REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85a

51 260 Crikvenica

Poslovni broj: Psp-4/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Crikvenici, po sucu Sonji Alač, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. ĆK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], i 2. MK (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] (GKZ 30201), [adresa], i OK (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], obje kao nasljednice pok. JK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], svi tužitelji zastupani po punomoćnici IK, odvjetnici iz [adresa], protiv tuženika 1. ZK (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], i 2. PROJEKT MT d.o.o. Zagreb (OIB: 94988006536), Stolačka ulica 25, Zagreb, oboje zastupani po punomoćniku Željki Broz Manestar, odvjetnici iz Rijeke, radi smetanja posjeda, nakon zaključene javne glavne rasprave održane 18. veljače 2026., 26. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

«Tuženi ZK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i PROJEKT MT d.o.o, STOLAČKA ulica 25, Zagreb, OIB: 94988006536, zastupan po PK, [adresa] smetali su tužitelje SK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i MK (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] (GKZ 30201), [adresa], i OK (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], obje kao nasljednice pok. EK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) na način da su srušili ostatke zida prethodno porušenog objekta i iskopom zemlje izravnali postojeću visinsku razliku između nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) i k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) te ugradili armaturnu mrežu na isti dio nekretnine pa se nalaže tuženima da uspostave prijašnje posjedovno stanje tako da uklone postavljenu armaturnu mrežu iz zemlje, a teren dovedu u stanje u kojem se nalazio prije izvršenog čina smetanja posjeda, sve u roku od 8 dana te im se ujedno zabranjuje takvo ili slično buduće smetanje pod prijetnjom izricanja novčanih kazni u iznosu od 2.000,00 kuna (slovima: dvijetisućekuna).

Tuženi ZK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao je tužitelja SK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i i MK (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] (GKZ 30201), [adresa], i OK (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], obje kao nasljednice pok. EK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na način da je nastavio gradnju zida na dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kat. oznaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) izgradivši ga do pristupnog javnog puta pa se nalaže tuženiku ZK da uspostavi ranije posjedovno stanje tako da sruši izgrađeni zid, a teren dovede u stanje u kojem se nalazio prije izvršenog čina smetanja posjeda, u roku d 8 dana te mu se zabranjuje takvo ili slično buduće smetanje posjeda pod prijetnjom izricanja novčanih kazni u iznosu od 2.000,00 (slovima: dvijetisuće kuna).

Nalaže se tuženima da solidarno naknade tužiteljima prouzročeni parnični trošak, u roku od 8 dana.»

II Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere koji glasi:

«Nalaže se tuženima da odmah po uručenju ove privremene mjere prestane s izvođenjem bilo kakvih daljnjih radova na dijelu nekretnine koji predstavlja granicu između k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) i k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]), koji dio nekretnine je u nalazu ovlaštenog vještaka geodezije Zdravka Pavelića označen žutom bojom.

Ova privremena mjera stupa na snagu odmah i ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja predmetnog postupka ili drugačije odluke suda u ovoj pravnoj stvari.»

III Nalaže se tužiteljima da u roku od 15 dana naknade tuženima parnični trošak u iznosu od 825,00 EUR.

Obrazloženje

1. U tužbi od 16. prosinca 2020., koju podnosi protiv tuženih, radi smetanja posjeda, tužitelji ĆK i sada pok. JK, pravna prednica tužiteljica MK i OK navode da su zadnji mirni suposjednici nekretnine zemljišno-knjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica], dvije kuće i dvor, površine 177 čhv, upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to SK u ¾ idealna dijela i EK u ¼ idealna dijela. Tuženici da su suvlasnici nekretnine zemljišno-knjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica], dvorište, površine 65 m2, upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], svaki u ½ dijela. Nekretnina u suvlasništvu tužitelja da u naravi predstavlja vikend kuću na adresi [adresa], u kojoj isti nesmetano borave od 1960. Sporni odnosi između stranaka da su započeli 2014. kada je tuženi ZK inicirao niz upravnih postupaka pred Uredom za katastar pokušavajući promijeniti tijek međe između gore opisanih nekretnina. Tužitelj ĆK da je sudjelovao u svim tim upravnim postupcima (iako u mnogima nije uredno i na vrijeme pozivan) u kojima je protiv donesenih rješenja ulagao prigovore i žalbe te je nebrojenim podnescima nadležnim upravnim tijelima ukazivao na propuste pri utvrđivanju međe pa tako prvenstveno na okolnost da je tijek međe različito prikazan u tri različite skice mjerenja, premda se stanje u naravi nije mijenjalo od 1990. do danas. S ciljem utvrđivanja međe, tužitelji da su pokrenuli postupak pred nadležnim sudom na što su upućeni i rješenjima upravnih tijela. Postupak da se vodi pred ovim sudom pod posl. brojem R1-31/2020 (sada R1-127/2025), a u istom da je nakon provedenog uviđaja na licu mjesta izrađen nalaz i mišljenje po ing. geodetu Zdravku Paveliću koji se dostavlja u prilogu tužbe. U istom nalazu da je utvrđena sporna međašna površina između nekretnina katastarskih oznaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja (ista nekretnina da odgovara gruntovnoj parceli k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]) i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tuženika (ista nekretnina da odgovara gruntovnoj parceli k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). 12. prosinca 2020. prilikom dolaska u vikendicu u [adresa], tužitelj ĆK da je utvrdio da su tuženi izveli radove na dijelu nekretnine koji je u njegovom suvlasništvu i suposjedu, a koji dio da je u nalazu ovlaštenog vještaka geodeta Zdravka Pavelića označen žutom bojom. Iz priloženih fotografija da je vidljivo da su tuženi neovlašteno srušili postojeći zid prethodno porušenog objekta te iskopom zemlje izravnali visinsku razliku između nekretnina, ugradili armaturnu mrežu u zemlju i očigledno pripremili teren s ciljem da izvedu građevinske radove kojim bi povećali kvadraturu svoje nekretnine do sjeverne granice površine koja je u nalazu vještaka Zdravka Pavelića prikazana žutom bojom, a u naravi predstavlja potporni zid koji pripada nekretnini tužitelja k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Opisane radove da su tuženi izveli unatoč saznanju o postojanju spora oko međe i činjenice da nisu ovlašteni vršiti bilo kakve građevinske radove na tom dijelu nekretnine zbog čega da su tužitelji podnijeli prijavu nadležnoj građevinskoj inspekciji. Tužitelji nadalje navode da iz naprijed navedenog proizlazi da su tuženi smetali tužitelje u zadnjem mirnom suposjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te traže posjedovnu zaštitu na način da predlažu da se utvrdi da su tuženi smetali tužitelje u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na način da su srušili ostatke zida prethodno porušenog objekta i iskopom zemlje izravnali postojeću visinsku razliku između nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) te ugradili armaturnu mrežu na isti dio nekretnine te da se naloži tuženima da uspostave prijašnje suposjedovno stanje tako da uklone postavljenu armaturnu mrežu iz zemlje, a teren dovedu u stanje u kojem se nalazio prije izvršenog čina smetanja posjeda, sve u roku od 8 dana te da im se ujedno zabrani takvo ili slično buduće smetanje pod prijetnjom izricanja novčanih kazni u iznosu od 2.000,00 kuna (slovima: dvijetisućekuna), kao i da se naloži tuženima da im solidarno naknade parnički trošak.

