REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-12486/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Tonki Grgičević, uz sudjelovanje Jadranke Povoljnjak kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika PĆ, zastupanog po branitelju odvjetniku Matiji Osrečak, zbog prekršaja iz čl. 709.st.3. i dr. Zakona o tržištu kapitala ("Narodne novine" br. 65/2018., 17/2020., 83/2021. i 151/2022.), povodom optužnog prijedloga Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, nakon održane glavne i javne rasprave u nazočnosti okrivljenika, branitelja i predstavnika tužitelja, 27. veljače 2026., javno je objavio i
p r e s u d i o
I. Okrivljenik: MĆ, sin P i M, rođen **.**.1959. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin Republike Hrvatske, školska sprema VSS, po zanimanju dipl.ing.rudarstva, umirovljenik, mjesečna primanja oko 1.160,00 eura, oženjen, otac četvero djece, s prebivalištem u [adresa], nekažnjavan
kriv je
1. što niie u roku, koji je propisan odredbom članka 487. stavka 1. Zakona o tržištu kapitala bez odgode, a najkasnije do 13. prosinca 2023., kao zadnjeg dana roka iz navedenog članka, dostavio i izdavatelju ZVEČEVO d.d., Požega, Ulica kralja Zvonimira 1 ,čije su dionice uvrštene na uređeno tržište kojim upravlja Zagrebačka burza d.d. i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, Zagreb, Franje Račkoga 6, obavijest iz članka 482 stavka 1. Zakona o tržištu kapitala, o tome da je na temelju Ugovora o kupoprodaji dionica od 11. prosinca 2023., zaključenog s AĆ iz [adresa], stekao mogućnost ostvarivanja prava glasa iz 16.422 dionica s pravom glasa izdavatelja ZVEČEVO d.d. ,odnosno 4,29 % dionica s pravom glasa predmetnog izdavatelja, nakon kojeg stjecanja okrivljenik MĆ zajedno s ranije stečenih 271.307 dionica istog izdavatelja (70,96 %) ima ukupno 287.729 dionica navedenoj izdavatelja, a čime je, prešao prag od 75 % glasačkih prava u predmetnom izdavatelju (75,25 %), već je takvu obavijest iz članka 482. stavka 1. Zakona o tržištu kapitala dostavio naknadno, 8. travnja 2024. godine;
dakle, okrivljenik kao fizička osoba nije u propisanom roku u skladu s odredbama članka 487. stavka 1. Zakona o tržištu kapitala dostavio izdavatelju i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga obavijest iz članka 482. stavka 1.
Zakona o tržištu kapitała o prelasku propisanog praga od 75% glasačkih prava u izdavatelju dionica,
čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv u članku 709. st.1. i st. 3. Zakona o tržištu kapitała („Narodne novine" 65/18, 17/20, 83/21 i 151/22);
2. okrivljenik MĆ, niie u roku, koji je propisan odredbom članka 487. stavka 1. Zakona o tržištu kapitała ,bez odgode, a najkasnije do 23. travnja 2024., kao zadnjeg dana roka iz navedenog članka, dostavio i izdavatelju ZVEČEVO d.d., Požega, Ulica kralja Zvonimira 1 (čije su dionice uvrštene na uređeno tržište kojim upravlja Zagrebačka burza d.d.) i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usługa, Zagreb, Franje Račkoga 6, obaviiest iz članka 482 stavka 1. Zakona o tržištu kapitała, o tome da je na temelju Ugovora o kupnji dionica od 26. ožujka 2024., zaključenog s društvom Flexway Adriatic d.o.o. sa sjedištem u [adresa]/ 1, prodao, a daljnjim Ugovorom o povjereništvu od 26. ožujka 2024. zaključenog s društvom Flexway Adriatic d.o.o. sa sjedištem u [adresa]/ 1 i društvom Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. sa sjedištem u [adresa], omogućio prijenos 287,729 dionica izdavatelja ZVEČEVO d.d. (odnosno 75,25% dionica s pravom glasa predmetnog izdavatelja) i to ispunjenjem uvjeta iz ugovora dana 19. travnja 2024., a čime je okrivljenik MĆ pao ispod praga od 75 % glasačkih prava u predmetnom izdavatelju, već je takvu obavijest iz članka 482. stavka 1. Zakona o tržištu kapitała dostavio naknadno 24. travnja 2024. godine;
dakle, okrivljenik kao fizička osoba nije u propisanom roku u składu s odredbama članka 487. stavka 1. Zakona o tržištu kapitała dostavio izdavatelju i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usługa obavijest iz članka 482. stavka 1. Zakona o tržištu kapitała o padu ispod propisanog praga od 75% glasačkih prava u izdavatelju dionica,
čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv u članku 709. st.1. i st. 3. Zakona o tržištu kapitała („Narodne novine” 65/18, 17/20, 83/21 i 151/22);
3. okrivljenik MĆ, kao član uprave izdavatelja ZVEČEVO d.d. Požega, Ulica kralja Zvonimira 1, tj. osoba koja obavlja rukovoditeljske dužnosti u smislu Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ, nije u roku propisanom odredbom članka 19. stavka 1. navedene Uredbe, odmah, a najkasnije u roku od tri radna dana od dana transakcije, do 23. kolovoza 2023., kao zadnjeg dana roka iz navedenog članka, obavijestio i izdavatelja ZVEČEVO d.d., Požega, Ulica kralja Zvonimira 1 i Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usługa, Zagreb, Franje Račkoga 6, o transakciji dionicama navedenog izdavatelja izvršenoj za vlastiti račun na temelju Ugovora o kupoprodaji dionica zaključenog izvan uređenog tržišta **.**.2023. s TĆ iz [adresa], provedenog 14. prosinca 2023. (upisom dionica na račun stjecatelja MĆ koji se vodi kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva), kojim je okrivljenik MĆ stekao 3.178 dionica izdavatelja ZVEČEVO d.d. po cijeni od ukupno 146.000,00 EUR-a, a kojom transakcijom je dosegnuo iznos od 5.000 EUR-a u 2023. godini,
dakle, okrivljenik kao fizička osoba nije u składu s odredbama članka 19. stavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ) obavijestio izdavatelja (u smislu članka 3. stavka 1. točke 21. navedene Uredbe) i Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga, o transakciji izvršenoj za vlastiti račun kojom je dosegnuo iznos propisan stavkom 8. članka 19. navedene Uredbe,
čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv u članku 716. stavku 2. točki 2. Zakona o tržištu kapitala („Narodne novine” 65/18, 17/20, 83/21 i 151/22);
4. okrivljenik MĆ, kao član uprave izdavatelja ZVEČEVO d.d. Požega, Ulica kralja Zvonimira 1 tj. osoba koja obavlja rukovoditeljske dužnosti u smislu Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ, nije u roku propisanom odredbom članka 19. stavka 1. navedene Uredbe, odmah, a najkasnije roku od tri radna dana od dana transakcije, do 14. prosinca 2023., kao zadnjeg dana roka iz navedenog članka, obavijestio i izdavatelja ZVEČEVO d.d., Požega, Ulica kralja Zvonimira 1 i Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga, Zagrebu, F nje Račkoga 6, o transakciji dionicama navedenog izdavatelja izvršenoj za vlastiti račun, na temelju Ugovora o kupoprodaji dionica zaključenog izvan uređenog tržišta **.**.2023. sa AĆ iz [adresa], provedenog 14. prosinca 20ž3. (upisom dionica na račun MĆ kao stjecatelja koji se vodi kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva), kojim je okrivljenik MĆ stekao dodatnih 16.422 dionica izdavatelja ZVEČEVO d.d. po cijeni od ukupno 197.064,00 EUR-a, a kojom transakcijom je dosegnuo iznos od 5.000 EUR-a u 2023. godini,
dakle, kao fizička osoba nije u skladu s odredbama članka 19. stavka 1. Uredbe (EU) br. 5 6/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ, obavijestio izdavatelja (u smislu članka 3. stavka 1. točke 21. navedene Uredbe) i Hrvatsku agenciju za nadzor financijski usluga, o transakciji izvršenoj za vlastiti račun kojom je dosegnuo iznos propisan stavkom . članka 19. navedene Uredbe,
čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv u članku 716. stavku 2. točki 2. Zakona o tržištu kapitala („Narodne novine” 65/18, 17/20, 83/21 i 151/22).
pa mu se, na temelju istih članaka istog propisa utvrđuju
za djelo pod 1), primjenom čl.37.Prekršajnog zakona, novčana kazna od 5.000,00 (slovima: pet tisuća) eura
za djelo pod 2), na temelju čl.38.st.2.toč.2. Prekršajnog zakona oslobađa se od kazne
za djelo pod 3), primjenom čl.37. Prekršajnog zakona, novčana kazna od 5.500,00 (slovima: pet tisuća petsto) eura
za djelo pod 4), primjenom čl.37. Prekršajnog zakona, novčana kazna od 5.500 (slovima: pet tisuća petsto) eura
Na temelju čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se izriče ukupna novčana kazna od 16.000,00 (slovima: šesnaest tisuća) eura
II. Na temelju odredbe članka 33.stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca) od dana pravomoćnosti ove presude, a ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
Novčanu kaznu ili dvotrećinsku novčanu kaznu okrivljenik je obvezan platiti u korist Državnog proračuna odabirući odgovarajuću od priloženih uplatnica, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
III. Na temelju odredbe članka 139.stavka 3., u vezi članka 138.stavka 3.točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 (slovima: sto pedeset) eura, u korist Državnog proračuna prema priloženoj uplatnici, u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152.stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga Klasa: 997-02/24-07/02, Urbroj: 326-01-23-24-4 pod brojem podnijela je 03. listopada 2024. optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Okrivljenik je u svojoj obrani potvrdio činjenične navode optužnog akta za sva djela prekršaja, ali je naveo da se smatra krivim samo za djelo prekršaja opisano pod točkom 2) presude.
