REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-8801/2021-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Goranu Goluži, a na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika Tonija Kapeline, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Stanislav Ostojić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika BG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ana Tošev, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne, usmene i javne rasprave, zaključene 16. siječnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, 27. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku BG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju EUROHERC OSIGURANJE d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 22694857747, iznos od 882,93 EUR (slovima: osamsto osamdeset dva eura i devedeset tri centa) sa zateznim kamatama od 22. prosinca 2018. pa do isplate, prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, zatim prema stopi koja se od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te prema stopi koja se od 30. prosinca 2023. do isplate određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d. u preostalom dijelu za iznos od 444,30 EUR, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku BG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tužitelju EUROHERC OSIGURANJE d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 22694857747, troškove parničnog postupka u iznosu od 1.524,10 EUR, sa zateznim kamatama od 27. veljače 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d. za naknadu troškova parničnog postupka preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tuženika BG za naknadu troškova parničnog postupka, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 3. studenoga 2021. u bitnome navodi da se 15. rujna 2018. u Sesvetama dogodila prometna nezgoda na način da je tuženik upravljajući motociklom registarske oznake [registarska oznaka] oštetio motorno vozilo registarske oznake [registarska oznaka], a pri čemu je nastala materijala šteta na navedenom motornom vozilu registarske oznake [registarska oznaka]. Navodi da je tuženik upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], a koje je bilo osigurano kod tužitelja policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti broj 08103475071. Ističe i da je tuženik upravljao motociklom bez položenog vozačkog ispita za vozila „A“ kategoriju i pod utjecajem alkohola od 1,11 g/kg u krvi. Tužitelj navodi da s obzirom da je vozilo tuženika bilo osigurano kod tužitelja, da se oštećenik obratio tužitelju sa zahtjevom za naknadu štete te da je tužitelj udovoljio odštetnom zahtjevu i da je oštećeniku na ime imovinskog odštetnog zahtijeva isplatio 21. prosinca 2018. iznos od 10.000,00 kn (1.327,23 EUR). Tužitelj stoga na temelju čl. 963. Zakona o obveznim odnosima regresno potražuje od tuženika isplatu iznosa od 10.000,00 kn (1.327,23 EUR) uvećanog za pripadajuće zakonske zatezne kamate. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom predlaže donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku isplatiti mldb. tužitelju iznos od 10.000,00 kn (1.327,23 EUR), sa zateznim kamatama od 21. prosinca 2018. do isplate, kao i da mu tuženik naknadi troškove parničnog postupka uvećano za zatezne kamate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome navodi da se protivi osnovi tužbe u cijelosti te da osporava svoju odgovornost i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe da je upravljao pod utjecajem alkohola u predmetnom štetnom događaju i to u omjeru od 0,87 g/kg, ali da je iz prekršajnog rješenja razvidno da je tuženik oslobođen da bi izazvao navedenu prometnu nezgodu, odnosno da bi vršio pretjecanje bez da bi se uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, kao i da nije izvršio nepropisno obilaženje vozila ispred sebe u raskrižju, pa da ga se oslobodilo da bi počinio prekršaj. Dakle, tuženik navodi da on nije krivac za nastanak prometne nezgode, pa da stoga nije ni odgovoran zbog toga što je tužitelj očito isplatio naknadu štete osobi koja je prouzrokovala predmetnu prometnu nezgodu i koja je krivac za navedeni štetni događaj i odgovorna je za nastanak iste. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i obvezati tužitelja da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka.

2.1. Tuženik je u nastavku postupka istaknuo da priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja, aktivnu legitimaciju tužitelja, nastanak štete, visinu štete u iznosu od 1.327,23 EUR (10.000,00 kn) te činjenicu da je tužitelj oštećeniku 21. prosinca 2018. izvršio isplatu navedene štete.

