REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

Labin, G. Martinuzzi br. 2

Poslovni broj: R1-245/2023-41

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Zdenki Raguž Zupičić, u vanparničnom predmetu predlagatelja JĆR, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Matei Knežević, odvjetnici u Poreču, protiv protustranke REPUBLIKE HRVATSKE, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu, na broj Ip-DO-750/2023, radi uređenja međa, 26. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se prijedlog za uređenje međa u ovoj pravnoj stvari.

II. Predlagatelj je dužan naknaditi protustranku troškove postupka u iznosu od 1.000,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj, u prijedlogu za uređenjem međa, navodi da je na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižen kao vlasnik. Na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjižena je kao vlasnica protustranka Republika Hrvatska. Između nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s jedne strane i nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s druge strane, a koje su susjedne nekretnine, budući da između njih nema međašnih oznaka, to proizlazi kako između nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s jedne strane i nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s druge strane treba urediti međe prema posljednjem mirnom posjedu.

2. Republika Hrvatska navodi da je suglasna sa dokaznim prijedlogom da se u postupku provede uviđaj uz sudjelovanje vještaka mjerničke struke, ali predlaže da se međa urediti prema katastarskom nacrtu, a sukladno odredbi čl. 103. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14). Nakon provedenog uviđaja protustranka predlaže odbacivanje prijedloga za uređenje međa.

3. Sud je proveo uviđaj na licu mjesta, te je mjernički vještak identificirao predmetne nekretnine, te naveo da se k. č. [katastarska čestica] nalazi u naselju Sv. Marina, u naravi kuća i dvorište. Uvodom u registar prostornih jedinica utvrđeno je da je kuća na k. č. [katastarska čestica] dodijeljen kbr. Sv. Marina, Prkušnica 61. Sa zapadne strane nalazi se k. č. [katastarska čestica] koja graniči sa k. č. [katastarska čestica] sa njezine zapadne i sjeverne strane. U naravi predmetni dio k. č. [katastarska čestica] je betoniran, te na dijelu šljunčana podloga. Na dijelu zapada od kuće nalazi se stabla crnike. Moguće je utvrditi katastarsku granicu obzirom da je 2015. godine izrađen geodetski projekt za potrebe rekonstrukcije kuća na k. č. [katastarska čestica], međutim katastar, nije mjerničkom vještaku dostavio do održavanja uviđaja podatke iz istoga.

4. Nakon identifikacije po mjerničkom vještaku, protustranka je istakla da se protivi prijedlogu predlagatelja da se međa uredi prema posljednjem mirnom posjedu, a budući da iz utvrđenog na terenu proizlazi da predlagatelj ne traži uređenje međe, već ozakonjenje uzurpacije nekretnine u vlasništvu RH. Dakle, predlagatelj je izabrao pogrešan put pravne zaštite, pa stoga protustranka predlaže da se prijedlog za uređenje međe odbaci.

5. Po prijedlogu predlagatelja, mjernički vještak je snimio postojeće stanje i izradio skicu lica mjesta ( stranica 70 spisa) na kojoj je žutom bojom prikazao spornu međašnju površinu od 283 m2, a koja se nalazi unutar linije A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7, A8, A9, A10, A11, A12, A13, A14, A15, A16, i linije označene točkama 7., 1., i 2. Na navedenoj skici je vještak prikazao među po kazivanju predlagatelja, a koja je označena slovima A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7, A8, A9, A10, A11, A12, A13, A14, A15, A16, te je prikazao među po kazivanju protustranke, a koja se podudara sa međom utvrđenoj u katastarskom operatu, označena sa brojevima 1., 2., 3., 4., 5.,6., 7., 1., odnosno kako je međa utvrđena geodetskim projektom iz 2015. Vještak je dostavio i fotografije kojim je prikazao lice mjesta.

6. S obzirom da stranke nisu suglasne da se međa uredi po katastarskom operatu, kao ni sporazumno, to je sud sukladno čl. 103 st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZV-a), pristupio uređenju međe prema posljednjem mirnom posjed, te je na okolnost posljednjeg posjeda proveo dokaz saslušanjem svjedoka, JĆ, MĆ, HĆ, LĆ, ČĆ i PĆ.

7. Dakle, u ovoj pravnoj stvari sporna je međašna površina, a koja je prikazana na skici lica mjesta na stranici 70 spisa, prikazana žutom bojom, u površini od 283 m2, a koja se nalazi unutar linije A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7, A8, A9, A10, A11, A12, A13, A14, A15, A16, i linije označene točkama 7., 1., i 2.

8. U naravi međašnja površina čini okoliš oko kuće, kao i prolaz između kuće predlagatelja.

9. Iz iskaza saslušanih svjedoka JĆ, proizlazi da isti zadnjih 4-5 godina, dovozi cisternom vodu za predlagatelja, i da se koristi putem (na spornoj međašnjoj površini), i da je njegova firma uređivala donji dio nekretnine (pošljunčani dio), i da ga je za to angažirao predlagatelj, i da mu nije poznato tko se koristi putem kao i dijelom kojeg je pošljunčao.

10. Iz iskaza saslušane MĆ, susjede predlagatelja, proizlazi da se prolazom koristi predlagatelj koji je sagradio kuću prije 8 godina, te da se navedenim putem koristio i susjed sa doljnje strane predlagatelja Versa Đani, prilikom gradnje kuće prije 10 godina, te da je prošle godine (2022.) ponovno pokušao koristiti prolaz, ali je odustao jer su se svi protivili. Poznato joj je da je Versa angažirao firmu Derosi metali, a koji je parkirao dizalicu na predmetnom putu, te da je dizalica pomaknuta na drugu stranu, te je Versa obavljao betonažu s druge strane. Predlagatelj je mjesec dana betonirao prolaz, te je betonirao stepenice, a na mjestu kojih su ranije postojale stare stepenice. Pošljunčani dio uz cestu je uvijek bio uređen, te pretpostavlja da je pošljunčani dio također uredio predlagatelj. Ne sjeća se da li je prije kupnje od strane predlagatelja, bilo sve uređeno kao danas, ali se sjeća da je prijašnja obitelj koja je tu živjela imala roštilj na pošljunčanom dijelu, te se sjeća da je sve bilo uvijek održavano.

11. Iz iskaza saslušanog svjedoka HĆ proizlazi da je unazad 2 mjeseca betoniran prolaz, kao i stepenice. Nije mu poznato kad su posađene sadnice, te navodi da prije 6-7 godina nije bilo uređeno kao danas. Navodi da je donji dio oduvijek pošljunčan, te da je sada betoniran. Vozila se parkiraju betoniranoj površini, a kuća se koristi za iznajmljivanje. Svjedok se sjeća da je na mjesto današnje kuće predlagatelja na tom mjestu bila stara kuća, te misli da su se vlasnici isto koristili predmetnim prolazom.

12. Iz iskaza LĆ, partnerica predlagatelja, proizlazi da ovdje dolazi zadnjih 6 godina od kada je u vezi s predlagateljem. Pristupni put je betoniran prošle godine, te joj je poznato da je radove betoniranja platio predlagatelj. Na betoniranom dijelu se parkiraju vozila dok donji šljunčani dio se koristi za bicikle. Misli da je predlagatelj pošljunčao donji dio, te navodi da od kada dolazi da je uvijek sve uređeno, i da sve uređuje i održava predlagatelj, te da nikoga drugog nije vidjela da koristi pristupni put osim predlagatelja. Poznato joj je da je prije betoniranja pristupnog puta, put bio pošljunčan i djelomično betoniran.

13. Svjedok PĆ, navodi da je vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica], koja se nalazi niže od predmetne nekretnine, kuće, a koju je stekao 2007. godine. 2007. godine kad je kupio svoju kuću, međa sa predmetnom nekretninom, a na kojoj je kuća predlagatelja, bila je uređena, a o čemu postoji fotografije. Ima fotografiju od 2007. na kojoj se vidi zid, kao i predmetni put,( a što je vidljivo po postojećem stupu na glavnoj cesti). Te 2007. godine koristio se ovaj put za prilaz svojoj kući kao, i gradnji kuće susjeda OĆ i EĆ, odnosno put su koristili svi kojima je trebalo. Gosti gospodina OĆ također koriste ovaj put za dolazak kod njega, pješke donose kufere. Navodi da je sa predlagateljem u lošim odnosima, dok su nekad bili u dobrim odnosima jer mu je potpisao da može graditi kuću. Ne zna koje godine se gradila kuća od EĆ, ali ta kuća postoji oko 60 godina, kao i kuća od OĆ. Navodi da on, OĆ, sin gospođe EĆ, i svi kome treba prolaze ovim putem. Gornji dio je betonirao predlagatelj, dok je donji dio betonirao on (kao što se vidi na fotografiji). Predlagatelj mu je dao prigovor na građevinsku dozvolu (vještak iskazuje da je svjedok pokazao dio sjeverno od pravca na skici lica mjesta prikazanom crvenom bojom između točaka 1 i 2.). Prije nego što je JĆR izbetonirao ovaj dio, nije postojala granica između nekretnina predlagatelja i susjedne. Za sebe navodi da je znao ranije granice, te da su oznake još u pijesku gdje se sada nalazi vrt. 2021. godine, kada mu je predlagatelj dao prigovor na građevinsku dozvolu, predlagatelj mu je branio prolazak ovim putem, na način da je ostavljao parkirana vozila. Svima je zabranio prolazak, a pogotovo kad je gradio kuću, jer je sve ogradio, nije se moglo proći vozilom ni pješke. Kada je on 2021. godine pristupio renoviranju svoje kuće, tražio je dozvolu od Hrvatskih šuma, koji su vlasnici pristupnog puta. Betoniranje je izvršeno u veljači ove godine.

14. Mjernični vještak je dostavio skicu izmjere (str. 70 spisa), na kojoj je plavom bojom označena međa pokazana od strane predlagatelja, crvenom bojom međa utvrđena geodetskim projektom iz 2015., sivom bojom uklop kopije katastarskog plana, a žutom bojom je prikazana sporna međašna površina.

15. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da predlagatelj drži u posjedu spornu međašnju površinu, isti ju je uredio, obradio, posadio biljke, pošljunčao i betonirao pristup, te je koristi kao prilazni put do dolaska do svoje obiteljske kuće, da dio međašnje površine koristi kao parkiralište, i kao vrt. Navedeno, suglasno proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka JĆ, MĆ, HĆ, a čije iskaze je sud ocijenio istinitim jer se međusobno podudaraju, a isti se podudaraju i sa utvrđenim stanjem na licu mjesta (parkiralište, uređeni vrt, pošljunčan dio, betoniran put). Iz iskaza saslušanog svjedoka PĆ, a kojemu je sud, također poklonio vjeru jer njegov iskaz ocjenjuje objektivnim i logičnim, bez obzira što su odnosi njega i predlagatelja, narušeni, proizlazi da je predlagatelj u posjedu sporne međašnje površine, i to od onda kada je gradio svoju kuću, 2010., te da od tada brani prolaz po putu, dok su se tim putem ranije, osim njega koristili i susjedi OĆ i EĆ. I svjedokinja MĆ u svom iskazu je navela da su se prilaznim putem koristili susjedi OĆ i EĆ.

16. Dakle, na temelju njihovih iskaza sud nedvojbeno utvrđuje da je predlagatelj u posjedu sporne međašnje površine, koja je prikazana na skici lica mjesta (stranica 70 spisa), žutom bojom, u površini od 283 m2, kao i na fotografijama, međutim ta činjenica sama za sebe ne može biti od utjecaja da sud uredi među na način kako to predlaže predlagatelj.

17. Naime, iz iskaza mjerničkog vještaka ČĆ, geodete proizlazi da ga je 2015., godine angažirao predlagatelj za izradu geodetske dokumentacije za potrebe projektiranja kuće, te da je predmetna nekretnina od ranije, od 1968., u dijelovima bila definirana zidovima, a u preostalom dijelu je on, kao geodeta stabilizirao granice i to temeljem izmjere iz 1968, te je sačinio geodetski situacijski elaborat koji se nalazi na stranici 88-89 spisa. Svjedok je naveo da je 2015., uredio među, te se sjeća da je su te prilike bili prisutni roditelji predlagatelja, a koji su bili upoznati sa svim međama i da su potpisali elaborat. U to vrijeme pristupni put nije bio uređen kao danas, dok okoliš je bio uređen, ali ne kao danas, te isto tako pristupni put nije bio uređen kao danas i njime se nije moglo proći vozilom. 2024., je izradio geodetski elaborat za susjednu kč. [katastarska čestica] , te je te prilike pozvao predlagatelja i utvrđivao odnosno potvrđivao granicu prema k. č. [katastarska čestica]. Naime, 2015. godine nije postojao digitalni katastarski plan, dok je 2024. digitalni katastarski plan bio u primjeni stoga je bilo potrebno pozvati i predlagatelja u tom postupku obzirom kako koordinate međnih točaka nisu bile sastavnim dijelom digitalnog katastarskog plana. Tom prilikom potvrđena je međna linija onako kako je predstavljena 2015. godine. Dijelovi granica k. č. [katastarska čestica] bili stabilizirani zidovima, a da je zidovima bila stabilizirana istočna granica, toč. 2-4, te južna, točke 4-7, te od točke 2., u pravcu točke 1., u cca polovice dužine. Točka 1., je bila stabilizirana propisnom međnom oznakom, a pravac od 1 -7., nije bio vidljiv na terenu. Na pitanje da li je za izradu geodetskog elaborata između nekretnina predlagatelja i protustranke, a za potvrđivanje međe između istih nekretnina potrebno ponovno pozvati potpisnike elaborata, ili geodetska uprava smatra da bi ta granica bila definitivno uređena i da bi prihvatila elaborat iz 2015. godine, iskazuje da u pravilu je potrebno pozvati vlasnike susjednih nekretnina, ali je moguće da referent na katastru ovjeri i elaborat bez tog poziva, ali u slučaju da se susjed pozove i ne suglasi sa međom kako je bila definirana 2015. godine, mišljenja je da bi katastar u upravnom postupku pozvao vlasnika susjednih parcela, te bez obzira na njegovu primjedbu ovjerio elaborat. Načelno smatra se da je međa uređena, ako nije došlo do promjene na terenu, pod time smatra uređena na način da se pri izradi elaborata ne mora pozivati vlasnike susjednih parcela. Ukoliko je pak do promjene na terenu došlo prilikom obnove uništenih međa, koje su ranije bile definirane, preporuča se pozvati vlasnike susjednih parcela.

18. Sud je u cijelosti poklonio vjeri iskazu svjedoka ČĆ, kojeg ocjenjuje nepristranim, istinitim i stručnim, te na temelju njegova nalaza sud zaključuje da je 2015., godine bila uređena međa između ovih nekretnina, da je izradio geodetski elaborat, koji je potpisan, i ovjeren, i da je kao takav proveden u Katastru. Prilikom uređenja međa na terenu su bili prisutni roditelji predlagatelja, a kojima je svjedok pokazao točke uređene međe (neke točke su prikazane i na fotografijama br. 11., 12., 13., i 14., na stranicama 77 i 78 spisa).

19. Dakle, u ovoj izvanparničnoj stvari predlagatelj traži da se ranije uređena međa iz 2015., a koja je uređena po njegovom prijedlogu, radi potrebe projektiranja, ponovno uredi i to posljednjem mirnom posjedu (što je doista jedan od načina uređenja međa).

20. Po mišljenju ovog suda, predlagatelj ne može tvrditi da je sporna međa, već je sporna površina od 283 m2, a koja je u njegovom posjedu. Postupak uređenja međa nije postupak u kojem se može stjecati vlasništvo. Sam naziv tog postupka govori da se uređuje međa, zamišljena crta koja odvaja dvije susjedne nekretnine, ukoliko je ta međa sporna. U konkretnom slučaju u pitanju je sasvim nešto drugo. Predlagatelj će ostvarenje svojih prava eventualno moći zahtijevati u drugom postupku.

21. Dokaze koji su izvedeni, a nisu posebno obrazloženi, po mišljenju ovog suda ne utječu na donošenje odluke u ovom postupku.

22. Zamjenik punomoćnika protustranke, zatražio je troškove postupka i to trošak za sastav podneska od 22. rujna 2023., od 7. veljače 2025, te za pristup ročištima od 6. listopada 2023., 1. veljače 2024., i 17. studenog 2025., za svaku radnju po 200 eura, odnosno ukupno iznos od 1.000,00 eura.

23. Sukladno odredbi članka 154. st.1 Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), a u svezi čl. 32. Zakona o izvanparničnom postupku, (NN 59/23), sud je obvezao predlagatelja da snosi troškove protustranke.

24. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023. u nastavku: Tarifa), te sukladno utvrđenoj vrijednosti predmeta spora strankama u ovoj pravnoj stvari pripada nagrada u iznosu od 200 EUR-a za radnje kojima je priznata 100% odvjetničke nagrade.

25. Sud je opravdanim troškovima ocijenio troškove protustranke koji se odnose na trošak sastav podneska od 22. rujna 2023. u iznosu od 200 eura (Tbr.8.t.1) za sastav podneska od 7. veljače 2025, u iznosu od 200 eura (tbr.8.t.1), te za pristup ročištu 6. listopada 2023., u iznosu od 200 eura (Tbr9.t.1), za pristup ročištu 1. veljače 2024., u iznosu od 200 eura (Tbr.9.t.1), i za pristup ročištu 17. studenog 2025. u iznosu od 200 eura (Tbr.9.t.1), dakle, ukupno iznos od 1.000,00 eura.

26. Dakle, ukupno priznati troškovi protustranke iznose 1.000,00 eura, a koje troškove je dužan naknaditi predlagatelj, u roku od 15 dana.

27. Zbog svega iznijetog i obrazloženog temeljem odredbi ZV-a, posebno odredbi koje propisuju uređenje međa i pravo vlasništva odlučeno je kao u izreci.

Labin, 26. veljače 2026.

Sutkinja

Zdenka Raguž Zupičić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

DNA:

1. Punomoćniku predlagatelja,

2. Protustranka, ODO Pazin, na broj Ip-DO-418/2023