REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ps-162/2023-37

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Marijanu Glavašu, u pravnoj stvari I. tužitelja Republika Hrvatska (OIB: 52634238587) i II. tužitelja Državne nekretnine d.o.o. (OIB: 79058504140), Zagreb, Planinska ulica 1, koje zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, protiv tuženika EL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], radi iseljenja i isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 3. veljače 2026. u prisutnosti zamjenice zastupnika I. tužitelja i punomoćnika II. tužitelja FL, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 26. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku EL iseliti iz stana površine 21,00 m2 s pripadajućim spremištem, koji stan je kao posebni dio nekretnine br. 6. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-6), jednosobni stan u podrumu površine 21,00 čm, s pripadajućim spremištem, nedvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, a koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, nalazeće na zk.č.br. 7474, opisane kao Stambena zgrada br. 17, [adresa],00 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te istog slobodnog od osoba i stvari predati I. tužitelju Republici Hrvatskoj, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku EL isplatiti I. tužitelju Republici Hrvatskoj iznos od 2.884,89 EUR sa zateznim kamatama tekućim:

-na iznos od 41,81 EUR od 1. svibnja 2018.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. lipnja 2018.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. srpnja 2018

-na iznos od 41,81 EUR od 1. kolovoza 2018

-na iznos od 41,81 EUR od 1. rujna 2018.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. listopada 2018.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. studenoga 2018.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. prosinca 2018.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. siječnja 2019.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. veljače 2019.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. ožujka 2019.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. travnja 2019.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. svibnja 2019.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. lipnja 2019.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. srpnja 2019.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. kolovoza 2019.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. rujna 2019.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. listopada 2019.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. studenoga 2019.

-na iznos od 41,81, EUR od 1. prosinca 2019.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. siječnja 2020.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. veljače 2020.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. ožujka 2020.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. travnja 2020.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. svibnja 2020.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. lipnja 2020.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. srpnja 2020.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. kolovoza 2020.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. rujna 2020.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. listopada 2020.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. studenoga 2020.

-na iznos od 41,81, EUR od 1. prosinca 2020.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. siječnja 2021.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. veljače 2021.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. ožujka 2021.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. travnja 2021.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. svibnja 2021.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. lipnja 2021.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. srpnja 2021.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. kolovoza 2021.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. rujna 2021.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. listopada 2021.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. studenoga 2021.

-na iznos od 41,81, EUR od 1. prosinca 2021.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. siječnja 2022.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. veljače 2022.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. ožujka 2022.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. travnja 2022.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. svibnja 2022.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. lipnja 2022.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. srpnja 2022.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. kolovoza 2022.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. rujna 2022.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. listopada 2022.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. studenoga 2022.

-na iznos od 41,81, EUR od 1. prosinca 2022.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. siječnja 2023.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. veljače 2023.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. ožujka 2023.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. travnja 2023.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. svibnja 2023.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. lipnja 2023.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. srpnja 2023.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. kolovoza 2023.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. rujna 2023.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. listopada 2023.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. studenoga 2023.

-na iznos od 41,81, EUR od 1. prosinca 2023.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. siječnja 2024.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. veljače 2024.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. ožujka 2024.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. travnja 2024.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. svibnja 2024.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. lipnja 2024.

-na iznos od 41,81 EUR od 1. srpnja 2024

-na iznos od 41,81 EUR od 1. kolovoza 2024.

sve do isplate, i to za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određivala za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određivala za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku EL isplatiti II. tužitelju Državne nekretnine d.o.o. iznos od 2.134,15 EUR sa zateznim kamatama tekućim:

- na iznos od 30,61 EUR od 2. veljače 2018.

- na iznos od 26,96 EUR od 4. ožujka 2018.

- na iznos od 37,91 EUR od 7. lipnja 2018.

- na iznos od 31,22 EUR od 15. lipnja 2018.

- na iznos od 37,91 EUR od 15. srpnja 2018.

- na iznos od 26,35 EUR od 25. svibnja 2018.

- na iznos od 34,87 EUR od 13. rujna 2018.

- na iznos od 29,39 EUR od 12. listopada 2018.

- na iznos od 32,44 EUR od 7. prosinca 2018.

- na iznos od 5,04 EUR od 28. prosinca 2018.

- na iznos od 51,31 EUR od 13. siječnja 2019.

- na iznos od 29,39 EUR od 3. veljače 2019.

- na iznos od 29,39 EUR od 29. ožujka 2019.

- na iznos od 21,48 EUR od 15. travnja 2019.

- na iznos od 49,48 EUR od 19. svibnja 2019.

- na iznos od 28,69 EUR od 18. kolovoza 2019.

- na iznos od 2,53 EUR od 18. kolovoza 2019.

- na iznos od 17,73 EUR od 24. kolovoza 2019.

- na iznos od 2,53 EUR od 24. kolovoza 2019.

- na iznos od 28,08 EUR od 12. rujna 2019.

- na iznos od 2,53 EUR od 12. rujna 2019.

- na iznos od 29,91 EUR od 3. listopada 2019.

- na iznos od 2,53 EUR od 3. listopada 2019.

- na iznos od 22,60 EUR od 31. listopada 2019.

- na iznos od 2,53 EUR od 31. listopada 2019.

- na iznos od 24,43 EUR od 25. studenog 2019.

- na iznos od 2,53 EUR od 25. studenog 2019.

- na iznos od 21,99 EUR od 7. prosinca 2019.

- na iznos od 2,53 EUR od 7. prosinca 2019.

- na iznos od 2,51 EUR od 30. prosinca 2019.

- na iznos od 2,53 EUR od 30. prosinca 2019.

- na iznos od 2,51 EUR od 17. veljače 2020.

- na iznos od 2,53 EUR od 17. veljače 2020.

- na iznos od 2,53 EUR od 2. ožujka 2020.

- na iznos od 20,16 EUR od 2. ožujka 2020.

- na iznos od 23,82 EUR od 19. travnja 2020.

- na iznos od 2,53 EUR od 19. travnja 2020.

- na iznos od 23,21 EUR od 9. svibnja 2020.

- na iznos od 2,53 EUR od 9. svibnja 2020.

- na iznos od 21,99 EUR od 19. lipnja 2020.

- na iznos od 2,53 EUR od 19. lipnja 2020.

- na iznos od 26,86 EUR od 29. lipnja 2020.

- na iznos od 2,53 EUR od 29. lipnja 2020.

- na iznos od 29,91 EUR od 27. srpnja 2020.

- na iznos od 2,53 EUR od 27. srpnja 2020.

- na iznos od 2,51 EUR od 31. kolovoza 2020.

- na iznos od 2,53 EUR od 31. kolovoza 2020.

- na iznos od 2,51 EUR od 27. rujna 2020.

- na iznos od 2,53 EUR od 27. rujna 2020.

- na iznos od 2,51 EUR od 26. listopada 2020.

- na iznos od 2,53 EUR od 26. listopada 2020.

- na iznos od 19,65 EUR od 29. studenog 2020.

- na iznos od 22,70 EUR od 4. siječnja 2021.

- na iznos od 22,70 EUR od 31. siječnja 2021.

- na iznos od 23,30 EUR od 28. veljače 2021.

- na iznos od 36,70 EUR od 4. travnja 2021.

- na iznos od 24,52 EUR od 7. svibnja 2021.

- na iznos od 26,96 EUR od 28. lipnja 2021.

- na iznos od 34,87 EUR od 14. kolovoza 2021.

- na iznos od 26,96 EUR od dana 6. rujna 2021.

- na iznos od 34,87 EUR od 8. listopada 2021.

- na iznos od 13,56 EUR od 31. listopada 2021.

- na iznos od 32,44 EUR od 29. studenog 2021.

- na iznos od 34,26 EUR od 31. prosinca 2021.

- na iznos od 37,85 EUR od 1. veljače 2022.

- na iznos od 34,26 EUR od 27. svibnja 2022.

- na iznos od 33,65 EUR od 26. lipnja 2022.

- na iznos od 34,26 EUR od 31. srpnja 2022.

- na iznos od 27,57 EUR od 8. rujna 2022.

- na iznos od 30,61 EUR od 14. listopada 2022.

- na iznos od 40,75 EUR od 1. prosinca 2022.

- na iznos od 35,27 EUR od 1. siječnja 2023.

- na iznos od 37,70 EUR od 2. veljače 2023.

- na iznos od 36,48 EUR od 16. ožujka 2023.

- na iznos od 35,27 EUR od 7. travnja 2023.

- na iznos od 34,05 EUR od 12. svibnja 2023.

- na iznos od 30,40 EUR od 5. lipnja 2023.

- na iznos od 35,87 EUR od 18. srpnja 2023.

- na iznos od 35,87 EUR od dana 10. kolovoza 2023.

- na iznos od 31,00 EUR od 9. rujna 2023.

- na iznos od 30,40 EUR od 6. listopada 2023.

- na iznos od 29,79 EUR od 10. studenog 2023.

- na iznos od 26,74 EUR od 1. prosinca 2023.

- na iznos od 32,23 EUR od 5. siječnja 2024.

- na iznos od 42,57 EUR od 19. veljače 2024.

- na iznos od 42,57 EUR od 14. ožujka 2024.

- na iznos od 32,23 EUR od 4. travnja 2024.

- na iznos od 35,27 EUR od 19. svibnja 2024.

- na iznos od 35,27 EUR od 27. lipnja 2024.

- na iznos od 24,92 EUR od 13. srpnja 2024.

- na iznos od 5,36 EUR od 13. srpnja .2024.

- na iznos od 41,23 EUR od 28. srpnja 2024.,

sve do isplate, i to za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određivala za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određivala za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana.

IV Odbija se zahtjev I. tužitelja Republike Hrvatske za isplatu zateznih kamata na pojedinačne iznose od 41,81 EUR dosuđene istom pod toč. II. izreke za razdoblje od zatraženog dana u tekućem mjesecu za koji mu je dosuđena naknada do prvog dana u sljedećem mjesecu.

V Nalaže se tuženiku naknaditi I. tužitelju Republici Hrvatskoj troškove parničnog postupka u iznosu od 1.481,81 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 27. veljače 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelji u tužbi i tijekom postupka navode da je I. tužitelj vlasnik jednosobnog stana u podrumu površine 21,00 m2 s pripadajućim spremištem, na adresi [adresa], pobliže zemljišnoknjižno opisanog u izreci presude. Tuženik se nalazi u posjedu predmetnog stana bez valjanog pravnog temelja te ne plaća I. tužitelju naknadu za korištenje stana, odnosno niti režijske troškove za stan. Naznačenim stanom u ime tužitelja, a za svoj račun upravlja društvo Državne nekretnine d.o.o. koje naplaćuje i naknadu za korištenje tih stanova, odnosno podmiruje neplaćene režijske troškove. S obzirom na navedeno, tužitelji u konačnici predlažu donijeti presudu kojom će se tuženiku naložiti iseljenje i predaja stana u posjed I. tužitelju, kao i isplata naknade za korištenje istoga za razdoblje od travnja 2018. do zaključno srpnja 2024. u ukupnom iznosu od 2.884,89 EUR (mjesečno 41,81 EUR), zatim i II. tužitelju isplata plaćenih režijskih troškova u ukupnom iznosu od 2.134,15 EUR (obuhvaća razdoblje računa izdanih od siječnja 2018. do zaključno srpnja 2024.), sve sa zateznim kamatama tekućim na svaki pojedini iznos i troškovima postupka.

2. Ovdje je za istaknuti da je sud primjenom odredaba čl. 190. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP) dopustio preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva za isplatu, a s obzirom da takvu preinaku sud smatra svrsishodnom za konačno rješenje odnosa među strankama.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava držanje predmetnog stana u posjedu i uglavnom nepodmirivanje naknade za stanovanje i režijskih troškova. Ističe da je to toga došla uslijed teške socijalne, imovinske i zdravstvene situacije istoga budući da je branitelj, invalid i nesposoban za rad te prima socijalnu pomoć. S obzirom da nema riješeno stambeno pitanje, sporni stan predstavlja njegov jedini dom u kojem živi sa sinom i njegovim djetetom. Navodi i da je podnio zahtjev za otkup stana o kojem nije odlučeno.

4. U provedenom postupku sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora, izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], rješenja Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada, Odjel za upravno pravne poslove od 26.5.2010. klasa: UP/I-942-02/08-06/15 i od 29.1.2009. iste klase, zapisnik II. tužitelja o izvršenom očevidu od 7.2.2022., fotografije nekretnine, dopise Centra za socijalnu skrb Zagreb, zahtjev tuženika za kupnju stana iz 2018., dopise II. tužitelja od 1.3.2022. i 20.1.2023., II. tužiteljeve izvatke iz otvorenih stavaka, račune o režijskim troškovima, rješenja o priznanju socijalnih davanja za tuženika, osobne iskaznice za tuženika i VL te zapis iz matice rođenih za ML, uplatnice, medicinsku dokumentaciju za tuženika, knjigovodstvenu karticu prometa po kontima, provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Ručević vještačenja d.o.o.

5. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a.

6. Tužbeni zahtjevi su osnovani.

7. Između stranaka nije sporno, a što je razvidno i iz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] da je I. tužitelj Republika Hrvatska vlasnica predmetnog stana površine 21,00 m2 s pripadajućim spremištem, koji stan je kao posebni dio nekretnine br. 6. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-6), jednosobni stan u podrumu površine 21,00 čm, s pripadajućim spremištem, nedvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, a koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, nalazeći se na zk.č.br. 7474, opisane kao Stambena zgrada br. 17, [adresa],00 m2, upisana u taj zk.uložak.

8. Isto tako, nije sporno da tuženik drži u posjedu prethodno opisani stan, a isti ničim ne dokazuje da bi eventualno imao kakvo pravo koje bi ga ovlašćivalo na takav posjed. Teška socijalna, imovinska i zdravstvena situacija tuženika koliko god bila tegobna za istoga, sama za sebe ne daju tuženiku pravo na posjed. Okolnost da je tuženik 2018. podnio zahtjev za otkup stana o kojem nije formalno odlučeno ovdje nije od bitnog značenja, uzimajući u obzir da takva možebitna obveza I. tužitelja za prodaju i pravo tuženika na kupnju u konkretnom slučaju nigdje nisu propisani, niti znači da će tuženik doista i otkupiti stan, dok je I. tužitelj kao vlasnik svoju volju glede disponiranja stanom u tom pravcu iskazao i podnošenjem ove tužbe. Nastavno na tuženikov istaknuti prigovor prava na poštivanje doma u smislu odredbe čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori, br. 18/97., 8/99., 14/02., 13/03. 9/05., 1/06. i 2/10.) u svezi odredbe čl. 34. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10., 85/10. i 5/14.), sud prvenstveno nalazi da tuženik u konkretnom slučaju nije dokazao postojanje njegove dovoljne i kontinuirane veze sa spornim stanom očito manifestirane u volji da živi u tom stanu, zbog čega se samo iz iznijetih takvih navoda tuženika ne može zaključiti da taj stan predstavlja dom za tuženika, a što već samim time takav prigovor tuženika čini neosnovanim. Uostalom, sve i da je tuženik dokazao da predmetni stan predstavlja njegov dom, isti prigovor bi neovisno o prethodno izloženom bio neprihvatljiv. U tom slučaju, a s obzirom da se ovom presudom nalaže tuženiku iseljenje iz stana, razvidno je da bi došlo do miješanja u pravo tuženika na poštivanje njegovog doma. Takvo miješanje je u skladu sa zakonom (čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine", br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. – dalje: ZV/) i ima legitiman cilj u vidu zaštite prava vlasništva I. tužitelja. Prema stajalištu ovoga suda prisilno iseljenje tuženika predstavlja i nužnu mjeru u demokratskom društvu, odnosno razmjerno je zaštiti prava vlasništva I. tužitelja koja se ovdje ostvaruje, a sve budući da tuženik nema nikakvo pravo koje ga ovlašćuje na posjed stana te ujedno ne plaća naknadu za korištenje stana uključujući i režijske troškove. U konačnici, stoga stavljajući u međusobni odnos ova dva suprostavljena pojedinačna prava (pravo vlasništva I. tužitelja i pravo na dom tuženika), sud nalazi da bi i u tom slučaju pravo I. tužitelja pretezalo nad pravom tuženika.

9. Cijeneći takvo utvrđenja da se tuženik nalazi u posjedu spornog stana koji je vlasništvo I. tužitelja i to bez valjanog pravnog temelja, valjalo je primjenom odredaba čl. 161. i čl. 162. ZV-a, prihvatiti tužbeni zahtjev za iseljenje i predaju u posjed kao pod toč. I. izreke presude.

10.Budući da je tuženiku uslijed nedostatka bilo kakvog pravnog temelja za posjed moralo biti poznato da mu ne pripada pravo na posjed stana, isti je kroz cijelo utuženo razdoblje očito bio nepošten posjednik. Kao nepošteni posjednik on je za to razdoblje u smislu odredbe čl. 165. st. 1. ZV-a dužan I. tužitelju kao vlasniku stana platiti naknadu za korištenje stana i to općenito u visini najamnine koja se u tom razdoblju mogla ostvariti iznajmljivanjem stana. Visinu te najamnine I. tužitelj potražuje sukladno Odluci Povjerenstva Vlade za upravljanje imovinom Republike Hrvatske o utvrđivanju visine slobodno ugovorene najamnine ("Narodne novine", br. 120/00.) i to u iznosu od tadašnjih 15 kn sada 1,99 EUR po m2, a što s obzirom na površinu stana od 21 m2 mjesečno iznosi 41,81 EUR. Kako je tuženik između ostaloga osporavao ukupno utuženi iznos naknade za korištenje navodeći da je u međuvremenu izvršio određena plaćanja, sud je radi utvrđivanja navedenoga po prijedlogu tužitelja proveo financijsko vještačenje. U svom nalazu i mišljenju koji je sud u cijelosti prihvatio kao stručan i obrazložen, vještak je potvrdio da je za utuženo razdoblje od travnja 2018. do zaključno srpnja 2018. ukupna naknada iznosila 2.884,89 EUR, kako i I. tužitelj potražuje u ovom postupku. Slijedom svega toga, a pošto tužitelj ničim ne dokazuje da bi platio istu naknadu, valjalo je prihvatiti i taj tužbeni zahtjev te naložiti tuženiku isplatu kao pod toč. II. izreke presude. Zatezne kamate, a budući da je obveza tuženika kao svojevrsnog nepoštenog stjecatelja za isplatu naknade odgovarajućom primjenom odredaba čl. 1111. i čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.

– dalje: ZOO) dospijevala od dana svakog pojedinog mjesečnog stjecanja – ostvarene koristi, na svaki pojedini mjesečni iznos naknade za korištenje stana- nekretnine teku od prvog dana u mjesecu za protekli mjesec, dok je valjalo odbiti zahtjeve za isplatu kamata za razdoblje do tako utvrđenih dana dospijeća.

11. U odnosu na utužene plaćene režijske troškove za stan koji su nastali u razdoblju tuženikovog korištenja stana, za istaknuti je da takvo bespravno korištenje stana ne znači i nepostojanje dužnosti podmirivanje troškova vezanih uz korištenje stana. Tuženik je stoga također bio dužan podmirivati te troškove, a budući da ničim ne dokazuje da bi to činio, to tužitelji tj. konkretno II. tužitelj u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO-a ima pravo na naknadu štete koju je pretrpio takvim ponašanjem tuženika, a koja se sastoji u tome da je takve troškove naknadno kao upravitelj stana morao sam podmiriti. Stoga je osnovan zahtjev II. tužitelja za isplatu iznosa od ukupno 2.124,15 EUR, a s obzirom da isto proizlazi iz priležećih računa (potrošnja vode, odvoz komunalnog otpada, čistoća, toplinska energija i sl.), izvadaka iz otvorenih stavaka, knjigovodstvene kartice te naposljetku nalaza i mišljenja financijskog vještaka, s time da su u skladu s navedenim pojedinačni iznosi računa naznačeni u toč. III. izreke presude. Budući da se obveza naknade štete sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a šteta je za II. tužitelja nastala danom plaćanja svakog pojedinog računa, istome su zatezne kamate na pojedinačno plaćene iznose dosuđena od prvog dana iza izvršenih plaćanja. Stope zatezne kamate temelji se na odredbama čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.

12. Trošak I. tužitelja odnosi se na trošak zastupanja istoga po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu i to: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora – 100 bodova (Tbr. 32. st. 1. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /„Narodne novine“, br. 138/23. - dalje Tarifa/), za sastav tužbe - 100 bodova (Tbr. 7. t. 1. Tarife), za sastav podneska od 7.7.2025. – 100 bodova (Tbr. 8. t. 1. Tarife u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife), za sastav podneska od 22.8.2024. – 25 bodova (Tbr. 8. t. 4. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife), za pristup na ročišta 3.5.2024. i 16.9.2024. – 2 x 25 bodova = 50 bodova (Tbr. 9. t. 5. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife) te za zastupanje na ročištima 17.1.2025. i 3.2.2026. – 2 x 100 bodova = 200 bodova (Tbr. 9. t. 1. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife), i to prema vrijednosti predmeta spora od 3.690,75 EUR do 22.8.2024., a nadalje prema vrijednosti predmeta spora od 5.019,04 EUR, što ukupno čini 575 bodova koji primjenom Tbr. 54. Tarife daju iznos od 1.150,00 EUR. I. tužitelju je priznat i trošak provedenog financijskog vještačenja u iznosu od 331,81 EUR, što ukupno čini trošak I. tužitelja u iznosu od 1.481,81 EUR. I. tužitelju kao nepotreban nije priznat zatraženi trošak sastava podnesaka od 17.7.2024. (dostavljena punomoć za tuženika iz postupka pred istim) i 12.6.2025. (I. tužitelju je priznat trošak podneska od 7.7.2025. kojim je uredio tužbeni zahtjev prema nalazu i mišljenju vještaka te se tamo mogao i očitovati na iste).

13. S obzirom da je I. tužitelj u cijelosti uspio u sporu, sud je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a odlučio da mu tuženik naknadi troškove postupka u cijelosti.

14. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka I. tužitelja temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, a ista teče od dana donošenja ove presude do isplate po stopi određenoj odredbama čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.

U Zagrebu 26. veljače 2026.

S U D A C:

MARIJAN GLAVAŠ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na županijski sud, putem ovog suda, u roku od l5 dana od dana dostave presude.

DNA:

tužiteljima po OGDO

tuženiku putem e-oglasne ploče suda