REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

Poslovni broj Ovr-97/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Marici Lović, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika – specijalista Ivana Prančića, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja AL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vinko Ljubičić, odvjetnik u Splitu, protiv ovršenika ŽITNI TERMINAL d.o.o., OIB 97966928557, Vranjički put 16, Vranjic (Grad Solin), kojeg zastupa punomoćnik dr. sc. Šime Savić, odvjetnik u Zagrebu, dana 26. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu predmetne ovrhe (odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava) do okončanja postupka po prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž R-35/2025-3 od 22. listopada 2025. godine.

II. Nalaže se ovršeniku da u roku od 8 dana naknadi ovrhovoditelju trošak ovog postupka u iznosu od 625,00 EUR.

z a k lj u č i o j e

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest dana od dostave ovog zaključka, zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24.), pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

Obrazloženje

1. Kod ovog je suda, dana 22. siječnja 2026., zaprimljen prijedlog ovršenika za odgodu predmetne ovrhe (odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava) do okončanja postupka po prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž R-35/2025-3 od 22. listopada 2025. godine.

1.1. Ovršenik navodi da je dana 12. siječnja 2026. saznao da je Financijska agencija zaplijenila novčani iznos u iznosu od 334.107,81 EUR s računa ovršenika, te da je dana 16. siječnja 2026. zaprimio obavijest Financijske agencije (i presliku zahtjeva za izravnu naplatu) o zaprimljenoj osnovi za plaćanje kojom da je zatražena naplata novčane tražbine na teret računa i novčanih sredstava društva Žitni terminal d.o.o. po prijedlogu ovrhovoditelja AL.

1.2. Ovršenik da je protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž R-35/2025 od 22. listopada 2025., zaprimljene dana 19. studenoga 2025., pravodobno podnio prijedlog za dopuštenje revizije dana 27. studenoga 2025., odnosno izvanredan pravni lijek. Ovršenik navodi da, obzirom na činjenice spora, očekuje da će Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatiti argumente društva Žitni terminal d.o.o., ovdje ovršenika, te dopustiti reviziju protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku, posl.br Gž R-35/2025 od 22. listopada 2025. godine.

1.3. Ovršenik navodi da je malo trgovačko društvo koje da, uslijed negativnih tržišnih okolnosti, posluje otežano, ali da uredno ispunjava svoje obveze prema državi i zaposlenicima. Provedba ovrhe u predmetnom, iznimno visokom iznosu, da bi ozbiljno ugrozila daljnje poslovanje društva, onemogućila redovito podmirenje tekućih troškova poslovanja te da bi dovela u pitanje isplatu plaća radnicima, čime da bi se narušila njegova gospodarska stabilnost. Ovršenik navodi da je ovrhovoditelj osoba lošeg imovinskog stanja te da zaplijenjena sredstva ovršenik ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja, u trenutku kada VSRH eventualno ukine ili eventualno preinači predmetne ovršne naslove.

1.4. Ovršenik navodi da je, nakon što je saznao da će mu zbog provedbe ovrhe računi biti blokirani, poduzeo nužne mjere radi sprječavanja nastanka štetnih posljedica. U tom cilju da je sklopio ugovor o pozajmici s društvom MNT-A GmbH sa sjedištem u [adresa], kao zajmodavcem, i to u iznosu 330.731,66 EUR potrebnom kako bi društvo Žitni terminal d.o.o. moglo nesmetano nastaviti s poslovanjem, privremeno ispunjavati svoje obveze prema radnicima, osobito isplatu plaća, te izbjeći nastupanje predstečajnog razloga, odnosno prijeteće nesposobnosti za plaćanje društva. U članku 3. Ugovora o pozajmici da je jasno i nedvojbeno navedeno da je svrha pozajmice podmirenje ovrhe zbog izvanrednih okolnosti i ugrožene likvidnosti. Da ovršenik nije postupio na opisani način, društvo da bi se danas nalazilo u blokadi, radnicima da ne bi bile isplaćene plaće, čime da bi nastale znatne štetne posljedice za društvo i njegove zaposlenike. Ovršenik navodi da je nedvojbeno da ovršenik mora vratiti pozajmljeni iznos ugovorom o pozajmici do 31. ožujka 2026., kako je navedeno u članku 5. ugovora o pozajmici, uslijed čega da je jasno da će se urušiti sustav poslovanja društva Žitni terminal d.o.o. te da će društvo biti primorano radnike otpustiti i pokrenuti stečajni postupak, ako sud ne usvoji ovaj prijedlog za odgodu ovrhe.

