti tužiteljici.

38. Tužiteljica je u svom iskazu navela prvenstveno i da navodi iz članka nisu točni, a to se odnosi na posebice na navod da je izgubila stan skoro, koji uopće nije moj, stan je u vlasništvu Grada Zagreba i njemu su stanovali kao najmoprimci, Posebno je navela da je netočan i sam naslov članka, jer njoj stan niti nije mogao biti oduzet u ovrsi jer se radilo o dugu od svega 4.000,00 kn i ne zna zašto se mene apostrofira u članku jer ja ona nije javna osoba, je da 24sata nikada nije pisao o njenom suprugu u dobroj vjeri i dobroj namjeri, stoga ne može povjerovati u navod autorice članka da je isti napisan upravo u dobroj vjeri i dobroj namjeri spominjući upravo nju. Također je navela da nju autorica članka nikada nije kontaktirala, a poznavajući rad 24 sata poznato joj je da oni nikada nikoga ne kontaktiraju prije pisanja članka. Osim toga, pisanje članka sa takvim bombastičnim naslovom iz kojeg proizlazi da je skoro završila na ulici, a koji je pročitao i moj tada 10-godišnji sin, ne smatram dobronamjernim, već zločestim i zlonamjernim, naime 24sata je godinama pisao članke protiv mog supruga, neprovjerene sa proizvoljnim komentarima, da bi i nakon njegove smrti nastavili istim načinom postupati prema njoj. Zbog toga članka nazvala ju je majka uznemirena činjenicom koju je pročitala u članku, posebice njen sin obzirom je pisalo da ćemo biti izbačeni iz stana, što su sve netočne činjenice, a iznesene su u članku i neprovjerene jer nju nitko nije kontaktirao i nitko nije provjeravao istinitost tih činjenica, a 24 sata konstantno čini takve stvari iznoseći neprovjerene informacije u javnosti. Ona osobno nije nikakva poznata osoba da bi bilo od bilo kakvog značaja objavljivati njeno ime putem bilo kakvog sadržaja. Osim toga, ukoliko su zaista željeli upozoriti na problematiku blokiranih i ovršenih osoba mogli su izabrati nekog poznatijeg od nje, a upravo su nju naveli i njen sin i ona osobno mali su velikih problema nakon objave članka, posebice sin obzirom su ga u školi zafrkavali da će biti izbačeni iz stana, da mu je umro otac, tako da su njih dvoje proživljavali teške trenutke, a autorica članka upravo je iznijela takve činjenice ne razmišljajući o posljedicama kakve bi mogle nastati za osobe odnosno ljudska bića koje je navela u svom članku, samo na temelju činjenice da je to od nje zahtijevala urednica, a ne provjeravajući istinitost istih ni na koji način. Važan je upit njene odvjetnice zašto je članak izašao osam mjeseci nakon objave presude, jer na istu nije mogla biti žalba automatizmom i odlukom Vlade RH išlo se u postupak ovrhe, tako da žalbu nije mogla niti izjaviti, a upravo je indikativna činjenica da je članak izašao dva mjeseca nakon smrti supruga. Članak je neistinit, naslov je bombastičan, informacije su neprovjerene, i smatra da je cilj istoga bio nju uvrijediti, odnosno poniziti, i osobno ne može zamisliti da netko može tako neprovjerene informacije iznositi u javnosti, što ona nikada ne bi učinila, i smatram da se istim samo njoj nastojala nanijeti šteta. Napomenula je da je nakon objave članka završila na bolovanju, morala je zatražiti pomoć psihijatra. Sina je također naručila na psihološku podršku, autorica je navedenim člankom doslovno njima uništila život, i nanijela teške posljedice, osim toga i kolege s posla nazivali su ju ispitujući istinitost navoda, ali i danas se taj članak nalazi na internetu i svatko tko želi može ga pročitati. Smatra da je neprofesionalno tako nešto pisati, čime je faktično i njoj sinu nanesena šteta i sramota i zbog toga su morali tražiti pomoć profesionalnih psihijatara i psihologa. Smatra da je svjedokinja danas branila ono što je neobranjivo. Svrha ove tužbe je da dobije neku satisfakciju za svu bol koju su ona sin ja proživjeli radi članka u kojem su iznijete činjenice koje nisu istinite i koje nisu provjerene. Nije znala iskazati zašto nije tražila uklanjanje članka, ali o tome može više iskazati njena odvjetnica. Nisu tražili ispravak informacije sudskim putem, već od 24sata. Glede navoda u spornom članku da će završiti na cesti, iskazala je da navod da su joj željeli uzeti stan za nju znači da će završiti na cesti. Nije platila 4.000,00 kn jer nije niti znala da ima tu ovrhu niti joj je uručen ikakav dokument o dugovanju.

