REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 60 P-2362/23-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

i

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Marku Duku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice DT, [adresa] iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv tužene ET, [adresa] iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Hrvoju Vukadinu, odvjetniku u Zagrebu, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 18. veljače 2026. godine u prisutnosti tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 26. veljače 2026. godine

r i j e š i o j e :

Kao vrijednost predmeta ovog spora određuje se iznos od € 28.200.

p r e s u d i o  j e :

I Odbija se tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari koji glasi:

" I Nalaže se tuženoj predati tužiteljici u posjed nekretnine upisane u z. k. ul.: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica], u površini 80 m² na prvom katu, plus tavan sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude. Sukladno Ovršnom zakonu i privremenoj mjeri osiguranja zbog mogućnosti nenadoknadive štete, a privatno vlasništvo ne može i ne smije nitko osporiti i dati na eksploataciju nikome tko nema pravnu osnovu, što de facto tužena nema nikakvu pravnu osnovu.

II Nalaže se tuženoj na ime korištenja tuđe stvari bez pravne osnove i radi neosnovanog bogaćenja, isplatiti tužiteljici na ime naknade mjesečnog najma stana u visini od 200 eura, jer najmanje bi toliko i više platila da je isti prostor unajmila od bilo koga drugog, a sveukupno za tri godine unatrag od dana podnošenja tužbe, što je sveukupan iznos za 36 mjeseci od 7.200,00 eura, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe, pa sve do konačne isplate.

III. Nalaže se tuženoj od dana podnošenja tužbe, pa na dalje i sve do okončanja ovog postupka, platiti na ime korištenja tuđe stvari i neosnovanog bogaćenja, sukladno čl. 1120 ZOO-a, mjesečni najam od 350 eura.

IV. Nalaže se tuženoj u roku od 60 dana osloboditi nekretninu od svojih stvari, očistiti je i popraviti eventualna oštećenja koja su nastala eksploatacijom bez pravne osnove.

V. Nalaže se tuženoj platiti troškove sudskog postupka.", kao neosnovan.

II Nalaže e tužiteljici nadoknaditi tuženici troškove ovog parničnog postupka u visini od €3.125,00, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

Tužiteljica u tužbi podignutoj kod ovoga suda 4.4.2023. navodi da je tužena HT vlasnički dio tužiteljičine obiteljske kuće na adresi [adresa] u [adresa], koja se nalazi na prvom katu, upotrijebila u svoju korist i neosnovano se obogatila za visinu najamnine koju bi inače za takvo korištenje trebala platiti. Tužiteljica je vlasnik nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica], gradilište, u površini od 147 čhv, upisane u z. k. ul.: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 1/2 suvlasničkog dijela, a koje nekretnine se u katastru vode kao kč. br. [katastarska čestica], u sveukupnoj površini od 243 m², [adresa], kuća 88 m² i dvorište 155 m², koje se vode na ime mene kao tužiteljice. Tužiteljica je postala vlasnik temeljem Ugovora o Dosmrtnom uzdržavanju sklopljenog sa BT, majkom tužiteljice, dana 13. rujna 2021. godine, a primatelj uzdržavanja, majka tužiteljice, iste nekretnine je naslijedila od ranijeg vlasnika svog supruga, Rješenjem o nasljeđivanju od 02. listopada 2014. godine.

Tužiteljičina majka, BT, za navedenu nekretninu upisanu u z. k. ul.: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], podigla je kredit kod Zagrebačke banke, gdje je Zagrebačka banka dana 20.05. 1987, Z-6796/87, položila hipotekarno pravo na ČT oca tužiteljice i BT majku tužiteljice, na iznos od 7.000 000,00 dinara (sedam miliona dinara) sa naznakom da će se upisati na zgradu kada ona bude izgrađena. Tužena HT, prema usmenom dogovoru između njezinog pokojnog oca PT, a radi svog lošeg statusnog stambenog i materijalnog pitanja, živjela je kao podstanarka na katu kuće i povremeno je plaćala najam stana, a povremeno učestvovala u sitnoj kupovini građevinskog materijala, čišćenju oko kuće kao pomoćna radnica i slično, nekada je platila nekakvu uslugu dimnjačara i uglavnom na taj način se oduživala za besplatno stanovanje na navedenoj adresi. Nakon smrti tužiteljičinog oca PT, bilo kakva plaćanja i održavanja okućnice su izostala od strane tužene. Tužena je odbijala plaćanja najma, nastajala je netrepeljivost prema tužiteljici osobno, kao i prema njenoj majci. Tužena je postala verbalno nasilna, otresita, nekulturna, naprasna i odbijala je bilo kakvo plaćanje najma stana kojeg koristi. Znala je kroz prozor stana na prvom katu kada bi vidjela tužiteljicu, na nju istresati otpad iz kante, dok je u kantu za komunalni otpad znala stavljati otpad životinjskog porijekla, koji je izazivao nesnosan smrad i okupljanje pasa i mačaka lutalica. Suživot tužiteljičine majke sa tuženom koja je lupala u noćne sate, vukla stolice i stvarala nesnosnu buku, uglavnom je bio nemoguć te je na kraju tužiteljičina majka završila u domu za starije osobe, što zbog godina, što zbog bolesti, a najvećim dijelom radi uznemiravanja. Tužiteljica je u više navrata pokušavala sa mirnim rješavanjem spora, pokušala je izbjeći bilo kakvo nasilje, netrepeljivost i osigurati svoje pravo prema ustavnoj odredbi i čl. 3 Ustava, kao i svoje pravo koje regulira članak 30 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Međutim sa tuženom je nemoguće sklopiti bilo kakav kontakt.

Dokaz tomu je i i obavijest o slanju pismovne pošiljke RF953344311HR gdje je jasno vidljivo da dana 13.04.2022 14:22:00 u srijedu, tužena HT je odbila zaprimiti pošiljku.Majka tužiteljice je poslije smrti svoga supruga, ostavinskom raspravom i odricanjem djece pošteno naslijedila nekretninu iza svoga supruga.

Tužiteljica je pošteni posjednik nekretnine koje se u katastru vode kao kč. br. [katastarska čestica], u sveukupnoj površini od 243 m², [adresa], kuća 88 m² i dvorište 155 m², jer je Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju od 2021. godine sa svojom majkom, taj ugovor ispoštovala u cijelosti . Dokaz tomu je i Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, koji također prileži ovoj tužbi.

Činjenično je da tužena nikada niti sa pokojnim ocem tužiteljice, niti sa majkom tužiteljice koja je prednik i pošteni posjednik iza smrti svoga supruga, a oca tužiteljice, nije sklopila, pokušala sklopiti, platiti nekretninu, niti ima bilo kakvu tabularnu izjavu da je platila nešto. Niti je tužena pokrenula bilo kakav spor u zakonskom roku za potraživanja radi navodnih ulaganja u nekretninu, to više tužena nema pravnu osnovu da bi nasilno živjela u tužiteljičinom vlasništvu bez bilo kakve naknade, a tužiteljica sa svojom nekretninom može činiti što ju je volja, pa tako je i dati nekome besplatno u najam, držati je praznom, prodati ili iznajmiti. To je pravo tužiteljice koje nitko ne može i ne smije osporiti.

Kako tuženica ne pristaje dobrovoljno predati navedene nekretnine u posjed tužiteljici koja je nesporni vlasnik, a tužena odbija sklapanje ugovora o najmu stana, tužena odbija plaćati bilo što, to tužiteljica predlaže da naslovni Sud donese slijedeću presudu

Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da je tužba neosnovana. Ističu prigovor dvostruke litispendencije. O tom tužbenom zahtjevu (predaja nekretnine u posjed) se već vodi postupka pred ovim sudom i to pod brojem P-4592/2022. Otac tužiteljice, ČT, koji je njezin prednik u toj nekretnini, je sa tuženom dana 20.03.1970. godine sklopio ugovor o kupoprodaji kojim tužena kupuje ½ dijela suvlasništva od pokojnog. Tužena od 1970. godine, dakle zadnjih 54 godine živi u predmetnoj nekretnini. Nadalje, ČT je izjavom od 15.03.1990. godine potvrdio da je tužena suvlasnik predmetne nekretnine zajedno sa njim.

Priloženo se šalje rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog gdje se vidi da je tužiteljica njegova nasljednica, kao i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju gdje se vidi da je tužiteljica predmetnu nekretninu u jednom djelu dobila od svoje majke BT.

Između stranaka se već vodi parnični postupak radi utvrđenja da je tužena suvlasnica predmetne nekretnine, te se taj spor vodi pred ovim sudom pod brojem P-8078/2021. S obzirom da je tužena suvlasnica predmetne nekretnine, a što će sud tek utvrditi u postupku pred ovim sudom pod brojem P-8078/2021 onda nema nikakve osnove da tužena se bilo iseli iz predmetne nekretnine, bilo išta plaća tužiteljici za korištenje te nekretnine. Konačno, predmetnu nekretninu, tj gornji kat kuće, je gradila upravo tužena uz odobrenje prednika tužiteljica, jer joj je prodao predmetno vlasništvo po ugovoru kako je gore navedeno. Priloženo se šalje i više nego opsežna dokumentacije iz koje se vidi da je upravo tužena gradila predmetnu nekretninu. Predlažemo da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova postupka.

Tijekom dokaznog postupka, a radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izveo dokaze uvidom u sve isprave priložene u spis predmeta, kao i priklopljeni spis predmeta P-4592/22.

Druge dokaze sud nije izvodio temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

Ocjenjujući izvedene dokaze, sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi, s time da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima, te odredbama zakona. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema savjesnoj i brižljivoj ocjeni svaki dokaz zasebno te sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, sud je ocijenio da je tužba nije osnovana.

Vezano za prigovor tuženice oko inicijalne vrijednosti spora, sud smatra da je isti osnovan. Naime, u točki 2.petita tužbenog zahtjeva tužiteljica traži isplatu 7.200,00 EUR dok, u točki 3. traži iznos od 350,00 EUR mjesečno. Sukladno članku 36. ZPP-a, ako se zahtjev odnosi na buduća davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora računa se po njihovu zbroju, ali najviše do iznosa koji odgovara zbroju davanja za vrijeme od pet godina. Sukladno članku 37. ZPP-a, ako jedna tužba protiv istog tuženika obuhvaća više zahtjeva koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, vrijednost predmeta spora se određuje prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva. Stoga bi vrijednost predmeta spora za iznos iz točke 3. bi trebao biti zbroj petogodišnjeg perioda od 350,00 EUR, dakle ukupno 21.000,00 EUR, te bi dakle zbroj tražbine iz točke 2. i točke 3, po članku 37. ZPP-a bila prava vrijednost predmeta spora u iznosu od ukupno 28.200,00 EUR.

Vezano za prigovor dvostruke litispendencije koji ističe tuženica, isti je također osnovan. Naime, u predmetu ovoga suda poslovni broj P-4592/2022, utvrđeno je da je tužiteljica podnijela tužbe, a kojim petitom tužbenog zahtjeva traži predaju u posjed nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] i to zkč. br. [katastarska čestica]. U ovom postupku je tužiteljica podnijela tužbu koja je pobliže navedena u izreci ove odluke,a pod st. I petita tet tužbe također traži predaju u posjed identične nekretnine – l. 4 spisa. Imajući u vidu navedeno, u konkretnom slučaju je osnovan prigovor dvostruke litipedencije koji ističe tuženi s obzirom da je rije o identičnom tužbenom zahtjevu, pa je u odnosu na st. I istoga tužbu valjalo odbaciti primjenom odredbe čl. 194 ZPP-a.

U odnosu na st. II i III tužbenog zahtjeva u ovom postupku, valja reći da je udovoljavanje istima pretpostavka usvajanja dijela tužbenog zahtjeva pod st. I tog tužbenog zahtjeva, a koji je u konkretnom slučaju obuhvaćen dvostrukom litispedencijom. Kako su dakle st. II i III tužbenog zahtjeva konsekutivno vezani za uspjeh st. I tog petita- a koji je izostao, to nije moguće istima niti udovoljiti niti logički niti pravno, pa je valjalo iste odbiti kao neosnovane. Osim toga, sud je uzeo u obzir i izjavu ČT od 15.03.1990. godine koji je potvrdio da je tužena suvlasnik predmetne nekretnine zajedno sa njim, sve uz činjenicu da tužiteljica u ovom postupku nije niti preložila vještačenje radi utvrđivanja vrijednosti bilo kakvih isplata kao i da je Županijski sud u Zagrebu u odluci Gž-1549/25 - zaključio o valjanom suvlasništvu tuženice (doduše u obrazloženju, ali argumentacijski odlučno).

Što se tiče troškova parničnog postupka, tuženici je dosuđen trošak zastupanja u ovom parničnom postupku sukladno odredbi čl. 154. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, za sastav odgovora na tužbu 250 bodova Tbr. 7/1, ročište 11. rujan 2024. godine 250 bodova Tbr 9/1, podnesak 16. travnja 2025 godine 125 bodova Tbr. 8/3, ročište 11. rujna 2025. godine 125 bodova Tbr. 9/2, podnesak 30. prosinca 2025. godine 250, te ročište 18. veljače 2025. godine 250 bodova Tbr. 9/1, ukupno 1250 bodova, što uz vrijednost boda od €2 i PDV-t 25% iznosi ukupno €3.125,00.

Preostali podnesci predstavljaju požurnice odnosno materijalni trošak odvjetničkog ureda i kao takvi nisu dosuđeni (čl. 155 ZPP-a).

Što se tiče zatraženog troška koji se odnosi na zastupanje po punomoćniku tuženice na prethodnom ročištu za objavu presude, isti nije dosuđen; naime, sukladno odredbi čl. 164. st. 3. ZPP-a, zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka stranka je dužna podnijeti najkasnije do završetka raspravljanja, a takvim zahtjevom mogu se tražiti samo troškovi nastali do završetka raspravljanja - navedenim zahtjevom se ne mogu tražiti budući i neizvjesni troškovi postupka koji do tog trenutka nisu nastupili, a kakav trošak predstavlja i trošak za zastupanje po punomoćniku na ročištu za objavu presude, jer u trenutku zaključenja glavne rasprave nije bilo izvjesno da li će taj trošak nastati odnosno da li će na navedeno ročište punomoćnik tužiteljice uopće pristupiti - odnosno tužiteljica je tražila trošak unaprijed za radnju koja u trenutku traženja uopće još nije nastala, što nije predviđeno a niti dopušteno sukladno odredbama ZPP-a) - stav viših sudova, primjerice Gž-2019/16 od 03. siječnja 2017. godine, ŽS Rijeka.

Osim toga, uspostavljam e- oglasne ploče na ovom sudu, dolazak punomoćnika na ročište nije neophodan te bi samo stvarao novi nepotrebni trošak postupka, s čime je tuženica upoznata (ili bi morala biti) s obzirom da ima profesionalnog punomoćnika - odvjetnika.

U Zagrebu, dana 26. veljače 2026. godine

SUDAC:

Marko Duk

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba Županijskom sudu, u roku od 15 dana, sukladno Zakonu o parničnom postupku. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pismeno u 3 primjerka.

DNA

1. tužitelju po pun. – pristojba na odluku €328,81

2. tuženiku po pun.