3. U tijeku postupka sud je izveo dokaz čitanjem preslike police osiguranja (list 6 spisa), potvrde MUP-a (list 7-10 spisa), obveznog prekršajnog naloga (list 12-14 spisa), presude Općinskog suda u Sesvetama (list 15-20 spisa), skice MUP-a (list 21 spisa), prijave i zahtjeva za naknadu štete (list 22-34 spisa), izvida štete (list 35-41), sporazuma o izvansudskoj nagodbi (list 42-46 spisa) i spisa Općinskog suda u Sesvetama pod posl.br. Pp Pr-4/2023 (list 100-130 spisa). Saslušani su tuženik (list 137-138) i svjedok NG (list 136-137 spisa) te je provedeno prometno vještačenje (list 147-150 spisa).

3.1. Druge dokaze sud nije izvodio budući da stranke nisu stavljale dokaznih prijedloga, a što su dužne temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 04/08, 84/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP). Naime, punomoćnici stranaka su na zadnjem ročištu izjavili da su nemaju daljnjih dokaznih prijedloga te da predlažu donošenje odluke temeljem stanja spisa.

4. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora je regresni zahtjev za naknadu imovinske štete kao posljedice prometne nezgodne.

6. Među strankama nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja i štete, aktivna legitimacija, visina štete u iznosu od 1.327,23 EUR te činjenica da je tužitelj oštećeniku 21. prosinca 2018. izvršio isplatu navedene štete.

7. Sporna je dakle pasivna legitimacija i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja.

8. Svjedok NG je u svom iskazu u bitnome naveo da je u vrijeme nastanka štetnog događaja upravljao osobnim automobilom u Sesvetama te da se kretao prvi u koloni. Istaknuo je da je imao namjeru skrenuti lijevo te da je uključio lijevi pokazivač smjera. Naveo je da su iz suprotnog pravca nailazila vozila, pa da je zaustavio svoje vozilo kako bi ta vozila propustio. Iskazao je da se uvjerio da radnju skretanja može sigurno izvršiti pa da je nakon zaustavljanja započeo radnju skretanja ulijevo, a u kojem trenutku da je u prednji lijevi dio njegovog vozila, i to prednji lijevi kotač i vrata, udario motocikl koji je došao iza njega. Svjedok je naveo da je do kontakta vozila došlo na lijevom prometnom traku. Isto tako, naveo je da je imao namjeru skrenuti ulijevo gdje se nalazi cesta te da se radi o raskrižju "T" oblika."

9. Tuženik je u svom iskazu u bitnome naveo da da je u vrijeme nastanka štetnog događaja upravljao motociklom oko 50 km/h glavnom ulicom kroz mjesto Sesvete krećući se u pravcu Zagreba. Istaknuo je da nije imao položen vozački ispit A kategorije, ali da je imao položen vozački ispit za B kategoriju, a što znači da je poznavao prometna pravila i mogao upravljati manjim motorima, ali da nije imao položen vozački ispit za motocikl kojim je kritične zgode upravljao budući se radilo o većem motociklu. Isto tako, naveo je i da je je upravljao motociklom pod utjecajem alkohola, ali da je popio samo jedno pivo. Nadalje, tuženik je naveo da su se ispred njega kretala dva ili tri osobna vozila te da se u jednom trenutku odlučio na pretjecanje, pa da je uključio lijevi pokazivač smjera te započeo radnju pretjecanja. Istaknuo je, da nakon što je pretekao dva vozila, da ga je u jednom trenutku udarilo osobno vozilo s desne strane, a zbog čega da je sletio s motora i završio na lijevom prometnom traku ispred, a da je motor udario u rasvjetni stup sa lijeve strane ceste, gledano iz njegovog pravca kretanja. Tuženik je naveo da je vozilo koje ga je udarilo on bio već većim dijelom prošao krećući se po lijevom prometnom traku te da ga je to vozilo udarilo u desni dio motora gdje se nalazi motor, tj. desno iza prednjeg kotača. Istaknuo je da se ne sjeća je li imao kontakt s nekim drugom vozilom koje se kretalo iza njega. Nadalje, istaknuo je da je u cijelosti bio na lijevom prometnom traku za vrijeme dok je vršio radnju pretjecanja. Tuženik je naveo i da nije vidio da je vozač vozila uključio lijevi pokazivač smjera niti da je uočio da se on vozilom približio središnjoj liniji kolnika, kao i da niti jedno vozilo nije bilo zaustavljeno, pa tako ni vozilo kojim je upravljao NG, već da su se sva vozila kretala i da su usporavala kretanje. Tuženik je naveo da je smatrao da vozilo usporavaju jer da očito netko skreće desno prema hotelu Phoenix.

