Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Ovr-83/2024-9
Z A K L J U Č A K
Općinski sud u Sisku, po sutkinji Jasni Dumbović, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja VIDAR j.d.o.o. za proizvodnju i usluge, OIB: 24822382802, Sisak, Lađarska ulica 28D, protiv ovršenika SAVIA SISAK d.o.o. za poslovne usluge, OIB: 55208846738, Sisak, Mihanovićeva obala 33, kojeg zastupa punomoćnik Željko Damjanac, odvjetnik iz Požege, Sv. Florijana 9, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 27. veljače 2026.,
z a k l j u č i o j e
Upućuje se ovršenik SAVIA SISAK d.o.o. za poslovne usluge, OIB: 55208846738, Sisak, Mihanovićeva obala 33, da u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog žalbenog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7., 9. i 11. Ovršnog zakona, te o pokretanju parnice obavijesti ovaj sud. Ako to ne učini nakon isteka ovog roka snositi će time prouzročene troškove.
Obrazloženje
1. Ovršenik je podnio 30. siječanja 2024. prigovor po članku 210. u vezi s člankom 50. i 53. Ovršnog zakona. Navodi da je 30. siječnje 2024. zaprimio obavijest Financijske agencije, RC Zagreb, Podružnica Sisak o zaprimanju osnove za plaćanje iz članka 3. stavka 1. točke 1. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, (zadužnica Ov-15498/07) kojom je po odredbi članka 209. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17, u daljnjem tekstu: OZ) zatražena naplata novčane tražbine u iznosu od 1. 941, 24 EUR, po računima ovršenika a ista je evidentirana u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje. Predlaže donošenje rješenja o proglašenju pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog žalbenih razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7., 9. i 11. OZ-a. U svezi žalbenog razloga zastare ovršenik ističe da ovrhovoditelj nema nikakvog potraživanje prema ovršeniku a način na koji je došao u posjed bjanko zadužnice iz 2007. godine je nezakonit. Neovisno o tomu s obzirom da je iz zahtjeva za izravnu naplatu razvidno kako se radi o bjanko zadužnici izdanoj 2007. na kojoj je ovjeren samo potpis Ovršenika, i u kojoj Ovrhovoditelj nije naznačen kao vjerovnik, sporna tražbina kada bi i postojala i kada bi ju ovrhovoditelj bio ovlašten namirivati je u cijelosti je pala u zastaru. U svezi žalbenog razloga nepostojanja tražbine ističe da strane nisu nikada bile u obvezno pravnom odnosu temeljem kojeg bi Ovrhovoditelj mogao steći bilo kakvu tražbinu prema Ovršeniku. Pravni posao temeljem kojeg je Ovršenik izdao zadužnicu ali ne Ovrhovoditelju već tada svom istinitom vjerovniku J&T Banci d.d. je Ugovoru o dugoročnom kreditu broj 3246/07 od 2. srpnja 2007. sklopljen s pravnim prednikom J&T banke d.d., Varaždin. Ovrhovoditelj po tom ugovoru nije jamac niti ugovorna strana, a niti je naknadno pravnim poslom na njega prešla tražbina iz ugovora o kreditu prema ovršeniku ili njegovim jamcima. Ovrhovoditelj je naime sa ovršenikovom vjerovnikom J&T bankom d.d., dana 16. veljače 2023, sklopio Ugovor o pristupanju dugu, predviđen člankom 101. ZOO. Ovršenik prama članku 101. ZOO, nije stranka ugovora o pristupu niti je imao saznanja o njegovom zaključenju. Po tom ugovoru, opet bez saznanja ovršenika, ovrhovoditelj je dana 31. ožujka 2023. platio banci i to prije dospijeća preostalu tada nedospjelu tražbinu po kreditu iznosom od 53.181,48 EUR. Kako ovršenik nije bio obavješten o namjeri plaćanja niti od banke niti od pristupatelja, ovdje ovrhovoditelj, iako ona nije dospjela nije imao prilike usprotiviti se plaćanju. Iz potvrde koju je Banka izdala ovrhovoditelju po plaćanju nedospjele tražbine u svojstvu pristupatelja dugu, vidljivo je da je banka nezakonito predala ovrhovoditelju sve instrumente osiguranja plaćanja, uključujući i spornu zadužnicu. Njenim nezakonitim stjecanjem i zlouporabom ovrhovoditelj je pokrenuo prije ovog postupka još jedan postupak izravne naplate iznosa od 53.446,93 € i to odmah nakon što je po tom prvotnom zahtjevu ovrha bila provedena. Prema odredbi članka 101. ZOO, ugovorom o pristupanju dugu treći stupa u obvezu prema vjerovniku obrezujući se da će mu ispuniti tražbinu prema dužniku. No pristupanjem dugu i njegovim ispunjenim ne stupa u nikav pravni odnos sa dužnikom, ovdje ovršenikom, niti na njega kao pristupatelja prelazi tražbina banke iz ugovora o kreditu. Slijedom toga banka je nezakonito predala spornu zadužnicu ovrhovoditelju koji ju je zloupotrijebio pokretanjem prisilne naplate nepostojeće tražbine. Ugovorom o pristupanju dugu pristupatelj ovdje ovrhovoditelj, samo stupa u obvezu prema vjerovniku uz dužnika ali na njega ispunjenjem ne prelaze vjerovnikova prava prema izvornom dužniku, kao što je to slučaj i izričito propisano primjerice kod prijenosa tražbine cesijom ( članak 80 do 89. ZOO) pa stoga ne dolazi niti do zakonske niti tzv. ugovorne subrogacije vjerovnikove tražbine na pristupatelja. Kada je u pitanju institut pristupa dugu ne dolazi do promjene subjekata ugovornog odnosa na način da umjesto jedne ugovorne strane bilo na strani dužnika ili vjerovnika stupa druga ugovorna stana u kom slučaju bi došlo do prijenosa prava i obveze iz ugovornog odnosa na novog subjekta. U svezi žalbenog razloga nedostatka legitimacije ističe da ovrhovoditelj pravno pogrešno jednako kao i J&T Banka, smatra da zaključenjem ugovora o pristupanju duga nastupaju jednake pravne posljedice kao kod prijenosa tražbine, zakonske ili tzv. personalne subrogacije, preuzimanja ispunjenja ili jamstva posljedično čemu je tužiteljev vjerovnik, ovdje J&T Banka, nezakonito predala isprave o dugu tuženiku koji je zloupotrijebio tako stečenu zadužnicu pokretanjem osporavanog postupaka prisilne naplate. Kako zadužnica nije izdana ovrhovoditelju već J&T banci radi osiguranja tražbine po naprijed navedenom ugovoru o kreditu, a pristupanjem dugu po tom ugovoru od strane ovrhovoditelja na njega ne prelazi tražbina na koju se odnosi zadužnica, ovrhovoditelj nije aktivno legitimiran i odnosno ovlašten temeljem sporne zadužnice na pokretanje ovrhe prema tužitelju. Predlaže da sud bez upućivanja ovršenika u parnicu pljenidbu i prijenos proglasi nedopuštenim, uz naknadu troškova postupka.
2. Ovrhovoditelj u očitovanju na prigovor osporava sve iznesene žalbene razloge, predlaže sudu odbaciti prigovor i ovršenika uputiti na parnicu jer ni jedna tvrdnja i iznesena činjenica nije točna, nije dokazana javnom ili javno ovjerovljenom ispravom niti su navedene tvrdnje i činjenice opće poznate, niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskom predmnijevanju po ovrsi Financijske agencije broj Ov- 15498/07/07 od 14. lipnja 2023. temeljem zadužnice u iznosu duga glavnice od 53.181,48 eura, ovršenik je blokiran i ovršen temeljem duga po osnovi Ugovora o dugoročnom kreditu sa J&T bankom Varaždin d.d. od 2. srpnja 2007., a sve po potvrdi te banke o zakonskoj subrogaciji od 5. travnja 2023. i provedenog postupka obavijesti o subrogaciji i promijeni vjerovnika od 3. travnja 2023. te obavijesti o otkazu cjelokupnog Ugovora o kreditu. Povodom navedene ovrhe ovršenik je podnio žalbu i prijedlog za odgodu ovrhe u spis ovoga suda broj Ovr-354/2023 koji ga je uputio u parnici, koju je pokrenuo pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod brojem P-2564/2023. Proizlazi da je pravni osnov prve ovrhe iznosu od 53.181,48 eura, a ovrhe napadane ovim prigovorom iznos od 1.941,24 eura, zapravo isti, odnosno zadužnica ovjerena kod javnog bilježnika Ivice Kraljičkovića, ali ovrha od 14. lipnja 2023. odnosi se na glavnicu uključujući troškove naplate glavnice, a ovrha od 19. siječnja 2024. odnosi se samo na pripadajući zakonske zatezne kamate i troškove njihove naplate koja je u međuvremenu proširena na cca. 3.248,24 eura, temeljem obračuna pripadajućih zateznih kamata na cijeli period uvećano za sve troškove naplate. Ovšenik je 19. siječnja 2024. u predmetu St-2188/2023 izvijestio trgovački sud u Zagrebu da je na svoj poslovni račun iz pozajmice tvrtke Sensamed d.o.o. uplatio 42.000,00 eura koji je dostatan za namirenje svih neizvršenih osnova za plaćanje, a time je zapravo priznao cjelokupan dug u visini glavnice, troškova i pripadajućih sporednih prava.
3. Odredba članka 52. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. - dalje OZ) propisuje ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. i točaka 9-11. tog Zakona, sud će dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od 8 dana, sud će donijeti zaključak da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga iz stavka 1. ovog članka zbog kojeg je izjavio žalbu (stavak 3). Okolnost da je protivnik osiguranja upućen u parnicu ili da ju je pokrenuo ne sprečava provedbu ovrhe i ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja (stavak 6.).
4. U ovom slučaju ovršenik je izjavio žalbu iz razloga navedenih u članku 50. stavak 1. točka 7., 9. i 11. OZ-a, a ovrhovoditelj je osporio postojanje tih razloga.
5. Slijedom navedenog sud je ovršenika uputio u parnicu zbog razloga navedenih u članku 50. stavak 1. točka 7., 9. i 11. OZ-a, te je odlučeno kao u izreci ovog zaključka, na temelju odredbe članka 52. stavak 3. i stavak 6. OZ-a.
U Sisku, 27. veljače 2026.
Sutkinja
Jasna Dumbović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog zaključka nije dopuštena žalba.
DNA:
1. Ovrhovoditelj
2. Ovršenik po pun.,