U podnesku od 31. ožujka 2023. tužitelji su naveli da su dolaskom u vikend kuću u [adresa] 22. ožujka 2021. utvrdili da su tuženi nastavili s izvođenjem radova izgradnje zida na dijelu nekretnine koji predstavlja spornu međašnu površinu o kojem još uvijek nije odlučeno u izvanparničnom postupku uređenja međe, što da je razvidno iz fotografija koje se dostavljaju u prilogu podneska. Tuženi da su izvedenim zidom čak djelomično ušli na javni gradski put/cestu. Na opisani način ne samo da su nastavili s neovlaštenom gradnjom zida i smetanjem posjeda tužitelja, nego da su istima u znatnoj mjeri otežali prolaz vozilom do obiteljske vikend kuće u njihovom suvlasništvu. Provjerom zemljišnoknjižnog stanja za k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tužitelji da su utvrdili da je suvlasnički udio ½ dijela iste nekretnine kupoprodajnim ugovorom prenesen na novog suvlasnika HK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na kojeg su, proširili tužbu, kao novog tuženog. Tužitelji nadalje navode da budući da je moguće i vjerojatno da je daljnji čin smetanja posjeda tj. nastavak izgradnje zida počinjen u vrijeme kada tuženi PROJEKT MT d.o.o. Zagreb nije bio suvlasnik nekretnine, odnosno u vrijeme kada je već prenio svoj suvlasnički dio na HK, to opreza radi tužitelji dopunjuju tužbeni zahtjev na način da u cijelosti ostaju kod tužbenog zahtjeva iz tužbe (opisanog u točki I stavak prvi), te preinačuju tužbu na način da dodaju i zahtjev opisan u točki I stavak drugi, kojim su, osim tuženog ZK, kao tuženog naznačili i HK.

Rješenjem od 24. studenoga 2021. u točki I izreke, nije dopušteno proširenje tužbe na HK kao novog tuženog, koji se i protivio stupanju u parnicu kao novi tuženi.

S obzirom na to da HK nije stranka ovog postupka, odnosno nije tuženi u ovome predmetu, to su, kako iz tužbenog zahtjeva tužitelja, tako i u ovome obrazloženju odluke, ispušteni svi navodi HK te navodi stranaka koji se odnose na istoga.

2. Tuženi su u odgovoru na tužbu od 14. travnja 2021. odnosno na pripremnom ročištu od 31. kolovoza 2021. u cijelosti osporili tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

Tuženi PROJEKT MT d.o.o. Zagreb je u odgovoru na tužbu od 14. travnja 2021. naveo da nije pravno logično, a ni fizički moguće da bi tuženi, izvođenjem radova na nekretnini koja je u njegovom vlasništvu i u njegovom posjedu mogao bilo komu pa tako ni tužiteljima „prouzročiti nenadoknadivu štetu“. Ističe da se nespornim čini da je tuženi PROJEKT MT d.o.o. Zagreb bio, sve do prijenosa vlasništva predmetne nekretnine na treću osobu, u mirnom, istinitom, zakonitom i poštenom posjedu čest. 6225/3 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nesporno da bi trebalo biti i za tužitelje da je armaturna mreža (kako to navode tužitelji) izvedena na tuženikovom posjedu i u granicama tuženikova posjeda te da tuženi nije ni na koji način, a posebno ne na način opisan tužbom, smetao posjed tužitelja. Tuženi PROJEKT MT d.o.o. ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da je to društvo još tijekom 2019. prenijelo na treću osobu pravo posjeda zem.čest. 6225/5 k. o. [katastarska općina] te od 2019. to društvo da ne izvodi nikakve radove na predmetnoj čestici. Tuženi upire i na to da su u tužbi neke čestice pogrešno označene, te da je u katastru nekretnina kao posjednik tužiteljeve kat. čestice naznačena osoba RK, iz čega da proizlazi da je tužba neuredna. Tužba da je, u odnosu na činjenične navode, nerazumljiva, a prvenstveno da je preuranjena s obzirom na to da je pred ovim sudom, povodom prijedloga tužitelja u ovome predmetu, u tijeku izvanparnični postupak uređenja međe koji se vodi pod posl. br. R1-31/2020 (sada R1-17/2025). Tuženi da osporava sve navode u tužbi odnosno osporava da bi izgradnjom armaturne mreže (kako to opisuju tužitelji) i rušenjem/gradnjom predmetnog zida bila povrijeđena vlasnička ili posjedovna prava tužitelja i njihove čest. 6224/3 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nikakvim građevinskim radovima izvedenim na čest. u vlasništvu i posjedu tuženika da se nisu dovela u pitanje posjedovna odnosno vlasnička prava tužitelja te da tužitelji, svakako preuranjeno, ovom tužbom nastoje isforsirano urediti među između čestica u vlasništvu stranaka iako neistinito tvrde da su određenim građevinskim intervencijama na zemljištu u vlasništvu/suvlasništvu tuženoga njihova posjedovna prava dovedena u pitanje, odnosno da im je smetan posjed. Nikakav potporni zid da ne pripada tužiteljima kako to neistinito i suprotno svoj relevantnoj dokumentaciji proizlazi. Tužitelji da su od 2016. pa do danas na razne načine pokušali onemogućavati i opstruirati tuženoga u izvođenju građevinskih radova koji radovi predstavljaju njegovu poslovnu djelatnost pa da opravdano tuženi smatra da je takvo vođenje upravnih postupaka bilo usmjereno ka tomu da ga se onemogući u izgradnji objekata za prodaju i time da mu se nanese šteta, međutim tužitelj da je tijekom 2019. pravomoćno odbijen sa svojom žalbom protiv rješenja kojim je prema svim geodetskim propisima provedena parcelacija, a međna granica između kat. čest. [katastarska čestica] ispravno utvrđena geodetskim projektom Klasa: 932-06/16-02/166 od 12. kolovoza 2016. (parcelacija i evidentiranje stvarnog položaja čestica). Neistinito da i bez ikakvih dokaza tužitelji navode da su tuženi „neovlašteno izvodili građevinske radove". Svi građevinski radovi (pa i ovi navodno sporni) na nekretninama u vlasništvu/suvlasništvu tuženih da se obavljaju u skladu sa svim prethodno odobrenim, pravomoćnim i izvršnim dozvolama nadležnih tijela pa da je stoga ova tvrdnja, kao uostalom i sadržaj tužbe kao cjeline - prepun paušalnih navoda s namjerom prema mišljenju tuženih, ponovne opstrukcije tuženih. Dakle da proizlazi da su građevinski radovi izvođeni isključivo na čestici 6225/3 - 8989/3 kojoj su tuženi vlasnici i posjednici, na kojoj su tuženi pravni ovlaštenici svih posjedovnih prava, i to na način da se nije smetao posjed tužitelja odnosno radovima se nije prešla međna linija kako je danas utvrđena u Katastru nekretnina Crikvenica te se predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog, uz obvezu tužitelja da tuženom nadoknade troškove ovog postupka. U odnosu na navode iz podneska tužitelja od 27. ožujka 2021. tuženi navodi da ostaje kod svih prethodno iznesenih tvrdnji i činjenica međutim, u navedenom podnesku tužitelji da neistinito navode da su izvedenim radovima čak djelomično ušli na javni gradski put/cestu, te da su otežali tužiteljima prolaz vozilom do njihove obiteljske vikend kuće, navodeći da su obje tvrdnje neistinite. Nikakvog „ulaska na javni put“ da nije bilo i nema ga od strane tuženih i isto da predstavlja neistinu. Tužitelji da imaju „službeni“ ulaz na svoju nekretninu s potpuno druge strane nekretnine i da nije ni fizički moguće da bi tuženi „otežali tužiteljima prolaz vozilom“ budući da se oni tim putem ni ne koriste za prolaz vozila niti se mogu tim ulaskom (s te prilazne ceste) koristiti. Na sve ostale navode iz podneska prethodno da je odgovoreno. Tuženi predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva tužitelja u cijelosti.

Tuženi ZK je naveo da su svi radovi izvedeni u skladu s pravilima struke i unutar do tada postojećih razgraničenja između nekretnina te se u cijelosti pridružio gore navedenim navodima tuženog PROJEKT MT d.o.o. Zagreb.

3. U postupku su provedeni dokazi uvidom u izvatke iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 5 spisa), za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 6 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zdravka Pavelića, Ured ovlaštenog inženjera geodezije iz Otočca od 23. lipnja 2020. (stranice od 7 do 9 spisa), podnesak

– prijava od 15. prosinca 2020. (stranice 10 spisa), fotografije (stranice od 11 do 17 spisa), fotografije (stranice od 21 do 24 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 25. ožujka 2021. (stranica 25 spisa), izvatke iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 34 spisa), prijepis posjedovnog lista br. 1799 k. o. [katastarska općina] (stranica 35 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 36-37 spisa), prijepis posjedovnog lista broj 4901 k. o. [katastarska općina] (stranica 38 spisa), rješenje Odjela za katastar nekretnina Crikvenica od 14. lipnja 2019. s prilozima (stranica 39-42 spisa), izvod iz katastarskog plana (stranica 43 spisa), rješenje Državne geodetske uprave Središnji ured od 16. prosinca 2019. (stranice 44-47 spisa), u preslike e-mail poruka (stranice 81-83 spisa), rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu posl. br. O-85/22 od 25. veljače 2022. (stranice 90-92 spisa), te u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 93-94 spisa). Nadalje, provedeni su i dokazi saslušanjem tužitelja ĆK i OK (stranice 138-144 spisa), te tuženih ZK i zz tuženog PROJEKT MT d.o.o. GK, kao i svjedoka TK (stranice 149-154 spisa), a izvršen je uvid u spis ovoga suda posl. br. R1-127/2025 (raniji posl. br. R1-31/2020).

Tužitelji su odustali od dokaznih prijedloga za saslušanjem tužiteljice MK, te uviđajem na licu mjesta i geodetskim vještačenjem, kao i saslušanjem svjedoka HK, te su stranke suglasno navele da odustaju od svih predloženih, a neprovedenih dokaza.

Na osnovu svih provedenih dokaza riješeno je na način kako to stoji u izreci, iz razloga koji će biti pojašnjeni u daljnjem slijedu obrazloženja ovog rješenja.

4. Prema odredbi članka 10. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 94/17.; u nastavku: ZV) osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.

U ovome postupku tužitelji tvrde da su posljednji mirni posjednici dijela zk.č. br. 6224/3 k. o. [katastarska općina], i to onog dijela koji je na skici lica mjesta iz nalaza vještaka geodeta Zdravka Pavelića, ing. geod., stalnog sudskog vještaka geodetske struke iz Otočca, iz lipnja 2020., koja je sastavni dio nalaza i mišljenja u predmetu koji se između stranaka vodio pod posl. br. R1-31/2020 (sada posl. br. R1-127/2025) označen žutom bojom, te tvrde da su ih tuženi smetali u tom posjedu izvođenjem radova na tom dijelu nekretnine, i to rušenjem ostatka zida prethodno porušenog objekta, iskopom zemlje, ugradnjom armaturne mreže na taj dio, za koje da su saznali dolaskom u svoju vikend kuću u [adresa] 12. prosinca 2020., te nastavljanjem izvođenja radova izgradnje zida od strane tuženog ZK, koji ga je izgradio do pristupnog puta, zajedno sa HK, za koje radove da su saznali dolaskom u svoju vikend kuću u [adresa] 22. ožujka 2021.

Odredbom članka 21. stavak 1. ZV je propisano da, koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, koja se ostvaruje (stavak 4. istoga članka) u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. Prema odredbi stavka 3. cit. članka, pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

Nadalje, odredbom članka 22. stavak 1. ZV propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Odredbom stavka 2. cit. članka je propisano da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

5. U ovoj pravnoj stvari sporno je, jesu li tužitelji do događaja opisanog u tužbi kao čin smetanja posjeda bili posljednji mirni posjednici površine označene žutom bojom na skici lica mjesta iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta Zdravka Pavelića iz lipnja 2020. (stranica 8 spisa), površine 22 m2, koja površina je prikazana i na stranici 9 spisa kao nepravilan četverokut unutar crvenih linija.

Tužitelji tvrde i to da gore navedena površina predstavlja dio njihove k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što tuženi osporavaju, a nije sporno da se na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nalazi vikend kuća tužitelja na adresi [adresa], s dvorištem, te da je isto od kraja 1960. ograđeno kameno-betonskim zidom sa živicom, kojeg su sagradili prednici tj. roditelji tužitelja ĆK, kako to proizlazi iz iskaza tužitelja. Tuženi, pak tvrde, da je sporna površina dio njihove k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja predstavlja ulaz u njihovo dvorište na adresi [adresa], te da je navedena nekretnina, pa tako i sporna površina, u njihovom posljednjem mirnom posjedu.

Tuženi, nadalje, tvrde, da tužitelji nikada nisu koristili spornu površinu, odnosno da tužitelji nikada nisu koristili ništa izvan svoga dvorišta koje je ograđeno kameno- betonskim zidom, za kojeg tužitelji navode da su ga njihovi prednici sagradili 1960.

Nije sporno da je između stranaka ovoga postupka pred ovim sudom pod posl. br. R1-127/2025 (ranije R1-31/2020) u tijeku izvanparnični postupak radi uređenja međe, koji je pokrenut od strane tužitelja kao predlagatelja, protiv tuženih kao protustranaka 27. veljače 2020., te da taj postupak nije pravomoćno okončan, ali da je prvostupanjskom odlukom tj. rješenjem od 28. listopada 2025. (stranice 292-297 spisa) ispravljena međa između k. č. br. [katastarska čestica] (u vlasništvu tužitelja) i k. č. br. [katastarska čestica] (u vlasništvu tuženih) po pravičnoj ocjeni suda na način da se ista proteže od točke A po vanjskom rubu novoizgrađenog zida u smjeru istoka u pravcu do točke B, te se lomi prema točki C i završava u smjeru juga u točki D, a onda se lomi u smjeru istoka i nespornih točaka 5 i 6, prikazano na skici lica mjesta uređene međe stalnog sudskog vještaka Zdravka Pavelića, od 9. listopada 2025., iz navedenog spisa.

Nesporno je da su protiv gore navedene prvostupanjske odluke, tužitelji podnijeli žalbu.

Prijedlog tuženih da se odredi prekid ovoga postupka do pravomoćnog okončanja gore navedenog izvanparničnog postupka R1-127/2025, odbijen je kao neosnovan, raspravnim rješenjem od 13. siječnja 2026., jer donošenje odluke u postupku uređenja međe ne predstavlja prethodno pitanje iz odredbe članka 12. stavak 1. ZPP za donošenje odluke u ovome sporu radi smetanja posjeda.

U ovome postupku je sporna činjenica posljednjeg mirnog posjeda predmetne nekretnine, odnosno sporne površine označene na stranici 8 spisa žutom bojom, kojoj zk.č. pripada ta površina, ovo iz razloga jer su tužitelji postavili tužbeni zahtjev kao da je ona dio zk.č. br. 6224/3 k. o. [katastarska općina], u odnosu na koju traže posjedovnu zaštitu, te posljedično navedenom, i predstavlja li izvođenje radova na toj spornoj površini od strane tuženih, opisanih u točki I stavak prvi izreke rješenja, odnosno tuženog ZK, opisanih u točki I stavak drugi izreke rješenja, smetanje tužiteljeva posjeda predmetne nekretnine.