2. U očitovanju na prijedlog ovršenika ovrhovoditelj navodi da ovršenik u svom podnesku pokušava prikazati sudu da će mu zbog ovrhe ovrhovoditelja nastati nenadoknadiva šteta, što da je samo još jedan pokušaj da se ponovno napravi šteta samom ovrhovoditelju.

2.1. Ovrhovoditelj navodi da su njegove životnih aktivnosti umanjene za 85%, temeljem nesreće koja se dogodila još 2017. te da je čekao naknadu za povrede svojih prava punih osam godina.

2.2. Ovrhovoditelj navodi da je ovršenik pravna osoba koja ima temelji kapital u visini od 4.762.620,00 EUR-a, kojoj da je osnivač strana pravna osoba, kojoj da su stranci zakonski zastupnici i koja da se na vlastitim stranicama hvali da je riječ o vodećoj hrvatskoj tvrtki za skladištenje, manipulaciju transport i trgovinu. Nadalje, navodi da je ovršenik vlasnik nekretnina (koje je ovrhovoditelj detaljno pobrojio u očitovanju na prijedlog ovršenika), ukupne površine preko 50 000 m2 nekretnina, od kojih da su neke nekretnine bez ikakvog tereta i zaloga.

2.3. Ovrhovoditelj navodi je zaposlena osoba sa stalnim primanjima, dok ovršenik da ničim nije dokazao da bih mu je nastupila bilo kakva šteta. Sama činjenica da ovršenik navodno posluje lošije, da je osnivač ovršenika stranaka pravna osoba, da upravo predstavljaju okolnosti zbog kojih sud treba što prije zaštiti samog ovrhovoditelja u predmetu. Stoga ovrhovoditelj predlaže da sud odbije prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

3. Odredbom članka 210. stavka 1. i 2. OZ-a propisano je kako slijedi: (1) Nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 4. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. (2) Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

4. Odredbom članka 65. OZ-a propisano je da sud na prijedlog ovršenika može odgoditi ovrhu ako su za to ispunjene pretpostavke predviđene stavkom 1. tog članka, i to: ako postoji zakonski razlog za odgodu i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.

5. U konkretnom slučaju, po ocjeni ovog suda, prijedlog za dopuštenje revizije jest pravni lijek, u smislu članka 65. stavka 1. točke 1. OZ-a, imajući u vidu da se njime traži od višeg suda preispitivanje zakonitosti donijete odluke i sankcioniranje njenih eventualnih nedostataka, što je osnovna odlika svakog pravnog lijeka (redovnog ili izvanrednog), a okolnost što se ta zaštita u potpunosti ostvaruje tek kroz obje faze instituta revizije ne odriče mu atribuciju pravnog lijeka.

6. Međutim, po ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju – kada se provodi izravna naplata pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu, koju je potvrdio Županijski sud u Dubrovniku – za odgodu ovrhe nije dovoljno da ovršenik priloži primjerak izvanrednog pravnog lijeka, već bi ovršenik u prvom redu trebao učiniti vjerojatnim, čak i dokazati, da pobijana presuda Županijskog suda u Dubrovniku odstupa od dosadašnje prakse revizijskog suda, odnosno trebao bi učiniti vjerojatnim (čak i dokazati) da je u istoj činjeničnoj situaciji Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučio na drugačiji način.

7. U konkretnom slučaju, ovršenik u prijedlogu za dopuštenje revizije ponavlja sve ono što je isticao u parničnom postupku iz kojeg potječe predmetna ovršna isprava.

8. U ovršnom postupku sud ne utvrđuje sporne činjenice niti rješava sporna pitanja među strankama. U ovršnom postupku sud je vezan sadržajem predmetne ovršne isprave, što znači da se u ovršnom postupku odluka o glavnoj stvari, sadržana u pravomoćnoj i ovršnoj odluci, ne može ni mijenjati niti ukidati u cijelosti ili djelomično.

9. Stoga će ovaj sud, za potrebe ovog postupka, na navode ovršenika koje ističe u ovom postupku, a koje je isticao i u parničnom postupku, odgovoriti ponavljanjem utvrđenja iz tog parničnog postupka koja je drugostupanjski sud sažeo u svojoj odluci Gž R-35/2025 od 22. listopada 2025. godine:

- tužitelj (ovdje ovrhovoditelj) radio je kod tuženika (ovdje ovršenika) u njegovom proizvodnom pogonu u Vranjicu,

- poduzeti radovi od strane tužitelja (ovrhovoditelja) predstavljaju radove u prostorima koji su ugroženi eksplozivnom atmosferom tj. posebno opasni radovi, koji moraju biti prijavljeni tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada što tuženik (ovršenik) nije uradio,

- tuženik (ovršenik) nije izradio plan izvođenja radova s propisanim sadržajem, uključujući i rad u prostoru potencijalno ugroženom eksplozivnom atmosferom,

- radovi su se izvodili bez pisanog odobrenja ovlaštene osobe i to od strane radnika koji nisu stručno osposobljeni i upoznati s propisanim mjerama zaštite od požara, koje treba poduzeti prilikom zavarivanja te koji radnici nisu osposobljeni za rad na siguran način,

- tuženik (ovršenik) nije poduzeo pisane ni usmene mjere kako bi se posao mogao obaviti na siguran način,

- tužitelj (ovrhovoditelj) prilikom obavljanja posla postupao po usmenom nalogu nadređenog, i to šefa održavanja ČL i voditelja silosa EL,

- tuženik (ovršenik) nije osigurao tužitelju adekvatnu zaštitnu opremu prilikom obavljanja posla varenja unutra samog pogona,

- tužitelj (ovrhovoditelj) nije doprinio nastanku štetnog događaja.

10. Nadalje, u parničnom postupku na koji se odnosi odluka Revr-758/13-2 od 07. rujna 2016., na koju se poziva ovršenik u prijedlogu za dopuštenje revizije ističući je kao primjer za isključenje njegove odgovornosti, predmet postupka bila je naknada štete zbog ozljede na radu koja je nastala prilikom pokušaja podizanja tereta težine oko cca 40 kg, a u parničnom postupku na koji se odnosi odluka Rev-2058/17-2, od 06. veljače 2019., predmet postupka bila je naknada štete zbog ozljede koja je nastala padom velikog kamena na ruku/šaku radnika. U tim postupcima nije utvrđeno ono što je utvrđeno u parničnom postupku iz kojeg potječe predmetna ovršna isprava (da tuženik nije izradio plan izvođenja radova s propisanim sadržajem, uključujući i rad u prostoru potencijalno ugroženom eksplozivnom atmosferom, da te radove tuženik nije prijavio tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada, iako je to bio dužan učiniti, da tuženik nije poduzeo pisane ni usmene mjere kako bi se posao mogao obaviti na siguran način) pa je Županijski sud u Dubrovniku u odluci Gž R-35/2025 od 22. listopada 2025. odbio žalbu ovršenika u kojoj se ovršenik, između ostalog, pozivao i na te odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

11. Nadalje, tvrdnje na kojima ovršenik temelji svoj prijedlog za odgodu ovrhe glase:

- Nakon što je ovršenik saznao da će mu zbog provedbe ovrhe računi biti blokirani, poduzeo je nužne mjere radi sprječavanja nastanka štetnih posljedica. U tom je cilju sklopio ugovor o pozajmici s društvom MNT-A GmbH sa sjedištem u [adresa], kao zajmodavcem, i to u iznosu 330.731,66 EUR potrebnom kako bi društvo Žitni terminal d.o.o. moglo nesmetano nastaviti s poslovanjem te bar privremeno ispunjavati svoje obveze prema radnicima, osobito isplatu plaća, kao i kako bi se izbjeglo nastupanje predstečajnog razloga, odnosno prijeteće nesposobnosti za plaćanje društva. U čl. 3. Ugovora o pozajmici jasno i nedvojbeno je navedeno da je svrha pozajmice podmirenje ovrhe zbog izvanrednih okolnosti i ugrožene likvidnosti;