3. U odnosu na djelo prekršaja opisano pod točkom 1) izreke presude, naveo je da je u trenutku potpisivanja njegovog ugovora o kupnji dionica s AĆ, bio u pregovorima s društvom Flexway Adriatic d.o.o. o prodaji većinskog paketa dionica Zvečeva. U samom ugovoru o kupnji dionica, upravo zbog pregovora s društvom Flexway Adriatic d.o.o., ugovorio je da će cijena koju plaća prodavatelju (VĆ) odgovarati cijeni koju dogovori s kupcem društvom Flexway Adriatic d.o.o. Istakao je da, slijedom toga, dotičnom transakcijom nije ništa zaradio, a niti je to bila svrha te transakcije. U tom trenutku nije imao željeni većinski paket dionica , već je imao više od 73% dionica prije dotične transakcije, te nije prelazio prag od 75% i zato je ušao u dotičnu transakciju. Pregovori s društvom Flexway Adriatjc d.o.o. o kupnji njegovog paketa dionica Zvečeva imali su oznaku tajnosti te su odlukom Zvečeva sve s tim povezane informacije bile povlaštene informacije, čija se objava, odlukom Zvečeva, odgodila (do okončanja pregovora) sukladno pravilima za odgodu objave povlaštenih informacija. To znači da su informacije o namjerama društva Flexway Adriatic d.o.o. kao i o ponuđenoj cijeni po dionici Zvečeva, trebale ostati tajne (sve do same provedbe transakcije i njene objave na burzi, HANA i slično). Smatra da u slučaju da je pravovremeno obavijestio javnost da je kupio dodatni manji paket dionica Zvečeva, i time povećao svoj udio, tada bih bio dužan izvijestiti javnost i o svim detaljima tog ugovora, te bi otvorio pitanje o cijeni koju plaća za dionicu Zvečeva - a koja je dogovorena na način da ne ostvari nikakvu korist (iz kasnije prodaje društvu Flexway Adriatic d.o.o.) a za što ne bih imao odgovor bez da povrijedi obvezu čuvanja povlaštene informacije. Iz tog razloga, u tom trenutku ,nije mogao dati traženu razinu informacija o kupnji dodatnog manjeg paketa dionica Zvečeva te prelasku praga od 75% bez da istovremeno ne povrijedi odluku Zvečeva o odgodi objave povlaštene informacije. Znači razlog zašto ovu transakciju nije pravovremeno objavio jest da ne ugrozi pregovore s društvom Flexway Adriatic d.o.o. jer bi njegova objava išla upravo suprotno odluci Zvečeva da se sve informacije o toj transakciji smatraju povlaštenom informacijom, čija objava se odgađa do potpisa samog kupoprodajnog ugovora. Istakao je da je smatrao da je bitnija zakonska obveza čuvanja povjerljive informacije od zakonske obveze prijave transakcije, jer je sama prijava administrativne naravi, dok je čuvanje povjerljive informacije u ovom slučaju imało puno ozbiljnijih implikacija, ne samo na njega nego i na sve dioničare Zvečeva. Napomenuo je da je društvo Flexway Adriatic d.o.o. po kupnji njegovog paketa dionica, dalo javnu ponudu svim ostalim dioničarima Zvečeva, te su stoga svi dioničari Zvečeva dobili jednako dobru, čak i bolju ponudu od njega jer je on za razliku od ostalih jamčio za brojne okolnosti kupcu te je cijenu dobio ovisno o rezultatima poslovanja i slično dok su ostali dioničari dobili 100% iznos odmah. Također je istakao kako odgodom objave ove transakcije nije nastała nikakva šteta za druge sudionike na tržištu, niti korist za njega osobno već je jedino osigurana povjerljivost do sklapanja kupoprodajnog ugovora s društvom Flexway Adriatic d.o.o., do davanja obvezujuće ponude za preuzimanje.
4. U odnosu na točku 2) naveo je da je 26. ožujka 2024. godine zaključio Ugovor o kupnji dionica s društvom Flexway Adriatic, d.o.o., te kako je navedeno u optužnom prijedlogu isti je imao odgodne učinke te dan njegova potpisa ovdje nije mjerodavan. Dana 26. ožujka 2024. godine Flexway Adriatic d.o.o. je objavio da je došlo do sklapanja Ugovora o kupnji dionica između njega kao prodavatelja i njih kao kupca i time nastanka obveze davanja ponude za preuzimanje. Znači već 26. ožujka 2024. godine javnost je imała sve informacije da je on prodao cijeli svoj paket dionica Zvečeva te da po provedbi ugovora više neće biti dioničar Zvečeva. Dana 28. ožujka 2024. godine Zvečevo također radi istu objavu da je došlo do sklapanja Ugovora o kupnji dionica između njega kao prodavatelja i društva Flexway Adriatic d.o.o. kao kupca te nastaje obveze davanja ponude za preuzimanje, te se i tom objavom ponavlja da je on prodao cijeli svoj paket dionica Zvečeva te da po provedbi ugovora više neće biti dioničar Zvečeva. Dana 19. travnja 2024. godine (petak) konačno su se ispunili uvjeti iz Ugovora o kupnji dionica s društvom Flexway Adriatic d.o.o. te su na taj dan ostvareni uvjeti za prijenos dionica Zvečeva s njega kao prodavatelja na Flexway Adriatic d.o.o. kao kupca. U tom periodu, dok traju dogovori s HANFA-om oko postupka objave za preuzimanje dionica, trgovci i špekulanti kupuju ili pokušavaju kupiti dionice Zvečeva, nadajući se da će konačna cijena biti viša od onog što oni plaćaju. Dioničari, ali i cijela javnost, cijelo to vrijeme zna da će Flexway Adriatic d.o.o. dati ponudu za preuzimanje dionica Zvečeva odnosno ponudu za kupnju svih dionica Zvečeva, samo se ne zna još cijena jer ju treba odobriti HANFA. Dana 24. travnja 2024. godine, on šalje obavijest da je pao ispod praga od 75% dionica Zvečeva, a u stvarnosti da zapravo nemam više dionica Zvečeva što već cijela javnost zna od 26. ožujka 2024. godine. Okrivjenik je istakao da okolnost da on nema 75% dionica Zvečeva odnosno da nema uopće više dionica Zvečeva je ovdje nebitna pošto javnost već od 26. ožujka 2024. godine sve to zna i to zbog ranijih objava te zbog nastanka obveze davanja ponude za preuzimanje. Posebno je napomenuo da je ovdje objava stroga formalnost , a za koju HANFA smatra da je zakasnio 1 dan i koja, po njegovom mišljenju, ima smisla kada netko padne ispod praga 75%, ali ostaje većinski dioničar, pa je to jedini način da se javnost osvijesti da je većinski dioničar krenuo u prodaju svojih dionica. Ali ovdje sve to nije bilo bitno jer javnost ,u tom trenutku, već preko 30 dana zna da je on svoj cijeli paket dionica prodao kao i da će novi vlasnik dati svima ponudu za preuzimanje. HANFA koja tvrdi da je dotičnom jednodnevnom kašnjenju cijena dionica Zvečeva porasla i da su postojeći dioničari prodavali ne znajući da on više nema 75% dionica je nestvarna, jer svi dioničari već od 26. ožujka 2024. godine znaju da on nema odnosno da neće više imati niti jednu dionicu Zvečeva. Razlog zašto cijena raste su špekulanti koji znaju da ide ponuda za preuzimanje i nadaju se da će konačna cijena biti veća od onog što oni plaćaju, a dioničari prodaju jer su tako odlučili, ne žele čekati ponudu za preuzimanje. Naveo je da je njegov položaj u tom trenutku nebitan, te da je cijena dionice Zvečeva nakon što je dana 24. travnja 2024. godine poslao obavijest da je pao ispod praga od 75% dionica Zvečeva rasla i dalje! Razlog je bio očekivanje ponude za preuzimanje gdje se rast nastavio sve dok HANFA nije odobrila davanje ponude za preuzimanje. Samo tržište je bilo aktivno od dana 26. ožujka 2024. godine kada je Flexway Adriatic d.o.o. objavio da mu je nastała obveza davanja ponude za preuzimanje što znači da štete zbog mog jednodnevnog zakašnjenja nema.
