REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-9375/2023-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Marku Duku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. tužiteljice ŠĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i II. tužiteljice ĆĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Franji Šebijanu, odvjetniku, protiv tuženika GRAD ZAGREB, OIB 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Nataši Owens, odvjetnici, radi utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 9. veljače 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 26. veljače 2026. godine

p r e s u d i o  j e :

I. Utvrđuje se da je pravno nevaljana uknjižba prava vlasništva tuženika Grada Zagreba OIB: 61817894937 čkbr. [katastarska čestica] dvorište površine 5 čhv ili 17 m2 upisane sada u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem Rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, posl.br. Z-10719/2023, Ozn. Z-70123/2022, Z43416/2022 od 28. lipnja 2023.g.

II. Nalaže se upis brisanja zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovi Rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, posl.br. Z- 10719/2023, Ozn. Z-70123/2022, Z-43416/2022 od 28. lipnja 2023.g. te uspostava ranijeg z.k. stanja odn. uknjižba prava vlasništva na ovoj nekretnini (čkbr. [katastarska čestica] dvorište površine 5 čhv ili 17 m2 upisane sada u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) u korist tužiteljica ŠĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te ĆĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svake u ½ dijela.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljicama troškove ovog parničnog postupka u iznosu od € 1250, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate i to po koja se određuje za svako polugodište , uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

Tužiteljice su u tužbi navele da se rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, posl.br. Z-10719/2023, Ozn. Z-70123/2022, Z-43416/2022 od 28. lipnja 2023.g. usvaja prijava upisa Grada Zagreba te se u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u kojem je upisana zk. čbr. [katastarska čestica], dvorište, površine 5 čhv ili 17 m2 i zk. čkbr. [katastarska čestica] zemljište pod kućom i dvorište, površine 65 čhv ili 233 m2, upisano kao zk. tijelo A I (jedan) u društvenom vlasništvu na kojoj je sagrađena obiteljska stambena zgrada u [adresa], upisana kao z.k. tijelo A II (dva) u vlasništvu ŠĆ, [adresa] i HĆ, [adresa], dopušta se slijedeći upis: Na temelju Rješenja Komisije za uzimanje neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda iz posjeda građevinskog zemljišta i posjeda građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika i korisnika za davanje toga zemljišta na korištenje, broj: UP/I-05- 1460/1979 od 24. studenog 1980.g., Identifikacije čestice, Klasa: 936-02/20-04/1068, ur.broj: 251-15-03-20-2 od 07. svibnja 2020.g., Uvjerenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, klasa:

935-08/2006-01/894, ur.broj: 251-15-02/2-2006-2 od 12. rujna 2006.g., Prijepisa posjedovnog lista od 08. kolovoza 2022.g., Identifikacije čestica, klasa: 930-04/22- 04/2067, ur.broj: 251-12-03-22-2 od 18. listopada 2022.g., Prijepisa posjedovnog lista, klasa: 938-07/22-01/7528, ur.broj: 251-12-02-1-22-2 od 18. listopada 2022.g., dopušta se slijedeći upis:

1. briše se društveno vlasništvo na zemljištu opisanom kao zk. tijelo A I (jedan) i pravo korištenja upisano temeljem članka 37. ZON-a na zk. tijelu A II (dva) upisano pod poslovnim brojem Z-16098/77. Na temelju odredbe članka 361., 365., 367. i 370. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96. i dr.) dopušta se slijedeći upis:

spaja se z.k. tijelo A I (jedan) i zk. tijelo A II (dva), tako da bude upisana:

- zk. čbr. [katastarska čestica], obiteljska stambena zgrada u [adresa], zemljište pod kućom i dvorište, površine 65 čhv. ili 233 m2, uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva za korist:

VĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] U ½ DIJELA,

ŠĆ, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] U ½ DIJELA. Otpisuje se zk. čkbr. [katastarska čestica], dvorište, površine 5 čhv ili 17 m2 uz prijenos zabilježbe otvaranja i zabilježbe prijave pod poslovnim brojem Z-43416/2022 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u kojem se na temelju Rješenja Komisije za uzimanje neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda građevinskog zemljišta i posjeda građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika i korisnika za davanje toga zemljišta na korištenje, broj: UP/I-05-1460/1979 od 24. studenog 1980.g., Identifikacije čestice, klasa: 936-02/20-04/1068, ur. broj: 251-15-03-20-2 od 07. svibnja 2020.g., Uvjerenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, klasa:

936-02/20-05/573, ur.broj: 251-15-02-2-20-2 od 25 svibnja 2020.g., Prijepisa posjedovnog lista od 08. kolovoza 2022.g., uknjižuje pravo vlasništva za korist: GRAD [adresa] OIB: 61817894937.

