Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
Poslovni broj Pp-3614/2023-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu Ladi Pažanin, na prijedlog i uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalista Sanje Crljen Mrvoš, u prekršajnom postupku protiv okrivljene OI, zbog prekršaja iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine broj 112/12 dalje ZSD) u povodu optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave primorsko-goranske Prve policijske postaje Rijeka KLASA: 211-07/23-5/27938 od 06. listopada 2023., nakon javne i glave rasprave održane 26. veljače 2026. u prisutnosti okrivljenice a u odsutnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 26. veljače 2026. javno objavivši u odsutnosti stranaka i sudionika,
p r e s u d i o j e
I. Okrivljena OI kći FI i ŽI rođene O, rođena **.**.1986. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], po zanimanju domaćica, nezaposlena, rastavljena, majka jednog mlt. djeteta, uzdržava se temeljem inkluzivnog dodatka i naknade za majku njegovatelja u mjesečnom iznosu od 1.400,00 eura, prekršajno nekažnjavana, protiv koje nije u tijeku drugi prekršajni postupak,
na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)
kriva je
što se
20. rujna 2023. u 19,00 sati u [adresa] s ciljem stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u nacionalnom ili socijalnom podrijetlu obratila HI riječima "kurvo, šta ti radiš kod četnika?" i to nakon što je HI izašla kroz prozor sobe UI, a što je EI čuo i što je kod istoga koji je srpske nacionalnosti izazvalo povredu dostojanstva na temelju njegove nacionalne pripadnosti,
dakle, s ciljem stvaranja uvredljivog okruženja na temelju razlike u nacionalnom podrijetlu drugome povrijedila njegovo dostojanstvo,
čime je počinila prekršaj iz članka 25. stavka 1. ZSD,
pa joj se na temelju članka 25. stavka 1. ZSD uz primjenu uz primjenu članka 37. stavka 2. i 3. točke 1. PZ u svezi članka 33. stavka 3. PZ te u svezi članka 92. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22 i 88/22)
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 150,00 eura (jednu stotinu pedeset eura i nula centi).
Na temelju članka 33. stavka 11. PZ okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.
Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.
Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. okrivljenica se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne odnosno 100,00 eura (jednu stotinu eura i nula centi) smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
IV. Na temelju odredbe članka 139. stavka 6. PZ okrivljenica se oslobađa obveze naknaditi troškove prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 1. do 4. PZ.
Obrazloženje
1. Optužnim prijedlogom Prve policijske postaje Rijeka okrivljenica se tereti za prekršaj činjenično i pravno opisan u izreci uz predloženo izricanje novčane kazne u iznosu od 1.000,00 eura.
2. Okrivljenica je iznijela obranu na raspravi.
2.1. Smatra se krivom za optuženi prekršaj. Ističe kako se nije obraćala UI, nego HI koja je stanovala kod njega, a radi se o osobi koji ima problema s alkoholom te dok je ona bila tamo da su nestajale stvari u smislu rublja koje se stavljalo sušiti. Pojašnjava da se radi o stambenoj zgradi u vidu nužnog smještaja Grada Rijeke gdje živi više korisnika. Ona da je HI tom prigodom svašta izgovorila, ali se nije obraćala UI. Na upit suda da li je izgovorila riječi "Kurvo što ti radiš kod četnika?" odgovorila je da jest izgovorila te riječi kao i da je vidjela da je EI nazočan tamo u stanu, a da je to rekla jer je on uvrijedio nju i njezina sina s autizmom na način da joj je rekao da ima retardirano kopile što da ju je izuzetno povrijedilo te je ona samo iz tog razloga odgovorila na navedeni način. Dodala je i kako je EI izbačen iz nužnog smještaja te kako su ona i njezin sin dobili te prostorije koje imaju pripadajuću kupaonu s WC-om te kako je on jednom prilikom došao do prozora i rekao da će iseliti nju i sina plinskom bocom, a što je prijavila policiji te se protiv njega za to vodi kazneni postupak.
2.2. U nastavku postupka pročitana je dokumentacija dostavljena uz optužni prijedlog.
2.3. Iz naredbe o određivanju mjere opreza Prve policijske postaje Rijeka od 21. rujna 2023. slijedi da je okrivljenici određena mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze sa MI u trajanju od 8 dana.
2.4. Iz zapisnika o ispitivanju okrivljenice pred Prvom policijskom postajom Rijeka od 21. rujna 2023. kao osumnjičenice slijedi da je ista poricala učin prekršaja.
2.5. Iz zapisnika o ispitivanju svjedoka UI pred Prvom policijskom postajom Rijeka od 21. rujna 2023. slijedi kako je isti iskazao da je, dok se kod njega nalazila HI, došla OI i rekla "kurvo, što radiš kod četnika?" a što da je njega uvrijedilo jer nije četnik.
2.6. Iz službene zabilješke Prve policijske postaje Rijeka od 21. rujna 2023. opisano je službeno postupanje u svezi intervencije koju je zatražio EI.
2.7. Okrivljenica nije imala primjedbi na pročitanu dokumentaciju niti daljnjih dokaznih prijedloga. U završnoj riječi navela je da moli da se sve okolnosti konkretnog slučaja uzmu u obzir te da je se oslobodi od krivnje, a ako bi se donijela osuđujuća presuda da joj se kazna maksimalno ublaži obzirom da se uzdržava samo od socijalnih primanja koje ostvaruje kao majka njegovatelj, a sve to zbog djeteta koje ima poteškoće i s kojim živi u nužnom smještaju kojeg sufinancira Grad Rijeka dok ona plaća režijske troškove te ima terapije na koje odlazi sa sinom.
3. Iz članka 25. ZSD proizlazi da tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.
3.1. Iznos novčane kazne zapriječene za navedeni prekršaj primjenom citiranog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj iznosi od 663,61 eura do 3.981,68 eura.
4. Na temelju obrane okrivljenice koja je u cijelosti u skladu sa dokazima provedenim u postupku, posebice zapisnikom o ispitivanju svjedoka UI, slijedi da je ista HI za vrijeme dok je ova izlazila kroz prozor sobe UI uputila riječi kojima se na UI referirala kao na četnika, a što je on čuo i što je kod istoga izazvalo povedu dostojanstva na temelju njegova nacionalnog podrijetla. Okrivljenica ne spori da je uputila predmetne riječi kao niti činjenicu da je znala da je u sobi prisutan EI, a takve riječi da mu je uputila jer je on ranije uvrijedio nju i njezina sina koji boluje od autizma, dakle s ciljem da ga uvrijedi kao osobu srpske nacionalnosti.
4.1. Iz tako provedenog dokaznog postupka sud smatra utvrđenim da je okrivljenica počinila prekršaj kako joj se to stavlja na teret optužnim prijedlogom odnosno da su se postupanjem okrivljenice ostvarila obilježja prekršaja iz članka 25. ZSD. Okrivljenica je stoga kriva za prekršaj jer je kao i svaka prosječna odrasla osoba bila dužna i mogla biti svjesna da je njezino postupanje zabranjeno.
5. Odabirući mjere kazni sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenikce te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.
5.1. Sud je pri odabiru mjere kazne u smislu članka 36. PZ imao u vidu činjenicu da okrivljenica nije prekršajno kažnjavana osoba, da se protiv nje ne vode drugi prekršajni postupci zbog istog ili istovrsnog prekršaja te vrijeme koje je proteklo od počinjenja prekršaja do donošenja presude. Dakle, može se zaključiti kako se radi o izoliranom incidentu u postupanju okrivljenice koja ranije nije evidentirana kao počinitelj prekršaja odnosno koja je do sada živjela u skladu sa zakonom i općeprihvaćenim društvenim normama. Također, sud je imao u vidu i imovinske prilike okrivljenice kao majke njegovateljice djeteta s posebnim potrebama koja se uzdržava od naknade za majku njegovatelja i inkluzivnog dodatka te koja živi u nužnom smještaju Grada Rijeke.
5.2. Slijedom navedenog, sud smatra da je prema okrivljenici opravdano primijeniti odredbe o ublažavanju kazne. Pritom je sud imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline. Sud smatra da se izrečenom kaznom, ublaženom ispod minimuma zapriječene kazne može postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenicu odvrati od daljnjeg činjenja prekršaja općenito, posebice onih koji se odnose na diskriminaciju drugih osoba, a podredno da se takvom kaznom može postići i svrha generalne prevencije u smislu ukazivanja na nedopustivost takva ponašanja.
5.3. Okrivljenica ima mogućnost platiti dvije trećine izrečene kazne u roku određenom ovom presudom čime će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
6. U odnosu na odluku o trošku, sud je imao u vidu činjenicu da se radi o nezaposlenoj osobi sa statusom majke njegovateljice čija su primanja ograničena na socijalne potpore, zbog čega ju je sud odlučio u cijelosti osloboditi obveze da naknadi troškove postupka iz članka 138. stavka 2. točke 1. do 4. PZ smatrajući bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenice i njezina maloljetna djeteta.
7. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.
U Rijeci 26. veljače 2026.
Viši sudski savjetnik-specijalist
Sudac
Sanja Crljen Mrvoš, v.r.
Lada Pažanin, v.r.
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud. O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- ovlašteni tužitelj;
- okrivljenica uz uplatnicu