10. Vještak Srećko Hlišć u svom nalazu i mišljenju od 10. travnja 2024. zaključuje da je tuženik na motociklu [registarska oznaka] u vožnji iz smjera istoka Sesvetskom cestom najprije desnom ručicom upravljača, krećući se u pretjecanju područjem isprekidane razdjelne linije desne i lijeve vozne trake, zahvatio vanjski lijevi retrovizor osobnog vozila [registarska oznaka], koje se nalazilo na desnoj traci iza osobnog vozila [registarska oznaka], nakon čega je došlo do kontakta prednjeg desnog bočnog dijela motocikla [registarska oznaka] s prednjim dijelom lijeve bočne strane osobnog vozila [registarska oznaka] od sredine prema naprijed, koje je u trenutku sudara u započetom skretanju ulijevo počelo prelaziti prednjim lijevim kutom i lijevim bokom na lijevu voznu traku prema ušću Veprinske ulice, pa se mjesto sudara približno nalazilo za oko 0,5 m na lijevoj traci. Istaknuo je da nije moguće utvrditi kojim su se brzinama vozila kretala neposredno prije i u trenutku kontakata te da nije moguću utvrditi je li oštećenik NG prije skretanja ulijevo zaustavio osobno vozilo. Vještak zaključuje da se tuženik u pretjecanju kretao na sigurnosnom bočnom razmaku sredinom obilježene lijeve vozne trake, prošao bi pored oba osobna vozila i do niti jedne nesreće ne bi došlo, kao i da do nesreća ne bi moglo doći niti kada se tuženik ne bi upuštao u pretjecanja osobnih vozila po razdjelnoj liniji sredinom kolnika, pogotovo ako je oštećenik NG na desnoj traci stao zbog propuštanja vozila iz suprotnog smjera. Isto tako, zaključuje da je oštećenik NG mogao izbjeći nesreću jedino da nije skretao ulijevo u trenutku kada je iza njega tuženik u pretjecanju po sredini kolnika već zahvatio desnom ručicom upravljača vanjski lijevi retrovizor osobnog vozila [registarska oznaka], koje se nalazilo na desnoj traci iza osobnog vozila [registarska oznaka], budući da bi provjerom lijevo bočno iza sebe prije skretanja mogao opaziti vožnju motocikla u pretjecanju sredinom kolnika bočno od osobnog vozila [registarska oznaka]. Zaključno, vještak navodi da je na osobnom oštećenika BMW 320d/10, [registarska oznaka], u štetnom događaju nastupila šteta u visini troškova popravka od 22.174,74 kn.

10.1. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Srećka Hlišća kao stručan i objektivan te izrađen u cijelosti po pravilima struke, a da je to tako potvrđuju i same stranke koje na nalaz i mišljenje nisu imale nikakvih prigovora. S druge strane, sud je prihvatio iskaz svjedoka NG, osim u dijelu u kojem isti navodi da se uvjerio da radnju skretanja može sigurno izvršiti, a obzirom da navedeno ne proizlazi iz drugih dokaza u postupku. Isto tako, sud je prihvatio iskaz tuženika, osim u dijelu u kojem isti navodi da je u cijelosti bio na lijevom prometnom traku za vrijeme dok je vršio radnju pretjecanja, a obzirom da navedeno ne proizlazi iz drugih dokaza u postupku.

11. Na temelju provedenih dokaza sud utvrđuje da je tuženik pretjecao područjem isprekidane razdjelne linije desne i lijeve vozne trake te da je zahvatio zahvatio vanjski lijevi retrovizor osobnog vozila [registarska oznaka], koje se nalazilo na desnoj traci iza osobnog vozila [registarska oznaka], nakon čega je došlo do kontakta prednjeg desnog bočnog dijela motocikla [registarska oznaka] s prednjim dijelom lijeve bočne strane osobnog vozila [registarska oznaka] od sredine prema naprijed, koje je u trenutku sudara u započetom skretanju ulijevo počelo prelaziti prednjim lijevim kutom i lijevim bokom na lijevu voznu traku prema ušću Veprinske ulice. Nadalje, utvrđeno je da je oštećenik NG mogao izbjeći nesreću da je prije skretanja u lijevo provjerio lijevo bočno iza sebe, a s obzirom da je na navedeni način mogao opaziti vožnju motocikla u pretjecanju sredinom kolnika. Utvrđeno je i da da je tuženik mogao izbjeći nastanak nesreće da se u pretjecanju kretao na sigurnosnom bočnom razmaku sredinom obilježene lijeve vozne trake. Isto tako, utvrđeno je da je na osobnom oštećenika BMW 320d/10, [registarska oznaka], u štetnom događaju nastupila šteta u visini troškova popravka od 2.943,09 EUR (22.174,74 kn).

11.1. Kako je već i navedeno, prometni vještak Hlišć između ostalog zaključuje da je tuženik započeo s radnjom pretjecanja prije nego što je oštećenik NG započeo s radnjom skretanja u lijevo.

12. U skladu s čl. 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015 i 108/2017 – dalje ZOSPC) određeno je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag ili sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz st. 1. ovog članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

13. Slijedom citirane odredbe sud smatra kako je oštećenik NG započeo radnju skretanja u lijevo, iako se sa sigurnošću nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, pa je stoga njegova odgovornost za predmetnu prometnu nezgodu veća nego li je ona tuženika.

14. Isto tako odredbom čl. 66. st. 2. ZOSPC propisano je da vozač ne smije pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu ili na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge sudionike u prometu.

15. Slijedom citirane odredbe, a imajući u vidu da se tuženik približavao raskrižju, da je pretjecao područjem isprekidane razdjelne linije desne i lijeve vozne trake, a da je mogao izbjeći nesreću da se kretao na sigurnom bočnom razmaku sredinom obilježene lijeve trake, po mišljenju suda tuženik je vidio vozilo oštećenika NG na relativno velikoj udaljenosti i mogao je ocijeniti da se vozilo kreće relativno sporo. U takvoj situaciji i neovisno o činjenici što oštećenik NG nije prije skretanja ulijevo izvršio lijevu provjeru, po mišljenju ovog suda tuženik je morao drastično smanjiti brzinu i to čak i ispod dopuštene, jer svakom i prosječnom vozaču, koji tako brzo sustiže vozilo ispred sebe, koje se očito kreće i ispod dopuštene brzine, mora biti jasno da postoji velika vjerojatnost da će to vozilo ili stati ili izvršiti radnju skretanja ili nešto treće. Nastavljanjem vožnje odnosno pretjecanjem područjem isprekidane razdjelne linije desne i lijeve vozne trake, po mišljenju ovog suda predstavlja izrazito opasnu vožnju. S druge strane, sud nije utvrdio uzročnu vezu između alkoholiziranosti tuženika i činjenice da nije imao položeni vozački ispit te prometne nesreće.

16. S druge strane, a obzirom da je na tom mjestu cesta ravna i da je vidljivost bila relativno dobra, po mišljenju suda oštećenik NG je na relativno velikoj udaljenosti, da je pratio prometnu situaciju iza sebe, morao vidjeti da mu se relativno brzo približava vozilo tuženika koje ne smanjuje brzinu kretanja, te da je započelo radnju pretjecanja. U takvoj prometnoj situaciji oštećenik NG je morao prije skretanja ulijevo neprekidno u retrovizoru pratiti prometnu situaciju iza sebe, te po mišljenju suda tek kada se uvjerio da je vozilo iza njega smanjilo brzinu do te mjere da je očito da ga neće pretjecati, na vrijeme izbaciti lijevi pokazivač smjera, a tek onda prateći situaciju iza sebe započeti radnju skretanja u lijevo.

17. Slijedom navedenog, valjalo je zaključiti kako je odgovornost oštećenika NG za nastanak štetnog događaja veća nego li odgovornost tuženika, pa stoga sud smatra kako je odgovornost na strani oštećenika Željka Lučića 70%, a na strani tuženika 30%.