39. Dakle, tužiteljica je u svom iskazu navela da je autorica članka nikada nije kontaktirala prije objave članka i da joj je poznato da novinari 24sata nikada ne kontaktiraju osobe o kojima pišu u člancima, također je istakla da pisanje članka sa bombastičkim naslovom iz kojeg proizlazi da je skoro završila na ulici zajedno sa svojim 10-godišnjim sinom, ne smatra ni malo dobronamjernim. Zbog tog članka i objave tužiteljica je bila uznemirena činjenicama iznesenim u članku, a da prethodno nitko nije provjeravao istinitost tih činjenica i iznio potpuno neprovjerene informacije. Posebno je napomenula da je autorica članka iznijela upravo njezino ime ne razmišljajući o posljedicama koje bi mogle nastati na osobe odnosno ljudska bića koja navodi u svom članku iz razloga što je to od nje zahtijevala urednica, a ne provjeravajući istinitost istih ni na koji način. Radi toga tužiteljica je i završila na bolovanju, osobno smatra da je cilj članka bio uvrijediti je i poniziti je te da je intencija članka bila nanijeti štetu tužiteljici. Također joj je bila potrebna i podrška psihijatra, a i sina je također naručila na psihološku podršku te navela da je autorica članka doslovno uništila život tužiteljice i malodobnog sina jer su bili izvrgnuti propitivanju okoline, morali su se liječiti, a članak se i dalje nalazi na internetu i može ga svatko čitati. Neistinitost navoda također proizlazi iz činjenice da tužiteljica nije vlasnica predmetnog stana u kojem je stanovala, već je obitelj stanovala u stanu kao najmoprimci te da joj stan nije mogao biti oduzet u ovrsi, a posebno je kao važno napomenula činjenicu da ona niti je javna osoba niti je ikada sudjelovala u javnom životu, ali da 24sata nikada nije pisao o njenom suprugu u dobroj vjeri i namjeri, stoga ne vjeruje da je ona spomenuta u članku u dobroj vjeri i namjeri kako bi se upozorilo na problem koji je postojao u društvu.

40. Iskaz tužiteljice bio je izuzetno vjerodostojan, emocionalan, životan i logičan, jer tužiteljica doista nije javna osoba, niti osoba koja je na bilo koji način sudjelovala u javnom životu, da bi je se trebalo apostrofirati imenom i prezimenom u članku i povezivati sa neprovjerenim i neistinitim činjenicama, a da je se prije toga nije ni na koji način kontaktiralo. Posebno emocionalna bila je u dijelu koji se odnosi na sina maloljetnika s kojim je ostala sama, te je iznijela činjenicu da je upravo taj članak izašao samo dva mjeseca nakon smrti supruga, što je dodatno utjecalo na njezin psihološki status i život općenito i to do te mjere da se morala liječiti kod psihijatra te je čak i sina prijavila na psihološku provjeru.

41. Na okolnost psihičkog stanja tužiteljice nakon objave spornog članka vještačio je doktor Gordan Makarić koji je u nalazu naveo da je tužiteljica ĐĆ bila je izložena štetnom događaju 13. svibnja 2020.g.

42. Temeljem analize svih relevantnih podataka smatra da se u tužiteljice, kao izravna posljedica okolnosti predmetnog štetnog događaja, razvilo pogoršanje simptomatike Poremećaja prilagodbe (F43.2).

43. Tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situacijama stresogenog potencijala, uvažavajući objektivne dimenzije kompromitirajućeg djelovanja objavljenih informacija koje u pravilu izazivaju značajnu društvenu pozornost pa i osudu. Navedeno je rezultiralo subjektivnim osjećajem povrijeđenosti te promjenama socijalne pozicije i načina života, koji su imali za posljedicu i poremećeno osobno, obiteljsko i socijalno funkcioniranje. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem nije utvrđeno kriterija za perzistiranjem psihičkog poremećaja.

44. Sukladno svemu navedenom smatra da između objavljenih informacija i opisanog psihičkog poremećaja u tužiteljice, postoji izravna uzročno- posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužiteljice je došlo do povrede duševnog zdravlja:

45. Tužiteljica po štetnom događaju nije trpjela primarni strah. U sklopu prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni oscilirajući osjećaj neugode i tjeskobe do sveukupno 7 dana, te potom slabiji oscilirajući osjećaj neugode i tjeskobe do sveukupno 4 tjedna. Zaostao je kasni, povremeni osjećaj neugode i tjeskobe u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti nema.