U obrazloženju predmetnog Rješenja, a u odnosu na navode tamo protustranaka, ovdje tužiteljica, zemljišnoknjižni Sud navodi kako se u zemljišnoknjižnom postupku ne mogu isticati razlozi za ništetnost upravnih akata, obzirom da se u zemljišnoknjižnom postupku ne utvrđuje ništetnost odluka donesenih u upravnom postupku. Odluka o osnovanosti prijave upisa donosi se isključivo prema stanju zemljišne knjige i isprava koje su dostavljene uz prijedlog. U zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne utvrđuje se stvarno stanje u naravi, odnosno da li je izvršenje nekoga rješenja pravno i stvarno moguće, već samo da li podnositelj prijave ima isprave kojima dokazuje postojanje knjižnog prava koje nije upisano u njegovu korist. Prema ocjeni ovoga suda, podnositelj prijave upisa posjeduje valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva koje nije upisano u njegovu korist u zemljišnoj knjizi. Prema ocjeni ovoga Suda navodi protustranka (ovdje tužiteljica) su u cijelosti neosnovani. Iz isprava koje su dostavljene u sudski spis proizlazi da su upravo protustranke VĆ i ŠĆ evidentirane kao posjednici zk. čkbr. [katastarska čestica], a da je Grad Zagreb evidentiran kao posjednik zk. čbr. [katastarska čestica]. Podnositelj prijave Grad Zagreb evidentiran je u katastarskom operatu kao posjednik od 1981.g. Podaci u katastarskom operatu jasno ukazuju kako je nakon što je nekretnina oduzeta pravnoj prednici protustranaka SĆ ista evidentirana kao posjed Grada Zagreba, dok je nekretnina koja je prema stanju zemljišne knjige u vlasništvu protustranaka u katastarskom operatu evidentirana upravo u njihovom posjedu. Promjene u katastarskom operatu podudaraju se u cijelosti sa podacima iz zemljišne knjige obzirom da je trenutno u zemljišnoj knjizi upisana zk. čbr. [katastarska čestica], površine 17 m2 i zk. čbr. [katastarska čestica], površine 233 m2. Promjena u katastarskom operatu u odnosu na zk. čbr. [katastarska čestica] izvršena je sa SĆ na podnositelja prijave Grad Zagreb koji je danas evidentiran kao posjednik zk. čbr. [katastarska čestica]. ŠĆ i VĆ evidentirane su kao posjednici zk. čbr. [katastarska čestica], površine 233 m2. Usvajanjem prijave u ovome postupku na odgovarajući način se primjenjuje onaj kriterij o sastavljanju vlastovnice iz članka 190. stavak 1. ZZK-a. Sud cijeni kako u odnosu na predmetnu nekretninu postoji visok stupanj neusklađenja zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim katastarskim stanjem, obzirom da se podacima u katastarskom operatu treba dati prednost prema pravilima o obnovi zemljišne knjige. U odnosu na prijavu Grada Zagreba u ovom postupku primjena navedene odredbe znači, prije svega, davanje prednosti podacima iz javnih isprava (rješenje o oduzimanju), kao i podacima iz katastarskog operata. Prema ocjeni ovoga suda podnositelj prijave posjeduje pravni osnov stjecanja prava vlasništva koje nije upisano u njegovu korist u zemljišnoj knjizi. Člankom 203. stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama (NN br. 63/19. i dr.) jasno je i izričito propisano kako će Sud o prigovorima i prijavama odlučiti po pravičnoj ocjeni. Po stavu tužiteljica u osporavanom zemljišno knjižnom postupku zk. Sud je u cijelosti zanemario ovo načelo. Razloge ovakvog svojeg stajališta tužiteljice će iznijeti u nastavku ove točke tužbenog zahtjeva.

a) Kada bi Rješenja Komisije za uzimanje neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda građevinskog zemljišta i posjeda građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika i korisnika za davanje tog zemljišta na korištenje, broj: UP/I-05-1460/1979 od 24. studenog 1980.g. i bilo pravomoćno, zk. Sud nije uzeo u obzir činjenicu koju su tužiteljice u prigovoru jasno istaknule, a to je da se shodno točci V izreke ovog Rješenja uknjižba društvenog vlasništva i prava na ekspropriranim nekretninama mogla izvršiti na zahtjev korisnika eksproprijacije, po isteku roku od tri mjeseca nakon pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji ili zaključenja sporazuma o naknadi. Ovih isprava u spisu zk. predmeta naprosto nema.

b) Pozivajući se na odredbu članka 190. stavak 1. ZZK-a, zk. Sud daje prednost katastarskom stanju u odnosu na zemljišnoknjižno stanje. No, ovdje tužiteljice su navodima iz prigovora učinile barem izvjesnim da je stvarno posjedovno stanje različito od stanja u katastarskom operatu.

Uz prigovor su tužiteljice priložile fotografije prijepora te orto foto snimku iz kojih je očevidno da novoformirana čkbr. [katastarska čestica], dvorište, površine 5 čhv ili 17 m2 ne čini ništa drugo već dio njihovog dvorišta, na kojem se nalazi locirana ulična ograda sa kolnim ulazom, žičana ulična ograda, dvorišna ograda, betonska površina te zeleni pojas sa raslinjem. Ovakvo stanje je oduvijek. Za one koji ne vjeruju foto dokumentaciji, tužiteljice (tamo protustranke) predložile su očevid na licu mjesta uz mjerničkog vještaka. Ovo ujedno znači da prijepor tužiteljicama nikada nije oduzet iz posjeda, kao i da zemljište naprosto nije privedeno namjeni u svrhu za koju je eksproprirano.

c) Člankom 267. ranijeg Zakona o općem upravnom postupku propisano je kako će se proglasiti ništavim rješenje čije izvršenje nije moguće. Već prilikom samog donošenja rješenja (u nekim drugim vremenima i okolnostima) bilo je kristalno jasno da izvršenje takvog rješenja onemogućava uporaba obiteljske stambene zgrade i onemogućuje pristup do iste. Na ništavost se svako može pozvati.

Ove okolnosti zk. Sud je trebao cijeniti upravo po pravičnoj ocjeni, a na što ga obvezuje odredba članka 203. stavak 3. ZZK-a. Pozivajući se na prednje iznijetu argumentaciju tužiteljice smatraju da je usvajanje prijave Grada Zagreba u odnosu na novoformiranu čkbr. [katastarska čestica] dvorište površine 5 čhv ili 17 m2 upisane sada u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] neutemeljeno i nezakonito.

Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu budući da iste smatra u cijelosti neosnovanima. Naime, tuženik smatra u cijelosti neosnovanim navod tužiteljica da predmetno rješenje na temelju kojeg je udovoljeno prijavi tuženika nije pravomoćno budući da je iz spisa razvidno kako je na predmetnom rješenju iskazana klauzula pravomoćnosti, a slijedom čega je nesporno kako je tuženik stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine na temelju zakona, pravomoćnošću navedenog rješenja. Nadalje, u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku koji je prethodio predmetnom tuženik je dokazao svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, a koje pravo vlasništva je razvidno iz isprava koje je tuženik priložio u zemljišnoknjižnom postupku kao i činjenice da je tuženik od 1981. godine u katastarskom operatu upisan kao posjednik predmetne nekretnine kada je izvršena promjena s imena prednice tužiteljica na prednika tuženika, potom i na tuženika, a kakvo stanje je nepromijenjeno do danas. Nadalje, predmetna zk.č.br. 5413/1 k. o. [katastarska općina] u cijelosti odgovara katastarskoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s obzirom da je nakon rješenja o eksproprijaciji osnovna zk.č.br. 5413 k. o. [katastarska općina] cijepana na zk.č.br. 4513/2 koja je u vlasništvu tužiteljica i na predmetnu zk.č.br. 4513/1 koja je u vlasništvu tuženika. Slijedom navedenog, tuženik predlaže naslovnom sudu da odbije tužbeni zahtjev i obveže tužiteljice da tuženiku naknade troškove postupka.