- Nedvojbeno je da ovršenik mora vratiti pozajmljeni iznos ugovorom o pozajmici do 31.03.2026., kako je navedeno u čl. 5. ugovora o pozajmici, stoga ako sud ne usvoji ovaj prijedlog za odgodu ovrhe, jasno je da će se urušiti sustav poslovanja društva Žitni terminal d.o.o. te da će društvo biti primorano radnike otpustiti i pokrenuti stečajni postupak.

12. U odnosu na navedene tvrdnje u prvom redu treba navesti da odgoda ovrhe ne znači deblokadu računa, već znači odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava (s kojima ovršenik ni unatoč odgodi ne bi mogao raspolagati) pa je nejasno zašto ovršenik vraćanje pozajmice do 31. ožujka 2026. vezuje s predmetnim prijedlogom za odgodu ovrhe. Naime, čak i da je sud prihvatio predmetni prijedlog za odgodu ovrhe, ovršenik opet ne bi mogao s tim sredstvima raspolagati, ta sredstva ne bi bila vraćena na račun ovršenika do 31. ožujka 2026., već bi i dalje bila zaplijenjena. Nadalje, uzgred treba navesti da je na internetskoj adresi https://infobiz.fina.hr/tvrtka/zitni-terminal-d-o-o/OIB-97966928557 dostupan podatak o tome da su ukupni prihodi ovršenika u 2024. godini iznosili 89,65 milijuna eura (cca 657 milijuna nekadašnjih kuna), a iz financijskog izvještaja ovršenika, koji je dostupan na stranicama sudskog registra, razvidno je da je neto gubitak iz te poslovne godine (koji je iskazan, unatoč ogromnoj dobiti) poslije pokriven iz "zadržane dobiti". Stoga je, imajući u vidu sve navedeno, trebalo pozivom na odredbu članka 65. OZ-a, u vezi s člankom 210. OZ-a, odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

13. Nadalje, u podnesku od 29. siječnja 2026. ovršenik ističe da bi predmetnu ovrhu trebalo obustaviti, navodeći da ovrhovditelj nije ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika. Ovršenik svoju tvrdnju obrazlaže time što je u prvostupanjskoj odluci kao tuženik navedeno društvo Ameropa žitni terminal, OIB: 97966928557, a ovršenik je u međuvremenu promijenio tvrtku/naziv, koja sada glasi: Žitni terminal, OIB: 97966928557 (OIB mu je ostao isti). Navedeni podnesak sud je dostavio ovrhovoditelju, a on se na njega nije očitovao. Stoga je, imajući u vidu navedeno, pozivom na odredbu članka 210. OZ, u vezi s člankom 52. stavkom 3. OZ-a, upućen ovršenik da u roku od petnaest dana od dostave ovog zaključka, zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. OZ-a, pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

14. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 14. stavka 4. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24.). Ovrhovoditelju, zastupanom po punomoćniku - odvjetniku, pripada na ime troška iznos od 250 bodova za sastav podneska od 26. siječnja 2026., temeljem Tbr. 11. toč. 10. Tarife o nagrada i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/2023, od 17. studenoga 2023., dalje: Tarife), odnosno 500,00 eura (1bod=2,00 eura, temeljem Tbr. 54. Tarife), koji iznos potom treba uvećati za 25 % PDV-a (125,00 EUR), nakon čega trošak ovrhvoditelja iznosi 625,00 EUR, koliko mu je dosuđeno u točki II. izreke ovog rješenja.

U Splitu 26. veljače 2026.

S U D A C:

Marica Lović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave pisanog otpravka rješenja, a podnosi se županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.

DNA:

- punomoćniku ovrhovoditelja

- punomoćniku ovršenika

- u spis