Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž Ovr-384/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Branki Križanić Perharić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA d.d. u stečaju, OIB: 25351138943, Mosećka 99, Split, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Krka, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krka & Krka d.o.o., Starčevićeva 13, Split, protiv ovršenika PR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ovršenika KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i ovršenice ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovrv-26116/25 od 6. studenog 2025., dana 27. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba ovrhovoditelja BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA d.d. u stečaju kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovrv-26116/25 od 6. studenog 2025.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja BANKA SPLITSKO- DALMATINSKA d.d. za naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 220,92 eura.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbačen je kao nedopušten prijedlog za ovrhu od 7. kolovoza 2025. te su ukinute sve provedene radnje.
2. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te bitne povrede odredaba parničnog i ovršnog postupka. Predlaže pobijano rješenje preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak. Potražuje trošak žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 220,92 eura.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti i u smislu žalbenih navoda, ovaj sud ne nalazi da su počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 155/23 i 146/25 – dalje u tekstu: ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje u tekstu: OZ). Činjenično stanje je pravilno utvrđeno te je materijalno pravo pravilno primijenjeno.
5. Sud prvog stupnja odbacio je kao nedopušten prijedlog za ovrhu od 7. kolovoza 2025., uz obrazloženje da se odredba čl. 32. st. 1. i 2. OZ-a odnosi isključivo na ovrhu koja se provodi na temelju ovršne isprave, dok se ista ne može primijeniti u postupku ovrhe pokrenutom na temelju vjerodostojne isprave.
6. S takvim zaključkom suda prvog stupnja slaže se i ovaj drugostupanjski sud.
7. Naime, prijedlog za ovrhu podnesen je protiv ovršenika PR, ovršenika KR i ovršenice ĐR, a na temelju izvatka iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja od 7. kolovoza 2025., u kojem je kao dužnik označen OR, dok osobe protiv kojih je pokrenut ovršni postupak nisu u toj ispravi naznačene kao dužnici.
8. Sukladno čl. 32. st. 1. OZ-a ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Stavkom 2. istog članka propisano je da se navedena odredba na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.
8.1. Iz samog teksta citirane zakonske odredbe nedvojbeno proizlazi da se ista odnosi isključivo na situacije u kojima postoji ovršna isprava kao temelj za određivanje ovrhe. Dakle, zakonodavac je izričito vezao mogućnost dokazivanja prijenosa tražbine, odnosno promjene u subjektima obveznog odnosa uz postojanje ovršne isprave, a ne uz vjerodostojnu ispravu.
9. U konkretnom slučaju postupak je pokrenut na temelju izvatka iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja od 7. kolovoza 2025., koji predstavlja vjerodostojnu ispravu u smislu čl. 31. st. 1. OZ-a. Vjerodostojna isprava po svojoj pravnoj naravi ne predstavlja ovršnu ispravu, već služi kao osnova za donošenje rješenja o ovrsi od strane javnog bilježnika. Stoga se pravni režim predviđen čl. 32. OZ-a, koji se odnosi na izmjene u subjektima obveznog odnosa naznačenima u ovršnoj ispravi, ne može analogno niti ekstenzivno primjenjivati na postupke pokrenute na temelju vjerodostojne isprave.
10. Suprotno žalbenom navodu, pravilno se sud prvog stupnja pozvao na zaključak sa sastanka građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova poslovni broj SU IV-56/2023-9 od 23. studenog 2023., s obzirom da se isti tiče upravo činjenično istovjetne situacije. Predmetnim je zaključkom navedeno da se primjena čl. 32. OZ-a ne odnosi se i na ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koju povodom prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na pokojnog dužnika određuje javni bilježnik, a ovrhovoditelj dokazuje prijenos ovršne tražbine na nasljednike rješenjem o nasljeđivanju.
11. Slijedom navedenog, kako se u postupku ovrhe pred javnim bilježnikom ne primjenjuju odredbe čl. 32. st. 1. OZ-a, a da je kao dužnik u vjerodostojnoj ispravi navedena osoba različita od osobe ovršenika, to je pravilnom primjenom materijalnog prava takav prijedlog za ovrhu trebalo odbiti kao neosnovan, a ne odbaciti kao nedopušten. Međutim, kako sud sukladno odredbi čl. 374. ZPP-a ne može preinačiti rješenje na štetu stranke koja se žalila, to je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a trebalo odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu te potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja (toč. I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja).
12. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška žalbenog postupka odbijen je temeljem odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a, u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a jer isti nije uspio u žalbenom postupku (toč. II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja).
U Velikoj Gorici 27. veljače 2026.
Sutkinja
Branka Križanić Perharić