5. U odnosu na prekršaje opisane pod točkama 3) i 4) izreke presude okrivljenik je naveo da je u trenutku obje transakcije, bio u pregovorima s društvom Flexway Adriatic d.o.o. o prodaji većinskog paketa dionica Zvečeva, što znači, da su tada sve informacije o njegovoj planiranoj prodaji dionica Zvečeva društvu Flexway Adriatic d.o.o. bile ,odlukom Zvečeva, proglašene poslovnom tajnom, povjerljivom informacijom, čija se objava ima odgoditi do konačnog potpisivanja Ugovora s društvom Flexway Adriatic d.o.o. ili do okončanja pregovora s istim kupcem. To znači da su informacije o namjerama društva Flexway Adriatic d.o.o. kao i o ponuđenoj cijeni po dionici Zvečeva, trebale ostati tajne sve do same provedbe transakcije i njene objave na burzi, HANA i slično. Istakao je da je pravovremeno obavijestio javnost o dotične dvije kupnje , a koje nisu imale bitan efekt za javnost jer i prije njih sam držao preko 70% dionica Zvečeva, dok je poslije njih držao preko 75% dionica Zvečeva, tada bih bio dužan izvijestiti javnost i o svim detaljima tih ugovora, te bi time otvorio pitanje o cijeni koju plaća za dionice Zvečeva - a koja je u oba ugovora dogovorena na način da ne ostvari nikakvu korist (iz kasnije prodaje društvu Flexway Adriatic d.o.o.), a za što ne bih imao odgovor bez da povrijedi obvezu čuvanja povlaštene informacije. Znači razlog zašto ove transakcije nije pravovremeno objavio je da ne ugrozi pregovore s društvom Flexway Adriatic d.o.o. Istakao je da bi njegove objave išle upravo suprotno odluci Zvečeva da se sve informacije o toj transakciji smatraju povlaštenom informacijom, čija objava se odgađa do potpisa samog kupoprodajnog ugovora. što znači da je smatrao da je bitnija zakonska obveza čuvanja povjerljive informacije od zakonske obveze prijave transakcije. Sama prijava je ovdje administrativne naravi, dok je čuvanje povjerljive informacije ovdje imało puno ozbiljnijih implikacija, ne samo na njega nego i na sve dioničare Zvečeva.
6. Ovlašteni tužitelj u podnesku od 25. ožujka 2025. godine navodi da se predmetnim optužnim aktom (točkom 1. i 2.) okrivljenik tereti radi propuštanja obavještavanja HANFA-e i izdavatelja - društvo Zvečevo d.d. (dalje u tekstu: izdavatelj ili Zvečevo), o stjecanju (točka 1.) i otpuštanju (točka 2.) dionica izdavatelja, kojima je prešao iznad, a potom pao ispod, praga od 75% u izdavatelju i to u roku propisanom Zakonom. S obzirom da nakon dostave navedene obavijesti, izdavatelj dostavljene informacije objavljuje, čime ih čini dostupnima javnosti, na taj način javnost dobiva pravodobnu informaciju o vlasničkoj strukturi u društvu, o odnosu snaga unutar društva te potencijalnom preuzimanju društva. Kako te informacije služe javnosti za donošenje investicijskih odluka, odnosno odluka o stjecanju, otuđivanju ili držanju dionica društva, iznimno je bitno da budu pravodobno i potpuno objavljene.
6.1. Za razliku od prethodnih točaka, točkom 3. i 4. istog optužnog akta, okrivljenik se tereti zbog toga što, kao rukovoditelj u društvu Zvečevo dd., nije u propisanom roku obavijestio HANFA-u i izdavatelja o izvršenim transakcijama iznad propisanog iznosa. Ova obveza predstavlja preventivnu mjeru protiv zlouporabe tržišta, posebno trgovanja na temelju povlaštenih informacija. Pojednostavljeno, kad neki rukovoditelj (član uprave i sl.) ima obvezu javno objaviti da je stekao ili otuđio dionice izdavatelja, onda je teže prikriti da je to učinio eventualno znajući za povlaštenu informaciju (koja nije objavljena). Okrivljenik u svojoj obrani ne spori počinjenje djela na način kako je opisano predmetnim optužnim aktom, već isključivo navodi razloge za takvo svoje postupanje. S tim u vezi HANFA navodi da su izneseni argumenti okrivljenika irelevantni za njegovu prekršajnu odgovornost, s obzirom da je riječ o kogentnim odredbama koje obvezuju nastupom Zakonom propisanih uvjeta te da se nikakvim vanjskim okolnostima, obveznici ne mogu osloboditi obveze postupanja po istima.
6.2. Tužitelj je istakao da vezano za točku 1. optužnog akta, okrivljenik navodi da je svjesno propustio u propisanom roku dostaviti izdavatelju i HANFA-i obavijest o prelasku propisanog pa ga od 75% glasačkih prava u izdavatelju, za što se tereti navedenom točkom. Okrivljenik je prema tim navodima procijenio da je „većeg značaja" povjerljivost informacija iz poslovnog odnosa koji je bio u tijeku između njega i treće strane - društva Flexway Adriatic d.o.o., o prodaji dionica navedenom društvu, nego zakonska obveza obavještavanja, radi kojeg je „bio spreman" na kršenje inkriminirane odredbe ZTK. Ne razlikujući povjerljive od povlaštenih informacija te ne razlikujući obvezu objave povlaštenih informacija u odnosu na objavu informacija o prelasku praga od 75% glasačkih prava i stjecanju dionica u svojstvu rukovoditelja, okrivljenik dalje objašnjava kako je sve informacije iz navedenog poslovnog odnosa, Zvečevo proglasilo povlaštenim informacijama, čiju objavu je isto odgodilo vlastitom odlukom. Iz toga okrivljenik zaključuje da bi dostavom obavijesti, odnosno objavom svog prelaska praga od 75 % u izdavatelju, povrijedio odluku izdavatelja o odgodi objave povlaštene informacije. HANFA opetovana ističe da okolnosti na koje se okrivljenik poziva ne mogu istoga osloboditi obveze postupanja po kogentnim Zakonskim odredbama, niti prekršajne odgovornosti zbog njihova propuštanja.
6.3. Prvo, informacija o prelasku odgovarajućeg praga glasačkih prava u smislu ZTK ili o stjecanju dionica od strane rukovoditelja u smislu Uredbe o zlouporabi tržišta, može biti ujedno i povlaštena informacija, ako udovoljava uvjetima iz Uredbe o zlouporabi tržišta. Međutim, ne postoji uporište u ZTK ili Uredbi, da onaj tko prijeđe, dosegne ili padne ispod odgovarajućeg prava glasa ili kao rukovoditelj stekne ili otuđi dionice odnosnog izdavatelja, o tome ne obavijesti izdavatelja i HANFAu zakonom ili EU uredbom propisanom roku. Isto tako, ne postoji mogućnost da izdavatelj odgodi objavu te informacije, čak i kad je riječ o informaciji koja ima svojstvo povlaštene informacije. Ovo stoga što je riječ o zasebnim vrstama obveza obavještavanja, prema posebnim zakonskim propisima, za koje nema mogućnosti prekoračenja roka kako je propisano tim odredbama.
6.4. Drugo, informacije o prelasku i padu ispod praga od 75%, kao i o stjecanju dionica od strane okrivljenika kao rukovoditelja nisu povlaštene informacije kako to okrivljenik ističe u svojoj obrani, jer razumni ulagatelj (u smislu Uredbe o zlouporabi tržišta) ne bi mogao zaključiti samo iz tih informacija da će okrivljenik kao stjecatelj prodati svoje dionice trećoj osobi.
6.5. Treće i najvažnije, okrivljenik kao adresat izvršenja obveze obavještavanja izdavatelja o prelasku i padu ispod praga od 75% prava glasa (u smislu ZTK) te kao adresat izvršenja obavještavanja izdavatelja o stjecanju dionica u svojstvu rukovoditelja (u smislu Uredbe o zlouporabi tržišta), nije imao pravne mogućnosti da ne izvrši ove obveze. On je ove obveze morao izvršiti u svakom slučaju u smislu relevantnih propisa, a teoretsku mogućnost odgode objavljivanja (da kojim slučajem postoji mogućnost da se objavljivanje istih odgodi u smislu Uredbe o zlouporabi tržišta, a za to nije bilo mogućnosti) ili objavljivanja uopće (da kojim slučajem jest riječ o povlaštenih informacija, a nije), mogao je imati isključivo izdavatelj, a ne okrivljenik.
6.6. Okrivljenik nije adresat obveze objavljivanja, već obavještavanja izdavatelja. Izdavatelj objavljuje ili eventualno odgađa objavljivanje ako za to postoje zakonske pretpostavke. Drugim riječima, dostavom izdavatelju i Hanfi informacije o prelasku propisanog praga, okrivljenik bi izvršio svoju zakonsku obvezu obavještavanja, ali nikako ne bi povrijedio odluku o odgodi povlaštene informacije. Tu mogućnost ima samo izdavatelji. Radnjom obavještavanja informacija bi samo bila dostavljena izdavatelju, ali ne još i obavljena. Ako bi nakon dostave takve obavijesti izdavatelj propustio objaviti tu informaciju iz kojekakvih (ali neosnovanih) razloga, odgovornost za taj propust bi bila na izdavatelju, a ne na okrivljeniku
6.7. Neosnovan je i daljnji zaključak okrivljenika da je opisanim propuštanjem tobože „zaštitio" zakonsku obvezu očuvanja povjerljive informacije. Ovlašteni tužitelj napominje da su informacije iz ranije navedenog poslovnog odnosa proglašene tajnima na temelju ugovornog odnosa, a ne zakonske obveze, kako to pogrešno nastoji prikazati okrivljenik. Stoga je neosnovan argument okrivljenika da mu je cilj bio zaštita nekog „višeg cilja". Kao što je ranije navedeno smisao pravovremene objave informacija o promjenama u postotku glasačkih prava, je zaštita ulagatelja, omogućujući im jednake uvjete na način da im se pravovremeno učine dostupne relevantne informacije. Drugim riječima da svima na tržištu bude omogućeno „igrati" po istim pravilima". Jasno je stoga da u konkretnom slučaju nije riječ o pukoj administrativnoj radnji, kako te neosnovano nastoji prikazati okrivljenik. Onemogućavanjem objave predmetne informacije, okrivljenik je javnost uskratio za relevantnu informaciju te time njihov interes podredio vlastitim interesima, svjesno kršeći inkriminirane odredbe Zakona.
6.8. Nadalje, točkom 2. predmetne pisane obrane okrivljenik iznosi argumente kojima nastoji otkloniti svoju prekršajnu odgovornost za djelo inkriminirano pod istom točkom optužnog akta, a koje se sastoji od propuštanja obavještavanja o padu ispod praga od 75% glasačkih prava u izdavatelju. S tim u vezi okrivljenik navodi radnje poduzimane po drugim subjektima, a koje nisu ni u kakvoj vezi s njegovom zakonom propisanom obvezom, niti njihovo poduzimanje oslobađa okrivljenika obveze postupanja. Pa tako okrivljenik ističe da je ugovor o kupnji dionica sa društvom Flexway Adriatic d.o.o. zaključen 26. ožujka 2024. te da je navedeno društvo objavilo informaciju o navedenom ugovoru i nastanku obveze davanja ponude za preuzimanje. Nakon toga da je iste te informacije objavio i izdavatelj (dana 28. ožujka), a iz kojih objava da je bilo jasno da okrivljenik više neće biti dioničar izdavatelja. Kako je javnost imala sve informacije vezane za navedeni poslovni odnos, to okrivljenik navodi da niti njegova Zakonom propisana obveza obavještavanja (o padu ispod praga od 75% glasačkih prava u izdavatelju), više nije bila aktualna. Stoga okrivljenik zaključuje da je objava informacije o kojoj je isti propustio obavijestit izdavatelja i Hanfu, čista formalnost te da je besmisleno inzistirati na njoj. S tim u vezi okrivljenik spominje, a ovlašteni tužitelj dodatno pojašnjava da je spominjani Ugovor o kupnji dionica između okrivljenika i društva Flexway Adriatic d.o.o., zaključen 26. ožujka 2024. ali uz odgodne učinke. Naime, isti je bio zaključen uz ispunjenje određenih uvjeta koji su se tek trebali ostvariti da bi se prijenos dionica dogovoren kupoprodajnim ugovorom izvršio, a čijim izvršenjem je nastala obveza obavještavanja. Da se navedeni uvjeti kojim slučajem nisu ispunili, ne bi došlo ni do prijenosa dionica pa niti obveze obavještavanja. Dakle, javnost je objavom informacije o zaključenju navedenog ugovora, odnosno stjecanju treće strane , društva Flexway Adriatic d.o.o., a koje spominje okrivljenik, dobila samo informaciju o njegovom postojanju i namjerama stranaka, ali ne i informacije o ispunjenju ugovora, ni izvršenom prijenosu na stjecatelja pa niti padu okrivljenika ispod praga od 75 % glasačkih prava u izdavatelju. Pored navedenog, točkom 1. predmetnog optužnog akta okrivljenik se tereti radi propuštanja obavještava ja o prelasku praga od 75% glasačkih prava, a koju obvezu je trebao ispuniti do 13. prosinca 2023. godine. Kako je navedenu obvezu okrivljenik ispunio sa zakašnjenjem tek 8. travnja 2024., javnosti je objavljena informacija o zaključenju kupoprodajnog ugovora sa društvom Flexway Adriatic d.o.o., dana 26. ožujka 2024., odnosno prije informacije o prelasku praga. Opisanim postupanjem javnost je dobila nepotpune i zbunjujuće informacije o navedenim poslovnim događajima.
6.9. Okrivljenik dalje navodi kako nema štete radi njegova kašnjenja, svjesno zanemarujući činjenicu da su striktni zakonski rokovi propisani upravo s ciljem pravodobnog informiranja javnosti o informacijama koje su bitne za donošenje njihove odluke o ulaganju ili raspolaganju vlastitim sredstvima. Naime, javnosti je 26. ožujka 2024. objavljena informacija o zaključenju Ugovora o kupnji dionica između okrivljenika i treće strane te nastanku obveze za preuzimanje društva. „Međutim, javnost tek 8. travnja 2024. dobiva informaciju u prelasku okrivljenika praga od 75% glasačkih prava u izdavatelju (koja prava je prenio Ugovorom o kupnji na treću stranu), premda je navedeni događaj nastao ranije te je o istom javnost trebala biti obaviještena još 13. prosinca 2023. godine. Dana 24. travnja 2024., javnost dobiva informaciju o padu okrivljenika ispod praga od 76% glasačkih prava u izdavatelju. Drugim riječima javnost dobiva informacije o kupnji treće strane, a time i prodaji okrivljenika njegovih dionica (75% dionica), bez da je prethodno informirana o ranijem stjecanju okrivljenika dodatnih dionica kojima doseže tih 75% dionica. Činjenica da je javnost dobila nepotpunu informaciju i to sa zakašnjenjem nakon objave informacije o poslovnom događaju koji je slijedio nakon zakašnjele informacije, govori o netransparentosti okrivljenika, ali i učinku koji je tako zbunjujućim objavama izazvala ili, u najmanju ruku mogla izazvati kod javnosti, a kojoj su te informacije namijenjene jer utječu na donošenje njihovih odluka o ulaganju. Jasno je stoga da nije riječ o pukoj administrativnoj radnji obavještavanja, odnosno nepotrebnoj formalnosti, kako implicira okrivljenik, zbog čega kašnjenje u objavi bez obzira sastojalo se o četiri mjeseca ili jednog dana, nema posljedica.
6.10. Nadalje, točkom 3. i 4. predmetne pisane obrane ponavljaju se argumenti iz prethodnih točaka, pritom potpuno zanemarujući činjenica da se obveza obavještavanja o prelasku ili padu ispod praga glasačkih prava iz točke 1. i 2. optužnog prijedloga, prema svom smislu razlikuje od obveze obavještavanja transakcijama rukovoditelja iz točke 3. i 4. navedenog prijedloga.
6.11. Stoga su neosnovani i argumenti koje okrivljenik ovdje ponavlja, nastojeći otkloniti svoju prekršajnu odgovornost. Naime, okolnost da je izdavatelj odlučio odgoditi objavu povlaštenih informacija o potencijalnom stjecanju trećeg društva i cijeni stjecanja, ne utječe na obvezu okrivljenika da kao rukovoditelj obavijesti o transakcijama dionicama navedenog izdavatelja izvršenima za vlastiti račun. Osoba koja u izdavatelju obavlja rukovoditeljsku dužnost i dostupne su joj takve informacije, može imati nepravednu prednost i korist na temelju tih informacija, zaključujući transakcije u skladu s tim informacijama za vlastiti račun, iako te informacije nisu javno objavljene. Stoga transparentnost koja se takvim objavama želi postići, predstavlja preventivnu mjeru, ali i svojevrsnu kontrolu u pogledu postupanja s informacijama koje su po prirodi rukovoditeljske funkcije dostupne pojedinim osobama, protiv zlouporabe tržišta, posebno trgovanja na temelju povlaštenih informacija. Vrijedno je za napomenuti da je u konkretnom slučaju riječ o likvidnoj dionici. Slijedom svega navedenog, nesporno je da okrivljenik nije postupio po svojim obvezama iz članka 487. stavka 1. Zakona o tržištu kapitala („Narodne novine” 65/18, 17/20, 83/21 i 151/22) te članka 19. stavka 1. Uredbe o zlouporabi tržišta, a da razlozi tih ne postupanja istoga ne oslobađaju njegove prekršajne odgovornosti.
7. Iz dodatnog očitovanja okrivljenika od 29. svibnja 2025. proizlazi da u cilju brzog i efikasnog rješavanja ovog predmeta, pokušao sklopiti nagodbu s HANFA-om, no da je obaviješten od HANFA-e da zbog ispunjenja njenih ciljeva prema europskom tijelu (ESMA), HANFA ima vrlo ograničene mogućnosti za dogovor. Stoga nagodba nije bila postignuta, no okrivljenik smatra da bi, u konkretnom slučaju, svrsishodno prvenstveno bilo utvrditi može li se okrivljenik kao dioničar izdavatelja (ZVEČEVA d.d.) te okrivljenik kao osoba koja je obavljala rukovoditeljske dužnosti izdavatelja (ZVEČEVA d.d.) osloniti na iznimku predviđenu za samog izdavatelja (ZVEČEVO d.d.), a koja je predviđena Uredbom o zlouporabi tržišta br. 596/2014? Ako je izdavatelj (ZVEČEVO d.d.) zbog svoje odluke o odgodi objave povlaštene informacije bio privremeno oslobođen svojih obveza objava, može li i okrivljenik zbog iste okolnosti biti privremeno oslobođen svojih obveza objava? To posebice uzimajući u obzir da bi eventualna pravodobna objava okrivljenika značila da bi bilo povrijeđeno pravo izdavatelja (ZVEČEVO d.d.) na odgodu objave povlaštenih informacija. Okrivljenik smatra da bi svaka ovdje sporna objava okrivljenika ,na kojoj HANFA inzistira u svom optužnom prijedlog, u sebi uključila objavu povlaštene informacije izdavatelja (ZVECEVA d.d.), te time išla protiv odluke i prava izdavatelja (ZVEČEVA d.d.) na odgodi objave takve informacije.
7.1. Okrivljenik navodi da je nesporno da je bio u obvezi izvršiti objave na koje se HANFA u svom optužnom prijedlogu poziva, te je nesporno da ih je okrivljenik i objavio, ali ne u propisanim rokovima. Sporno je jedino je li se okrivljenik obuhvaćen pravom izdavatelja na odgodu objave povlaštenih informacija odnosno je Ii pravo izdavatelja na odgodu povlaštene informacije snažnije od obveze okrivljenika na objavu provedenih transakcija. U slučaju da se ustvrdi da se okrivljenik ima pravo pozvati na zakonsku iznimku na koju se pozvao i sam izdavatelj (ZVEČEVO d.d.) odnosno da iznimka predviđena u korist izdavatelja (ZVEČEVO d.d.) ujedno obuhvaća i ove odjave okrivljenika, to bi značilo da okrivljenik nije počinio prekršaj naveden u točci 1. optužnog prijedloga (propust pravodobne obavijesti o prelasku praga od 75% dionica izdavatelja), zatim da okrivljenik nije počinio prekršaj naveden u točci 3. optužnog prijedloga (propust pravodobne obavijesti o stjecanju dionica od prodavatelja NĆ) te da okrivljenik nije počinio prekršaj naveden u točci 4. optužnog prijedloga (propust pravodobne obavijesti o stjecanju dionica od prodavatelja llije AĆ). HANFA u svom dopisu od ožujka 2025. godine navodi da iako je izdavatelj (ZVECEVO d.d.) donijelo odluku da se sve informacije o pregovorima izdavatelja (ZVEČEVO d.d.) i društva Flexway Adriatic d.o.o. smatraju povlaštenim informacijama, te iako je izdavatelj (ZVEČEVO d.d.) donijelo odluku o odgodi objave dotičnih povlaštenih informacija isto nije bilo od utjecaja na obvezu okrivljenika da prijavi stjecanje dionica izdavatelj (ZVEČEVO d.d.) jer da su to dvije odvojene, nepovezane stvari. U tom smislu, ukazuju slijedeće: Obaveza prijave transakcije okrivljenika od prelaska praga od 75% dionica predviđena je člankom 482. Zakona o tržištu kapitala koji kaže da svaka fizička osoba ili pravni subjekt koji neposredno ili posredno dosegne, prijeđe ili padne ispod praga od 5%, 10%, 215%, 20%, 25%, 30%, 50% i 75% glasačkih prava u izdavatelju dionica obvezan je o takvom dosezanju , prelasku ili padu ispod praga glasačkih prava dostaviti izdavatelju i Agenciji istodobno obavijest u sadržaju i članka 486. ovog Zakona i u roku iz članka 487.ovog Zakona. Članak 486. Zakona o tržištu kapitala kaže da obavijest mora sadržavati i podatak o ispravi kojom se doseže dotičan prag. Takva isprava znači dotični kupoprodajni ugovor koji u sebi ujedno sadrži i cijenu po kojoj su kupljene dotične dionice. Obveza prijave transakcije predviđena člankom 19. Uredbe o zlouporabi tržišta br. 596/2014, koji kaže da osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti te osobe koje su s njima usko povezane obavješćuju izdavatelja i nadležno tijelo ... o svakoj transakciji izvršenoj za vlastiti račun koja se odnosi na dionice ili dužničke financijske instrumente navedenog izdavatelja. Takve obavijesti šalju se odmah, a najkasnije tri radna dana od dana transakcije. Obavijest o transakcijama treba sadržavati između ostalog cijenu i volumen transakcije ili transakcija. Uredba br. 596/2014l, u članku 17.st. (4) predviđa pravo izdavatelja (ZVEČEVO d.d.) da može, na vlastitu odgovornost, odgoditi objavljivanje javnosti povlaštenih informacija, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: (a) trenutačno objavljivanje vjerojatno bi narušilo legitimne interese izdavatelja, (b) odgoda objave vjerojatno ne bi obmanula javnost i (c) izdavatelj je u stanju osigurati povjerljivost tih informacija. Izdavatelj (ZVEČEVO d.d.) donio je odluku da se sve informacije o pregovorima okrivljenika i društva Flexway Adriatic d.o.o., a koje mogu dovesti do obveze davanje ponude za preuzimanje dionica izdavatelja, smatraju povlaštenim informacijama te odluke kojima se odgađa objava tih povlaštenih informacija do trenutka završetka te transakcije odnosno do propasti pregovora. Znači povlaštena informacija se ticala i bazirala upravo na pregovorima okrivljenika kao pojedinačnog najvećeg dioničara izdavatelja (ZVEČEVA d.d.) s potencijalnim kupcem. Bitno je na napomenuti da to nisu bili pregovori izdavatelja (ZVEČEVA d.d.) s potencijalnim kupcem, već pregovori okrivljenika s potencijalnim kupcem. Pravo na odgodu i objave povlaštenih informacija treba se tumačiti u skladu s duhom Uredbe broj 596/2014. Tumačenje HANFE da ono daje isključivo pravo izdavatelju (ZVEČEVU d.d.) da odgodi svoje objave je u ovom slučaju krivo zbog očito specifične situacije. Situacije u kojoj okrivljenik pregovara s kupcem, a ne izdavatelj (ZVEČEVO d.d.). U kojoj neovisno o tome što su stranke pregovora okrivljenik i potencijalni kupac (ne i izdavatelj), zbog toga što ta transakcija u slučaju realizacije stvara mogućnost davanja ponude za preuzimanje, ujedno postaje informacijom koja je bitna za sve dioničare izdavatelja (ZVEČEVO d.d.) – time i povlaštenom informacijom izdavatelja. U tom smislu ukazujemo da je 23. listopada 2024. godine usvojena Uredba (EU) 2024/2809, a koja mijenja Uredbu o zlouporabi tržišta na način da u svom članku 2. točci 6. kaže da se mijenja članak 17. Uredbe o zlouporabi tržišta tako da sada glasi: "Izdavatelj obavješćuje javnost što je prije moguće o povlaštenim informacijama koje se izravno odnose na tog izdavatelja. Taj se zahtjev ne primjenjuje na povlaštene informacije povezane s međukoracima u dugotrajnom procesu iz članka 7. stavaka 2. i 3. ako su ti koraci povezani s uzrokovanjem ili dovođenjem do određenih okolnosti ili određenog događaja. U dugotrajnom procesu potrebno je objaviti samo konačne okolnosti ili konačni događaj, što je prije moguće nakon njihova nastupanja".
Okrivljenik smatra da je intencija zakonodavca tumačiti odredbe Uredbe o zloporabi tržišta na način da se odgoda objave odnosi ne samo na informaciju o konačnoj transakciji nego i na sve korake u dugotrajnom procesu, uključujući i pripremne i međukorake. Istriče da upravo u konkretnom slučaju izdavatelj (ZVEČEVO d.d ) donosi odluku da su sve informacije o pregovorima okrivljenika i društva Flexway Adriatic d.o.o. smatraju povlaštenim informacijama. Okrivljenik za potrebe pripreme za tu transakciju ulazi u dvije transakcije kojima kupuje dodatne pakete dionica izdavatelja, te u tim koracima ugovara cijenu za koju se nada da će biti konačno dogovorena s kupcem za cijeli paket. Samim time cijena u tim pojedinačnim ugovorima i njeno objašnjenje su vezani za pregovore okrivljenika s društvom Flexway Adriatic d.o.o. te jednako tako čine onda dio povlaštene informacije, za koju, po mišljenju okrivljenika, postoji zakonska iznimka od pravovremene objave. Efekt eventualnih pravovremenih objava prouzrokovao bi problem na tržištu jer okrivljenik je kao najveći pojedinačni dioničar te kao rukovodeća osoba izdavatelja (ZVEČEVO d.d.) kupovao dionice u te dvije transakcije po cijenama koje su višestruko prelazile tadašnju tržišnu vrijednost. Da su obavijesti okrivljenika na kojima HANFA u svom optužnom prijedlogu inzistira učinjene u trenutku u koji HANFA drži da je pravovremen, HANFA bi odmah zatražila očitovanje od okrivljenika i izdavatelja (ZVEČEVA d.d.) o okolnostima zašto okrivljenik plaća višestruko višu cijenu po dionici od izdavatelja od trenutne tržišne. Nadalje, da je okrivljenik uredno prijavio dvije dotične transakcije, HANFA bi iste javno objavila uključujući broj kupljenih dionica i cijene. Kako su ugovorene cijene višestruko više od tadašnjih tržišnih, HANFA bi hitno tražila od okrivljenika očitovanje o cijeni , odnosno, zašto MĆ kao predsjednik uprave Zvečeva plaća cijenu puno veću od aktualne tržišne, što on zna više od tržišta da tako postupa? A razlog za isto su bili razgovori i pregovori s društvom Flexway Adriatic d.o.o., okolnost koja je bila povlaštena informacija i za koju je izdavatelj (ZVEČEVO d.d.) donio zakonitu odluku o odgodi objave. U tom trenutku jedino okrivljenik zna i zašto uopće kupuje dotične dionice, a to je da bi uspio osigurati uvjete da društvo Flexway Adriatic d.o.o. da ponudu za kupnju dionica izdavatelja (ZVEČEVA d.d.). Što sve znači da jedno nije mogło bez drugoga. Riječ je o jednoj jedinstvenoj transakciji odnosno o prethodnim radnjama koje su završile transakcijom, prodajom dionica izdavatelja (ZVEČEVA d.d.) društvu Flexway Adriatic d.o.o. Dakle, okrivljenik smatra da bi svaka ranija objava povrijedila i pravo izdavatelja (ZVEČEVO d.d.) na odgodu objave povlaštene informacije, te da su obavijesti okrivljenika na kojima HANFA u svom optužnom prijedlogu inzistira učinjene u trenutku u koji HANFA drži da je pravovremen, rezultat bi bio da u javnost prerano uzađe informacija o pregovorima s društvom Flexway Adriatic d.o.o., odnosno informacija koja je bila povlaštena i čija objava je bila odgođena, a čime bi cijela transakcija bila dovedena u pitanje, te bi javnost bila krivo obavješten i mogla bi pomisliti da je transakcija s društvom Flexway Adriatic d.o.o. dogovorena stvar, a to je tada bilo jako daleko od istine. S tom krivom informacijom bi javnost krenula kupovati dionice izdavatelja, a transakcija tada niti je bila potpisana niti izgledna, samo moguća, te da do nje nije konačno došlo, kupcima bi nastala nenadoknadiva šteta. Flexway Adriatic d.o.o. nije htio dati ponudu u slučaju da prodavatelj ne osigura najmanje 75%+1 dionicu izdavatelja, što znači da je u tom trenutku, ako je htio napraviti korake da uopće privoli kupca za kupnju dionica izdavatelja bio je prisiljen prvo kupiti dodatne pakete dionica. Znajući da se u tom trenutku nalazi u posjedu povlaštenih informacija, informacije o interesu društva Flexway Adriatic d.o.o. za dionice izdavatelja (ZVEČEVO d.d.) svjesno preplaćuje dionice i plaća onoliko koliko je tražio od društva Flexway Adriatic d.o.o. da plati njemu za njegov paket dionica. Znači tada nema nikakav drugi razlog zašto bi toliko plaćao po dionici izdavatelja niti ima bilo kakvo objašnjenje za HAHFA-u, osim da HANFA-i i javnosti objavi da je u pregovorima s društvom Fleyway Adriatic d.o.o., a što je bilo povlaštena informacija izdavatelja (ZVEČEVO d.d.). Istakao je da je konačna cijena koju je društvo Flexway Adriatic d.o.o. pristalo njemu platiti ispala niža od cijene koju je plaćao u dotične dvije transakcije, a što znači da je na dotičnoj transakciji izgubio novac, a ne zaradio. No, zaradio je novac na svom ostatku portfelja dionica i to mu je bila motivacija zašto se uopće upuštao u ove nesigurne i uvjetno rečeno preskupe kupnje dionica izdavatelja, znači zarada ovdje nije bila motiv.
7.2. Nadalje, iz očitovanja okrivljenika na Odluku Zvečeva d.d. o kategorizaciji informacije kao povlaštene informacije, te odgodi objave povlaštene informacije od 11.07.202., 11.09.2023. i 11.12.2023. proizlazi da okrivljenik smatra da su iste još jedan dokaz i potvrda razloga njegove odgode objave podataka o povlaštenoj informaciji. Zvečevo je očito donijelo odluku da se pregovori i svi podaci koji proizlaze iz pregovora okrivljenika (tadašnjeg većinskog dioničara Zvečeva) i tada potencijalnog kupca Flexway d.o.o. smatraju povlaštenom informacijom, te odlučio odgoditi objavu tih informacija. Eventualna pravodobna prijava dviju spornih transakcija okrivljenika, a koje su bile dio ukupnog dogovora s društvom Flexway Adriatic d.o.o. značila bi povredu prava Zvečeva na odgodu objave povlaštenih informacija, jer bi bile objavljene informacije koje se ne mogu opravdati bez da se objavi i okolnost pregovora Zvečeva i društva Flexway Adriatic d.o.o.
8. Osvrćući se na obranu okrivljenika i sve njegove navode, te provedeni dokazni postupak predstavnica tužitelja navela je da je provedenim postupkom nesporno utvrđeno počinjenje djela činjenično i pravno opisano predmetnim optužnim aktom.
8.1. Točkom 1. i 2. navedenog akta, okrivljenik se tereti radi propuštanja obavještavanja HANFA-e i izdavatelja - društvo Zvečevo d.d., o stjecanju (točka 1.) i otpuštanju (točka 2.) dionica izdavatelja, kojima je prešao iznad, a potom pao ispod, praga od 75% u izdavatelju, i to u roku propisanom Zakonom. Točkom 3. i 4. optužnog akta, okrivljenik se tereti zbog toga što, kao rukovoditelj u društvu Zvečevo d.d., nije u propisanom roku obavijestio HANFA-u i izdavatelja o izvršenim transakcijama iznad propisanog iznosa.
Obveze Okrivljenika u smislu čl. 482. stavka 1. Zakona o tržištu kapitala i čl. 19. st. 1. Uredbe (EU) br. 596/2014, za koje niti okrivljeniku nije sporno da su nastale, zasebne su i samostalne obveze, koje se izvršavaju u svakom slučaju kad su ispunjeni za to zakonom propisani uvjeti.
Riječ je o obvezama koje imaju različitu svrhu te kojima je zajedničko obilježje da se izvršavaju obavještavanjem izdavatelja, koji je onda dužan o istima, na propisan način, obavijestiti javnost. Nadalje, u skladu s odgovarajućom svrhom određeni su i različiti rokovi za njihovo ispunjenje. „Investicijska javnost“ je, dakle, konačni adresat ovih informacija te ona ima neotuđivo pravo na ove informacije, kako bi s različitih aspekata mogla donositi informirane odluke, o ulaganju u određene dionice izdavatelja.
Samo na opisani način, koji rezultira pravovremenim obavještavanjem javnosti, omogućava se postizanje željenih učinaka i samo na taj način postiže se svrha koju im je namijenio europski zakonodavac.
8.2. Smisao obavještavanja o prelasku, dosizanju ili padu ispod odgovarajućih pragova prava glasa je naveden u uvodnoj izjavi (19) Direktive 2004/109/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ:
„Javnost treba biti obaviještena o promjenama većinskih udjela u izdavatelju čijim se dionicama trguje na uređenom tržištu čije je sjedište u Zajednici ili koje posluje unutar Zajednice. Te informacije trebaju omogućiti ulagateljima da stječu ili otpuštaju dionice s punim znanjem o promjenama u strukturi prava glasa“
8.3. Smisao obavještavanja o transakcijama rukovoditelja naveden je u uvodnim izjavama (58) i (59) UREDBE (EU) br. 596/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta):
„(58) Veća transparentnost transakcija koje vrše osobe koje na razini izdavatelja obavljaju rukovoditeljske dužnosti, te prema potrebi osobe koje su s njima usko povezane, predstavlja preventivnu mjeru protiv zlouporabe tržišta, posebno trgovanja na temelju povlaštenih informacija. Objavljivanje barem pojedinačnih takvih transakcija također može biti izuzetno vrijedan izvor informacija ulagatelja. (…) Bez objavljivanja, tržište ne bi znalo da postoji povećana mogućnost, na primjer, značajne buduće promjene u vlasništvu dionica; (…)
(59) Obavješćivanje o transakcijama koje su provele osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti za svoj račun, ili osoba koja je s njima usko povezana, nije samo vrijedna informacija za sudionike na tržištu, već također predstavlja dodatno sredstvo kojim nadležna tijela mogu nadzirati tržišta. Obveza obavješćivanja o transakcijama ne dovodi u pitanje zabrane utvrđene u ovoj Uredbi .“
8.4. Okrivljenik u svojoj obrani ne spori počinjenje djela na način kako je opisano predmetnim optužnim aktom, već isključivo navodi razloge za takvo svoje postupanje. Između ostalog okrivljenik se poziva i na pravo izdavatelja na odgodu objave povlaštene informacije, držeći da bi se jednaka pravila valjda trebala primijeniti i na njega.
S tim u vezi HANFA navodi da su izneseni argumenti okrivljenika irelevantni za njegovu prekršajnu odgovornost, s obzirom da je riječ o kogentnim odredbama koje obvezuju nastupom Zakonom propisanih uvjeta te da se nikakvim vanjskim okolnostima, obveznici ne mogu osloboditi obveze postupanja po istima. Navodi o primjeni iznimke izdavatelja o odgodi objave, na okrivljenika, su neosnovani i bez uporišta u ZTK-u, ali i u Uredbi MAR. Naime, nesporno je da je okrivljenik bio u obvezi obavijestiti o predmetnim transakcijama. Isto tako je nesporno da isti nije imao mogućnosti odgoditi dostavu obavijesti adresatima. Opetovano se ističe da se okrivljenikova obveza sastojala od obveze obavještavanja, a ne objavljivanja predmetnih informacija, stoga je bespredmetno raspravljanje o ikakvoj odgodi obavještavanja. Bezuvjetna obveza okrivljenika (kao i svake druge pravne ili fizičke osobe) da obavijesti izdavatelja i HANFA-u, ne može se dovesti u pitanje time što bi izdavatelj proizvoljno „proglasio“ izvršenje ove obveze povlaštenom informacijom pa i u slučaju kad izdavatelj konzumira pravo na odgodu povlaštene informacije, te informacije ne smiju i ne mogu ostati uskraćene javnosti. Da postoji makar i teoretska podloga za predmetni stav okrivljenika o ovom „pravnom pitanju“, mjerodavni propisi bi predvidjeli iznimke.
8.5. U predmetnom slučaju većinski vlasnik i predsjednik uprave izdavatelja, ovdje okrivljenik je svjesno i promišljeno, odlučio ne izvršiti svoje obveze obavještavanja izdavatelja i HANFA-e, te je na taj način onemogućio izdavatelja da predmetne obavijesti i objavi, odnosno, uskratio je iste javnosti. Zbog navedenih razloga, valja utvrditi da su argumenti okrivljenika za predmetni pravni stav promašeni.
8.6. U tom smislu, proizvoljne i spekulacije okrivljenika o tome što bi se dogodilo na tržištu ili kako bi HANFA postupila da je okrivljenik izvršavao svoje obveze - potpuno su irelevantne. Nadalje, zbog istih razloga, dokazni prijedlozi koje okrivljenik navodi su izlišni, jer se istima ne utvrđuje niti jedna pravno relevantna činjenica, pa ovlašteni tužitelj predlaže da ih Naslovni sud odbije.
8.7. Pored navedenog, irelevantne su i odluke izdavatelja o povlaštenim informacijama i njihovim odgodama objave na koje se okrivljenik u cilju izbjegavanja svoje prekršajne odgovornosti, poziva. Skreće se pozornost na činjenicu da su dostavljene odluke donesene uz zastupanje uprave društva te potpisane po okrivljeniku kao predsjedniku uprave, bez posebne ovlasti društva, koja je bila nužna u konkretnoj situaciji, odnosno postojanja ograničenja članova uprave u zastupanju (propisanih odredbama čl. 41. st. 3. i čl. 49. ZTD-a), a o čemu govori i brojna sudska praksa.
8.8. Naime, članovi uprave su ograničeni u svojoj ovlasti za zastupanje te bez posebne ovlasti društva kojom se ovlašćuju na sklapanje točno određenog pravnog posla, ne mogu djelovati na način da zastupaju društvo i da istodobno nastupaju kao druga ugovorna strana te sklapaju ugovor s društvom ili donose odluke u ime društva u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ni u ime i za račun drugih osoba (čl. 41. st. 3. u vezi s čl. 49. ZTD-a). Ovo zakonsko ograničenje vrijedi u svakom slučaju kad se član uprave nalazi u nekom od navedenih svojstava na obje ugovorne strane, jer to pobuđuje sumnju u postojanje sukoba interesa. S obzirom da je odluka uprave pravni posao, to se na njih odnose i odredbe o pravnim posljedicama tako donesenih odluka.
8.9.Zakon o trgovačkim društvima (članak 268.) u takvim situacijama daje ovlast nadzornom odboru da zastupa društvo pa su odluke društva donesene protivno tome bez pravnog učinka.
8.10. Dakle, pored činjenice da Zakon nije predvidio mogućnost odgode obavještavanja izdavatelja i HANFA-e o padu i prelasku propisanih pragova, kao niti o transakcijama rukovoditelja, a za što se okrivljenik tereti, niti bi eventualna odluka o odgodi objave povlaštene informacije bila od utjecaja na navedeno obavještavanje , ali i objavu, sama odluka je ništetna s obzirom da nije donesena na Zakonom propisani način.
Slijedom svega navedenog, nesporno je da okrivljenik nije postupio po svojim obvezama iz članka 487. stavka 1. Zakona o tržištu kapitala („Narodne novine“ 65/18, 17/20, 83/21 i 151/22) te članka 19. stavka 1. Uredbe o zlouporabi tržišta, a da razlozi tih nepostupanja istoga ne oslobađaju njegove prekršajne odgovornosti, radi čega se predlaže okrivljenika osuditi uz primjenu propisanih novčanih kazni.
9. Okrivljenik je ostao kod svoje obrane i svih navoda, s tim što je istakao da priznaje prekršaj opisan pod točkom 2) optužnog akta i za to djelo moli da ga se oslobodi od kazne iz razloga što nije nastala šteta, te se radi o formalnoj propustu koji je okrivljenik sam ispravio u roku od 24 sata. Za ostala djela prekršaja iako su činjenično počinjena kako se to opisuje pod točkom 1), 3) i 4) smatra da nije odgovoran za iste, te predlaže da ga se oslobodi optužbe.
10. U dokaznom postupku sudac je pročitao i razgledao dokaze u spisu i to ispis internetske stranice Zagrebačke burze d.d., stavke knjiženja u razdoblju od 01.01.2006. do 12.04.2024. za ulagatelja PĆ, račun 3536874,Ugovor o kupoprodaji dionica od 11. prosinca 2023., ugovor o kupnji dionica od 26. ožujka 2025., ugovor o povjereništvu od 26. ožujka 2024., zapisnik o sastanku od 19. travnja 2024., ugovor o kupoprodaji dionica od 18. kolovoza 2023., trgovinski kalendar za 2023. Zagrebačke burze dd, kalendar trgovinskih dana za 2024. godinu Zagrebačke burze dd., povijesni prikaz trgovanja dionicama, izvadak iz sudskog registra za izdavatelja Zvečevo d.d., obavijest o pokretanju prekršajnog postupka za okrivljenika PĆ, podnesak okrivljenika od 10. veljače 2025., podnesak ovlaštenog tužitelja od 27.03.2025., dodatno očitovanje okrivljenika od 03.07.2025., podnesak ovlaštenog tužitelja od 22.09.2025., očitovanje izdavatelja Zvečevo dd od 03.12.2025., odluka Uprave društva Zvečevo od 10. srpnja 2023., dodatna odluka od 11. rujna 2023., 11. prosinca 2023., očitovanje okrivljenika od 28.01.2026., podnesak ovlaštenog tužitelja od 19.01.2026., te izvod iz prekršajne evidencije iz kojeg je vidljivo da okrivljenik nije kažnjavan.
11. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika, sve navode okrivljenika i tužitelja te sve provedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret.
12. Iz provedenih dokaza, posebno naprijed citirane dokumentacije, kao i same obrane okrivljenika nesporno proizlazi, da okrivljenik ne spori počinjenje djela prekršaja na način kako su opisana predmetnim optužnim aktom, već isključivo navodi razloge za takvo svoje postupanje.
13. U postupku je nedvojbeno utvrđeno da su predmetni ugovori o kupoprodáji dionica zaključeni na datume navedene u optužnom prijedlogu, da su prijenosi i upis dionica provedeni, da su pragovi od 75% glasačkih prava dosegnuti odnosno da je došlo do pada ispod tog praga, kako je opisano pod točkom 1) i 2) izreke presude , te da obavijesti nisu dostavljene u propisanim rokovima izdavatelju "Zvečevo” d.d. i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usługa.
14. Također je nesporno da okrivljenik, kao fizička osoba, član Uprave izdavatelja "Zvečevo" d.d. tj. osoba koja obavlja rukovoditeljske dužnosti nije u propisanom roku obavijestio izdavatelja i HANFA-u o transakcijama dionicama izdavatelja izvršenim na vlastiti račun, a kojim transakcijama je dosegnuo iznos od 5.000 eura u 2023., kako je to opisano pod toč. 3) i 4) izreke.
15. Provedenim postupkom sud je utvrdio da je okrivljenik 11. prosinca 2023. na temelju Ugovora o kupoprodaji dionica, stekao dodatni paket dionica izdavateljá "Zvečevo" d.d., čime je njegov udio u glasačkim pravima prešao prag od 75% iz članka 482. stavak 1. Zakona o tržištu kapitała. Nesporno je utvrđeno da okrivljenik u roku od dva trgovačka dana, kako je određeno u članku 487. stavak 1. ZTK nije istodobno dostavio obavijest o prelasku praga izdavatelju i HANFA-i, a što proizlazi iz cit. ugovora, te Trgovinskog kalendara za 2023. Zagrebačke burze d.d., Kalendara trgovinskih dana za 2024. Zagrebačke burze d.d. te Povijesnog prikaza trgovanja dionicama ZVCV Zagrebačke burze d.d.
16. Okrivljenik u svojoj obrani i svim navodima ne osporava da je prag od 75% dosegnut, niti osporava protek ząkonskog roka, već navodi da obavijest nije dostavio jer bi time povrijedio odluku izdavatelja od 10. srpnja 2023. o kategorizaciji određene informacije kao povlaštene i o odgodi njezine objave.
17. Člankom 482. stavkom 1. Zakona propisano je da je osoba koja dosegne, prijeđe ili padne ispod praga od 75% glasačkih prava obvezna o tome istodobno obavijestiti izdavatelja i Agenciju, u roku iz članka 487. stávak 1. istog Zakona kojim je propisano da se obavijest mora dostaviti najkasnije u roku od dva trgovačka dana od dana kada je osoba saznala ili trebala saznati za stjecanje, neovisno o danu kada stjecanje proizvodi pravne učinke. Obveza nastaje samim sklapanjem pravno obvezujućeg ugovora kojim se stječu ili otuđuju prava, a ne naknadnom objavom ili drugim aktom izdavatelja.
18. Sud je utvrdio, a kako to ističe i tužitelj, da se, radi o kogentnoj zakonskoj obvezi čiji je adresat dioničar, a ne izdavatelj, te da Zakon ne predviđa iznimku u slučaju povlaštene informacije ili odluke o odgodi njezine objave.
19. Okrivljenik u obrani navodi da bi dostavom obavijesti morao javnosti otkriti detalje pregovora i time povrijediti odluku izdavatelja o odgodi objave povlaštene informacije. Sud prihvaća da je izdavatelj 10. srpnja 2023. , a kako je to vidljivo iz Odluke izdavatelja "Zvečevo" d.d., donio odluku o odgodi objave informacije o postojanju interesa investitora i tijeku pregovora, te da su pregovori s društvom Flexway Adriatic d.o.o. bili označeni kao povlaštena informacija.
20. Međutim, sud utvrđuje da se ta Odluka o odgodi odnosi na javnu objavu informacije tržištu, dok se obveza iz članka 482. i 487. ZTK odnosi na dostavu obavijesti izdavatelju i HANFA-i, te stoga dostava obavijesti HANFA-i, a koju okrivljenik nije izvršio, ne predstavlja javnu objavu.
21. Sud smatra potrebnim jasno razgraničiti dva instituta koja su u obrani dovedena u vezu: dostava obavijesti izdavatelju i HANFA-i i javna objava informacije tržištu. Obveza iz članka 482. i 487. Zakona o tržištu kapitala odnosi se na dostavu informacije regulatoru i izdavatelju. Ta radnja sama po sebi ne predstavlja javnu objavu niti automatski dovodi do objave tržištu. Objava tržištu je zasebna obveza izdavatelja, koji po zaprimanju obavijesti postupa sukladno propisima o transparentnosti, i ukoliko su ispunjeni zakonski uvjeti, može primijeniti institut odgode objave povlaštene informacije u składu s Uredbom o zlouporabi tržišta. Stoga je sud utvrdio da dostava obavijesti HANFA-i ne predstavlja povredu odluke o odgodi objave, jer se tom radnjom informacija ne čini javnom.