6. Tužitelj ĆK, rođen 1957., otac preostalih tužiteljica, je u svom iskazu naveo da je 2020. bio Covid te da su veći dio te godine on i njegova sada pok. supruga EK i njihova kćer OK boravili u [adresa] u kući na adresi [adresa]. Kako su on i njegova supruga oboje bili onkološki bolesnici, povremeno da su odlazili na terapije u Zagreb. 15. studenoga 2020. njihova kćer OK da se zaručila, u povratku s Lošinja, budući da su on i supruga bili u Crikvenici, da je svratila kod njih. Dan ili dva nakon toga on i supruga da su morali otići u Zagreb. Tada, u tom momentu, tog 15. studenoga 2020. još ništa da nije bilo poduzimano na ovom spornom zemljištu na kojem traži posjedovnu zaštitu u ovom predmetu, navodeći da se radi o površini koja je na skici lica mjesta sa str. 8 spisa označena žutom bojom, a na fotografiji sa str. 9 spisa je označena unutar crvenih linija. U naravi da se radi o prostoru koji je položajno smješten od zida kuće koja je srušena, i to, odnosno ta sporna površina da je pripadala njima tužiteljima, koji su to održavali. U prvom redu da im je služila za alat, kad kaže održavali misli na to da kada je to trebalo, očistili bi lišće, grabili bi kao i ostali dio njihova zemljišta. Ovaj zidić koji se vidi na fotografiji na str. 9 spisa, naveo je da se radi o suhozidu koji je povezan betonom, taj zid da su roditelji tužitelja sagradili krajem 1960. jer su njegovi roditelji sa g. ŽK, tada vlasnikom susjednog zemljišta, tako dogovorili, dakle njegovi roditelji da su s ŽK dogovorili, ŽK da je rekao da bi tu stavio kućicu na među, a onda da je otac tužitelja rekao dobro nećemo tu našu živicu staviti na među pa je povukao zid gore i živicu. Taj zid i živica da su vidljivi na fotografiji na stranici 12 spisa. Sporna da je ova površina na kojoj su na str. 12. spisa armaturne mreže. Do polovice studenog 2020. ta sporna površine da nije bila ni "pipnuta" odnosno tu da se nisu izvodili nikakvi radovi. 12. prosinca 2020. ponovno da je došao u Crikvenicu i našao na to da je otkopan taj dio skroz, da se može posložiti armaturna mreža i to da je dostavio odvjetnici koja je tada podnijela ovaj zahtjev za privremenu mjeru. U trećem mjesecu 2021. dakle nakon 3 i pol mjeseca da je već bio sagrađen zid, dakle nakon njihovog zahtjeva za privremenom mjerom. To da je isto tada bio slikao i to da je njegova odvjetnica također dostavila u spis. Kuća tužitelja da se vidi na fotografiji na stranici 12 spisa i tu da se nalazi njihov parking tako da su prilazili s ceste do tog parkinga svojim vozilom tako da nisu točni navodi tuženih da nisu koristili taj prilaz. Produžetkom zida tuženi da su ušli u cestu i u gradsku cestu i na fotografiji na stranici 21 spisa da se vidi kako parkiraju jer se na istoj vidi njegova bijela Toyota. Njima da je to prilaz do njihovog zemljišta navodeći da do istoga mogu i sada prići automobilom međutim tuženi da su im gradnjom spornog zida smanjili prolaz odnosno pristup odnosno otežali im pristup. 2020. da su uređivali donji stan u svojoj kući te su svi majstori dolazili svojim automobilima s te strane i dovozili materijal. Dok su bili stari vlasnici, tužitelji da su tu spornu površinu uređivali, ostavljali stvari, a stari vlasnici da su bili do 2014., a i poslije da su to oni (tužitelji) uređivali. Nije vidio nikoga drugoga da bi tu površinu koristio osim njih tužitelja. Na upit pun. tužitelja postoji li pristup sa sjeverne strane naveo je da sa te sjeverne strane postoji samo pješački pristup odnosno stepenice, širine cca 80 cm i da se ne radi ni o kakvom kolnom pristupu. Ovaj sporni dio dakle ovo što je u nalazu vještaka Pavelića na skici lica mjesta sa str. 8 spisa označeno žutom bojom tužitelji odnosno njegova obitelj da je koristila i to po potrebi da su na tom otvorenom prostoru, na toj površini odlagali alat, uređivali, šišali živice s donje strane, rezali drveće i sve ostalo. Onaj suhozid koji se vidi na fotografiji na stranici 12 spisa, unutar kojeg je živica, da je gradio njegov otac. Ta živica, koja je unutar njihovog suhozida, i suhozid da su vidljivi na fotografiji na str. 14 spisa. Tužitelji da su to sve tako koristili sve do onog dolaska 15. studenoga 2020. kada su to sve mogli normalno koristiti, a idući put kad su došli 12. prosinca 2020. to da je sve već bilo srušeno. On da je to i slikao 12. prosinca 2020. i te slike da su predane u spis, a to da su ove slike na kojima se vidi armatura, a nalaze se na str. 12, 13, 14, 15 i 16 spisa. Nadalje je na upit pun. tuženih naveo da je 2014. došao BK i rekao mu da su kupili nekretninu od ŽK i da tamo namjeravaju graditi te da se došao upoznati i predstaviti. Ta kuća ŽK da je srušena negdje 2015. ili 2016. Ta kućica ŽK da je vidljiva na fotografiji na stranici 274 spisa R1-127/2025 i kad se gleda ta fotografija taj gornji zid te kuće odnosno gledajući prema slici s lijeve strane je označen u nalazu vještaka geodeta crvenom linijom na skici lica mjesta na str. 8 spisa. A taj gornji zid Hrženjakove kuće da je granica između njihovih parcela, a ova sporna površina da je iznad toga i proteže se do njihovog zida unutar kojeg je živica. Njemu da BK kada se došao predstaviti nije rekao što namjerava graditi, a kada ga se pita je li mu tada rekao da je ovaj sporni dio njegov odgovorio je zašto bih mu ja to rekao, u važećem katastru je bila oznaka da je međa upravo ova crvena linija koja je na skici lica mjesta sa str. 8 označena crvenom bojom, a što u naravi predstavlja gornji zid ovog objekta koji je vidljiv na str. 274 priloženog spisa R1-127/2025. Te radnje smetanja posjeda da su počinili tuženi ZK i PROJEKT MT d.o.o., oni da su investitori te gradnje i oni su vlasnici zemljišta na kojem su gradili. I nakon što su tuženi započeli s izvođenjem radova 2015. ili 2016. kada su srušili taj objekt koji je sagradio ŽK dakle i nakon toga tužitelji da su i nadalje koristili taj sporni dio, oni da ga nisu pipnuli, nisu ga rušili, a sve drugo jesu. Tamo na toj spornoj površini tužitelji da su odlagali odnosno tamo im je stajao vrtni alat, kosa, grablje, čistili su i uređivali tu spornu površinu stalno. Već prvi puta kada su oni na katastru promijenili važeći katastar kojom je ta sporna površina po katastru došla u posjed tuženih, tužitelji da su odmah podnijeli žalbu, a to da je bilo možda već 2015. Na naknadni upit pun. tužitelja naveo je da tužitelji nisu nikada polagali prava na tu kućicu tj. objekt ŽK koji je ŽK sagradio. Taj objekt je srušen 2015. ili 2016. i rušenje tog objekta tužiteljima nije smetalo u korištenju ove sporne površine jer tu spornu površinu tuženi nisu ni dirali sve do 2020., poslije 15. studenoga 2020. I kada su tužitelji pokrenuli postupak uređenja međa ta kuća Ć je bila srušena, ali sporni dio zemljišta nije diran i u vrijeme pokretanja postupka uređenja međa koji postupak su pokrenuli sigurno 6-7 mjeseci prije ovog postupka smetanja posjeda.

7. Tužiteljica OK, rođena 1986., kćer tužitelja SK, a sestra tužiteljice FK, je u svom iskazu navela da je u ovoj kući u [adresa], provela jako puno perioda tijekom svih ovih godina i tu da joj je nekakva baza, a kaže da je dolazila tu i dok su baka i djed bili živi i oduvijek da je imala sklonost ka vrtlarenju i uređivanju i da su baka i djed govorili da je ovaj sporni dio njihov. Tamo bi stavljali lojtre da šišaju živicu, čistila je lišće i grabila, baka da joj je uvijek govorila da oni to moraju raditi jer je to njihovo i to da je tako bilo skroz sve do 11. mjeseca 2020. Te 2020. da se jako dobro sjeća jer je bio Covid, 12. ožujka 2020 da je došla u Crikvenicu iz Austrije gdje radi, a kako je bio Covid, a u Zagrebu je bio potres tako su u 3. mj 2020. došli ovdje u Crikvenicu na more. Kako su roditelji bili bolesni, imali su oboje tumor, mama da je umrla nažalost već 2021., tako su roditelji odlazili na liječenje u Zagreb, a ona da je cijelo vrijeme boravila u [adresa]. U svibnju 2020. da su započeli uređenje svoje kuće tako da su tamo bili majstori i kako se uređivao taj stan na donjem katu čiji ulaz gleda na tu cestu tako da su majstori odnosno dostave materijala dolazili s te strane. Majstori da su na toj spornoj površini odlagali primjerice opločnjake kada su uređivali taj donji kat kuće. Ona da je tu spornu površinu nastavila uredno čistiti cijelo ljeto 2020. Negdje oko 15. lipnja 2020. da je u tom drugom predmetu uređenja međa održano ročište i sjeća se da je i tada stanje bilo nepromijenjeno u pogledu ove sporne površine koja je izgledala onako kako je to prikazano na fotografiji na str. 9 spisa. Kaže da su tamo bili cijelo ljeto, a tuženi da su cijelo vrijeme gradili na svojoj nekretnini, ali ovaj sporni dio da nisu dirali. Onda da je otišla u Austriju u 9. mj. 2020. i vratila se 15. studenoga 2020., a datuma se točno sjeća jer se tada zaručila. Roditelji da su joj tada bili cijelo vrijeme na moru jer je mami odgovaralo to radi liječenja, i onda da je nakon toga otišla za Beč i njezini roditelji da su se ponovno vratili u Crikvenici 12. prosinca 2020. jer su išli tražiti mjesto za njezino vjenčanje i tada da se sjeća da joj je tata javio da su tuženi srušili odnosno smanjili visinu te sporne površine odnosno ukopali tu spornu površinu koja je ranije bila u ravnini njihovog terena. Kako ona u to vrijeme nije bila vlasnica kuće jer je vlasnicom postala zajedno sa sestrom tek nakon mamine smrti tako da nije bila involvirana u postupcima koji su se vodili. To da je ono što ima za navesti. Navela je da bi se htjela osvrnuti na navode tuženih o nekakvom prilazu sa sjeverne strane, da oni sa te sjeverne strane imaju mala vrata kroz koja može samo pješak proći, ispod toga da su stepenice koje vode do njihovog vrta i postoji visinska razlika od tih vrata i njihovog vrta. Od kad se sjeća autom da su dolazili s donje strane, a kako je i ona vozač i ona da dolazi s te donje strane. Izgradnjom tog zida da im je smanjen manevar za prolaz za otprilike 2 m jer je zid tuženih ušao 2 m u gradsko odnosno cestu. Prije kada su dolazili da su se normalno mogli okrenuti autom, a sad da ne mogu i moraju na rikverc izaći na cestu. Na upit pun. tužitelja navela je da je idući put došla u Crikvenicu negdje u 2. ili 3. mjesecu 2021. kada su dogovarali prostor za vjenčanje, ne može se baš sjetiti je li taj prvi put kada je došla nakon dužeg vremena bio sagrađen zid ili idući put, ali uglavnom taj zid da je sagrađen u 3. mjesecu 2021. jer je u tom periodu dolazila često zbog dogovaranja vjenčanja. Na upite pun. tuženih navela je da je obitelj ŽK iznajmila svoju kućicu koju je spomenuo njezin otac u svom iskazu, sinu čovjeka s kojim se ona družila jer je njezinih godina i neovisno o tome što su oni živjeli u toj kući tužitelji da su koristili tu spornu površinu i oni da nisu dolazili na tu spornu površinu.

8. Tuženi ZK je u svom iskazu naveo da su parcelu koju su kasnije i kupili vidjeli, da su im pokazane granice te parcele od strane prodavatelja, a radi se o bratu, sestri i njihovoj baki ŽK, uglavnom na licu mjesta da su bili samo brat i sestra, a to da je sve bilo 2014. kada su kupili tu parcelu u [adresa]. Ta parcela koju su kupili da je bila zarasla. Vezano za ovu spornu površinu koja je na skici lica mjesta na stranici 8 spisa označena žutom bojom, a na fotografiji na stranici 9 spisa radi se o površini omeđenoj crvenim linijama, tu da je bila stara kuća i totalno neuređeno, a sve ovo, ova prijeporna površina da se nalazi između postojeće kuće i zidanog kamenog zida koji predstavlja ogradni zid tužitelja odnosno granicu parcele tužitelja. Od kako su tuženi tamo došli 2014., tužitelji da nisu koristili ovu spornu površinu, jer nisu koristili ništa izvan svoga ogradnog zida. Nije nikoga drugoga vidio da koristi ovu spornu površinu, niti je koga drugoga zatekao, a svaki dan da su tamo bili na baušteli i radili od 2018. do 2022. Naveo je da nisu točni navodi tužitelja da su tamo držali vrtni alat, kosu, alat, grablje ni bilo što drugo. Kada ga se pita sjeća li se da bi tužitelji uređivali donji kat, da može reći da je točno da su oni nešto radili, ali njega da to nije interesiralo jer je to sve rađeno unutar tužiteljeva ograđenog dvorišta kamenim zidom i živicom. Naveo je da nije točno da su tužitelji odlagali na ovoj spornoj površini bilo kakav materijal za gradnju. Od 2014. kada su tuženi to kupili, da nitko drugi osim njih tu nije kročio nogom, pa tako ni na spornoj površini, jedini da su to tuženi čistili, a čistili su za gradnju, dakle rušili su tu postojeću kuću, očistili oko nje sve do ogradnog zida tužitelja i napravili svoj zid koji je cijeli u potpunosti unutar njihove granice koju im je geodet pokazao. Siguran je da tužitelji nisu nikada koristili ovu spornu površinu. Na upite pun. tužitelja naveo je da su zvali geodeta jer za građevinsku dozvolu morate imati geodetski elaborat. Na kraju kada su trebali zid raditi on da je pitao geodeta gdje je granica i gdje mogu napraviti zid i zid da su napravili unutar svoje parcele. Tuženi da su dobili pravomoćne dozvole i prema njima da su postupali, dobili su ih 2015. i imaju izmjenu i dopunu 2018. i 2019. Nikada da im tužitelj ĆK nije spomenuo to da se on uvukao sa svojim ogradnim zidom, niti je napravio prigovor na licu mjesta da je to rekao. Prodavatelji Hrženjak da im nisu ništa govorili o bilo kakovim dogovorima, o načinu korištenja spornog dijela. Kada su oni tamo došli 2014. ovu spornu površinu da nije nitko koristio, niti su to koristili tužitelji ni obitelj ŽK, jer je to sve bilo zaraslo. To je sve tako stajalo, i tuženi da su krenuli s gradnjom zgrade i na kraju završili ogradne zidove i opločili. Dok tuženi nisu srušili tu kućicu ništa da tamo nisu dirali. Tu kućicu da su srušili 2017. ili 2018., možda čak i 2016. Ovu spornu površinu koja se praktički tada nalazila između kućice i tužiteljevog zida to da nitko nije koristio. To je put kojim tuženi ulaze do zgrade i bio je kao takav korišten za istovar i kamione. Napravili su iskop za temelje zida, u pogledu visinske razlike, naveo je da kako je prije bilo, tako da je i sada. Do same gradnje zida, odnosno priprema za tu gradnju, ovu spornu površinu da nitko nije koristio. Oni tj. tuženi da su prolazili pored nje, koristili je kao put, jer je bila na kolnom ulazu za zgradu. Na fotografiji na stranici 9 spisa ova donja crvena linija je temelj kuće koju su tuženi srušili, a ovu spornu površinu koja se nalazi između te linije temelja kuće i ogradnog zida tužitelja da su koristili upravo tuženi i za odlaganje dasaka, materijala, svega, a isto tako i za prolaz kamionom, bagerom, čime god je trebalo. Prolazili su ovamo desno, u tom momentu kada je slikano, a to je tik po rušenju kuće tada nije mogao proći nitko po toj ruševini kuće. Na daljnji upit pun. tužitelja naveo je da mu je poznato da je pokrenut postupak uređenja međe. Naveo je da su završavali zgradu i došao je na red okoliš, odnosno okolišni zid, te da su upravo iz tog razloga baš tada krenuli u rušenje te zgrade i u gradnju okolišnog zida prema tužiteljima. Kaže da su imali pravomoćnu dozvolu i pravomoćne granice prema geodetskom elaboratu i po njemu da su zid napravili unutar svoje parcele. Možda da je godinu dana prošlo od rušenja tog objekta do ove gradnje zida kojeg su sagradili prema susjedima ĆK na svojoj parceli odnosno unutar svoje parcele možda da je prošlo i više od godinu dana. Taj temelj da su ostavili upravo iz razloga da se vidi gdje je bila ta kuća koju su im prodali prodavatelji obitelj ŽK, a ovo iz razloga jer su susjedi Kljajići čak jedno vrijeme tvrdili da je i temelj te kuće upitan odnosno da je to unutar parcele ĆK kako je to tvrdio njihov geodet. Temelj da je ostao baš zbog toga da se to vidi. Na upite pun. tuženoga je naveo da su prodavatelji obitelj ŽK prilikom prodaje 2014. kao granicu prema susjedima ĆK pokazali ogradni zid kameno-betonski, i rekli su da je to granica između njihovih parcela, a zid da je i dan danas vidljiv i netaknut i na istom mjestu. Zid Kljajića da je viši u odnosu na spornu površinu odnosno na prijepornu površinu. Tužitelji da nisu mogli pristupiti iz svog dijela na ovaj sporni dio zbog visinske razlike. Tamo da su bila 3 objekta i svi da su bili zapušteni godinama i vidjeli su se samo okolni zidovi koji i dan danas u 90% stoje tamo okolo. Susjedi M da nisu ništa koristili između njihovog ogradnog zida i kućice tuženih. Od 2014. pa nadalje tamo da su proveli od ponedjeljka do petka navečer, a ponekad i subotu prije podne, dakle puno da su boravili na tom gradilištu. Na naknadni upit pun. tužitelja naveo je da su im O pokazali zidove kao granice, a on ne zna je li ta granica bila identična onoj u katastru.

9. Zz tuženog PROJEKT MT d.o.o. Zagreb, GK, je u svom iskazu navela da se odazvala pozivu i došla na ročište, ali da je jako malo uključena u taj proces jer je za to zadužen njezin suprug BK, koji je prokurist navedenog tuženog, a ona da nije tu dolazila na gradilište tako da ona nema takva saznanja kakva ima njezin suprug.

10. Svjedok BK, prokurist tuženog PROJEKT MT d.o.o. Zagreb, je u svom iskazu naveo da je nekretnina u [adresa] kupljena negdje 2014. od troje prodavatelja, a radi se o obitelji ŽK, brat, sestra i baka. Kako je doznao za tu nekretninu onda da su im došli pokazati gdje se to nalazi. Tamo da su bila 3 objekta, navodeći da se radi o garaži, stanu nad garažom i još jednoj kući i o još jednom pomoćnom objektu. Ti prodavatelji da su im pokazali tu nekretninu i onda su normalno prošli sve oko međa da vide što kupuju. Oni da su im sve to pokazali i onda da su sklopili ugovor. Obitelj ŽK da tamo 20 godina nije dolazila jer su međusobno vodili sudski spor oko imovinsko-pravnih odnosa, dakle oni između sebe tako da tamo nisu ni ljetovali niti dolazili cca 20 godina, tako da je to sve bilo zaraslo. Tako im je tada ispričala ta baka ŽK, a pričala je kako je tamo ranije ljetovala i dolazila, a zadnjih 20 godina prije njihove kupnje da nisu tamo dolazili. Dakle to da je bilo stvarno zaraslo. Kada su oni to kupili da se išao upoznati sa svim susjedima i tako da je upoznao i g. ĆK, rekao mu čime se bavi i što radi i da mu je to za njegov posao odnosno biznis. Međutim, vidio je na njegovoj faci da mu to nije baš drago. Upoznali su se i razišli se. Kaže da je postojala kućica koju su oni tuženi kupili. Prije nego što se ruši bilo kakav objekt, radi se projekt rušenja i izradio ga je projektant. Poznato mu je da je predmet ovog postupka površina između tog objekta i ogradnog zida obitelji ĆK. Ta sporna površina u stvari da je okućnica kuće koju su tuženi kupili, a koja se proteže do Kljajićevog zida koji je i dan danas tamo, to je zid zidan od betona i kamena, to je visoki zid, ova kuća koju su tuženi kupili da je na nižem terenu i postoji visinska razlika između tog terena i terena obitelji ĆK, možda cca 1,5 m do 2 m. Ta cijela površina između te kuće tuženih koja je bila dimenzija cca 8 x 8 m i tog ogradnog zida susjeda ĆK da je sve bio jako zaraslo jer to nije nitko čistio jer obitelj ŽK tamo nije dolazila 20 godina i to nitko nije održavao. Onda negdje 2015. ili 2016. tuženi da su porušili tu kuću, drugu kuću, pomoćni objekt koji je bio tamo i čistili su granje odnosno raslinje s time da od ove kuće prema obitelji ĆK nisu sve srušili već su ostavili temelj od te kuće iz razloga jer je gradio donju kuću nevezano za ovo i onda da su u jednom trenutku kada su krenuli sa radovima druge dvije kuće porušili i ovaj temelj. Ova sporna površina ona da služi kao ulaz odnosno put za zgradu koju su sagradili na drugom dijelu njihove čestice. Ovu spornu površinu nikada da nije koristila obitelj ĆK, njihov teren da je viši, a ovo da je dolje, i vidljivo je da to oni nisu nikada koristili i za taj njihov zid vidi se da je zid koji je star preko 50 godina i nije to nikakav novi zid, tako da tužitelji nikada nisu koristili ovu spornu površinu koja je na skici lica mjesta sa stranice 8 spisa označena žutom bojom. Naveo je da nije točno da su M na ovoj spornoj površini odlagali alat, kosu, grablje. Nikada da M nisu koristili ovu spornu površinu, nikada ih nije vidio na ovoj spornoj površini. Sjeća se da su Kljajići uređivali svoj objekt, ali nikada da nisu odlagali građevinski materijal na ovoj spornoj površini, s time da se sjeća da su Kljajići unutar njihovog ograđenog dvorišta držali stara vrata, kada su mijenjali prozore i unutarnja vrata i to sve da nisu držali na ovoj spornoj površini. Na upite pun. tužitelja svjedok je naveo da je Kljajićeva živica stablima na njegovoj strani zida odnosno u njegovom, ali visi preko zida odnosno grane vise preko zida i ĆK da nikada nije održavao to raslinje, nije orezivao. Svjedok je naveo da je on ĆK dva tri puta molio da makne to raslinje, ali da ĆK to nije htio. Kaže da je obavijestio i komunalnog redara i on da je rekao da mu nađu tko će to napraviti, da to orežu i bace u njegovo dvorište i da ta firma pošalje račun, ali da tuženi to onda nisu napravili odnosno nikada se to nije dogodilo. Kada su tuženi kupili nekretninu granice zemljišta da su im pokazali prodavatelji ŽK. Prodavatelji da su ih uveli u posjed i rekli gdje su im granice, a granica prema Kljajićima da je upravo taj zid, to da su im pokazali kao granicu. Tuženi da su angažirali geodeta iz Zagreba, radi se o tvrtki Omega radi izrade geodetskog projekta i oni da su po službenoj dužnosti pozivali stranke. ĆK da nije primao poštu, imali su 2 adrese prijavljene jedna je na Kajzerici, druga je u Karlovcu. Ovaj što je radio projekt, ĆK da je slao poštu, pošta da se vraćala i onda da se u jednom momentu pojavio i rekao da nije primio poštu i onda da je tvrdio da nije obavješten kao susjed i onda da su tuženi zvali drugog geodeta, a radi se o ČK, koji je opet isti postupak proveo pozivanja susjeda, opet da se susjed ĆK nije pojavio o čemu da ga je obavijestio ČK i postupak da ide na način da moraju dobiti ovjeren pravomoćan geodetski projekt. Budući da se susjed ĆK nije pojavio, geodet da je odredio među po starim kamenim zidovima koji su i dan danas tamo i završio postupak i tuženi da su dobili pravomoćan geodetski projekt po kojem su radili parcelaciju i građevinsku dozvolu. Nakon toga da je krenuo postupak uređenja međa i sjeća se da je taj postupak vodila sutkinja s Raba. Njima da međa nije sporna, ali da je FK bila sporna. U vrijeme pokretanja tog postupka uređenja međa ona kuća o kojoj je ranije iskazivao koja je dimenzija 8 x 8 m da je već ranije bila srušena. Ova sporna površina to da je bio teren tuženih, koji su oni koristili za odlaganje građevinskog materijala kako su gradili. Nikada da ga M nisu koristili, to da nije njihovo dvorište i oni da ga nisu koristili. Na upite pun. tuženih naveo je da kada su kupili tu nekretninu, a kuća 8 x 8 m da je tu stajala i sve je bilo zaraslo oko te kuće pa tako i prema Kljajićima. Na ovoj spornoj površini dakle između te kuće tuženih i potpornog zida obitelji ĆK to da je sve bilo zaraslo drvećem, tuženi kada su kupili tu nekretninu prvo da su maknuli raslinje i morali su jer kada geodet izlazi na teren, teren mora biti očišćen pa da su očistili raslinje između ostalog i sa sporne površine. On i ĆK da su se vidjeli puno puta tamo i nikada da ĆK nije rekao da bi on koristio tu spornu površinu. Od kupoprodaje 2014. pa nadalje svakodnevno da su boravili na toj nekretnini, dakle jako često da su boravili tamo i nikada na ovoj spornoj površini nisu zatekli nikoga od susjeda. Na upite pun. tužitelja naveo je da je ta kuća koju su srušili, a bila je dimenzija cca 8 x 8 prikazana na fot. na stranici 274 priloženog spisa R1-127/2025 i gledano prema toj kući to grmlje da je s lijeve stane te kuće i ne vidi se baš najbolje, vide se ulazna vrata to je ulaz u kuću, a s lijeve strane kuće da je to grmlje.

11. U ovoj pravnoj stvari sporno je tko je do događaja opisanog u tužbi kao čin smetanja posjeda, a radi se o rušenju postojećeg zida prethodno srušenog objekta (prema iskazima saslušanih stranaka i svjedoka objekta kojeg su srušili tuženi 2015. ili 2016., a tuženima su ga 2014. prodali članovi obitelji ŽK), te iskopom zemlje, ugradnje armaturne mreže u zemlju, dakle pripremama za gradnju zida, za koje tužitelji tvrde da su se dogodili nakon 15. studenoga 2020., a što su tužitelji zatekli prilikom dolaska u svoju vikendicu 12. prosinca 2020., odnosno naknadno izgradnjom tog zida, za što su tužitelji saznali 22. ožujka 2021., bio u posljednjem, mirnom posjedu predmetnog zemljišta, koje je u nalazu i mišljenju vještaka geodeta Zdravka Pavelića sa stranice 8 spisa označeno žutom bojom.

Prema nalazu i mišljenju gore navedenog vještaka geodeta, na kojeg se tužitelji pozivaju u ovome postupku, kojeg su dostavili u spis uz tužbu, a prema skici lica mjesta sa stranice 8 spisa, ta sporna površina, označena je žutom bojom, i predstavlja dio zk.č. br. 6225/3 k. o. [katastarska općina] (katastarskih oznaka 8989/3), i ne predstavlja dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (katastarskih oznaka 8988/1), u odnosu na koju tužitelji traže posjedovnu zaštitu.

Tužitelji su u ovome postupku naveli da ne polažu nikakva prava na kuću obitelji ŽK, koju su tuženi kupili 2014., a srušili je 2015. ili 2016., tako da su ostavili vidljive temelje sjevernog zida objekta kojeg su kupili, zajedno sa još 2 objekta, a koji temelji su vidljivi na fotografiji na stranici 9 spisa i označeni kao postojeći temelj srušene zgrade.

Iz iskaza tuženih proizlazi da su te temelje ostavili, jer su tužitelji tvrdili da je upitno je li i taj zid na njihovoj čestici, te da su ga radi navedenoga i ostavili, a i isto tako i radi toga što su izvodili radove na gradnji objekata, koji su sagrađeni na drugom dijelu zemljišta koje su također kupili od obitelji ŽK 2014.

Životno su uvjerljiviji iskazi tuženog ZK i svjedoka TK, koji je prokurist tuženog PROJEKT MT d.o.o. Zagreb, iz kojih proizlazi da u vrijeme kada su oni kupili to zemljište od obitelji ŽK, dakle 2014., da je isto bilo zaraslo, jer ta obitelj zbog međusobnih sporova, 20 godina nije dolazila na tu nekretninu, dakle, nije ju održavala, te iz njihovih iskaza proizlazi da u vrijeme kada su oni došli tamo, da su im prodavatelji, brat i sestra ŽK, pokazali da im prodaju sve do kameno-betonskog zida koji ograđuje susjednu nekretninu, dakle nekretninu tužitelja.

Živica tužitelja smještena je unutar kameno-betonskog zida koji ograđuje dvorište kuće tužitelja na adresi [adresa], koji zid su sagradili roditelji tužitelja Slobodana Kljajića 1960., kako to navodi u svom iskazu. Činjenica da ta živica, koja raste unutar tog ogradnog zida dvorišta kuće tužitelja, granama prelazi preko granice tog zida, pa i eventualno orezivanje te živce s vanjske strane, koje tužitelji nisu ni dokazali, a na njima je teret dokaza ovih tvrdnji, u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; u nastavku: ZPP) u svezi sa člankom 7. ZPP, dakle, čak i da su nekada i orezivali tu živicu s te vanjske strane, izvan svoga dvorišta, to ne znači da bi takvim radnjama vršili posjed, jer bi se radilo o susjedskim pravima, a ne o posjedu kao faktičnoj vlasti na stvari.

Neuvjerljive su tvrdnje tužitelja da su se njegovi prednici radi izgradnje objekta obitelji ŽK, a radi se o objektu čiji temelj je ostao nakon rušenja i prikazan je na stranici 9 spisa, uvukli sa svojim kameno-betonskim zidom 1960., a da su i dalje nastavili koristiti spornu površinu, ovo iz razloga jer ovi navodi nisu ničim potkrijepljeni, a isti su i životno nelogični, jer je neuvjerljivo da bi se netko uvlačio radi gradnje objekta na susjednoj nekretnini, a i dalje nastavio koristiti tu površinu za koju se povukao odnosno uvukao se i time ogradio svoj posjed, čime si je tu površinu, ograđivanjem, učinio nedostupnom.

Tužitelji nisu dokazali svoje tvrdnje da su na spornoj površini odlagali alat, da su čistili i grabili lišće s iste, da su njihovi majstori prilikom uređenja donjeg kata u proljeće 2020. odlagali opločnjake odnosno građevinski materijal, kao i navode tužiteljice OK da je ona nastavila čistiti tu spornu površinu i u ljeto 2020., jer ovi navodi tužitelja nisu ničim potkrijepljeni, odnosno nisu dokazani, pa sud u smislu odredbe članka 8. u svezi sa člankom 7. ZPP, ove tvrdnje tužitelja smatra nedokazanim.

Nelogično je da se na otvorenom prostoru, i još izvan ograđenog dvorišta, odlaže u smislu skladištenja, bilo kakav alat, ili građevinski materijal, pa su ovi navodi tužitelja neuvjerljivi, a na njima je teret dokaza ovih navoda.

Iz svega gore navedenoga proizlazi da ni tužitelj, niti njegova sada pok. supruga JK, a ni kćer tužitelja OK, odnosno obitelj OK, nisu bili posjednici sporne površine.

Upravo su tuženi 2015. ili 2016. srušili objekt koji su 2014. kupili od obitelji ŽK, koji nikada nije bio u posjedu tužitelja, a rušenje ostataka zida tog objekta je, prema tužbenom zahtjevu, jedna od radnji za koje tužitelji tvrde da predstavlja čin smetanja posjeda tužitelja. Na koji način tužitelji, koji ni ne tvrde da su bili posjednici tog objekta, i navode da ne polažu prava na taj objekt, mogu bili smetani u posjedu rušenjem ostataka zida tog objekta.

Za preostali dio, dakle sporna površina označena žutom bojom na skici lica mjesta sa stranice 8 spisa se ističe da tužitelji, na kojima je teret dokaza njihovih navoda, nisu dokazali svoje tvrdnje da su koristili tu spornu površinu, pa nisu dokazali posljednji mirni posjed do događaja opisanih u tužbi kao čin smetanja posjeda.

Upravo suprotno, tuženi su u svom iskazu naveli da tužitelji nikada nisu ni stupili na spornu površinu, odnosno da nisu bili u posjedu prijepora, jer nisu koristili ništa izvan ograđenog kameno-betonskog zida.

Stoga tužitelji nemaju pravo za zaštitu posjeda, jer nisu ispunjene pretpostavke iz odredbi članka 21. i 22. ZV.

Nisu od utjecaja na odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva navodi stranaka o upravnim postupcima koji su se od 2014. vodili između stranaka vezano za tijek međe prema katastru, pored činjenice da su tužitelji naveli da se stanje u naravi nije mijenjalo od 1990. do danas, jer sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, neovisno o pravu na posjed, pravnom temelju posjeda i poštenju posjednika, sukladno odredbi članka 22. stavak 2. ZV.

Slijedom iznijetog, kako tužitelji nisu dokazali da su posljednji mirni posjednici predmetne nekretnine tj. sporne površine, to nemaju pravo na posjedovnu zaštitu koju traže u ovome postupku, radi čega je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja opisan u točki I izreke ove odluke, jer nisu ispunjene pretpostavke za posjedovnu zaštitu iz ranije cit. odredbi ZV.

12. U odnosu na prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere ističe se kako slijedi:

Tužitelji su u tužbi zatražili određivanje privremene mjere sa zahtjevom opisanim u točki II izreke ovoga rješenja.

U gore navedenom prijedlogu tužitelji navode da nije sporno da tuženi grubo krše vlasnička i posjedovna prava tužitelja te da su unatoč tome što je spor o međi u tijeku, neovlašteno izveli građevinske radove onemogućujući tužiteljima nesmetano korištenje nekretnine čiji su suvlasnici. Tužitelji da žive u [adresa] gdje im je prebivalište pa da je izvjesno da su odsutni i nemaju mogućnost svakodnevno kontrolirati što se dešava na nekretnini čiji su suvlasnici, što da tuženi očigledno zloupotrebljavaju. Uzimajući u obzir sve navedeno, a zbog sprječavanja nastanka nenadoknadive štete predlaže sudu da u ovom postupku odredi predloženu privremenu mjeru.

Tuženi su se protivili prijedlogu tužitelja za određivane privremene mjere navodeći da je taj prijedlog tužitelja neosnovan, a suštinski da predstavlja pokušaj tužitelja da tuženima prouzroči štetu. Tuženi navode da tužitelji ne obrazlažu, a još manje dokazuju koja bi za njih to bila nenadoknadiva šteta koja bi nastupila izvođenjem bilo kakvih daljnjih radova da dijelu nekretnine odnosno granici između katastarskih čestica stranaka. Navode da nije pravno logično, a ni fizički moguće, da bi tuženi izvođenjem radova na nekretnini koja je u njegovom vlasništvu i posjedu mogao bilo komu pa tako i tužiteljima prouzročiti nenadoknadivu štetu. Predlažu odbijanje prijedloga tužitelja za određivanje privremene mjere.

Odredbom članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024.; u nastavku: OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Dakle, navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

S obzirom na to da tužitelji nisu učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine, opisane u izreci postavljenog tužbenog zahtjeva (točka I izreke rješenja), to je odbijen prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere sa zahtjevom opisanim u izreci ovoga rješenja (točka II izreke rješenja), kao neosnovan.

U postupku sud nije posebno cijenio sadržaj ostale dokumentacije u koju je izvršio uvid tijekom postupka jer se radi o dokumentaciji koja nije od utjecaja na odluku o osnovanosti tuženog zahtjeva.

13. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka iz točke III izreke ove odluke temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. u svezi sa člankom 155. ZPP te je tuženima zastupanim po punomoćniku – odvjetniku, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023. i 107/2025.) dosuđen trošak u visini jednokratne nagrade za zastupanje u ovome postupku radi smetanja posjeda u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 7/2. 250 bodova za 4 radnje, vrijednost boda 2,00 EUR), te jednu dodatnu radnju – zastupanje na ročištu od 18. veljače 2026. u iznosu od 100,00 EUR (50 bodova), ukupno 600,00 EUR, što uvećano za 10 % na ime zastupanja dva tužena (Tbr. 40. točka 1. Tarife) u iznosu od 60,00 EUR, ukupno iznosi 660,00 EUR, a uvećano za PDV 25% koji je obračunat u iznosu od 165,00 EUR (Tbr. 46), daje iznos od 825,00 EUR. Neosnovan je zahtjev tuženih za naknadu troška za sastav podneska HK (tuženi navode da se radi o odgovoru na tužbu 3. tuženog), jer isti nije stranka ovog postupka, i ne radi se o podnesku tuženih. Isto tako neosnovan je zahtjev tuženih za naknadu troška za sastav podneska od 12. siječnja 2026. kojim predlažu odgodu ročišta, jer se radi o trošku koji nije bio potreban radi vođenja ove parnice.

U Crikvenici 26. veljače 2026.

S u d a c:

Sonja Alač

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu, koja se podnosi putem ovog suda, i to protiv odluke iz točaka I i III izreke rješenja u roku od 15 dana, a protiv odluke iz točke II izreke rješenja u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa rješenja.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženog