REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-121/2025-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Siniši Marinoviću, u pravnoj stvari tužiteljice LN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Andreji Srednoselec Pintarić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Pintarić i Srednoselec Pintarić d.o.o., Zagreb, Jukićeva 36, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. veljače 2026., u prisutnosti tužiteljice osobno, uz punomoćnicu odvjetnicu Andreju Srednoselec Pintarić, i punomoćnika tuženika zaposlenika DN, Su-997/2023, dana 27. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342 da tužitelju AN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati razlike manje isplaćenih plaća u ukupnom iznosu od 1.695,79 eura zajedno sa zateznom kamatom, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu, tekućom:

-na iznos od 20,17 eura od dana 16.04.2020.godine,

-na iznos od 34,37 eura od dana 16.05.2020.godine,

-na iznos od 39,84 eura od dana 16.06.2020.godine,

-na iznos od 37,91 eura od dana 16.07.2020.godine,

-na iznos od 33,15 eura od dana 16.08.2020.godine,

-na iznos od 41,11 eura od dana 16.09.2020.godine,

-na iznos od 41,11 eura od dana 16.10.2020.godine,

-na iznos od 41,11 eura od dana 16.11.2020.godine,

-na iznos od 35,46 eura od dana 16.12.2020.godine,

-na iznos od 35,70 eura od dana 16.01.2021.godine,

-na iznos od 38,51 eura od dana 16.02.2021.godine,

-na iznos od 36,39 eura od dana 16.03.2021.godine,

-na iznos od 36,34 eura od dana 16.04.2021.godine,

-na iznos od 35,32 eura od dana 16.05.2021.godine,

-na iznos od 43,80 eura od dana 16.06.2021.godine,

-na iznos od 40,92 eura od dana 16.07.2021.godine,

-na iznos od 37,04 eura od dana 16.08.2021.godine,

-na iznos od 39,20 eura od dana 16.09.2021.godine,

-na iznos od 36,71 eura od dana 16.10.2021.godine,

-na iznos od 42,15 eura od dana 16.11.2021.godine,

-na iznos od 37,41 eura od dana 16.12.2021.godine,

-na iznos od 36,81 eura od dana 16.01.2022.godine,

-na iznos od 43,79 eura od dana 16.02.2022.godine,

-na iznos od 35,57 eura od dana 16.03.2022.godine,

-na iznos od 34,84 eura od dana 16.04.2022.godine,

-na iznos od 38,07 eura od dana 16.05.2022.godine,

-na iznos od 39,53 eura od dana 16.06.2022.godine,

-na iznos od 34,66 eura od dana 16.07.2022.godine,

-na iznos od 39,84 eura od dana 16.08.2022.godine,

-na iznos od 37,21 eura od dana 16.09.2022.godine,

-na iznos od 38,01 eura od dana 16.10.2022.godine,

-na iznos od 39,32 eura od dana 16.11.2022.godine,

-na iznos od 38,79 eura od dana 16.12.2022.godine,

-na iznos od 43,06 eura od dana 16.01.2023.godine,

-na iznos od 5,33 eura od dana 16.02.2023.godine,

-na iznos od 5,24 eura od dana 16.03.2023.godine,

-na iznos od 5,03 eura od dana 16.04.2023.godine,

-na iznos od 43,82 eura od dana 16.05.2023.godine,

-na iznos od 42,00 eura od dana 16.06.2023.godine,

-na iznos od 42,94 eura od dana 16.07.2023.godine,

-na iznos od 42,21 eura od dana 16.08.2023.godine,

-na iznos od 44,53 eura od dana 16.09.2023.godine,

-na iznos od 38,59 eura od dana 16.10.2023.godine,

-na iznos od 44,36 eura od dana 16.11.2023.godine,

-na iznos od 48,99 eura od dana 16.12.2023.godine,

-na iznos od 49,53 eura od dana 16.01.2024.godine,

pa do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana", kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena je kod tuženika u Kliničkom Zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika, na radnom mjestu Zdravstveno-laboratorijski tehničar. Tužiteljica je kod tuženika u razdoblju od prosinca 2019. pa do siječnja 2025. radila na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada kao Zdravstveno-laboratorijski tehničar u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika pa joj sukladno čl. 86., 90. i 94. Zakona o radu pripada pravo na povećanu plaću. Tužiteljica kao zdravstveni radnik sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Kliničkog bolničkog centra Zagreb obavlja poslove Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika i to laboratorijsku dijagnostiku hitnih stanja uz biokemijske, hematološke i koagulacijske pretrage te hitnu osnovnu analizu mokraće i likvora, kao i hitnu laboratorijsku dijagnostiku vitalnih parametara uz krevet bolesnika, laboratorijsku dijagnostiku infarkta miokarda i hitne toksikološke analize (lijekovi i sredstva ovisnosti). Takvom organizacijom rada tuženik je zapravo odredio tužiteljici da radi hitni prijem čime je tužiteljicu rasporedio na poslove za koje je u čl. 55. KU propisano uvećanje osnovne plaće po osnovi otežanih uvjeta rada od 23%. Tužiteljica kao zdravstveni radnik kod tuženika radi na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem te isključivo radi u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika.

Ovom tužbom tužiteljica potražuje razliku plaće s osnova dodatka za posebne uvjete rada koji joj nije priznat i obračunat u postotku koji joj pripada odnosno predlaže da joj se umjesto dodatka za posebne uvjete rada od 17% obračuna dodatak od 23% temeljem čl. 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Kako na temelju odredbe čl. 55. KU-a zdravstveni radnici koji rade na hitnom prijemu pacijenata gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, ostvaruju pravo na dodatak od 23% pa kako tužiteljica radi na hitnom prijemu i s hitnim pacijentima, pri čemu kod tuženika nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, to ostvaruje i pravo na dodatak za rad u posebnim uvjetima u naprijed navedenom postotku od 23%. Dakle, prema čl. 55. KU-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, a radnicima će se osnovna plaća uvećati na radnom mjestu II.,III. i IV. vrste na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, za 23%. Prema tome, ostvareni su uvjeti za primjenu čl. 55. KU/18 prema kojem tužiteljica ima pravo na dodatak na plaću jer je zdravstveni radnik koji radi na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem. Ovdje treba naglasiti kako je čl. 55. KU/18 propisano pravo zdravstvenog radnika koji radi u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem na dodatak na plaću od 23% bez ograničenja vezanih za broj primljenih hitnih pacijenata, kao i bez ograničenja koliko od radnog vremena treba raditi na hitnom prijemu.

Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 11. veljače 2026. tužiteljica na ime razlike plaće potražuje ukupni iznos od 1.695,79 eura bruto uz naknadu parničnih troškova, sve sa pripadajućim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu kako u osnovi tako u visini, te iste smatra u cijelosti neosnovanim. Tuženik ističe prigovor zastare na sva potraživanja koja su u zastari u skladu sa Zakonom o radu.

Predmetnom tužbom tužiteljica potražuje isplatu razlike plaće i naknade plaće za razdoblje od 12/2019 do 01/2025 temeljeći svoj zahtjev na tvrdnji da radi hitni prijem u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika te joj je prema čl. 55. KU pripada uvećanje osnovne plaće po osnovi otežanih uvjeta rada od 23% umjesto 17 %., slijedom čega joj umjesto utvrđenog i isplaćenog dodatka za posebne uvjete rada od 17%, pripada dodatak u visini od 23% sve sukladno odredbama čl. 55. st. 2. radna mjesta I., II., III. i IV. vrste, toč.2. (29/2018, 16/2019, 35/2019, 78/2019, 92/2019, 56/2020, 3/2023, 68/2023, dalje u tekstu: KUZZO).

Tuženik ističe da su navodi tužiteljice iz tužbe u cijelosti netočni, promašeni i pravno neutemeljeni. Na 1. sjednici Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranje održane 7. siječnja 2014. povodom upita za tumačenje, a) Koji dodatak imaju pravo dobiti zdravstveni radnici (laboratorijski tehničari) koji rade u medicinsko-biokemijom laboratoriju bolnice – je li to dodatak od 14% na koji imaju pravo zdravstveni radnici za rad s infektima, a ako nije molimo uputu koji dodatak trebamo dodijeliti. Zaključak broj 6, c) Laboratorijski tehničar koji radi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju bolnice ima pravo na uvećanje plaće zbog posebnih uvjeta rada od 14%. Nadalje, upućuje se na Zaključak br. 45. S s 10. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 3. ožujka 2014., Pitanje: a) Koji dodatak na plaću pripada laboratorijskim djelatnicima (laboratorijski tehničari) koji rade u jedinici za hitnu medicinsko- biokemijsku dijagnostiku, koja obuhvaća određivanje svih hitnih laboratorijskih pretraga 24 sata dnevno?

