REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Broj: P-4684/2024-25

Petrovac 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju , po sucu tog suda Željku Gusiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivanu Bandiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika BANDALO RADE pk. KG, odsutan i nepoznata boravišta, zastupan po privremenoj zastupnici Antoniji Erdelez, odvjetnici u Sinju, radi prava vlasništva, dana, 26. veljače 2026. godine,

p r e s u d i o j e :

Utvrđuje se da je tužitelj ZG iz [adresa], 21230 SINJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik 404/6912 dijela nekretnine označene kao zk.č.br. 854 ZGR, oznake zemljišta NAJAMNA STAMBENA ZGRADA, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao 2. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) ostatka stambenog prostora na etaži, I (prvi) kat zgrade, koji se sastoji od 4 (četiri) prostorije i malog hodnika u nacrtu pod III Pol. 3/98 obojano plavom bojom, te je tuženik, dužan trpjeti brisanje svojeg prava vlasništva u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu koji odgovara opisanom vlasničkom dijelu tužitelja i trpjeti upis prava vlasništva tužitelja na navedenoj nekretnini u opisanom dijelu.

Obrazloženje:

1. Tužitelj je ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva.

2. U tužbi se navodi da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sinju, zemljišnoknjižnog odjela [adresa], u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, upisana nekretnina: 2. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) ostatka stambenog prostora na etaži, I (prvi) kat zgrade, koji se sastoji od 4 (četiri) prostorije i malog hodnika u nacrtu pod III Pol. 3/98 obojano plavom bojom i to kao suvlasništvo tužitelja za 6508/6912 dijela i tuženika za 404/6912 dijela, da je tužitelj putem svojih pravnih prednika u mirnom posjedu nekretnine preko 25 godina.

3. Provjerom kroz službenu evidenciju prebivališta i boravišta JRO MUP RH, te provjerom kod Matičnog ureda Sinj uvidom u podatke matice rođenih odgovoreno dopisom: KLASA: 222-02/2025-01/009, URBROJ: 2181-12-00-2025-2 od 02. 04. 2025. godine nije utvrđena adresa prebivališta niti boravišta tuženika ZG Rade pk. KG, pa je tuženiku rješenjem ovog suda posl. br. P-4684/2024-11 od 118. rujna 2025. godine postavljen privremeni zastupnik u osobi Antonije Erdelez, odvjetnice u [adresa], a na temelju odredbi čl. 82. st. 1. i 2. t. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.,96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u nastavku: ZPP). Predmetno rješenje je dostavljeno Hrvatskom zavodu za socijalni rad, objavljeno na e-oglasnoj ploči suda i u Narodnim novinama br. 130 od 17. listopada 2025. godine, na stranici 56 (3008), a sve sukladno odredbi čl. 84. i 86. ZPP.

4. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva na temelju zakona dosjelošću na predmetnoj nekretnini.

5. Tužba je osnovana.

6. Uviđajem na licu mjesta održanim dana, 20. veljače 2026. godine nakon što je tužitelj pokazao spornu nekretninu sudska komisija zajedno sa vještakom geometrom je obišla spornu nekretninu, nakon čega je vještak geometar upozoren po zakonu iznio usmeno svoj nalaz i mišljenje te naveo da je predmet identifikacije čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u naravi stambeno poslovna zgrada površine 230 kvadrata upisana u ZK uložak broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. U naravi se radi o stanu na prvom katu stambeno poslovne zgrade. Stan se sastoji od tri prostorije i to: 2 spavaće sobe, dnevni boravak i kuhinja te kupatilo.

7. Tužitelj je na očevidu naveo da je stan prethodno kako je to i upisano u zemljišnim knjigama imao četiri prostorije, te da je on srušio zid jedne prostorije kako bi dobio veći dnevni boravak i blagovaonicu, tako da stan sada u naravi ima tri prostorije.

8. Tijekom postupka su na glasnoj raspravi saslušani svjedoci: HG pok. VG, BG, pok. VG, ZGV, pok. VG, ŽG, pok. Ivana.

9. Svjedok ČG pok. VG, je iskazao da što se tiče toga stana u tom stanu s najprije živjeli svi od njihove obitelji, a radi se o stanu koji je još kupio njegov otac. Nakon smrti oca oni su se podijelili tako da taj stan ostane bratu Z i BG. U toj diobi, a već i prije njegov otac je dio kata te kuće dao BG, a dio Z i to što je pripalo Z je ovaj stan koji je kasnije dobio ZG. Između njih nikada nije bilo sporno da taj stan pripadne ZG.

10. Svjedok RG pok. VG, je iskazao da je njemu poznato da je njegov pokojni otac još od OG kupio taj kat kuće, te polovicu potkrovlja. Na katu se nalazio taj jedan stan od kojeg su kasnije kada su se podijelili nastala dva stana. Do te diobe došlo je 1995. godine kada mu je umrla majka, te je tada dogovoreno da stan na zapadnom dijelu pripadne njemu, a ovaj drugi u kojem sada živi ZG pripadne njegovom ocu Z. Tako je to i bilo te je od tada stan u kojem živi ZG u posjedu njegovog oca, a potom njega. Nikada među njima nije bilo sporno da je to njihovo i nikada ih u tome nije nitko ometao.