18. S obzirom da je tuženik nesporno djelomično uzrokovao prometnu nesreću u omjeru od 30%, to je isti dužan naknaditi tužitelju prouzročenu štetu u navedenom omjeru, a sve u skladu s čl. 963. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO).

19. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka Hlišća šteta na vozilu oštećenika Željka Lučića 2.943,09 EUR, pa je stoga tužitelj istome opravdano isplatio naknadu štete u visini od 30% navedenog iznosa, odnosno 882,93 EUR, a sve s obzirom da je tuženik kriv za nastanak predmetnog štetnog događaja u omjeru od 30%.

20. Stoga je usvojen tužbeni zahtjev u iznosu od 882,93 EUR te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude, dok je u preostalom dijelu od 444,30 EUR tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan te je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

21. Temeljem čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate.

21.1. Temeljem odredbe čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

21.2. Kako je tužitelj isplatio oštećeniku štetu 21. prosinca 2018. (list 45 spisa), tužitelju je u okviru tužbenog zahtjeva dosuđena zatezna kamata na imovinsku štetu od 22. prosinca 2018., odnosno unutar tužbenog zahtjeva.

22. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, tako što je najprije utvrđeno da je tužitelj uspio u pogledu visine tužbenog zahtjeva sa 66,52% (882,93 EUR : 1.327,23 EUR). Tužitelj je uspio i u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva u omjeru od 100%, jer je ocjenom izvedenih dokaza utvrđena osnova tužbenog zahtjeva, a koji uspjeh valja uračunati unatoč činjenici da tuženik osporava samo visinu tužbenog zahtjeva, a sve u skladu s rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Rev-736/2023-2 od 21. veljače 2024. Dakle, tužitelj je s obzirom na osnovu i visinu (100+66,52=166,52 : 2 = 83,26) uspio u omjeru od 83,26%, a tuženik u omjeru od 16,74%. Kada se nakon toga oduzme veći postotak od 83,26% s kojim je uspio tužitelj od manjeg postotka uspjeha tuženika od 16,74%, dobije se 66,52% te tuženik treba tužitelju naknaditi 66,52% opravdanog i potrebnog troška.

22.1. Tako je tužitelju, priznat trošak sastava tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23; dalje: Tarifa), trošak sastava podneska od 13. siječnja 2022. i 27. siječnja 2025. u visini od 100 bodova za svaki (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima održanim 10. siječnja 2023., 17. listopada 2023., 20. listopada 2025. i 16. siječnja 2026. u visini od 100 bodova za svako (Tbr. 9/1 Tarife) i trošak zastupanja na ročištima održanim 23. svibnja 2023., u visini od 25 bodova za svako (Tbr. 9/5 Tarife). Dakle. tužitelj ima pravo na naknadu troškova u visini od ukupno 725 bodova, a što pomnoženo s vrijednošću jednog boda u iznosu od 2,00 EUR (Tbr. 54. u vezi s Tbr. 52/3 Tarife) te uvećano za 25% na ime PDV-a (Tbr. 46. Tarife) iznosi 1.812,50 EUR. Tužitelj ima pravo i na trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 EUR (Tar. br. 2. st. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 53/19)) te sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR (Tar. br. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 37/23)). Dakle, tužitelju pripada pravo na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.892,13 EUR te kada se navedeni iznos podijeli s omjer uspjeha tužitelja u parnici od 66,52%, proizlazi da tužitelj ima pravo na naknadu troškova u iznosu od 1.258,65 EUR.

22.2. Kada se gore navedenom iznosu od 1.258,65 EUR doda kao nužan trošak prometnog vještačenja od 265,45 EUR koji je platio tužitelj, dobije se iznos od 1.524,10 EUR, a koliko je i dosuđeno tužitelju u izreci presude.

22.3. Zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka odbijen je na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a.

23. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude

U Zagrebu 27. veljače 2026.

Sudac:

Goran Goluža

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od petnaest dana od dana dostave presude, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužitelju – po punomoćniku, uz rješenje o pristojbi na presudu od 53,09 EUR

2. Tuženiku – po punomoćniku