Zaključak broj 45, a) Povjerenstvo upućuje na Zaključak broj 6 točku c) s 1. sjednice Povjerenstva. Dakle, citiranom Zaključkom 6., kao i Zaključkom 45. dano je decidirano tumačenje pravilnog utvrđenja dodatka za posebne uvjete rada za laboratorijskog tehničara i to isključivo u visini od 14% (odnosno 17 % primjenjivo od 01.09.2019.). Nadalje, čl. 16. st.6. KUZZO-a propisano je: „Tumačenja povjerenstva obvezna su i dostavljaju se podnositelju upita te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora.“. Tužiteljica je zaposlena u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika na radnom mjestu Zdravstveno-laboratorijski tehničar. Čl. 55. KUZZO-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Čl. 55. st.2. KUZZO-a propisano je da će se osnovna plaća uvećati radnicima koji obavljaju poslove radnim mjestima i poslovima prema popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, među kojima su radna mjesta I., II., III. I IV. Vrste, toč.5 i to između ostalog i za zdravstvenog radnika - medicinska sestra - medicinski tehničar na bolničkim odjelima - dodatak za posebne uvjete 17%.

Sukladno citiranim odredbama KUZZO-a kao i gore navedenim obveznim Zaključcima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora, tužiteljici je ispravno utvrđen i isplaćen dodatak za posebne uvjete u visini od 17%, posljedično čemu je tužiteljici pravilno obračunata kako plaća tako i naknada iste. Obzirom na sve gore navedeno, tužitelj se u cijelosti protivi navodima tužiteljice, iste smatra netočnim i neosnovanim te ističe da je tužiteljici plaća (svi elementi plaće) pravilno utvrđeno te isplaćivana u skladu sa rješenjima o plaći. Također, tužiteljica se nije tuženiku prije podnošenja tužbe obratila u zakonskom roku sa zahtjevom za zaštitu prava protiv rješenja o plaći kojim joj je utvrđen dodatak za posebne uvjete rada od 17% niti je ulagala ikakve prigovore, slijedom čega tuženik iznosi prigovor prek luzije prava. Dodatno se navodi da ne postoji pravni akt – rješenje koji bi tužiteljici davao pravo na isplatu dodatka za posebne uvjete rada u iznosu različitom od onog priznatog rješenjima o plaći, a koja rješenja tužiteljica unatoč uputi o pravnom lijeku nije pobijala i koja su postala konačna.

Slijedom navedenog predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice, uz nadoknadu parničnih troškova s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, pročitao je iskaze svjedoka ON, VN i CN, iz istovrsnih predmeta poslovnog broja Pr-40/2025 i Pr-144/2025, te je saslušao svjedoka KN na ročištu održanom 12.01.2026. (str. 367-368 spisa) i tužiteljicu kao stranku na ročištu održanom 12.02.2026. (str. 384-385 spisa).

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

5. Predmet spora u ovoj fazi postupka je zahtjev tužiteljice kao radnice od tuženika kao poslodavca za isplatom razlike plaće s osnova dodatka za posebne uvjete rada između 23% i 17% za razdoblje od prosinca 2019. do veljače 2024.

6. Nije osnovan tuženikov prigovor prekluzije jer je tužbeni zahtjev usmjeren na isplatu razlike plaće pa sukladno članku 133. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/2014 i dr., dalje: ZR), tužiteljica nije bila dužna prije podnošenja tužbe tuženiku podnijeti zahtjev za zaštitu prava.

7. Nije osnovan prigovor zastare jer je tužba podnesena 17.1.2025., a najstarije potraživanje za ožujak 2020. je dospjelo 16.4.2020., sukladno čl. 139. ZR.

8. Iz navoda stranaka i isprava u spisu proizlazi da među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika kao na radnom mjestu zdravstveno- laboratorijski tehničar na odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika te da joj je isplaćivan dodatak za posebne uvjete rada od 17%. Nije sporna niti visina konačno postavljenog tužbenog zahtjeva koja je usklađena sa obračunom tuženika, a sporna je osnova tužbenog zahtjeva, odnosno ima li tužite ljica pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 23%.