22. Sud je zaključio da je okrivljenik pogrešno poistovjetio dostavu HANFA-i s objavom tržištu, te je na temelju takvog pogrešnog shvaćanja propustio izvršiti svoju zakonsku obvezu, što ne isključuje njegovu odgovornost. Proizvoljne su spekulacije okrivljenika o tome što bi se dogodilo na tržištu ili kako bi HANFA postupila da je okrivljenik izvršio svoje zakonske obveze. Nedvojbeno je da izdavatelj nije ovlašten svojom odlukom suspendirati obvezu dioničara propisanu Zakonom.
23. Okrivljenik u svojoj obrani pokušava dovesti u vezu obvezu dostave obavijesti s režimom odgode objave povlaštene informacija što sud nije prihvatio, te je utvrdio da takva kolizija ne postoji, a kako je već naprijed navedeno. Obveza propisana u članku 482. i 487. ZTK je osobna, automatska, nije uvjetovana odlukom izdavatelja, te nije vezana uz režim članka 17. MAR. Izdavatelj, u ovom slučaju ”Zvečevott d.d. nema ovlast odgoditi tuđu zakonsku obvezu dostave obavijesti HANFA-i.
24. Sud je prihvatio Stav tužitelja da je riječ o dvjema zasebnim zakonskim obvezama: obvezi čuvanja povlaštene informacije i obvezi dostave obavijesti o prelasku praga glasačkih prava. Jedna obveza ne derogira drugu, niti je zakon predvidio mogućnost odgode dostave obavijesti prelaska praga, te slijedom navedenog sud je utvrdio da su se u ponašanju okrivljenika stekla bitna obilježja prekršaja opisana pod točkom 1) i 2) izreke presude.
25. Svrha odredbi čl. 482. i 487 ZTK nije administrativne naravi, već predstavlja osiguravanje transparentnosti strukture vlasništva i kontrole nad izdavateljem, radi zaštite ulagatelja i očuvanje integriteta tržišta. Pravodobna informacija o prelasku praga od 75% glasačkih prava od osobite je važnosti jer označava faktičnu koncentraciju kontrole nad izdavateljem. Takva informacija može utjecati na investicijske odluke tržišnih sudionika, procjenu budućih poslovnih odluka društva te očekivanja u vezi eventualne ponude za preuzimanje.
26. Zakonodavac je stoga propisao kratke i stroge rokove, te obvezu istodobne dostave izdavatelju i HANFA-i, upravo kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi tržište ostało bez relevantne informacije o promjeni kontrole. Sud naglašava da zaštita povjerljivosti pregovora, iako legitimna, ne može dovesti do potpunog izuzimanja od primjene odredbi o transparentnosti vlasničke strukture, jer bi to dovelo do narušavanja načela jednakog pristupa informacijama svih sudionika tržišta.
27. Smisao obavještavanja o prelasku, dosizanju ili padu ispod odgovarajućih pragova prava glasa je navedenu , naprijed citiranoj, uvodnoj izjavi (19) Direktive 2004/109/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ.
28. Pravna priroda obveza koja se odnosi na prekršaje opisane pod točkom 3) i 4) presude definirana je u čl. 19. st.1. Uredbe (EU) 596/2014 MAR gdje je propisano da osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti moraju obavijestiti izdavatelja i nadležno tijelo o svakoj transakciji izvršenoj na vlastiti račun najkasnije u roku od tri radna dana od dana transakcije. Primjena ove odredbe ne ovisi o postojanju povlaštene informacije, režimu objave iz čl. 17 MAR, subjektivnoj procjeni rukovoditelja, već se radi o autonomnoj obvezi transparentnosti.
29. Sud posebno naglašava, a osvrćući se na obranu okrivljenika, da čl. 17. MAR uređuje obvezu izdavatelja glede objave povlaštenih informacija, dok čl. 19 MAR uređuje osobnu obvezu rukovoditelja, u konkretnom slučaju okrivljenika, glede vlastitog trgovanja., te je nedvojbeno da je riječ o dva odvojena regulatorna instrumenta.
30. Sud EU u predmetu C-45/08( (Spector Photo Group) naglašava da sustav tržišne transparentnosti počiva na preventivnom mehanizmu kontrole trgovanja osoba koje imaju pristup informacijama, dok u predmetu C-628/13 (A) Sud potvrđuje da zaštita tržišta zahtijeva široko tumačenje obveza transparentnosti. Stoga eventualna odgoda objave povlaštene informacije ne suspendira obvezu prijave transakcije rukovoditelja.
31. Smisao obavještavanja o transakcijama rukovoditelja naveden je u naprijed cit. uvodnim izjavama (58) i (59) Uredbe (EU) br. 596/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16. TRAVNJA 2014. ONZLOUPORABI TRŽIŠTA ( Uredba o zlouporabi tržišta ).
32. Nepravodobnim postupanjem okrivljenik je doveo u pitanje transparentnost tržišta, zaštitu malih ulagatelja i svrhu propisa koji počivaju na jednakom pristupu informacijama. Povjerenje ulagatelja je temelj funkcioniranja uređenog tržišta i ne može ovisiti o internim korporativnim okolnostima.
33. Tržište kapitala počiva na jednakom pristupu informacijama, te su transparentnost vlasničke strukture i informacije o transakcijama rukovoditelja fundamentalni instrument zaštite malih ulagatelja.
34. Ako osoba na rukovoditeljskoj poziciji i s visokim udjelom dionica u društvu, ne prijavljuje transakcije, ne prijavljuje prelazak ili pad ispod kontrolnog praga i to čini u razdoblju značajnih pregovora o preuzimanju onda se time narušava povjerenje ulagatelja u pravednost tržišta, načelo jednakosti pristupa informacijama, transparentnost vlasničke strukture izdavatelja, odnosno svrhu Zakona o tržištu kapitala.
Svrha regulacije nije zaštita izdavatelja, nego zaštita tržišta i ulagatelja. Pravovremena objava osobnih transakcija i prelazak pragova, a što su i bitna obilježja djela prekršaja navedenih u izreci presude, temeljni su mehanizam sprječavanja zlouporabe tržišta i zaštite jednakog položaja ulagatelja.
35. Okrivljenik u svojoj obrani ne osporava da je prag bio dostignut, ne navodi da je transakcija bila uvjetna, priznaje da prijava nije izvršena u propisanim rokovima, te su se slijedom svega naprijed navedenog u ponašanju okrivljenika stekla obilježja djela prekršaja opisanih pod točkom 1), 2), 3) i 4) izreke presude.
36. Navodi obrane o navodnoj koliziji obveza nisu pravno osnovani jer se radi o odvojenim regulatornim režimima koji se međusobno ne derogiraju
37. Napominje se da je okrivljenik kao član uprave morao i mogao znati za sve obveze koje proizlaze iz zakona, te subjektivna procjena okrivljenika da je jedna obveza "važnija" od druge nema uporište u Zakonu, niti oslobađa okrivljenika odgovornosti, ali je sudac prilikom odmjeravanja kazne cijenio sve okolnosti konkretnog slučaja.
38. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim za sva djela prekršaja, te mu za svako prekršajno djelo utvrdio novčanu kaznu primjerenu težini počinjenog prekršaja, štetnim posljedicama i stupnju njegove odgovornosti, a na temelju čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona ovako utvrđene kazne za djela prekršaja opisanog pod toč. 1), 3) i 4) sud je zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni, dok ga je za djelo pod toč. 2) oslobodio od kazne.
39. Prilikom odmjeravanja kazne sud je okrivljeniku kao olakotnu okolnost uzeo da okrivljenik do sada nije kažnjavan za istovrsne prekršaje, da nije osporavao činjenično stanje, da nije utvrđena nikakva šteta za tržište niti korist za okrivljenika, da su svi dioničari dobili jednaku ponudu, da je riječ o pravno složenoj situaciji u kojoj su se preklapali režimi transparentnosti i povjerljivosti, da se radi o prekršajima formalne naravi, dok otegotnih okolnosti nije našao, radi čega je sudac primijenio odredbu čl.37. Prekršajnog zakona i okrivljeniku, za svako pojedino djelo prekršaja, izrekao novčanu kaznu ispod zakonom propisane minimalne novčane kazne, u uvjerenju da će se i tako ublaženom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja, te da je ista u skladu s čl. 52 Povelje EU o temeljnim pravima i da je sankcija razmjerna težini povrede i cilju zaštite tržišta. Sud ocjenjuje da se svrha generalne i specijalne prevencije može postići i ovako izrečenim kaznama.
40. U konkretnom slučaju sudac okrivljeniku za djelo prekršaja opisano pod točkom 2) izreke presude nije izrekao kaznu propisanu Zakonom o tržištu kapitala, već je prema istom primijenio odredbu čI.38.st.2.toč.2. Prekršajnog zakona, kojom se isti za to djelo prekršaja oslobađa od kazne, s obzirom da je okrivljenik niti 24 sata nakon proteka roka u cijelosti ispunio propisanu obvezu, te da nije nastupila nikakva štetna posljedica.
41. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na trajanje i složenost postupka.
U Zagrebu, 27. veljače 2026.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. Okrivljenik MĆ,
[adresa],
2. odvjetničko društvo Dominković i Osrečak,
Zagreb, Ulica kneza Borne 1
3. tužitelj — Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