Tijekom dokaznog postupka, a radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u: presliku rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, posl.br. Z-10719/2023, Ozn. Z-70123/2022, Z-43416/2022 od 28. lipnja 2023.g. (list 7-14 spisa), izveden je dokaz očigledom na licu mjesta (list 29- 32 spisa) te geodetskim vještačenjem po vještaku dipl. ing. Mladenu Beberu (list 47- 68 spisa) saslušan je svjedok UĆ na očigledu 19. travnja 2024. godine (list 30, 31 spisa).

Druge dokaze sud nije izvodio temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07 i 84/08 – dalje: ZPP).

Valja reći, da je temeljem odredbe čl. 219.st.1. ZPP-a, svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili pobija navode i dokaze suprotne strane, što znači da svaka stranka treba dokazivati istinitost tvrdnje o postojanju činjenica koje su za nju povoljne pa u situaciji kada stranka nije podastrla sudu dovoljno adekvatnih dokaza kojom se utvrđuje činjenica na koju se ista poziva u svoju korist sud izvodi zaključak da ta činjenica nije dokazana te da navedena tvrdnja nije točna.

Ocjenjujući izvedene dokaze sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi, s time da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima, te odredbama zakona.

Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

U postupku je izveden dokaz očigledom na licu mjesta, uz prisutnost stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Mladena Bebera, punomoćnika stranka, tužiteljica osobno i svjedoka UĆ. Svjedok UĆ je naveo da je stanje na nekretnini što se tiče ograde isto od 1972.

Vještak dipl. ing. Mladen Beber. Sudac utvrđuje da je u tužbi pogrešna adresa [adresa] jer je pravilno Kaljska što je prouzročilo kašnjenje sudske komisije. Pristupa se na mjesto očevida. Tužitelj navodi da bi česticu trebalo premjeriti.

Svjedok UĆ, naveo je da je stanje na nekretnini što se tiče ograde isto od 1972, a tužiteljica je pokazala fotografije.

Vještak tako navodi u svom nalazu i mišljenju – uz neposredni očigled, da je predmetna zk.č.5413/1 uređeno zemljište Kaljska ulica površine od 14m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] u K. o. [katastarska općina], koja je u naravi uređeno zemljište pod ukrasnim raslinjem i drvećem, potpuno ograđena betonskim zidom sa sjeverne, istočne i zapadne strane, a sa južne graniči sa kućom, te je direktno povezana vratima kolno i pješački sa javnom cestom Daljska ulica.

Valja reći da ovaj nalaz i mišljenja vještaka, sud prihvaća i smatra da su napravljeni u skladu s pravilima znanosti i vještine, te su prihvaćeni kao stručna pomoć u dokazivanju relevantnih činjenica, jer su stručni i obrazloženi u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće dokumentacije, a vještak je detaljno, jasno i argumentirano dao razloge za nalaze i mišljenje, decidirano navodeći koje činjenice nalaze utvrđenima temeljem takvog nalaza i mišljenja.

U postupku je utvrđeno, da su sporne nekretnine upisane kao zk. tijelo A I (jedan) u društvenom vlasništvu na kojoj je sagrađena obiteljska stambena zgrada u [adresa], u vlasništvu I i II- tužiteljica, i da je u postupku pred ovim sudom posl.br. Z-10719/2023, Ozn. Z-70123/2022, Z-43416/2022 od 28. lipnja 2023.g. usvojena prijava upisa Grada Zagreba, na temelju rešenja Komisije za uzimanje neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda iz posjeda građevinskog zemljišta i posjeda građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika i korisnika za davanje toga zemljišta na korištenje, broj: UP/I-05- 1460/1979 od 24. studenog 1980.g.