9. Sud je uz suglasnost parničnih stranaka pročitao iskaze svjedoka ON i VN danim u predmetu Pr- 40/25 i CN danim u predmetu Pr-144/25 koje je prihvatio kao istinite jer su iskazivale suglasno, a iste su izjavile da kod tuženika postoji zasebna ustrojstvena jedinica Objedinjeni hitni bolnički prijem, a Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika je jedan od odjela u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, što je različita ustrojstvena jedinica od Objedinjenog hitnog bolničkog prijema. Na odjelu se rade poslovi većinom u laboratoriju i to analiza uzoraka svih vrsta, a povremeno se radi i vađenje krvi kod hitnih pacijenata. Vađenje krvi se vrši na način da se iz laboratorija ide u određenu ambulantu gdje je smješten pacijent, a posao u vezi vađenja krvi mora se odraditi u roku od jedan sat.

10. Iz iskaza tužiteljice kojeg je sud prihvatio kao istinitog i suglasnog iskazima svjedokinja utvrđeno je da je kod tuženika radila od 2020. do 2024. Naime iz iskaza tužiteljice također, jasno proizlazi da u hitnom laboratoriju svaki uzrok ili svaki pacijent koji dođe mora biti obrađen i nalaz mora biti gotov u roku od 60 minuta te da je izlazila iz laboratorija obrađivati hitne pacijenti, vaditi krv po odjelima što uključuje i reanimacijske sale. Tužiteljica je također potvrdila da ustrojstveno laboratorij u kojem je radila odnosno hitni laboratorij nije dio objedinjenog hitnog prijema iako se fizički nalazi u sklopu KBC-a i on je jedan od dva hitna laboratorija koji je fizički smješten u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu i za njegove potrebe radi.

11. Na temelju iskaza tužiteljice i iskaza svjedoka sud je utvrdio da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu zdravstveno-laboratorijski tehničar na Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, gdje se rade poslovi većinom u laboratoriju i to analiza uzoraka svih vrsta, a povremeno se radi i vađenje krvi kod hitnih pacijenata na način da se iz laboratorija ide u određenu ambulantu gdje je smješten pacijent s time da kod tuženika postoji Objedinjeni hitni bolnički prijem koji predstavlja posebnu ustrojstvenu jedinicu različitu od Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika.

12. Člankom 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 29/2018) propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Navedenim člankom propisan je popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak. U popisu pod točkom 2. određena su radna mjesta II, III i IV vrste te je određeno da pravo na dodatak na plaću ima zdravstveni radnik gdje hitni prijem nije ustrojen kao objedinjeni hitni bolnički prijem i to u iznosu od 20%.

13. Člankom 21. Dodatka II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 92/2019) je izmijenjen članak 55. Kolektivnog ugovora iz 2018. godine na način da je u popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, za radna mjesta I, II, III i IV vrste određeno da zdravstveni radnik u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem ima pravo na dodatak od 23%.

14. Tužiteljica tvrdi da na temelju činjenice što obavlja poslove Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika i to laboratorijsku dijagnostiku hitnih stanja uz biokemijske, hematološke i koagulacijske pretrage te hitnu osnovnu analizu mokraće i likvora kao i hitnu laboratorijsku dijagnostiku vitalnih parametara uz krevet bolesnika ima pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada od 23%.

15. Prema ocjeni ovog suda tužiteljica nema pravo na dodatak na plaću od 23%, jer navedeni dodatak sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja pripada zdravstvenom radniku koji radi na radnom mjestu na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni prijem. Kod tuženika je ustrojen hitni objedinjeni bolnički prijem u kojem tužiteljica ne radi, a tužiteljica isto tako ne radi na radnom mjestu zdravstveni radnik u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, kojem radniku prema Kolektivnom ugovoru pripada dodatak od 23%, već radi na radnom mjestu laboratorijski tehničar. Okolnost što tužiteljica dio radnog vremena obavlja poslove prijema hitnog materijala i vađenja krvi na odjelima i na odjelima intenzivne skrbi po pozivu te vrši obradu materijala, ne utječe na tužiteljičino pravo na dodatak na plaću jer pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada od 23% imaju samo oni zdravstveni radnici koji su zaposleni na hitnom prijemu te su stoga izloženi povećanom riziku. Naime, tužiteljica nije zaposlena neposredno na hitnom prijemu, već za potrebe hitnog prijema obavlja poslove laboratorijskog tehničara, što je različito u odnosu na poslove koje obavljaju zdravstveni radnici koji su zaposleni neposredno na hitnom prijemu.

16. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je trebalo odbiti kao neosnovan.

17. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužiteljica je oslobođena obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

Zagreb, 27. veljače 2026.

Sudac:

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženiku