REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: P-506/2024-22

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić u pravnoj stvari tužitelja ŽL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Jasmini Brkić Kristanić, odvjetnici u Karlovcu, protiv tužene EL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Andreji Nejak Bićanić, odvjetnici u Karlovcu, radi utvrđenja vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 20. siječnja 2026., u nazočnosti punomoćnica stranaka, 26. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj ŽL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica] šuma studeno vrelo od 1 jutro i 23 čhv, kčbr. [katastarska čestica] voćnjak do puta od 139 čhv, kčbr. [katastarska čestica] kućište i dvorište od 314 čhv i kčbr. [katastarska čestica] voćnjak ispod kuće od 199 čhv, sve iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tužena EL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dužna priznati i trpjeti upis tužiteljeva prava vlasništva tim nekretninama u zemljišnim knjigama, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju ŽL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tuženoj EL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka u iznosu od 978,08 EUR sa zateznom kamatom od 26. veljače 2026. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] šuma studeno vrelo od 1 jutro i 23 čhv, kčbr. [katastarska čestica] voćnjak do puta od 139 čhv, kčbr. [katastarska čestica] kućište i dvorište od 314 čhv i kčbr. [katastarska čestica] voćnjak ispod kuće od 199 čhv, sve iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], su upisane u zemljišnim knjigama kao vlasništvo tužene. Predmetne nekretnine sin tužitelja kupio je 2008. od NL kao izvanknjižno vlasništvo njezinog pok. brata PL, a čiji je ona jedini zakonski nasljednik. Dana 23.08.2024. zaključen je darovni ugovor između sina tužitelja CL i tužitelja, koji je ovjeren kod javnog bilježnika Ane Romac iz [adresa] pod posl.br. OV-4368/2024 od 03.09.2024., a kojim ugovorom je sin tužitelja CL predmetne nekretnine darovao svom ocu, ovdje tužitelju, ŽL. Od 2008. pa sve do danas predmetne nekretnine faktički uživa isključivo tužitelj osobno, a prije njega njegovi prednici prodavateljica NL i njezin brat PL više od 50 godina, dok tužena nije nikada bila u faktičnom posjedu predmetnih nekretnina, niti je tužitelja ili njegove prednike ometala u njezinu uživanju. Prema tome, tužitelj se nalazi u posjedu predmetnih nekretnina osobno i preko svojih prednika više od 50 godina, pa je dosjelošću stekao pravo vlasništva istih. Kako, međutim, nema valjanu tabularnu ispravu za uknjižbu navedenih nekretnina u zemljišnim knjigama na svoje ime i u svoje vlasništvo, to podnosi ovu tužbu i predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će utvrditi da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica] šuma studeno vrelo od 1 jutro i 23 čhv, kčbr. [katastarska čestica] voćnjak do puta od 139 čhv, kčbr. [katastarska čestica] kućište i dvorište od 314 čhv i kčbr. [katastarska čestica] voćnjak ispod kuće od 199 čhv, sve iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tužena dužna priznati i trpjeti upis tužiteljeva prava vlasništva tim nekretninama u zemljišnim knjigama.

2. U odgovoru na tužbu tužena navodi da je vlasnica i posjednica utuženih nekretnina, kčbr. [katastarska čestica], šuma studeno vrelo površine 1 jutro 23 čhv, kčbr. [katastarska čestica], voćnjak do puta površine 139 čhv, kčbr. [katastarska čestica], kućište i dvorište površine 314 čhv i kčbr. [katastarska čestica], voćnjak ispod kuće površine 199 čhv, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) te u posjedovnom listu 235 k. o. [katastarska općina] (ranije p.l. 229 i p.l. 21 k. o. [katastarska općina] Vojnička). Predmetne nekretnine stekla je na temelju Ugovora o darovanju nekretnina od 25. veljače 2014. od svoje majke ŠL rođ. PL, kćeri PL, iz [adresa], ranije Drvinje 34 i [adresa] te iz [adresa], kojoj su iste pripale u samovlasništvo na temelju pravomoćnog rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1-236/85-12 od 26. prosinca 1985. Naime, u izvanparničnom postupku radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji postupak se vodio kod Općinskog suda u Karlovcu pod poslovnim brojem R1-236/85, pravna prednica tuženice, njezina majka RL, iz [adresa], ranije iz Karlovca, Masarikova 27 A, kao predlagateljica i njezina sestra NL, iz [adresa], kao protustranka, sporazumjele su se o načinu diobe suvlasničke zajednice nekretnina kojih su dolazile upisane kao suvlasnice i to, tamo predlagateljica RL (pravna prednica tužene) u omjeru od 5/18 dijela, a tamo protustranka NL u omjeru 13/18 dijela, time da su nekretnine koje su bile predmet diobe prethodno identificirane na licu mjesta te su pokazane strankama u prisutnosti mjerničkog vještaka dana 15. prosinca 1985. Kao suvlasnice nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pravna prednica tužene RL i njezina sestra NL upisane su na temelju rješenja o nasljeđivanju iza pokojnih roditelja, oca PL i majke IL rođ. Ž. Tužena poriče da predmetne nekretnine od 2008. godine faktički uživa tužitelj. Naprotiv, od 1985. godine pa sve do danas, u isključivom posjedu predmetnih nekretnina bile su tužena i njezina pravna prednica, majka RL rođ. IL. Tužena dalje navodi da, osim što nikada nije samostalno posjedovao nekretnine koje su predmet ovog postupka, nema zakonit ni istinit, a pogotovo nema pošten posjed predmetnih nekretnina pa se ni u kojem slučaju ne može pozivati na dosjelost kao pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva. Slijedom izloženog, tužena se u cijelosti protivi tužbi te predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak za zk..ul. 174 Poljana vojnička, kupoprodajni ugovor od 19. ožujka 2008., darovni ugovor od 23. kolovoza 2024., preslik iz z.k. na listu 16-24, povijesni prikaz z.k.- na listu 25-28, prijepis posjedovnog lista 235 k. o. [katastarska općina], rješenja z.k. ovog suda br. Z-208/2014 od 16. svibnja 2014., rješenje Odjela za katastar nekretnina Karlovac od 18. veljače 2014., rješenje ovog suda br. Rl-236/1985-12 od 26. prosinca 1985., kopiju katastarskog plana na listu 36, rješenje o nasljeđivanu Kotarskog suda u Vojniću br. O-91/62-7 od 9. veljače 1963., rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu broj O-607/69-3 od 29. prosinca 1969., povijest promjena na katastarskim česticama od 20 ožujka 2025., smrtovnicu na listu 52, smrtovnicu na listu 61, dopis Porezne uprava Ispostava Karlovac od 6. studenog 2025., proveo očevid na licu mjesta 9. listopada 2025., saslušao stranke te svjedoke LL, ĆL, AL, ĐL, JL, KL, proveo geodetsko vještačenje po CADCOM d.o.o. Ured Karlovac..

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Prema stanju u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela u Karlovcu Općinskog suda u Karlovcu predmetna nekretnina sastoji se od:

- kčbr. [katastarska čestica] šuma studeno vrelo od 1 jutro i 23 čhv

- kčbr. [katastarska čestica] voćnjak do puta od 139 čhv

- kčbr. [katastarska čestica] kućište i dvorište od 314 čhv

- kčbr. [katastarska čestica] voćnjak ispod kuće od 199 čhv, koje dolaze upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tužene EL.

6. Prema povijesnom stanju u zemljišnim knjigama (strana 18 do 27 spisa), pravo vlasništva tužene upisano je na temelju ugovora o darovanju nekretnina od 25. veljače 2014. kojim je majka tužene RL darovala svojoj kćeri predmetnu nekretninu (strana 30 spisa).

7. Prije toga, prema zemljišnoknjižnom stanju, predmetne nekretnine bile su suvlasništvo ŠL u 5/18 dijela i NL u 13/18 dijela. U navedenim suvlasničkim omjerima upisane su temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok.roditelja, i to rješenja o nasljeđivanu Kotarskog suda u Vojniću br. O-91/62-7 od 9. veljače 1963. iza pok.oca PL i rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu broj O-607/69-3 od 29. prosinca 1969. iza pok.majke stranaka.

8. Nakon toga, suvlasnice i sestre, RL i NL vodile su izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasništva pa je majka tužene RL upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnica nekretnine temeljem rješenja o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1-236/85-12 od 26. prosinca 1985. kojim rješenjem su RL pripale predmetne nekretnine u cijelosti, a poslije ih je darovala svojoj kćeri, tuženoj EL.

9. Povijesno zemljišnoknjižno stanje identično je povijesnom katastarskom stanju – povijesti promjena na katastarskim česticama (strana 50 spisa) pa je u posjedovnom listu broj 2235 k. o. [katastarska općina] kao posjednica predmetnih nekretnina sada upisana tužena EL (strana 29 spisa), dok je ranije u katastarskom operatu u posjedovnom listu broj 21 k. o. [katastarska općina] (strana 32 spisa) kao posjednik upisan PL, a nakon toga, njegova kćerka RL, prednica tužene.

10. Tužitelj tvrdi da je predmetne nekretnine kupio njegov sin CL od NL, kao izvanknjižno vlasništvo njenog pok.brata PL, a čiji je ona jedini zakonski nasljednik te tužitelj o tome dostavlja kupoprodajni ugovor od 19. ožujka 2008. (strana 5 do 6 spisa) koji je njegov sin sklopio s NL.

11. Nakon toga, darovnim ugovorom od 23. kolovoza 2024. (strana 7 do 9 spisa) sin CL darovao je predmetne nekretnine svom ocu, ovdje tužitelju ŽL.

12. Tužitelj tvrdi da su njegovi prednici NL i njen brat PL bili stvarni vlasnici nekretnine koji su je neometano posjedovali više od 50 godina pa tužitelj tvrdi da su je stekli dosjelošću.

13. Stoga su mjerodavne Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. koji u odredbi članka 28. stavak 4. propisuje da pošteni posjednik nepokretne stvari, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina.

14. Do 1.siječnja 1997. kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 – dalje: ZV-a) nije istekao propisani dvadesetgodišnji rok, a odredbom članka 159. stavaka 3. ZV također je propisano dvadeset godina samostalnog i poštenog posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću nekretnine.

15. Odredbom članka 388.stavak 3. ZV određeno je da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom st.2.ovog članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

16. Odredbom st.2. navedenog članka je propisano da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

17. Slijedom navedenog tužitelj je trebao dokazati da je na temelju samostalnog i poštenog posjeda stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću.

18. Na očevidu 9. listopada 2025., na kojem su saslušani svjedoci i stranke, sud je uz stručnu pomoć geodetskog vještaka Andreje Omić, mag.ing.geod.et geoinf. iz CADCOM d.o.o. prije toga identificirao predmetne nekretnine koje su prikazane na skici – Identifikacija čestica (strana 84 spisa) te je utvrđeno da se na jednoj lokaciji nalaze kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na drugoj lokaciji kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sud je na licu mjesta utvrdio da su kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jedna iza druge na potezu od prilaznog puta, pokošene su, osim u uskom pojasu uz prilazni put, dok je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi šuma.

19. Ocjenjujući iskaze saslušanih svjedoka i stranaka i dovodeći ih u vezu sa povijesnim stanjem u zemljišnim knjigama i sa poviješću promjena u odnosu na posjedovno stanje, sud nije povjerovao tužitelju koji je iskazao da je predmetne nekretnine kupio prema izvanknjižnom stanju obzirom mu je prodavateljica NL pokazala posjedovni list. Prema povijesti promjena na katastarskim česticama (list 50 spisa) vidljivo je da NL nije bila upisana kao posjednica nekretnina pa tužitelju niti njegovom sinu nije mogla pokazati posjedovni list iz kojeg bi proizlazilo da je upisana kao posjednica predmetne nekretnine.

20. Ovaj sud utvrđuje da 2008., kada je sin tužitelja sklopio kupoprodajni ugovor s NL, u posjedovnom listu bio je upisan PL, otac NL, a ne njen brat, kako to pogrešno tužitelj iskazuje, i kako se očito pogrešno navodi u kupoprodajnom ugovoru od 19. ožujka 2008. Prema mišljenju ovog suda, moguće je da je NL tada pokazala tužitelju rješenje o nasljeđivanju iza pok. PL od 9. veljače 1963. kojim je zajedno sa svojom majkom IL, proglašena nasljednicom na njegovoj imovini.

21. Međutim, iz rezultata cjelokupnog dokaznog postupka sud je utvrdio da je su tužitelj i njegov sin znali kakvo je stanju u zemljišnim knjigama prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora, tj da je u zemljišnim knjigama već upisana prednica tužene, RL, sestra NL.

22. Pravo vlasništva nekretnine na temelju pravnog posla stječe se uknjižbom u zemljišne knjige pa tužitelj, odnosno njegov sin nisu stekli pravo vlasništva predmetne nekretnina na temelju pravnog posla već su mogli steći pravo vlasništva dosjelošću protekom roka od 20 godina poštenog posjeda od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora (2008.). Međutim, čak i da su u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora tužitelj i njegov sin bili pošteni posjednici vjerujući da je NL stvarna vlasnica i posjednica nekretnine, u razdoblju nakon toga, ali prije isteka roka za dosjelost, tužitelj i njegov sin morali su saznati da je stvarni vlasnik i posjednik RL, čime su postali nepošteni posjednici koji ne mogu steći pravo vlasništva dosjelošću.

23. Naime, iz iskaza tužene sud je utvrdio ono što proizlazi iz navedenih isprava, a to je da su do 1985. suvlasnice predmetne nekretnine bile njena majka RL i teta NL koje su ih naslijedile od svojih roditelja, majke IL i oca PL, a te godine su razvrgnule tako da su predmetne nekretnine pripale RL. Svjedokinja je iskazala da se njena majka RL odselila još 1975. u Zagreb, dok je NL ostala živjeti na predmetnom području. Svjedokinja je iskazala da su 2007. njena majka i teta vodile razgovor u kojem je teta htjela prodati zemljište, ali se njena majka nije s tim složila. Iz iskaza tužene proizlazi da je na predmetno područje više dolazila teta NL, a da su oni svoje zemljište počeli redovno održavati od 2005. kada je sin tužene KL dolazio kositi predmetno zemljište. Tužena je iskazala da njena majka nije prodala predmetno zemljište, a da ga teta nije mogla prodati jer nije bilo njeno. Nisu imali saznanja da bi NL prodala njihovo zemljište jer bi sigurno nešto poduzeli, a 2014. kada su zatekli tužitelja na njihovom zemljištu koje je bilo izmalčirano i pokošeno, nisu pokrenuli nikakav postupak jer su smatrali da je dovoljno da su toj osobi rekli da se radi o privatnom vlasništvu. Kasnije nisu znali kome bi se obratili kada su vidjeli da netko stalno dolazi. U odnosu na kčbr. [katastarska čestica] (šuma) iskazala je da su pred par godina zatekli nekog čovjeka da sječe u njihovoj šumi koji je zamolio njenog sina da ne zove policiju da ne bi izgubio posao jer ima djecu koju uzdržava pa su to riješili isplatom 4.000,00 kn za dva posječena drva.

24. Iz iskaza tužene proizlazi da je točno da je tužitelj dolazio na predmetno zemljište i angažirao ljude koji su malčirali predmetno zemljište, ali je isto tako sud utvrdio da je i tada tužitelj morao znati da pošteno ne posjeduje predmetno zemljište jer je na to bio upozoren od osoba koje je zatekao na licu mjesta, a morao je znati da mu ni zemljišnoknjižno stanje i povijest posjeda ne daju osnov za pošten posjed.

25. O tome da je tužitelj znao za zemljišnoknjižno stanje te da mu svi vlasnici na tom području ne žele prodati svoje zemljište iskazala je uvjerljivo svjedokinja ĐL koja je iskazala da se njeno zemljište nalazi uz predmetno zemljište te ga je na licu mjesta pokazala te je sud utvrdio da je svjedokinja međaš s tužnom u odnosu na predmetno zemljište (kčbr. [katastarska čestica]). Svjedokinja je iskazala da na svoje zemljište dolazi od malih nogu, a kasnije ga je naslijedila od ujaka pa joj je tako dobro poznato da je predmetno zemljište u vlasništvu ili tužene ili njenog sina KL jer je uglavnom njega viđala. Za tužitelja je iskazala da joj je poznato da je kupovao zemljišta na predmetnom području, ali mu svi vlasnici nisu htjeli prodati zemljište, a među njima je i ona jer nije htjela prodati svoju djedovinu. Također je iskazala da svoje zemljište nisu prodali tužena niti njen sin KL, a da je na njihovom zemljištu vidjela čovjeka kojeg je angažirao tužitelj. Malčere nije vidjela na predmetnom zemljištu, dok je za sina tužene iskazala da je kosio trimerom.

26. Svjedok DL (65 godina) živi u susjednom selu te mu je poznato da je predmetno zemljište bilo vlasništvo dvije sestre, majke i tete tužene, a da ga je kasnije stekla tužena, a održavao sin tužene KL koji je pred 15 godina htio ograditi zemljište, ali ne zna zašto nije. Svjedok je iskazao da je pred pet, šest godina sin tužene imao neki spor u vezi predmetne šume (kčbr. [katastarska čestica]) time da svjedok iskazao da im je on javio da netko sječe u njihovoj šumi pa je sin tužene tada utvrdio da je radnike za sječu angažirao tužitelj. Nešto je bilo plaćeno da se ne zove policija, ali ne zna tko je platio, tužitelj ili radnici.

27. Svjedoci ĐL i LL potvrdili su navode tužene i sina tužene KL da tužitelj nije bio pošteni posjednik obzirom je na okolnosti morao znati da nije pošteni posjednik nekretnine.

28. Svjedoci koje je predložio tužitelj iskazali su da je tužitelj poduzimao radnje na predmetnom zemljištu:

- svjedoci ĆL i AL iskazali su da je ĆL malčirao za tužitelja na predmetnom zemljištu te da su od 2007.ili 2008. tužitelja pitali za dopuštenje za ispašu jer se svjedoci bave ovcama

- svjedok JL je iskazo da je pred šest do sedam godina radio na proširenju puta ispod predmetnog zemljišta, kada je vidio na predmetnom zemljištu malčara kojeg je angažirao tužitelj te mu je poznato da je angažirao nekog E da ruši drva u kupljenoj šumi.

29. Iako je tužitelj od 2008. poduzimao razne radnje na predmetnom zemljištu (malčiranje na kčbr. [katastarska čestica]) i sječa u šumi na kčbr. [katastarska čestica]), nije dokazao da je od 2008. bio u poštenom posjedu obzirom je utvrđeno da je prilikom nekoliko događaja tužitelj saznao da se ne radi o njegovom zemljištu, odnosno da zemljište nije mogao kupiti od NL koja nije bila vlasnica niti posjednica zemljišta.

30. Obzirom je tužitelj nije dokazao da je bio pošteni posjednik predmetnog zemljišta u potrebom roku za dosjelost, to dosjelošću nije stekao vlasništvo predmetnog zemljišta pa tužbeni zahtjev odbijen.

31. Temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25) tuženoj pripada naknada troškova ovog postupka obzirom je u cijelosti uspjela u sporu.

32. Troškovi tužene sastoje se od troškova zastupanja po punomoćniku- odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav tužbe iznos od 200,00 EUR prema Tbr.7.t.1, za zastupanje na raspravama 5.3.2025. i 20.1.2026. iznos od 200,00 EUR za svaku raspravu prema Tbr.9.t.1., za zastupanje na očevidu 9.10.2025. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.7., za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja na očevid u trajanju od ukupno 1 sata u iznosu od 50,00 EUR prema Tbr.39., za troškove prijevoza do lica mjesta i natrag 28,08 EUR (benzin 0,54 EUR x 52 km) za pristup na ročište za objavu presude 100,00 EUR kn prema Tbr.9.t.3., što ukupno iznosi 978,08 EUR, koji iznos je naložen tužitelju isplatiti tuženoj na ime naknade parničnih troškova.

33. Nije nastala obveze tužena radi plaćanja sudske pristojbe na odgovor na tužbu obzirom je uspjela u sporu.

34. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 26. veljače 2026.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Jasmina Brkić Kristanić, odvjetnica u Karlovcu

2. Andreja Nejak Bićanić, odvjetnica u Karlovcu