Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27, Split

Poslovni broj: Psp-89/2022-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Ivani Jukić, u pravnoj stvari tužitelja: pod 1) TG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) BG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) LG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Anti Rajčiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženice ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vlaho Duplančić, odvjetnik u Splitu, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 10. veljače 2026., u nazočnosti tužitelja pod 2) osobno, punomoćnika tužitelja pod 1) – 3) Ante Rajčića, te punomoćnika tuženice Vlahe Duplančića, na ročištu za objavu odluke, dana 27. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

" Utvrđuje se da je tuženica smetala tužitelje od 1) do 3) u posljednjem mirnom suposjedu zapadnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji su tužitelji od 1) do 3) koristili kao pristupni put – prolaz od [adresa] do svoga stana položenog u prizemlju čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da je dana 21. lipnja 2022. godine oko 09,30 sati, o čemu su tužitelji od 1) do 3) saznali istog dana, postavila željeznu ogradu i željezna vrata visine oko 180 cm, pa se nalaže tuženici vratiti tužiteljima od 1) do 3) oduzeti suposjed zapadnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji su tužitelji od 1) do 3) koristili kao pristupni put – prolaz od [adresa] do svoga stana položenog u prizemlju čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da ukloni željeznu ogradu i željezna vrata visine oko 180 cm, u protivnom će tužitelji od 1) do 3), bilo sami bilo po drugim osobama, uspostaviti prijašnje posjedovno stanje uklanjanjem željezne ograde i željeznih vrata visine oko 180 cm, sve o trošku tuženice, te se tuženici zabranjuje svako takvo ili slično uznemiravanje i smetanje posjeda tužitelja od 1) do 3) na gore navedenoj nekretnini, pod prijetnjom novčane kazne, a sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe, te im u istom roku i pod prijetnjom ovrhe naknaditi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja pa do dana isplate."

II. Nalaže se tužiteljima pod 1) TG, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) BG, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) GG, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi tuženici ĆG, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova ovog parničnog postupka iznos od 265,45 EUR.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 20. srpnja 2022. godine navodi se u bitnome da je u zemljišnoj knjizi koja se vodi kod Općinskog suda u Splitu – Zemljišnoknjižni odjel Split za K. O. [katastarska općina], tužiteljica pod 1) upisana kao suvlasnica za 3/8 idealnih dijelova cjeline nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 188. Predmetni suvlasnički dio kao i posjed istoga, da je tužiteljica pod 1) stekla od svoje majke DG Ugovorom o darovanju od 30. srpnja 2012., i to baš stan u prizemlju za cijelo te polovinu stana na prvom katu, što da u naravi predstavlja 3/8 dijela zgrade i dvorišta.

1.2. Tužiteljica pod 1) TG i tužitelj pod 2) BG, njezin suprug, da su sklopili dana 23. svibnja 2022. godine Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, kojim je tužiteljica pod 1) dala u vlasništvo gore suvlasnički dio tužitelju pod 2), s time da prijenos po tome ugovoru još nije izvršen. Tužiteljica pod 3), kćerka tužiteljice pod 1) i tužitelja pod 2) da živi u predmetnom prizemnom stanu tijekom godine, a sa njom da u stanu živi i njezin suprug T te djeca, dok da navedeni stan tijekom ljeta iznajmljuje kao apartman.

1.3. Tuženica da je upisana kao suvlasnica za 1/8 idealnih dijelova cjeline nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 188, K. O. [katastarska općina], koji suvlasnički dio da je stekla Ugovorom o kupoprodaji od ranijeg vlasnika KG, koji da je to kupio od CG, a u kojemu da je kao predmet kupoprodaje naveden suvlasnički dio od 1/8, što u naravi predstavlja prizemni prostor na zapadnoj strani zgrade anagrafske oznake [adresa], sada stan , kao i suvlasnički dio na dvorištu oko zgrade kao i na njezinim zajedničkim dijelovima.

1.4. Tužitelji pod 1) – 3) da do svog stana položenog u prizemlju čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], dolaze pristupnim putem – prolazom koji da ide izravno sa [adresa] pa dijelom dvorišta položenog na zapadnoj strani čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Taj pristupni put – prolaz da su uredili tužitelji pod 1) i pod 2) i tadašnji vlasnik stana u prizemlju8 AG, prije više od 25 godina i isti da su koristili za pristup do svojih stanova položenih u prizemlju čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Nakon što je postala vlasnica gore navedenog suvlasničkog dijela, da je tuženica počela svojatati taj zapadni dio dvorišta čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] , iako da na to nema nikakvo pravo obzirom da iz ugovora o kupoprodaji jasno proizlazi što je kupila. Tako da je tuženica dana 21.lipnja 2022. oko 09:30 sati na tom zapadnom dijelu dvorišta čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] postavila željeznu ogradu visine oko 180 cm kao i željezna vrata otprilike iste visine, čime da je onemogućila tužiteljima pod 1) do 3) korištenje pristupnog puta kojim su tužitelji pod 1)

– 3) dolazili do svoga stana položenog u prizemlju čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] i time im u cijelosti oduzela suposjed koji su do tada imali.

