Posl. broj Pn-637/2018
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Stalna služba u Sinju
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu ovog suda Tei Lolić Prenc, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JN rođ. J iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mihovilu Joviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika: 1. HRVATSKI RUKOMETNI SAVEZ iz Zagreba, Metalčeva 5, OIB: 18493858124, zastupanog po punomoćnicima – odvjetnicima u odvjetničkom društvu Ilić & Ilić u Zagrebu i 2. ŽENSKOG RUKOMETNOG KLUBA BJELOVAR iz Bjelovara, Poljana dr. Franje Tuđmana 4, OIB: 99669020408, zastupanog po punomoćnici Jacinti Toš Špehar, odvjetnici u Bjelovaru, radi naknade štete, nakon glavne rasprave zaključene dana 04. prosinca 2025. godine u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 27. veljače 2026. godine, donio je i javno objavio
p r e s u d u
I. Dužni su tuženici Hrvatski rukometni savez, Metalčeva ulica br. 5 Zagreb, OIB: 18493858124 i Ženski rukometni klub Bjelovar, Poljana dr. Franje Tuđmana 4, Bjelovar, OIB: 99669020408 u roku od 15 dana s osnova naknade štete po osnovi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te imovinske štete po osnovi tuđe pomoći njege i troškova liječenja isplatiti solidarno tužiteljici JN rođ. J iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 5.308,91 EUR-a sa Zakonskim zateznim kamatama, koje na taj iznos teku od 26. rujna 2018. godine po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanu za pet postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tuženicima da tužiteljici solidarno nadoknade trošak parničnog postupka u iznosu od 2.668,25 eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. U tužbi se navodi da je dana 17. ožujka 2018. godine u Bjelovaru održana rukometna utakmica Prve hrvatske rukometne lige između ŽRK Bjelovar i ŽRK Koka gdje da je tužiteljica sudjelovala kao igračica ŽRK Koka, da je pri odigravanju utakmice došlo do ozljeđivanja tužiteljice uslijed mokrog terena domaće ekipe iz Bjelovara, da se utakmica odigravala u dvorani koja da je prokišnjavala što da je bio jedini uzrok mokrog terena, da je prije početka utakmice teren pregledao delegat utakmice koji da je, unatoč činjenici da je teren bio neadekvatan, odlučio da se navedena utakmica odigra, da je prilikom odigravanja utakmice i uslijed proklizavanja noge na mokrom terenu došlo do povrede tužiteljice i to do vanjske rotacije u koljenu što da predstavlja tešku povredu, da su za opisani događaj odgovorni prvotuženik kao onaj tko je angažirao osobe koje su utvrdile da je teren siguran za odigravanje te drugotuženik kao domaćin koji je morao osigurati sportsku dvoranu pa se predlaže donijeti presudu kojom će se usvojiti postavljeni tužbeni zahtjev.
Podneskom od dana 23. listopada 2025. godine tužiteljica je uredila postavljeni tužbeni zahtjev.
2. U odgovoru na tužbu tuženik ad. 1. Hrvatski rukometni savez je naveo da nije odgovoran za nastalu štetu budući da bi za istu trebao odgovarati organizator utakmice, tj. domaća ekipa koja da je odgovorna za red i sigurnost u sportskom objektu, da to nije prvotuženik kao nacionalni sportski savez, da su rukometni suci Marko Duspara i Hrvoje Rebić dostavili očitovanje sukladno kojem da nije bilo nikakvih nedostataka na terenu niti su tome prigovarali predstavnici klubova, da se utakmica u više navrata prekidala zbog brisanja podloge, ali da je to uobičajena stvar i što da je organizirala domaća ekipa, ali da su postojali svi uvjeti za normalno održavanje utakmice, da je i službeni nadzornik VN naveo kako je pregledao cijeli teren te da nije uočio nedostatke, da se parket u više navrata brisao, ali ne zbog prokišnjavanja, već zbog drugih razloga pa se predlaže postavljeni tužbeni zahtjev odbiti.
3. U odgovoru na tužbu tuženik ad. 2. ŽRK Bjelovar je naveo da kao organizatori priredbe nisu odgovorni za štetu koja je tužiteljici nastala jer da tjelesne ozljeda tužiteljice nije nastala zbog izvanrednih okolnosti koje mogu nastupiti kod okupljanja većeg broja ljudi na određenom prostoru, već da se radi o izoliranom događaju neovisnom o tome je li istom prisustvovao veći broj ljudi pa da organizator ne može odgovarati po načelu objektivne odgovornosti, da su pripreme za osiguranje igraćeg terena provedene sukladno propisanim standardima, da rukometni suci nisu uočili nedostatke niti su na njih ukazali predstavnici obaju ekipa pa se predlaže postavljeni tužbeni zahtjev odbiti.
4. U dokaznom postupku pregledana je sva pisana dokumentacija u spisu i to: izjava u slučaju ozljede igračice (list 5), medicinska dokumentacija (list 6-12), odštetni zahtjev (list 13-16), očitovanje HRS-a (list 24), izjava EN (list 25-26), sudska praksa (list 27-35), sudska praksa (list 49-51), sudska praksa (list 76-82), statut HRS-a (list 86-102), propozicije natjecanja HRS-a za 2018. -2019. (list 103-137), vještvo vještakinje Sanje Batina (list 167-170), BN (list 172), Danči Tripalo (173-174), sudska praksa (list 202-207), Odluka o cijenama usluga u Domu Lovret Split (list 208-210), izvaci iz evidencije pravnih osoba u sportu (list 213-214), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka GN, ŠN i tužiteljice list (71-73), svjedoka Marka Duspare i Hrvoja Rogića (list 147-149) i EN (list 152-153).
5. Tužbeni zahtjev je osnovan.
6. Iz izjave u slučaju ozljede igračice od dana 17. ožujka 2018. godine proizlazi da se tužiteljica ozlijedila u Bjelovaru kao igračica ŽRK Koka. U navedenoj izjavi službeni liječnik je naveo da je do ozljede došlo zbog proklizavanja noge na morkom, a nakon njegove izjave svoje izjave su na istom obrascu dali i suci koji su također potvrdili da je tužiteljica ozlijeđena, ne osporavajući da bi joj noga proklizala na mokroj podlozi.
7. Pregledom Očitovanja sudaca Mirka Duspare i Hrvoja Rogića, koje je sačinjeno 13. veljače 2019. godine, dakle gotovo godinu dana nakon samog događaja, utvrđeno je da su isti naveli da na terenu nisu uočili nikakve nedostatke, da od nadzornika nisu dobili nikakvu žalbu predstavnika ekipa na stanje terena, da se teren tijekom utakmice u više navrata brisao što da je uobičajena stvar na rukometnim utakmicama, da je u 41. minuti utakmice tužiteljica ozlijeđena, da joj je pružena pomoć te da se nije vratila u igru.
8. Iz Izjave EN sačinjene gotovo godinu dana nakon spornog događaja, dana 18. veljače 2019. godine proizlazi da je na utakmici obnašao dužnost nadzornika, da je, iako to nije njegova obveza, obišao teren i da nije uočio da bi bio mokar, da ni predstavnik gostujuće ekipe nije imao primjedbi na stanje terena, da su bile osigurane dvije osobe za brisanje parketa, da se teren može navlažiti padom igračica na teren i prijenosom s mokrih dresova, da se parket brisao, ali da tome povod nije bilo prokišnjavanje dvorane, da je u 41. minuti došlo do ozljeđivanje tužiteljice kojoj da je ukazana pomoć te da se više nije vratila u igru te da nije uočena nikakva nepravilnost koja bi bila razlog za odgodu utakmice.
9. Radi raspravljanja svih spornih okolnosti izveden je dokaz saslušanjem svjedoka i tužiteljice te vještačenjem.
10. Svjedokinja GN u svom je iskazu navela da je nastupala za isti klub kao i tužiteljica te da su odmah po izlasku na teren primijetile da je krov dvorane na više mjesta prokišnjavao i da je na terenu bilo dosta vode, da je njihov trener pokušao razgovorom dogovoriti da se utakmica odigra drugdje što da nije prihvaćeno pa da ih je o tome trener obavijestio, da je tijekom utakmice tužiteljica ugazila u lokvu i ozlijedila koljeno, da ni igračice iz njenog, ni igračice iz protivničkog kluba nisu odbile igrati na takvom terenu jer da to ne bi učinio nijedan sportaš budući da bi se onda onom tko odbije igrati upisao poraz što da je svakom natjecatelju neprihvatljivo, a uostalom da su suci utvrdili da postoje uvjeti za igru, da nije moguće da se tužiteljica ozlijedila na kapljice znoja ili druge vode, već da se radilo o velikoj količini vode na podu.
11. Svjedokinja ŠN je navela da je pri izlasku na teren vidjela da se na terenu brišu lokve koje da su se stvorile uslijed prokišnjavanja krova i da ih je bilo na više mjesta, da su se čudile kako se uopće dopušta igrati u takvim uvjetima, ali da je utakmica započela i da se odigravala, da je ona tu utakmicu sjedila na klupi te da je lokvi bilo toliko da su se brisale i tijekom igre na onom dijelu terena gdje igre nije bilo, da se tužiteljica ozlijedila poskliznuvši se na vodu na terenu.
12. Svjedok Marko Duspara je naveo da pamti jednu utakmicu na kojoj je bio sudac i na kojoj da se ozlijedila jedna djevojka, da je on pregledao svoj dio terena, a drugi kolega svoj dio, da nije uočio nikakvih manjkavosti, ali da je teren velik pa da nije siguran da bi i mogao uočiti vodu na terenu, da se ne sjeća kakav je bio krov niti je li curio, ali da su u trenutku kad je na teren izišao postojali uvjeti za normalno održavanje utakmice te da uvjetima nitko nije prigovarao.
13. Svjedok Hrvoje Rogić u svom je iskazu naveo da se sjeća predmetnog događaja, da su on i kolega zajedno s nadzornikom utvrdili da postoje uvjeti za održavanje utakmice, da na to nije bilo prigovora.
14. Svjedok EN u svom je iskazu naveo da je utakmici bio prisutan kao nadzorni delegat, tj. kao službena osoba ispred Udruge rukometnih sudaca i Hrvatskog rukometnog saveza, da je njegova obveza bila, između ostalog, utvrđivanje činjeničnog stanja vezano za utakmicu, ali da mu dužnost nije bila provjera stanja dvorane što da obavljaju suci, da je tužiteljici u 41 minuti proklizala noga pa da ja pala zbog čega da je prekinuta igra, on da je došao sat prije početka utakmice i da je, iako mu to nije dužnost, pregledao teren te da je prije utakmice teren bio uredan i da nije bilo tekućine koja bi mogla dovesti do proklizavanja, ali da je tijekom utakmice došlo do proloma oblaka i do procurivanja vode u pojedine dijelove dvorane pa da je to obrisano i da je utakmica nastavljena te da ni jedna ekipa nije tražila da se utakmica prekine te da u trenutku ozljeđivanja pod dvorane nije bio mokar niti od kiše niti od bilo kakve vode.
15. Sud je prihvatio iskaze svjedokinja GN i ŠN kao neposredne, uvjerljive i logične budući da su iskazivale o svojim osobnim opažanjima i da im se predmetni događaj, kao suigračicama tužiteljice, zasigurno dobro usjekao u pamćenje. Osobito je uvjerljiv iskaz svjedokinje ŠN budući da sama nije sudjelovala u igri zbog čega nije bila koncentrirana samo na igru, već je mogla slobodnije opažati i stanje terena. Iskaze svjedoka Marka Duspare i Hrvoja Rogića sud cijeni u svjetlu okolnosti što od sebe očito pokušavaju otkloniti svaku odgovornost, iako su i sami trčali po neadekvatnom terenu, ali se srećom nisu ozlijedili. Naime, iako su potpisali izjavu u kojoj je dežurni liječnik prethodno naveo da je teren bio mokar, navode da nije bilo nikakvih tragova vlage na koju bi se tužiteljica mogla poskliznuti, a što je u potpunoj suprotnosti s uvjerljivim iskazima svjedokinja GN i ŠN. Osobito je važan iskaz svjedoka VN, koji se pred sudom pet godina nakon događaja sjeća proloma oblaka i prokišnjavanja dvorane, čega se nije sjećao u pisanoj izjavi, sjeća se da je vode na terenu bilo, ali i da je obrisana i da je zasigurno nije bilo u trenutku i na mjestu kad se tužiteljica ozlijedila, što sve ukazuje da i ovaj svjedok od sebe i od HRS- a kojeg je, kako sam navodi, predstavljao, pokušavao otkloniti svaku odgovornost. Iz iskaza svjedoka dakle proizlazi da je krov dvorane prokišnjavao, da je na terenu bilo vode čiji izvor nisu bile kapljice znoja ni mokri dresovi djevojaka koje su pale na pod, dakle da se nije radilo o tragovima vlage koje su uobičajene na rukometnim utakmicama, a i takvi se predano brišu, već da se radilo o vodi koja je posljedica prokišnjavanja krova i koja je predstavljala objektivnu opasnost za sve sudionike utakmice, i igračice, i suce.
16. Tužiteljica JN u svom je iskazu navela da je i prije početka zagrijavanja uočila da su na terenu lokve jer da je krov prokišnjavao, da su njihov trener i njegov pomoćnik pokušali razgovarati s delegatima tražeći da se utakmica ili odgodi, ili drugdje odigra, ali da tome nije udovoljeno jer da su suci utvrdili da je teren adekvatan za igru, da su igračice stalno upozoravale da se teren briše i da su za to zadužene djevojčice stalno brisale teren, čak i tijekom igre, da ju u trenutku ozljeđivanja nitko nije niti dotaknuo, nego da joj je lijeva noga proklizala na mokroj podlozi uslijed čega da su pukli kolateralni medijalni ligamenti, istegnut prednji križni ligament, oštećena hrskavica te pukao stražnji rog meniskusa uslijed čega da se oporavljala pet mjeseci, a da ju i danas boli pri većim naporima.
17. Temeljem čl. 1081. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05) organizator okupljanja većeg broja ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru odgovara za štetu nastalu smrću ili tjelesnom ozljedom koju netko pretrpi zbog izvanrednih okolnosti koje u takvim prilikama mogu nastati, kao što je neuobičajeno gibanje masa, opći nered ili slično. Riječ je o posebnoj odgovornosti za opasnu djelatnost jer po samoj prirodi takvog okupljanja može biti ugroženo zdravlje ljudi ili imovina tako da to ugrožavanje iziskuje povećanu pozornost osoba koje obavljaju tu djelatnost. Organizatori odgovaraju po kriteriju objektivne odgovornosti, po samoj uzročnosti i bez obzira na krivnju. Po stavu ovog suda prokišnjavanje krova na terenu dvoranskog sporta svakako jest izvanredna okolnost, budući da se mokar teren može očekivati na nogometnom terenu i jer se nogometne utakmice redovito odigravaju po kiši, ali zato nogometaši imaju i za te slučajeve odgovarajuću obuću. Teniski mečevi se ne odigravaju po kiši ni po mokrom terenu, ali tenisači nose obuću ovisno o vrsti podloge na kojoj igraju. Rukometne utakmice odigravaju se isključivo u zatvorenim prostorima na koje atmosferske prilike ne mogu nikako utjecati i u obući koja je predviđena za kretanje po suhoj podlozi. Upravo stoga sud osobito neumjesnim cijeni navode tuženika da bi se tužiteljica poskliznula na kapljice znoja ili na tragove vlage nastale dodirom mokrog dresa neke djevojke na teren, kraj utvrđene okolnosti da je krov prokišnjavao i da je tijekom utakmice nastupio prolom oblaka.
18. Statut HRS-a u čl. 12. propisuje da Savez utvrđuje materijalne i kadrovske uvjete te druge uvjete koje sportski klub mora ispunjavati za obavljanje sportske djelatnosti, nadgleda ukupnu djelatnost u rukometu, organizira i provodi sustav natjecanja, skrbi o unapređivanju stručnog kadra i osposobljavanju stručnih djelatnika za rukomet, priređuje i provodi državna prvenstva. Temeljem čl. 27. Propozicija natjecanja, liste sudaca i nadzornika suđenja usvaja Upravni odbor HRS-a na prijedlog Udruge hrvatskih rukometnih sudaca HRS-a, a temeljem čl. 86. prije početka utakmice suci moraju pregledati igralište i sve u svezi s njime te ako utvrde da nije ispunjen neki od uvjeta (npr. jakost rasvjetnog tijela i njihova udaljenost od najmanje sedam metara od poda i slično – dakle ne samo ono što može utjecati na zdravlje igrača) zahtijevati od domaćina da nedostatke otkloni, a ako to nije moguće izvijestiti nadzornika i odlučiti postoje li uvjeti da se utakmica igra. Dakle, drugotuženik je morao osigurati uvjete za sigurno odigravanje utakmice, a suci i delegat su kao osobe koje predstavljaju prvotuženika morali ukazati da uvjeti nisu ispunjeni, što su propustili učiniti pa stoga solidarno odgovaraju za nastalu štetu.
19. Iz svega navedenog utvrđen je osnov odgovornosti tuženika za štetu nastalu tužiteljici.
20. Radi raspravljanja visine nastale štete izveden je dokaz medicinskim vještačenjem. Vještakinja Sanja Batina se očitovala kako je tužiteljica pretrpjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od jedne minute, sekundarni koji je trajao dva do tri dana, a potom u srednjem intenzitetu deset dana te strah blažeg intenziteta u različitim vremenskim intervalima u trajanju od šest do osam tjedana, da je to dovelo do povrede duševnog integriteta lakog stupnja i privremenog karaktera. Vještakinja Danči Tripalo se očitovala da je tužiteljici umanjena opća životna aktivnost za 5%, da je trpjela jake bolove u trajanju od jednog dana, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana i bolove slabog intenziteta u trajanju od 30 dana, da joj je trebala tuđa njega i pomoć dva tjedna po dva sata dnevno, a tri tjedna po jedan sat dnevno, da je tužiteljica zadobila lakšu tjelesnu ozljedu s kratkim akutnim tijekom liječenja i blagim trajnim posljedicama funkcionalnog karaktera. Stranke u postupku nisu imale prigovora na nalaze vještakinja, a budući da su isti izrađeni detaljno i stručno, to ih sud u cijelosti prihvaća.
21. Iz Potvrde Doma za starije i nemoćne osobe Lovret u Splitu proizlazi da je cijena jednog sata tuđe njege i pomoći u kući nemedicinskog karaktera te usluga održavanja osobne higijene i njege 12,00 eura.
22. Tužiteljica je nakon provedenog vještačenja uredila postavljeni tužbeni zahtjev na način da je zatražila na ime neimovinske štete i na ime imovinske štete za tuđu njegu i pomoć iznos od 5.308,91 eura, sve s kamatom tekućom od dana 26. rujna 2018. godine.
23. Temeljem čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05) svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a temeljem st. 2. istog članka, pod pravima osobnosti razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast i dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO-a, tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Temeljem čl. 1100. st. 1. i 2., u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.
24. Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-VI-1331/02, Su-II- 1372/02 od 29. studenoga 2002. godine i Su-IV-47/2020 od 05. ožujka i 05. lipnja 2020. godine ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje novčane naknade, već u njihovoj primjeni valja uvijek imati na umu sve okolnosti slučaja, pri čemu trajanje i jačina fizičkih i duševnih bolova i straha imaju tek značaj osobito važnih, ali ne i jedinih okolnosti koje sud mora imati na umu pri određivanju iznosa pravične novčane naknade. Navedeni kriteriji propisuju za jake fizičke bolove iznos od 555,00 kuna, za srednje fizičke bolove iznos od 330,00 kuna te za slabe bolove iznos od 105,00 kuna, po danu pri čemu se nelagodnosti u tijeku liječenja (imobilizacija i fiksacija, rendgensko snimanje, posjećivanje ambulante) razmatraju u okviru naknade za fizičke boli. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta u trajanju od jednog dana (po orijentacijskim kriterijima iznos od 555,00 kuna), bolove srednjeg intenziteta u trajanju od deset dana (po orijentacijskim kriterijima iznos od 3.300,00 kuna) te bolove slabog intenziteta u trajanju od trideset dana (po orijentacijskim kriterijima iznos od 3.150,00 kuna), što bi matematičkom formulom koja pukim automatizmom služi za izračunavanje novčane naknade iznosilo ukupno 7.005,00 kuna. Ovaj sud smatra da joj na ime pretrpljenih bolova pripada ukupna naknada od 1.000,00 eura te nadalje na ime smanjenja životne aktivnosti daljnjih 1.000,00 eura.
25. Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-VI-1331/02, Su-II- 1372/02 od 29. studenoga 2002. godine i Su-IV-47/2020 od 05. ožujka i 05. lipnja 2020. godine propisuju naknadu za pretrpljeni strah u iznosu od 3.300,00 do 45.000,00 kuna, koji iznosi se određuju imajući na umu sve okolnosti konkretnog slučaja. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, tužiteljica je pretrpjela primarni strah u trajanju od 1 minute, sekundarni strah u trajanju od 2 do 3 dana, strah srednjeg intenziteta u trajanju od deset dana te strah blažeg intenziteta u trajanju od šest do osam tjedana. Osobito cijeneći mladost i prethodno zdravstveno stanje tužiteljice te njezin životni stil budući da je bila aktivna sportašica te da se opravdano bojala ne samo za svoje zdravlje, nego i za nastavak sportske karijere, da je za svoju budućnost strahovala više od starije i zrelije osobe koja se u više životnih segmenata do tada realizirala, sud procjenjuje da tužiteljici na ime pravične novčane naknade za pretrpljeni strah pripada naknada od 2.720,91 eura.
26. Tužiteljici je bila potrebna tuđa njega i pomoć i to dva tjedna po dva sata dnevno, a tri tjedna po jedan sat dnevno, ukupno 49 sati što po cijeni sata od 12,00 eura daje 588,00 eura.
27. Temeljem čl. 1086. ZOO-a, obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete, a temeljem čl. 1103. ZOO-a, obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući da je tužiteljica odštetni zahtjev podnijela dana 26. rujna 2018. godine, to od tog datuma teku i kamate.
28. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 5. i 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22), sve ovisno o označenoj vrijednosti predmeta spora i priloženom popisu troška te uvažavajući tužiteljev uspjeh u parnici. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to za sastav tužbe – 100 bodova, za sastav podnesaka od dana 23. listopada 2025. – 2 x 100 bodova, za zastupanje na ročištima od dana 03. ožujka 2020., 13. travnja 2022. godine, 01. srpnja 2022., 09. rujna 2022., 15. listopada 2025. godine i 04. prosinca 2025. – 6 x 100 bodova, ukupno 800 bodova, što pomnoženo s 2,00 eura, koliko iznosi vrijednost boda, daje 1.600,00 eura, a uvećano za 25% na ime PDV-a (400,00 eura) iznosi 2.000,00 eura. Ovaj je iznos uvećan za 668,25 eura na ime troškova vještačenja pa ukupan trošak tužiteljice iznosi 2.668,25 eura.
29. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Sinju, dana 27. veljače 2026. godine
S U T K I N J A :
Tea Lolić Prenc
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave prijepisa presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje županijski sud. Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud neće dostavljati presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).
Dostaviti:
1. pun. tužitelja odvj. Mihovil Jović
2. pun. tuženika ad. 1. odvj. društvo Ilić & Ilić
3. pun. tuženika ad. 2. Jacinta Toš Špehar