Brisan je pri tome status društvenog vlasništva i prava korištenja, spojeno z.k. tijelo A I (jedan) i zk. tijelo A II (dva), uz upis zk. čbr. [katastarska čestica], obiteljska stambena zgrada u [adresa], zemljište pod kućom i dvorište, površine 65 čhv. ili 233 m2, uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva za korist I i II- tužiteljica.

Pri tome je otpisana se zk. čkbr. [katastarska čestica], dvorište, površine 5 čhv ili 17 m2 uz prijenos zabilježbe otvaranja i zabilježbe prijave pod poslovnim brojem Z-43416/2022 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u kojem se na temelju rješenja Komisije za uzimanje neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda građevinskog zemljišta i posjeda građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika i korisnika za davanje toga zemljišta na korištenje, broj: UP/I-05-1460/1979 od 24. studenog 1980.g., Identifikacije čestice, klasa: 936-02/20-04/1068, ur. broj: 251-15-03-20-2 od 07. svibnja 2020.g., Uvjerenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, klasa:

936-02/20-05/573, ur.broj: 251-15-02-2-20-2 od 25 svibnja 2020.g., Prijepisa posjedovnog lista od 08. kolovoza 2022.g., uknjižuje pravo vlasništva za korist tuženika.

Točna je argumentacija i i II- tužiteljica, da je u obrazloženju navedenog rešenja napisano da se u zemljišnoknjižnom postupku ne mogu isticati razlozi za ništetnost upravnih akata, obzirom da se u zemljišnoknjižnom postupku ne utvrđuje ništetnost odluka donesenih u upravnom postupku, a sama se odluka – po pravilima ispravnog postupka, donosi isključivo prema stanju zemljišne knjige i isprava koje su dostavljene uz prijedlog.

U zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne utvrđuje se stvarno stanje u naravi, odnosno da li je izvršenje nekoga rješenja pravno i stvarno moguće, već samo da li podnositelj prijave ima isprave kojima dokazuje postojanje knjižnog prava koje nije upisano u njegovu korist.

Zemljišnoknjižni je sud argumentaciju I i II tužiteljica u tom postupku ocijenio neosnovanima, jer da su upravo one evidentirane kao posjednice zk. čkbr. [katastarska čestica], a da je tuženik evidentiran kao posjednik zk. čbr. [katastarska čestica].

Podnositelj prijave Grad Zagreb evidentiran je u katastarskom operatu kao posjednik od 1981.g. Podaci u katastarskom operatu jasno ukazuju kako je nakon što je nekretnina oduzeta pravnoj prednici protustranaka SĆ ista evidentirana kao posjed Grada Zagreba, dok je nekretnina koja je prema stanju zemljišne knjige u vlasništvu protustranaka u katastarskom operatu evidentirana upravo u njihovom posjedu.

U obrazloženju se navodi da se promjene u katastarskom operatu podudaraju se u cijelosti sa podacima iz zemljišne knjige obzirom da je trenutno u zemljišnoj knjizi upisana zk. čbr. [katastarska čestica], površine 17 m2 i zk. čbr. [katastarska čestica], površine 233 m2.

Promjena u katastarskom operatu u odnosu na zk. čbr. [katastarska čestica] izvršena je sa SĆ na podnositelja prijave Grad Zagreb koji je danas evidentiran kao posjednik zk. čbr. [katastarska čestica]. ŠĆ i VĆ evidentirane su kao posjednici zk. čbr. [katastarska čestica], površine 233 m2. Usvajanjem prijave u ovome postupku na odgovarajući način se primjenjuje onaj kriterij o sastavljanju vlastovnice iz članka 190. stavak 1. ZZK-a.

Pri tome je sud dao prednost podacima u katastarskom operetu prema pravilima o obnovi zemljišne knjige, i da tuženik posjeduje pravni osnovu stjecanja prava vlasništva koje nije upisano u njegovu korist u zemljišnoj knjizi, a poštujući načelo pravičnosti.

Međutim, analizirajući stanje nekretnine kao i iz promjena na istoj, ovaj se sud slaže s suprotnom argumentacijom tužiteljica iz slijedećih razloga. Naime, točna je tvrdnja da zemljišnoknjižni sud nije uzeo u obzir činjenicu – a koju su tužiteljice u prigovoru jasno istaknule, a to je da se prema točki V izreke uknjižba društvenog vlasništva i prava na ekspropriranim nekretninama mogla izvršiti na zahtjev korisnika eksproprijacije, po isteku roku od tri mjeseca nakon pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji ili zaključenja sporazuma o naknadi.

Ovih isprava u spisu zk. predmeta uopće nema.

U slučaju da je rješenje Komisije za uzimanje neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda građevinskog zemljišta i posjeda građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika i korisnika za davanje tog zemljišta na korištenje, broj: UP/I-05-1460/1979 od 24. studenog 1980.g. i bilo pravomoćno, uz činjenicu da je zemljišnoknjižni sud evidentno dao prednost katastarskom stanju u odnosu na zemljišnoknjižno stanje, upravo zbog navoda iz prigovora tužiteljica učinjeno je izvjesnim da je stvarno posjedovno stanje ipak različito od stanja u katastarskom operatu.

To više stoga jer su uz prigovor tužiteljice priložile i fotografije prijepora te orto-foto snimku iz kojih je potpuno jasno da novoformirana čkbr. [katastarska čestica], dvorište, površine 5 čhv ili 17 m2 ne čini ništa drugo već dio njihovog dvorišta, na kojem se nalazi locirana ulična ograda sa kolnim ulazom, žičana ulična ograda, dvorišna ograda, betonska površina te zeleni pojas sa raslinjem.

Ovakvo stanje je oduvijek, a to je potvrdio i svjedok VĆ, navodeći je da je stanje na nekretnini što se tiče ograde isto od 1972 (prilikom čega je tužiteljica i pokazala fotografije).

To je i u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka kao i rezultatom izlaska na sam teren, a koji je vještak jasno naveo da je predmetna zk.č.5413/1 uređeno zemljište Kaljska ulica površine od 14m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] u K. o. [katastarska općina] (uz sam precizni opis nekretnine).

Pravilno argumentiraju tužiteljice, da je člankom 267. ranijeg Zakona o općem upravnom postupku propisano da kako će se proglasiti ništavim rješenje čije izvršenje nije moguće, prilikom čega je – uzimajući u obzir sve navedeno da je prilikom donošenja napadnutog rješenja bilo zanemareno da izvršenje takvog rješenja onemogućava uporaba obiteljske stambene zgrade i onemogućuje pristup do iste. Na ništavost se zakonski svatko može pozvati, pa tako i tužiteljice.

Odredba članka 203. stavak 3. ZZK-a obvezuje sud da je te činjenice trebao ocijeniti po pravičnoj ocjeni, slijedom čega je jasan zaključak da je prihvaćanje prijave Grada Zagreba u odnosu na novoformiranu čkbr. [katastarska čestica] dvorište površine 5 čhv ili 17 m2 upisane sada u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nezakonito i suprotno načelu pravičnosti.

Posljedično, valjalo je odlučiti kao pod st. I izreke ove odluke.

Što se tiče troška parničnog postupka, tužitelju je, sukladno odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a i Tarifi nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika («Narodne novine» 141/12) - dalje OT, odmjeren slijedeći trošak i to sastava tužbe, podneska, zastupanje n očigledu i 1 ročištu, svaka radnja po 100 bodova, što uz vrijednost boda od €2 +PDV ukupno iznosi €1250.

Tužiteljicama nije dosuđen trošak pristojbe na presudu, jer isti nije točno određeno postavljen u smislu odredbe čl. 164. st. 2. ZPP-a.

Kamati na ovaj iznos teku od presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima.

Tuženik je izgubio ovu parnicu pa nema niti pravo na trošak ovog parničnog postupka (čl. 152 a u vezi sa čl. 154. st. 5 ZPP-a).

U Zagrebu, dana 26. veljače 2026. godine

Sudac:

Marko Duk

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba Županijskom sudu, u roku od 15 dana, sukladno Zakonu o parničnom postupku. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pismeno u 3 primjerka.

DNA

1. pun. tužiteljice - €53,09 pristojbe na odluku

2. pun. tuženika