1.5. Tužitelji nadalje navode kako smatraju da bi činjenica da su oni bili suposjednici zapadnog dijela dvorišta čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] koji da su koristili kao pristupni put – prolaz od [adresa] pa do svoga stana u prizemlju čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], trebala biti nesporna. Slijedom navedenog, tužitelji su predložili sudu da naloži tuženici da im vrati oduzeti suposjed zapadnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji da su isti koristili kao pristupni put – prolaz od [adresa] do svoga stana položenog u prizemlju čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na način da ukloni željeznu ogradu i željezna vrata, u protivnom da će tužitelji to sami napraviti te zabranom takvog ili sličnog uznemiravanja i smetanja posjeda ubuduće, sve u roku od osam dana, kao i da im naknadi troškove parničnog postupka.

1.6. Postupajući po rješenju suda poslovni broj Psp-89/2022 od 31.kolovoza 2022., kojim su tužitelji pozvani da dopune tužbu, i upozoreni na posljedice nepostupanja po nalogu suda, tužitelji pod 1) – 3) su podneskom zaprimljenim pred ovim sudom dana 7. rujna 2022. zatražili od suda pružanje posjedovne zaštite utvrđenjem čina smetanja posljednjeg mirnog suposjeda tužitelja pod 1) – 3), na opisanoj nekretnini, uspostavom ranijeg posjedovnog stanja te zabranom takvog ili bilo kakvog sličnog smetanja ubuduće.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom pred ovim sudom dana 12. listopada 2022., tužena u bitnome ističe prigovor nepravovremenosti tužbe, obzirom na podnesak od 7. rujna 2022., kojim je uređen tužbeni zahtjev, čime da bi isti bio postavljen nakon proteka roka od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja i počinitelja. Nadalje, tužena navodi da nisu sporni navodi tužitelja pod 1) – 3) o tome da su stranke suvlasnici na idealne dijelove predmetne zgrade sa okućnicom, označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a da je već iz toga razvidno da zgrada nije etažirana. No, da se u predmetnoj zgradi točno zna tko koristi određeni, posebni dio zgrade.

2.2. Predmetna zgrada da se sastoji od prizemlja, u kojemu se nalaze dva stana, od kojih stan sa istočne strane koristi tužiteljica pod 3), a stan sa zapadne strane da koristi tužena. Nadalje, da predmetna zgrada ima još jedan stan na prvom katu i jedan stan na drugom katu (zadnjem katu). Ulaz u predmetnu zgradu da se nalazi sa istočne strane zgrade, te da se kroz ulaz i stepenice ulazi u stan u prizemlju koji koristi tužiteljica pod 3) te stanove na prvom i drugom katu. U stan koji se nalazi u prizemlju sa zapadne strane zgrade, a koji koristi tužena, da se ne može ući kroz glavni ulaz u zgradu.

2.3. Već iz navedenog da je razvidno da tužitelji lažno prikazuju u tužbi da imaju pravo prolaza preko dijela dvorišta koji se nalazi ispred stana tužene, kao da im je to jedini pristup stanu. Tužitelji, kao i bilo koje druge osobe, u stanu koji je položen u prizemlju sa istočnog dijela zgrade, u vlasništvu tužitelja, pristupaju uvijek i isključivo kroz glavni ulaz u zgradu, odnosno kroz glavna vrata zgrade te kroz ulazna vrata svoga stana, a što da je sve smješteno sa istočne strane zgrade, dakle da tužena nije ni na koji način omela tužitelje u pristupu njegovom stanu.

2.4. Tužitelji da u tužbi također prešućuju da su oni ispred svoga stana u prizemlju ogradili dvorište zidom, te metalnim rešetkastim vratima, a u koji prostor tužitelji pristupaju posebnim vratima iz svog stana u prizemlju. Tužena da ne zna kada su tužitelji ogradili svoje dvorište, no da im ne osporava korištenje dvorišta ispred njihovog stana. Nadalje, da tužena nema drugi pristup u svoj stan osim ulaza i prostora ispred ulaza, a koji se nalazi ispred njenog stana, i to sa sjeverne strane, na predmetnoj nekretnini. Dakle, da predmetni prostor koji se nalazi ispred stana tužene nitko ne koristi, istim da nitko ne prolazi pa ni tužitelji, osim tužene i osoba koje dolaze u posjet tuženoj. No, da predmetni prostor graniči sa ulicom pa da , pogotovo kada tužena nije u svome stanu, bi u taj prostor znale doći nepozvane osobe, pomokriti se, ukrasti pitare sa cvijećem, nanijeti štetu i sl. , a da je prije godinu – dvije netko oštetio stepenice koje vode od ulice u predmetni prostor.

2.5. Tužena da je predmetni prostor kupila 2015., te da je isti uredila, kao i sporni prostor-dvorište, između ulice i ulaza u svoj stan. Tada da je popločala stepenice koje vode sa ulice, kao i prostor ispred ulaza u svoj stan, a da prilikom izvođenja tih radova, tužitelji nisu postavljali nikakva pitanja niti su se bunili izvođenju tih radova, a što da upućuje na zaključak da nisu polagali prava na sada sporni prostor. Nadalje, da je tužiteljica pod 3) tablu o pružanju usluga u turizmu sa tri zvjezdice postavila pred ulazna vrata u zgradu sa istočne strane zgrade, a ne na spornom prostoru koji svojata, iz čega da također proizlazi da tužitelji nemaju pravo na suposjed predmetnog prostora

– dvorišta. Konačno, tužena ističe da tužitelji nisu bili suposjednici predmetnog dvorišta te da nemaju pravo na posjedovnu zaštitu te predlaže sudu da tužbu odbaci, odnosno odbije, uz obvezu tužitelja na naknadu troškova postupka tuženici.

3. Radi utvrđenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, i to: zemljišnoknjižni izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 188, K. O. [katastarska općina], Ugovor o darovanju zaključen između DG i BG TG dana 30. srpnja 2012.; Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju zaključen između TG i ŽG dana 23.svibnja 2022.; rješenje o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na ime FG, izdano od strane Ureda državne uprave u Splitsko- dalmatinskoj županiji, Služba za gospodarstvo od 14. travnja 2017.; Ugovor o kupoprodaji nekretnine zaključen između KG i IG dana 27. listopada 2015., Potvrdu MUP, PU Splitsko-dalmatinska, II PP Split od 13. srpnja 2022.; fotografije priložene uz odgovor na tužbu te IzjaveTatjane ČG, ovjerene od strane javnog bilježnika Snježane Felzer Puljiz u Splitu.

4. Izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Ivana Barbalića, koji je dana 16. lipnja 2024. u spis predmeta dostavio pisani nalaz i mišljenje (list 74-80) Nadalje, izveden je dokaz stranačkim iskazom tužitelja pod 1) – 3) te tuženice kao i saslušanjem svjedoka OG, KG, AG, EG, RG, UG, PG, HG, ĐG.

5. Punomoćnici stranaka su podnijeli zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka.

6. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

7. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja pod 1) – 3) za pružanjem posjedovne zaštite utvrđenjem čina smetanja, i to da da bi ih tužena zasmetala u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji da su tužitelji pod 1) – 3) koristili kao pristupni put – prolaz od [adresa] do svoga stana položenog u prizemlju čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], i to na način da je dana 21. lipnja 2022. oko 09:30 sati postavila željeznu ogradu i željezna vrata visine oko 180 cm, uspostavom ranijeg posjedovnog stanja te zabranom takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

8. Pri tome tužitelji pod 1) – 3) u činjeničnom supstratu tužbe tvrde da su u posljednjem mirnom, dugogodišnjem suposjedu opisanog dijela nekretnine, kojim da pristupaju do svoga stana u prizemlju, te da im je tuženica, postavljanjem željezne ograde i željeznih vrata , oduzela suposjed opisanog prostora. S druge pak strane, tuženica ističe da predmetni prostor koji se nalazi ispred stana u vlasništvu tuženice, nitko ne koristi niti da istim nitko ne prolazi, osim tužene i osoba koje dolaze u posjet tuženoj; da opisani prostor graniči sa ulicom te da bi tu znale doći nepozvane osobe, pomokriti se, ukrasti pitare sa cvijećem, nanijeti štetu. Tužena nadalje navodi kako ona nema drugi pristup u svoj stan osim ulaza i prostora ispred ulaza, a koji se nalazi ispred njenog stana, dok da tužitelju u svoj stan pristupaju isključivo kroz glavna vrata zgrade, a da su ispred svoga stana u prizemlju ogradili dvorište zidom, te metalnim rešetkastim vratima, a u koji prostor da pristupaju posebnim vratima iz svog stana u prizemlju.

9 Tijekom postupka je kao sporno valjalo utvrditi jesu li u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za pružanjem (su)posjedovne zaštite.

10. Odredbom iz čl. 441. ZPP propisano je kako će se raspravljanje u parnici za smetanje posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

11. Odredbom iz čl. 21. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 114/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. 81/15., 94/17.; dalje: ZV) propisano je da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda koja, u smislu st. 3. tog članka, prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja. Prema odredbi iz čl. 22. st. 2. ZV, sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje bilo u društvenom, javnom ili sličnom interesu.

12. Posjednik stvari temeljem odredbe članka 21. stavak 1. ZV-a ima pravo na zaštitu posjeda ako ga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu je oduzeo posjed. Samovlast je zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed (članak 20. stavak 1. ZV-a), a tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed (stavak 2. istog članka).

12.2. Pravo na zaštitu uživa svaki posjed koji je faktičan, posljednji i miran, bez obzira je li u skladu s pravom ili nije i bez obzira kakve je kakvoće.

13. Također, u parnicama radi smetanja posjeda, sud raspravlja o onom konkretnom činu za kojeg tužitelj tvrdi da predstavlja samovlasno smetanje posjeda i za koji od suda traži kondemnatornu zaštitu zabranom opisanog smetanja ubuduće.

14. U tom smislu, dvije su pravno relevantne odlučne okolnosti za presuđenje u ovom sporu, a to su:

- jesu li tužitelji pod 1) – 3) bili posljednji mirni (su)posjednici opisanog dijela nekretnine na kojoj se prema navodima tužbe dogodio u tužbi opisani čin smetanja posjeda, u vidu postavljanja željezne ograde i željeznih vrata;

- je li tuženica ponašanjem opisanim u tužbi, samovlasno smetala tužitelje pod 1) – 3) u (su)posjedu predmetne nekretnine.

15. Prema članku 10. st. 6. ZV, kada posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici, dok je člankom 24. st. 2. ZV propisano da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

16. Nadalje, člankom 24. st. 2. ZV propisano je da suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja posjeda koje je počinio njegov suposjednik, ako bi za odlučivanje o tome zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovome pravnom odnosu.

17. Čitanjem Potvrde izdane od strane MUP, PU Splitsko-dalmatinska, II Policijska postaja Split od 13. srpnja 2022., proizlazi da bi se događaj opisan u činjeničnom supstratu tužbe, u vidu postavljanja željezne ograde i željeznih vrata po nalogu tuženice, zbio 21. lipnja 2022., odnosno 22. lipnja 2022. Kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 20. lipnja 2022., to je ista pravodobna jer je posjedovna zaštita zatražena u roku od trideset dana od dana saznanja za čin smetanja.

17.2. Pri tome je tužiteljica, protivno navodima tuženice, podneskom zaprimljenim pred ovim sudom dana 7. rujna 2022., postupajući po nalogu suda, uredila tužbeni zahtjev u odnosu na traženu posjedovnu zaštitu i to glede identičnog činjeničnog supstrata kakov je izložen u tužbi. Obzirom da je tužiteljica tako uređenu tužbu dostavila sudu u ostavljenom roku od osam dana, smatra se da je navedeni podnesak sa uređenim tužbenim zahtjevom podnesen sudu onog dana kada je prvi put bio podnesen (20. srpnja 2022.), sve u smislu članka 109. st. 3. i 4. ZPP.

18. Tijekom postupka među strankama nije bilo sporno:

-da je tužiteljica pod 1) zk vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 188, K. O. [katastarska općina], i to za 3/8 dijela iste; da je tužitelj pod 2) predmijevani vlasnik iste temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, te da su oni ranije živjeli u predmetnom stanu, a da je tužiteljica pod 3) kćer tužitelja pod 1) i pod 2) koja trenutačno živi u navedenom stanu sa svojom obitelji;

-da je tuženica vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 188, K. O. [katastarska općina], i to za 1/8 suvlasničkog dijela iste;

-da je tuženica opisani suvlasnički dio nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 188, K. O. [katastarska općina], stekla Ugovorom o kupoprodaji nekretnine zaključenim dana 27. listopada 2015. sa prodavateljem NG, a da je u tome ugovoru navedeno da je predmet kupoprodaje "1/8 suvlasničkog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (dvor) i čest. zgr. [katastarska čestica] (zgrada), a da prodavatelj na ime svog suvlasničkog dijela koristi u naravi prizemni prostor na zapadnoj strani zgrade, anagrafske oznake [adresa], stan koji se sastoji od dvije sobe, dnevnog boravka i kupaonice, sveukupne površine 41,95 m2, te da kao suposjednik koristi i dvorište oko zgrade, zajedno sa ostalim suvlasnicima;

- da stanovi tužiteljice pod 1) i tuženice u naravi predstavljaju susjedne stanove u prizemlju opisane zgrade, da nekretnina nije etažirana te da tužitelji pod 1) – 3) tvrde da su ranije, dok tuženica nije u lipnju 2022. postavila željezna vrata i ogradu (što bi, prema činjeničnom supstratu, bio čin smetanja posjeda), tužiteljima pod 1) – 3 ) bio omogućen pristup u stan u prizemlju sa glavne ulice preko spornog prostora, uz odobrenje ranijih suvlasnika tuženičinog stana te dvorišnog prostora ispred istoga.

19. Kao sporno je valjalo utvrditi jesu li tužitelji pod 1) – 3) aktivno legitimirani na podnošenje ove tužbe kao posljednji mirni (su)posjednici iste te je li ih tužiteljica činom postavljanja željeznih vrata i željezne ograde dana 20. lipnja 2022. / 21. lipnja 2022., onemogućila u suposjedovanju odnosno činjenicu, predstavlja li ponašanje tuženika opisano u činjeničnom supstratu tužbe, samovlasno smetanje posjeda tužitelja.

20. Predmet posjedovne zaštite, nekretnina na kojoj se, prema navodima tužbe, dogodio čin smetanja posjeda, identificiran je nakon uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka Ivana Barbalića, koji je dana 16. lipnja 2024. u spis predmeta dostavio pisani nalaz i mišljenje.

20.2. Tako iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ivana Barbalića, sačinjenog nakon uviđaja na licu mjesta, u bitnome proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] , K. O. [katastarska općina], na skici vještva, predstavlja lik označen točkama N-G-T-..L-M-N, šrafiran crvenom bojom, a čestica u naravi predstavlja dvorište objekta anagrafske oznake [adresa], položenog na čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

20.3. Predmet spora predstavlja sjeverozapadni dio predmetne čestice, na skici lik označen točkama G-T-U-H-A-B-F-G, šrafiran plavom bojom. Linija označena točkama G-T-U-H, predstavlja sjeverni dio predmeta spora, ogradu sa željeznim vratima, označenu točkama Z-U, kroz koju se pristupa u dvorište. Nadalje, linija označena točkama A-B, predstavlja spornu, novo – postavljenu željeznu ogradu u istočnom dijelu dvorišta, uz čiju su zapadnu stranu poslagane cigle. Linija C-D-E predstavlja "staru" željeznu ogradu s vratima (vrata su označena točkama C-D).

21. Tužitelji pod 1) – 3) su u bitnome istovjetno iskazivali o pravno relevantnim činjenicama, navodeći da su od 1991., otkada su tu počeli živjeti, neometano pristupali do svoga stana u prizemlju zgrade sa glavne ulice, sve u skladu sa dogovorom sa susjedima, prolazeći slobodno i neometano preko dvorišnog prostora koji se nalazi ispred stana u vlasništvu tuženice. Nadalje, da na tome dijelu nije postojala ograda, a da su oni (tužitelji pod 1) – 3) ogradili prostor ispred svoga stana kako bi imali intimu, u dogovoru sa svim stanarima, uz njihovu suglasnost. Problemi oko toga prolaženja da su započeli 2015. – 2017. godine, kada je tuženica, nakon kupoprodaje stana, počela braniti tužiteljima da prolaze, da se svađala sa gostima koji su tu prolazili, prijetila da će postaviti ogradu i slično. U tome vremenskom razdoblju, nakon što je počeo sukob sa tuženicom, da su neometano prolazili sve do lipnja 2022., kada je postavljena ograda po nalogu tužene, čime je onemogućen prolaz. Stara ograda koju je tužitelj pod 2) postavio da i dalje stoji tamo, a negdje na 3 cm razmaka da je postavljena nova ograda od strane tužene. U stan tužitelja pod 1) – 3) da se može ulaziti kroz stubište zgrade, da na takav način i ulaze u stan, a nekada ranije, dok se prostor dijelio na stambeni prostor i skladište, da nije bilo moguće ići u prostor skladišta kroz zajedničko stubište zgrade već isključivo prolaženjem preko vanjskog dijela dvorišta. U stan tužene da se ne može pristupiti preko zajedničkog stubišta, zgrade, već da ona ima jedino ulaz kroz zajednički dvor.

21.2. Dodatno prednjim navodima, tužiteljica pod 2) i pod 3) su u stranačkom iskazu u bitnome navela da im je postavljen ograde od strane tužene, u potpunosti onemogućen prilaz preko ceste sa dvorišta , odnosno dijela dvorišta ispred tuženičinog stana, a koji prolaz da su neometano koristili desetljećima te da nisu imali nikakvih problema sa prijašnjim vlasnikom stana, a da su problemi počeli nakon što je stan kupila tuženica.

20. Iz stranačkog iskaza tuženice u bitnome proizlazi da je predmetni stan stekla kupoprodajom od ranijeg vlasnika u prosincu 2015., te da je odmah nakon toga krenula sa uređivanjem i renoviranjem prostora, kako u unutrašnjosti, tako i u vanjskom dijelu dvorišta ispred stana. Bila je upoznata sa činjenicom da se zgrada ne može etažirati jer da je glede vlasništva stana na drugom katu zgrade bio u tijeku parnični postupak. Svi vlasnici stanova u prizemlju zgrade da su ogradili svoj dvorišni prostor ogradama tako da u svoje stanove ulaze isključivo preko zajedničkog stubišta, a da nitko od ostalih suvlasnika ne ulazu kroz dvorišni prostor ispred stana drugog suvlasnika da bi ušao u svoj stan.

20.2. Sukob među njima da je nastao u ljetu 2017., zato što su gosti tužiteljice pod 3) sjeli sa pivama na stol i klupu koje je postavila ispred svog stana, a kada je pitala što rade, da su joj odgovorili da im je rečeno da tijekom boravka mogu koristiti i taj dio ispred apartmana. To da ju je naljutilo, pa je postavila svoju klupu tik uz ogradu kojom se ulazilo do vrata stana tužitelja. Nadalje, da je namjeravala ograditi dvorišni prostor ispred svoga stana, kako su to napravili i drugi suvlasnici, već i ranije, ali da za to nije imala sredstava pa da se na radove ograđivanja odlučila u lipnju 2022., kada je njezina majka uselila u taj prostor i rekla joj da spava sa nožem jer se boji ponašanja gostiju. Prijašnji vlasnik da joj nije rekao prilikom kupoprodaje da tužitelji koriste dvorišni prostor ispred njezinog stana kao prolaz do svoga stana. Na poseban upit, tuženica ističe da nakon svađe iz 2017. oko ograde nije nikoga od tužitelja vidjela da tu prolazi, a nije joj poznato jesu li oni tu prolazili dok nje nije bilo, niti su joj to spominjali podstanari koji su neko vrijeme živjeli u stanu.

21. U prizemlju zgrade da se nalaze dva stana, njezin stan i stan tužitelja, i to sa sjeverne strane zgrade, dok da se sa južne strane nalazi vrt kojemu ona ne može pristupiti, što su ogradili susjedi sa prvog kata.

22. U postupku saslušani svjedoci OG (sestra tužitelja pod 2), HG (sestra tužitelja pod 2), ĐG i PG su u bitnome potvrdili navode tužitelja pod 1) – 3), o tome da bi oni, kao i njihovi gosti za vrijeme turističke sezone te prijatelji i članovi obitelji koji su dolazili u posjet, dugi niz godina neometano pristupali do stana sa glavne ceste preko dijela dvorišta koji se nalazi ispred tuženičinog stana, sve do 2022. godine, kada je tuženica postavila željezna vrata i ogradu.

23. Svjedok NG, u iskazu u bitnome navodi da je bio vlasnik stana od 2001. do 2015., kada ga je prodao tuženici, u stanu da su živjeli njegovi sinovi te se sjeća da je postojala jedna ograda koja je dijelila prostor ispred njegovog stana sa prostorom ispred stana u vlasništvu tužitelja. Koliko mu je poznato, da je ta ograda bila otključana, da su tužitelji imali ključ, a da ga on nije imao. Tužitelji da su do svoga stana prolazili i preko te ograde, i preko stepenica na zajedničkom ulazu u zgradu, te da nije bilo nikakvih problema, a da je u jednom razdoblju čak i njegov sin držao motor u tom prostoru ispred stana.

24. U bitnome je istovjetno iskazao i saslušani svjedok AG, prijašnji vlasnik stana u razdoblju od 1995. do 2001., kada ga je prodao NG, navodeći da od trenutka prodaje nije nikada pristupio na taj prostor, a dok je bio vlasnik, da su tužitelji neometano prolazili do svoga stana, da nije bilo nikakvih sporova, a da u to vrijeme nije niti postojala ograda niti ikakva vrata, dakle da nije bilo nikakve barijere za neometani prolaz do stana u vlasništvu tužitelja.

25. Iz iskaza svjedokinje EG, majke tuženice, u bitnome proizlazi da je tuženica stan kupila 2015. godine, te da su u početku bili u jako dobrim odnosima sa tužiteljima, koji su vlasnici susjednog stana u prizemlju predmetne zgrade. Nakon kupoprodaje, da je kćer pristupila uređenju stana i dvorišnog prostora ispred stana, koji da je bio jako neuredan i zapušten. Vezano za ogradu koju su tužitelji postavili, a kojom su fizički odijelili dvorišni prostor ispred svoga stana od dvorišnog prostora ispred njihovoga stana, da ni ona ni kćer nisu nikada vidjeli da tužitelji pristupaju u stan preko te ograde odnosno dvorišnog prostora ispred zgrade, već da su ulazili u stan preko glavnog ulaza u zgradu. Problemi među njima da su nastali 2017., kada se stan tužitelja počeo turistički iznajmljivati, pa da je tako jednog dana vidjela da su gosti tužitelja pijani sjedili na klupi ispred njihovog stana i ponašali se neprimjereno, što da im je zasmetalo te da su upozorili tužitelje. Nakon toga, da je IG upozorila gdina BG da ne daje gostima ključ od ovih vrata da se takve situacije ne bi ubuduće događale, a da je on rekao da im više neće davati ključ. Sjeća se i da je IG prvotno zavezala klupu za ogradu kako bi se onemogućio prolaz, a da ju je onda odvjetnik upozorio da to ne radi i da je ona tu klupu makla, a da nakon te situacije vrata više nisu bila u nikakvoj funkciji, te da je svatko sa svoje strane držao cvijeće. Ona da se uselila u stan sa prijateljicom ČG u travnju 2022. te da se decidirano može očitovati da od tada do sredine lipnja 2022. ni tužitelji, a niti njihovi gosti nisu prolazili ovim spornim dijelom dvorišta.

25.2. Obzirom da se radi o stanu u prizemlju, koji je sa ulice otvoren i svatko je mogao ući, da su jednu noć ušli ljudi i bacali opuške, galamili, a da je kap koja je prelila čašu bila u situaciji kada je jedan mlađi muškarac istrgao ČG lančić sa vrata dok je ona sjedila na stepenicama, nakon čega da su ona i IG odlučile postaviti ogradu sa svih strana, da bi se zaštitili od takvih neugodnih situacija i da bi se osjećali sigurnije za vrijeme života u ovome stanu. Na dan kada je postavljena ograda, da je po njihovom pozivu i pozivu tužitelja, intervenirala policija.

26. Iz iskaza svjedoka RG, supruga tuženice, u bitnome proizlazi da u predmetni stan dolazi od 2019., otkada je bio u vezi sa tuženicom sa kojom da je sada u braku. U dvorišnom prostoru da se uvijek nalazila klupa, sušilo za robu, dosta cvijeća, tako da nitko od ljudi nije mogao neometano proći, a niti da je ikoga vidio da prolazi. Ljeto 2020. da su čak živjeli tu te da nisu ni on ni supruga nikoga viđali da tu prolazi. Supruga da je odlučila postaviti ogradu radi sigurnosti obzirom da se radi o Bačvicama, turističkom dijelu grada, na predmetnom području ljeti u sezoni prolazi dosta turista , a prostor da je izložen sa strane ulice, pa da se tako znalo dogoditi da bi njegovoj supruzi netko ukrao robu sa sušila ili da bi roba bila bačena, a da je u jednoj situaciji netko od prolaznika ukrao lančić sa vrata pok. ČG, prijateljice tuženičine majke. Uz ovo, da je punica uselila u stan 2022., sa tri mačke, te da je željela i njima osigurati slobodan boravak u dvorišnom prostoru. Svjedok nema saznanja o predmetnom prostoru u vremenskom razdoblju od 2019. – 2022., jer je sa suprugom bio u vezi od 2019., ali da je čuo da postoje problemi oko etažiranja zgrade.

27. Svjedokinja UG je u iskazu u bitnome navela da je obiteljska prijateljica sa obitelji tuženika već 10 – 12 godina, tako da je istu redovito posjećivala u ovom stanu, a ispred stana su se znale i družiti kada bi bilo lijepo vrijeme. Prilikom posjeta, da nije viđala nikoga drugoga da prolazi tim dijelom dvorišta koji se nalazi ispred tuženičinog stana, kako tužitelje, tako ni druge susjede.

28. Cijeneći rezultate provedenog dokaznog postupka, zaključak je ovog suda da su tužitelji pod 1) – 3), kao posjednici stana položenog u prizemlju zgrade oznake čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], te suposjednici dvorišnog prostora koji se nalazi ispred toga stana i stana u vlasništvu tuženice, zk oznake čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], dugi niz godina, neometano, u dogovoru sa ostalim suvlasnicima nekretnine, dvorišni prostor ispred stana tuženice neometano koristili kao pristupni put od glavne ulice ŠG u [adresa] do ulaza u svoj stan, odnosno da bi predmetni, sporni dvorišni prostor bio u suposjedu stranaka (ranije KG i AG, a kasnije i tuženice).

29. Suprotno navodima tuženice i u postupku saslušanih svjedoka predloženih od strane tuženice, EG, RG, UG te same tuženice, mišljenje je ovog suda da su tužitelji pod 1) – 3) dugi niz godina neometano, u dogovoru sa ostalim (ranijim) suvlasnicima zgrade (prednicima tuženice), prolazili tim dijelom dvorišta koji je u suvlasništvu stranaka, i to sa glavne ulice do svoga stana.

29.2. Naime, iz suglasnih i detaljnih iskaza svjedoka OG, HG, ĐG i PG, koji su posjećivali tužitelje, a koje iskaze ovaj sud drži istinitima, detaljnima i međusobno suglasnima, jasno proizlazi dugogodišnji neometan prolazak tužitelja pod 1) – 3) preko dvorišnog prostora ispred tuženičinog stana. U bitnome istovjetno, samo u odnosu na ranije razdoblje glede kojega imaju saznanja, iskazivali su i raniji suvlasnici tuženičinog stana, AG i NG.

29.3. Zaključiti je, temeljem rezultata provedenog dokaznog postupka, da tuženica neposredno nakon kupoprodaje nekretnine (u prosincu 2015.), nije iskazivala protivljenje dosadašnjem načinu korištenja dvorišnog prostora, a da je do protivljenja (prvenstveno verbalnog) došlo tijekom 2017. godine, kada je tuženica imala neugodnu situaciju sa gostima tužitelja pod 1) – 3). Usprkos tome protivljenju, očigledno su tužitelji (u nekim razdobljima češće, u nekim rjeđe), kao i njihovi gosti te članovi obitelji i prijatelji, i dalje tim dijelom dvorišta neometano pristupali do stana, što jasno proizlazi iz stranačkog iskaza tužitelja pod 1) -3) kao i iz iskaza u postupku saslušanih svjedoka OG, HG, ĐG i PG, i to sve do spornog događaja iz lipnja 2022., kada je tuženica postavila željeznu ogradu i željezna vrata (što tijekom postupka nije ni bilo sporno), čime je tužitelje pod 1) – 3) potpuno isključila od dotadašnjeg suposjeda.

30. Obzirom na činjenicu suvlasništva stranaka na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a samim tim i u postupku utvrđenu činjenicu suposjeda dijela dvorišta na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], ovaj sud je shvaćanja da prilikom donošenja odluke u ovoj posjedovnoj parnici treba primijeniti odredbu članka 24. st. 2. ZV, prema kojoj suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tome zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovome pravnom odnosu.

31. Naime, da su, ovisno o okolnostima slučaja, odnosi stranaka bitni u tumačenju prava na posjedovnu zaštitu, proizlazi i iz pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u presudi broj Rev-43/2025-2 od 29. siječnja 2025., gdje se navodi: "Od okolnosti konkretnog slučaja i faktičnog odnosa među strankama u sporu radi smetanja posjeda, parnični sud će biti dužan raspravljati o njihovome pravnom odnosu."

32. Dosljedno, temeljem rezultata provedenog dokaznog postupka, ovaj je sud shvaćanja da je među svim suvlasnicima predmetne zgrade i dvorišta zgrade, zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] egzistirao usmeni dogovor oko načina korištenja dvorišta oko zgrade, i to na način da je tužitelj pod 2) dobio suglasnost ostalih suvlasnika da ogradi dvorišni prostor ispred svoga stana te time sebi napravi intimu; da su vlasnici stana na prvom katu zgrade neometano koristili i ogradili južni dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji koriste kao vrt (koje navode tuženice, tužitelji nisu osporavali) kao i da su tužitelji pod 1) – 3) ranije imali suglasnost , kako ostalih suvlasnika tako i prijašnjih vlasnika tuženičinog stana i suvlasnika dvorišnog prostora (NG i AG), da slobodno i neometano pristupaju preko dvorišnog prostora ispred stana u vlasništvu tuženice, do svoga stana u prizemlju. Nadalje je, iz ponašanja tuženice, zaključiti da je tuženica takvu suglasnost uskratila.

33. Člankom 42. st. 1. ZV propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.

33.2. Stavkom 2. istoga članka, određeno je da je donošenje odluke iz stavka 1. ovoga članka posao redovite uprave, a isto tako i odlučivanje o izmjenama i opozivu prijašnje odluke o tome.

34. Stranke tijekom postupka nisu niti isticale da bi među suvlasnicima egzistirao od ranije zaključeni Međuvlasnički ugovor koji bi, sukladno članku 375. st. 4. ZV, obvezivao i tuženicu, dok se u pogledu zk stanja predmetne nekretnine i dvorišta, očigledno radi o nepodijeljenoj stvari u smislu da u zemljišnoj knjizi nije provedeno etažiranje zgrade i dvorišta oko zgrade.

35. Slijedom iznesenog, zaključak je ovog prvostupanjskog suda da bi za odlučivanje o (su)posjedovnoj zaštiti trebalo raspravljati o pravnom odnosu stranaka, odnosno o odluci suvlasnika (kako parničnih stranaka tako i ostalih suvlasnika čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]) o načinu korištenja dvorišta, što spada u posao redovite uprave među suvlasnicima. Kako je već navedeno, prema članku 24. st. 2. ZV, suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tome zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovome pravnom odnosu.

36. Slijedom iznijetog, tužiteljima pod 1) – 3) ne pripada pravo na traženu posjedovnu zaštitu te je, primjenom citiranih odredbi, odlučeno kao pod točkom I izreke.

37. Nakon što je odlučeno o glavnoj stvari, valjalo je donijeti odluku i o troškovima postupka.

38. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na članku 154. stavku 1., članku 155. i članku 164. ZPP. Imajući na umu navedene zakonske odredbe, ovaj sud smatra da tuženici pripada cjelokupan trošak postupka.

39. Tbr. 52/4 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 155/23) propisano je da se za postupke iz Tbr. 7. toč. 2. i 3. (dakle na ovaj postupak radi smetanja posjeda), primjenjuje Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan.

39.2. U konkretnom slučaju, postupak je pokrenut podnošenjem tužbe dana 20. srpnja 2022., slijedom čega se, kao mjerodavno materijalno pravo glede odluke o parničnom trošku, primjenjuje Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12., 103/2014., 118/2014., 107/15., 37/22; dalje: Tarifa/12).

40. Sukladno Tbr 7/2 Tarife/12, odvjetniku u postupku radi smetanja posjeda pripada jednokratna nagrada za svaki prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, u visini od 200 bodova. Prema Tbr 50 / Tarife 12, vrijednost boda iznosi 10,00 kn.

41. Obzirom na odredbe Tarife/12, koju je ovdje za primijeniti, kao i postavljeni zahtjev za naknadom troškova, tuženici je valjalo priznati kao trošak zastupanja jednokratnu nagradu za prvostupanjski postupak u iznosu od 200 bodova, što uvećano za vrijednost boda od 10,00 kn, daje iznos od 2.000,00 kn / 265,45 EUR.

42. Odluka o zateznoj kamati na dosuđeni iznos na ime troškova postupka je izostala, obzirom da je tuženica nije niti zatražila (članak 151. st. 3. ZPP).

43. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao pod točkom II izreke.

U Splitu, 27. veljače 2026.

Sutkinja:

Ivana Jukić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljima pod 1) – 3) po punomoćniku

- tuženici po punomoćniku

- u spis