11. Svjedokinja ZGV, pok. VG je iskazivala identično kao i svjedoci ČG i RG na okolnosti posjedovanja predmetnog stana počevši od njihovog oca, potom diobe, oca tužitelja, te samog tužitelja.

12. Svjedok ŽG pok. Ivana je iskazao da se sjećam još Rokovog djeda VG i taj stan odnosno kat kuće je najprije bio u njegovom vlasništvu, tu je do svoje smrti živio sa svojom obitelji, a nakon njegove smrti oni su se podijelili tako da je Rokovom ocu pripao ovaj stan koji je kasnije ZG renovirao i nastavio živjeti sve do danas. Nikada nije bilo sporno da je to njihovo i koliko on zna nikada ih nitko u tome nije ometao.

13. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze saslušanih svjedoka jer su njihovi iskazi neproturječni, a svjedoci imaju neposredna saznanja o činjenicama o kojima su svjedočili jer im je svima neposredno poznata predmetna nekretnina, te osobe koje su ih posjedovale.

14. U provedenom postupku ovaj sud je utvrdio:

- da je u zemljišnim knjigama tuženik upisan kao vlasnik 404/6912 dijela nekretnine označene kao zk.č.br. 854 ZGR, oznake zemljišta NAJAMNA STAMBENA ZGRADA, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao 2. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) ostatka stambenog prostora na etaži, I (prvi) kat zgrade, koji se sastoji od 4 (četiri) prostorije i malog hodnika u nacrtu pod III Pol. 3/98 obojano plavom bojom,

- da su rješenjem o nasljeđivanju iza smrti CG pok. K, koja je umrla **.**.1995. godine na nekretninama upisanim u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] nju naslijedili:

Bandalo Rade za 28/96, [adresa], Bandalo Boris za 28/96, Kraljević Zdenka 3/96, Matas Jasna 3/96, Bandalo Bože 3/96, Bandalo Rade 3/96,

- da su Ugovorom o darovanju ovjerenom od javnog bilježnika Vladim ira Delonge iz [adresa], 14. srpanja 1997. godine KGV i DG darovale svojoj braći CG Z i CG BG između ostaloga i stan položen u zgradi čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina],

- da su rješenjem o nasljeđivanju iza smrti KG pk. VG umrlog **.**.1996. godine na nekretninama upisanim u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] njega naslijedili:

MG za 14, GG za ¼, Bandalo Bože za 1/4, i Bandalo ĐG za ¼,

- da je Ugovorom o diobi sklopljenim između: Bandalo H, HG, FG, HGV, EG, ŠG, VG, ĐG i [adresa] pripadne NG, dok ostatak stambenog prostora ostane suvlasništvo ostalih sudionika,

- da su svjedoci čije je iskaze sud prihvatio potvrdili da je predmetna nekretnina više od 20 godina bila u posjedu tužiteljevog djeda UG, pa potom nakon izvršene diobe između nasljednika u posjedu tužiteljevog oca Milorada Bandalo još od 1995. godine, a potom samog tužitelja ZG koji i dalje živi u predmetnoj nekretnini, te koju koristi, renovira i u nju ulaže.

15. Dakle, iz izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da tužitelj, kada mu se uračuna vrijeme posjedovanja njegovog pravnog prednika posjeduje predmetnu nekretninu i na njima vrši vlasnička ovlaštenja najmanje dvadeset godina što je dovoljno za stjecanje vlasništva nekretnina izvanrednom dosjelošću. Poštenje i samostalnost posjednika, kao zakonsku predmnjevu, nitko u postupku nije osporavao, niti dokazivao suprotno, pa se posjed smatra samostalnim i poštenim. Ujedno, nitko od ostalih nasljednika prednika tužitelja nije zatražio upis prava suvlasništva ili vlasništva na predmetnoj nekretnini, pa je nedvojbeno da je ista u diobi pripala upravo tužiteljevom ocu, a potom tužitelju koji jedini traži da ga se utvrdi vlasnikom predmetne nekretnine.

16. Odredbom čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima "Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006.,141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014. – u nastavku: ZV) je propisano da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Odredbom čl. 159. st. 3. ZV je propisano da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Odredbom čl. 160. st. 1. ZV je propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao pošteni samostalni posjednici. Odredbom čl. 18. st. 5. ZV je propisano da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

17. S obzirom da je u postupku nedvojbeno utvrđeno da tužitelj, uključujući i njegova prednika, predmetnu nekretninu posjeduje najmanje dvadeset godina i da mu je posjed pošten, to je stekao na temelju zakona dosjelošću vlasništvo iste, pa je tužbeni zahtjev valjalo u cijelosti usvojiti.

18. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci.

U Sinju, 26. veljače 2026. godine

Sudac:

Željko Gusić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. privremeni zastupnik tuženika nepoznata boravišta

3. Porezna uprava, Ispostava Sinj, nakon pravomoćnosti.