46. Nalazu i mišljenju vještaka prigovarao je tuženik koji je u svom usmenom obrazloženju iskazao da je svoj vještački nalaz i mišljenje sačinio temeljem analize spornog članka na internetskom portalu ,podataka iz priložene medicinske dokumentacije, te konačno rezultata vlastitog ispitivanja. Netočna je konstatacija tuženika da tužiteljica nije posjetila liječnika, a kao što je vidljivo posjetila je psihijatra gdje se opisuju i psihičke tegobe proizašle iz predmetnog štetnog događaja. Uvažavajući sve navedeno, cijenio je ocjenu trajanja intenziteta pretrpljene neugode i tjeskobe koja je proizašla iz predmetnog štetnog događaja, dok trajnih posljedica nema. U cijelosti je kod pisanog nalaza i mišljenja od 4.6.2025.g. Na pitanje tuženika da li je tužiteljica i prije predmetnog događaja imala kakvih psihičkih tegoba, naveo je da je isto vidljivo iz medicinske dokumentacije, naime ona je bila u tzv. procesu žalovanja nakon što joj je suprug preminuo nekih 2 mjeseca prije objave spornoga članka. Kao što je vidljivo iz nalaza i mišljenja, isto je uzeto u obzir, međutim navedena ocjena neugode i tjeskobe odnosi se isključivo na predmetni štetni događaj. Također je iskazao da je tužiteljica izjavila prilikom osobnog pregleda prije otprilike 2 godine zatražila psihijatrijsku pomoć radi laboralne problematike. Isto nije od nikakvog značenja iz razloga što kod tužiteljice nisu zaostale trajne posljedice.

47. Nije imao uvid u zdravstveni karton tužiteljice niti je to tražio, a s obzirom na opisanu ocjenu kvalifikatornih okolnosti isto i nije nužno.

48. Tužena je prigovarala nalazu i mišljenju vještaka, međutim vještak je u svom usmenom obrazloženju u cijelosti ostao kod svog pismenog nalaza i mišljenja, obzirom je isti izrađen temeljem medicinske dokumentacije, tužiteljica je bila u procesu žalovanja što joj je suprug preminuo dva mjeseca prije objave spornog članka, a što je uzeo u obzir pri izradi nalaza i mišljenja, međutim ocjena neugode i tjeskobe odnosi se isključivo na predmetni štetni događaj.

49. Sud je u cijelosti poklonio vjeru nalazu i mišljenju vještaka, vještak je nalaz i mišljenje izradio temeljem medicinske dokumentacije, u potpunosti u skladu sa pravilima struke i u objektivnost takvog nalaza sud nema razloga sumnjati.

50. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka utvrđena je neposredna uzročno- posljedična veza između objavljenog članka, psihičkog poremećaja tužiteljice i povrede duševnog zdravlja.

51. Analizirajući sve provedene dokaze u ovom postupku, nedvojbeno je da je na internetskom portalu www.24sata.hr izašao članak pod naslovom "Alićevoj udovici oprostili dug, jedva je spasila stan od ovrhe". Po stavu suda radi se doista o bombastičnom naslovu kojim se nesumnjivo nastoji privući pažnja čitateljstva i pri tome se ni malo ne upućuje da se radi o ozbiljnoj problematici blokiranih i ovršenih osoba u Republici Hrvatskoj, već se to tek kasnije spominje u članku, ali je imenom i prezimenom izričito navedena ĐĆ kao udovica poznatog glumca EĆ.

52. Informacije koje su navedene u članku prema iskazu autorice članka proizlaze iz odluke Općinskog suda u Zagrebu, a imenovanjem same tužiteljice u članku bilo je izričito na traženje glavne urednice LĆ. Sama ta činjenica da se samo tužiteljica pored svih ovršenih i blokiranih osoba u Republici Hrvatskoj spominje imenom i prezimenom ne predstavlja ništa drugo nego nastojanje da se senzacionalistički koristeći upravo ime i prezime tužiteljice privuče čitateljstvo, a da pritom nitko nije provjeravao istinitost informacija, nitko nije kontaktirao tužiteljicu, i nitko nije razmišljao o posljedicama koje članak može izazvati po život osobe. To je potpuno zanemareno isticanjem tužiteljice u članku. Sama činjenica koju je navela autorica članka da ni na koji način nije željela povrijediti tužiteljicu, u ovom postupku utvrđena je apsolutno neprihvatljivom, jer da bi se upozorilo na problematiku blokiranih i ovršenih osoba nije bilo potrebno imenovati osobu koja nije javna osoba, koja ni na koji način ne sudjeluje u javnom životu osim što je udovica poznatog glumca, te sud ne vidi nikakav razlog, a posebno ne u interesu javnosti da se posebno ona izdvaja kao jedna od blokiranih i ovršenih osoba, tim više što tužiteljica ističe da su navodi članka neistiniti. Takvi neistiniti, senzacionalistički navodi uzrokovali su nesumnjivo kod tužiteljice posljedice u privatnom životu, posebno na psihičkom planu, što je uostalom sud utvrdio u ovom postupku psihijatrijskim vještačenjem u kojem je to vještak nesumnjivo potvrdio.

53. Ovdje se sud ponovno vraća na osnovne pretpostavke za naknadu štete, a to su štetna radnja, šteta, uzročno-posljedična veza između štetne radnje i nastale štete te protupravnost.

54. Sama štetna radnja predstavlja objavljeni članak u kojem je tužiteljica istaknuta punim imenom i prezimenom, u ovom postupku dokazano je da je nesumnjivo zbog objave tog članka u kojem se izričito spominje tužiteljica kod nje uzrokovalo štetu koju i dalje trpi. Uzročno-posljedičnu vezu između objave članka i pogoršanja psihičkog stanja tužiteljice utvrdio je vještak u svom nalazu i mišljenju. Sama protupravnost proizlazi iz činjenice što su navodi u članku nastali temeljem presude odnosno temeljem odluke Općinskog suda u Zagrebu, koja nije javno objavljena, niti je autorica članka na bilo koji način sudjelovala u postupku u kojem je odluka donesena, stoga nije mogla ni na koji način doznati iz odluke suda, već joj je tu istu odluku dostavila glavna urednica. Pri tome potpuno je nerazjašnjen način na koji je glavna urednica došla do te odluke temeljem koje je nastao članak izravno navedena tužiteljica i koji je tužiteljici nemjerljivu štetu.

55. Dakle sve pretpostavke za naknadu štete koju tužiteljica potražuje u ovom postupku su utvrđene.

56. Pri tome valja posebno napomenuti da ne postoji niti jedna jedina okolnost koja bi ekskulpirala tuženika od odgovornosti u konkretnom slučaju objavom spornog članka, a što jasno propisuje odredba čl. 21. Zakona o medijima (NN 59/04...).

57. Slijedom svega navedenoga sud je utvrdio da tužiteljici nedvojbeno pripada naknada štete zbog objavljenog spornog članka 13.5.2020.g. na internetskom portalu www.24sata.hr, sukladno odredbi čl. 22. Zakona o medijima.

58. Kako tijekom postupka nije dokazana niti jedna pretpostavka za oslobađanjem tuženika od odgovornosti, to je tuženik dužan nadoknaditi tužiteljici štetu nastalu povredom prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlja zbog povrede ugleda i časti sukladno odredbama čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima.

59. Težina povrede i okolnosti slučaja po stavu ovog suda opravdavaju dosudu novčane naknade za pretrpljenu štetu u visini 3.981,68 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe 16.7.2020.g. do isplate po čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima i u svezi sa čl. 29. stav 1. i 2. istog Zakona.

60. Pri odmjeravanju naknade sud je vodio računa o stupnju odgovornosti nakladnika, jačini povrijeđenog dobra, jakosti pretrpljenih duševnih boli te cilj koji se naknadom želi postići. Novčana naknada neimovinske štete u ovom postupku ima svrhu uspostaviti poremećenu duševnu ravnotežu i njena je svrha satisfakcija, odnosno da se isplatom novčanog iznosa naknadi duševne boli zbog povrede navedenog dobra.

61. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci ove presude.

62. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a, i trošak se sastoji od troška zastupanja tužitelja po odvjetniku prema važećoj Odvjetničkoj tarifi i vrijednosti predmeta spora od 3.981,68 EUR, i u trošak ulazi: zahtjev za objavu ispravka i isprike u iznosu 200,00 EUR, trošak sastava tužbe /Tbr. 7. toč. l. O.T - RH/, u iznosu 200,00 EUR, trošak pristupa na ročišta 13.9.2021., 3.10.2022., 8.2.2023., 12.1.2026. /Tbr. 9. toč. l. O.T. - RH/ u iznosu od 800,00 EUR, trošak podneska od 19.2.2023. /Tbr. 8. toč. l. O.T - RH/ u iznosu od 200,00 EUR, što sveukupno iznosi 1.612,35 EUR, čemu treba dodati 25% PDV-a u iznosu od 350,00 EUR, trošak pristojbe na presudu 86,27 EUR, tako da ukupni trošak iznosi 2.048,62 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po čl. 27. st. 3. Ovršnog Zakona.

U Zagrebu 27. veljače 2026.

S u d a c

Sanja Krovinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisano u pet istovjetnih primjeraka.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja uz rješenje o pristojbi na presudu 86,27 EUR

2. punomoćniku tuženika

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte