REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Poslovni broj: P-828/2022-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji tog suda Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužitelja MK, [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zoran Antunović, odvjetnik u Makarskoj, protiv tuženika ZK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Dario Lalić i Bojan Filipović, odvjetnici u Makarskoj, radi isplate, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 19. siječnja 2026., u nazočnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Zorana Antunovića, odvjetnika u Makarskoj, tuženika osobno te punomoćnika tuženika Daria Lalića, odvjetnika u Makarskoj, dana 26. veljače 2026. objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ZK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju MK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 23.745,76 eur zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, koja teče na iznos od:

-252,04 EUR, počev od 01.06.2017. godine pa do isplate,

-249,40 EUR, počev od 01.07.2017. godine pa do isplate,

-249,40 EUR, počev od 01.08.2017. godine pa do isplate,

-249,40 EUR, počev od 01.09.2017. godine pa do isplate,

-256,99 EUR, počev od 01.10.2017. godine pa do isplate,

-256,99 EUR, počev od 01.11.2017. godine pa do isplate,

-256,99 EUR, počev od 01.12.2017. godine pa do isplate,

-261,41 EUR, počev od 01.01.2018. godine pa do isplate,

-261,41 EUR, počev od 01.02.2018. godine pa do isplate,

-261,41 EUR, počev od 01.03.2018. godine pa do isplate,

-258,55 EUR, počev od 01.04.2018. godine pa do isplate,

-258,55 EUR, počev od 01.05.2018. godine pa do isplate,

-258,55 EUR, počev od 01.06.2018. godine pa do isplate,

-265,33 EUR, počev od 01.07.2018. godine pa do isplate,

-265,33 EUR, počev od 01.08.2018. godine pa do isplate,

-265,33 EUR, počev od 01.09.2018. godine pa do isplate,

-268,41 EUR, počev od 01.10.2018. godine pa do isplate,

-268,41 EUR, počev od 01.11.2018. godine pa do isplate,

-268,41 EUR, počev od 01.12.2018. godine pa do isplate,

-280,64 EUR, počev od 01.01.2019. godine pa do isplate,

-280,64 EUR, počev od 01.02.2019. godine pa do isplate,

-280,64 EUR, počev od 01.03.2019. godine pa do isplate,

-281,98 EUR, počev od 01.04.2019. godine pa do isplate,

-281,98 EUR, počev od 01.05.2019. godine pa do isplate,

-281,98 EUR, počev od 01.06.2019. godine pa do isplate,

-279,17 EUR, počev od 01.07.2019. godine pa do isplate,

-279,17 EUR, počev od 01.08.2019. godine pa do isplate,

-279,17 EUR, počev od 01.09.2019. godine pa do isplate,

-284,61 EUR, počev od 01.10.2019. godine pa do isplate,

-284,61 EUR, počev od 01.11.2019. godine pa do isplate,

-284,61 EUR, počev od 01.12.2019. godine pa do isplate,

-296,53 EUR, počev od 01.01.2020. godine pa do isplate,

-296,53 EUR, počev od 01.02.2020. godine pa do isplate,

-296,53 EUR, počev od 01.03.2020. godine pa do isplate,

-298,68 EUR, počev od 01.04.2020. godine pa do isplate,

-298,68 EUR, počev od 01.05.2020. godine pa do isplate,

-298,68 EUR, počev od 01.06.2020. godine pa do isplate,

-300,12 EUR, počev od 01.07.2020. godine pa do isplate,

-300,12 EUR, počev od 01.08.2020. godine pa do isplate,

-300,12 EUR, počev od 01.09.2020. godine pa do isplate,

-301,78 EUR, počev od 01.10.2020. godine pa do isplate,

-301,78 EUR, počev od 01.11.2020. godine pa do isplate,

-301,78 EUR, počev od 01.12.2020. godine pa do isplate,

-314,05 EUR, počev od 01.01.2021. godine pa do isplate,

-314,05 EUR, počev od 01.02.2021. godine pa do isplate,

-314,05 EUR, počev od 01.03.2021. godine pa do isplate,

-317,69 EUR, počev od 01.04.2021. godine pa do isplate,

-317,69 EUR, počev od 01.05.2021. godine pa do isplate,

-317,69 EUR, počev od 01.06.2021. godine pa do isplate,

-326,77 EUR, počev od 01.07.2021. godine pa do isplate,

-326,77 EUR, počev od 01.08.2021. godine pa do isplate,

-326,77 EUR, počev od 01.09.2021. godine pa do isplate,

-337,01 EUR, počev od 01.10.2021. godine pa do isplate,

-337,01 EUR, počev od 01.11.2021. godine pa do isplate,

-337,01 EUR, počev od 01.12.2021. godine pa do isplate,

-348,29 EUR, počev od 01.01.2022. godine pa do isplate,

-348,29 EUR, počev od 01.02.2022. godine pa do isplate,

-348,29 EUR, počev od 01.03.2022. godine pa do isplate,

-358,32 EUR, počev od 01.04.2022. godine pa do isplate,

-358,32 EUR, počev od 01.05.2022. godine pa do isplate,

-358,32 EUR, počev od 01.06.2022. godine pa do isplate,

-368,44 EUR, počev od 01.07.2022. godine pa do isplate,

-368,44 EUR, počev od 01.08.2022. godine pa do isplate,

-368,44 EUR, počev od 01.09.2022. godine pa do isplate,

-380,43 EUR, počev od 01.10.2022. godine pa do isplate,

-380,43 EUR, počev od 01.11.2022. godine pa do isplate,

-380,43 EUR, počev od 01.12.2022. godine pa do isplate,

-394,10 EUR, počev od 01.01.2023. godine pa do isplate,

-394,10 EUR, počev od 01.02.2023. godine pa do isplate,

-394,10 EUR, počev od 01.03.2023. godine pa do isplate,

-404,06 EUR, počev od 01.04.2023. godine pa do isplate,

-404,06 EUR, počev od 01.05.2023. godine pa do isplate,

-404,06 EUR, počev od 01.06.2023. godine pa do isplate,

-398,48 EUR, počev od 01.07.2023. godine pa do isplate,

-398,48 EUR, počev od 01.08.2023. godine pa do isplate,

-398,48 EUR, počev od 01.09.2023. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, pa do isplate, u roku 15 dana.

II. Za više zatraženi iznos od 7.915,28 eur, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak postupka u iznosu 3.019,16 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana presuđenja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom od 8. rujna 2023. i podneskom od 30. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 26. srpnja 2022. navodi se kako u zemljišnoj knjizi Naslovnog suda nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] - Makar, koja se sastoji od k. č. zgr. [katastarska čestica], zgrada, površine 109 m2, upisana je kao suvlasništvo tužitelja u 3/8 dijela, tuženog u 3/8 dijela i NK u 1/4 dijela, a nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] - Makar koja se sastoji od k. č. [katastarska čestica], dvorište površine 352 m2, upisana je kao suvlasništvo tužitelja, tuženog, te NK i OK, svakog u ¼ dijela. Ove nekretnine, koje po tkz. novoj izmjeri nose katastarsku oznaku k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] - Makar, u naravi predstavljaju jedinstvenu nekretninu u [adresa], koja se sastoji od stojne kuće s okućnicom anagrafske oznake [adresa]. Međutim, tužitelj pored navedenih suvlasničkih dijelova, ima i valjanu pravnu osnovu posjedovanja navedenih nekretnina i to za još 1/8 dijela k. č. zgr. [katastarska čestica] dijela k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] - Makar, a što je kao prethodno pitanje utvrđeno i pravomoćnom presudom Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-486/19 od 09. veljače 2021.

Naime, tužitelj je navedenu nekretninu (koja je ranije nosila oznaku k. č. [katastarska čestica] površine 461 m2, ali je prijavnim listom Ureda za katastar, Ispostava Makarska broj 349/67, sastavljenim dana 11.08.1967., sačinjenim za potrebe evidentiranja zgrade, cijepana na dvije kat. čestice i upisane u dva različita zk. uloška) kupio od stvarnog vlasnika PK ugovorom o kupoprodaji od 13. travnja 2015., koji je istu stekao nasljedstvom iza svoje supruge MKM, a ona darovanjem iza svog pok. oca KK u ¼ dijela, te nasljedstvom iza smrti brata NK i sestre OK (Anke) Morović, u ¼ dijela.

Iza smrti ĆK proveden je ostavinski postupak kod Općinskog suda u Zagrebu u kojem je doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju broj: XIX -O- 4010/92 od dana 30. siječnja 1995., kojim je utvrđeno da njezinu ostavinu, između ostalog, predstavlja ¼ dijela predmetne nekretnine u [adresa], te su njezinim nasljednicima na toj imovini utvrđeni prednici stranaka MKM i RK, svatko u ½ dijela.

Iza smrti NK pok. KK proveden je ostavinski postupak kod Općinskog suda u Splitu, koji je rješenjem o nasljeđivanju broj: O-2254/92 od 19. travnja 1993. utvrdio da njegovu ostavinu sačinjava predmetna nekretnina u ¼ dijela (kat. čest. [katastarska čestica] zv. „Ul. I. mor. odreda“ za ¼ dijela upisano u posjedovnom listu 1136 k. o. [katastarska općina] - Makar), te su nasljednicima na toj imovini također utvrđeni MKM žena NK i RK pok. KK, svatko u ½ dijela.

Tuženi od 14. travnja 2013. kao trenutka smrti prednice tužitelja MKM drži u isključivom posjedu cijelu nekretninu i odbija je predati u posjed najprije predniku tužitelja PK, a potom i samom tužitelju, zbog čega je tužitelj kod Naslovnog suda dana 11. prosinca 2015. pokrenuo postupak radi predaje u suposjed predmetne nekretnine i radi isplate, a u kojem postupku je dana 09. veljače 2021. donesena presuda poslovni broj P486/2019, kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja, te je navedena odluka potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku broj Gž-815/2021-2 od 03. veljače 2022. Obzirom da ovršenik nije dobrovoljno izvršio obvezu iz naprijed navedene pravomoćne i ovršne presude u paricijskom roku, tužitelj je kod Naslovnog suda dana 11. ožujka 2022. podnio prijedlog za ovrhu radi predaje u suposjed predmetne nekretnine, a koji postupak se vodi kod Stalne službe u Imotskom pod brojem Ovr-86/22. Tuženi dakle i nadalje drži u isključivom posjedu cijelu nekretninu i odbija je predati u posjed tužitelju, te, koristeći se neovlašteno suvlasničkim dijelom nekretnine tužitelja, dakle tuđom stvari, kao nesavjestan posjednik ostvaruje imovinsku ne pripadajuću korist najmanje u visini najamnine koju bi inače za taj dio trebao platiti, o čemu je istovjetan stav zauzela i recentna sudska praksa u više svojih odluka. Budući da se predmetna kuća sastoji od 2 etaže, ukupne površine stambenog prostora cca 140 m2, a da bi prosječna cijena mjesečne najamnine za tu nekretninu, koja se nalazi I. zoni, iznosila najmanje 20 kuna po m2, odnosno ukupno 2.800,00 kuna, to proizlazi da se tuženi za korištenje ½ suvlasničkog dijela nekretnine tužitelja neosnovano okoristio (a u ljetnom periodu i znatno veći, obzirom da je u predmetnoj nekretnini tijekom ljetnih mjeseci pružao i usluge smještaja turistima) za svaki mjesec u iznosu od 1.400,00 kuna, odnosno do sada u ukupnom iznosu od 86.800,00 kuna.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu Bez obzira na zemljišnoknjižno stanje jedini vlasnik i isključivi posjednik predmetne nekretnine je upravo tuženik, obzirom je još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća jedini i isključivi vlasnik predmetne kuće bio je otac tuženika RK, kojeg je naslijedio tuženik.

Poriču se navodi tužitelja kako je u predmetu naslova br. P-486/19 kao prethodno pitanje utvrđeno da su stranke suvlasnici za po 1/2 dijela, obzirom se u tom predmetu nije utvrdilo kako je tužitelj suvlasnik 1/2 dijela nekretnine. Naime, u zemljišnim knjigama predmetne nekretnine se vode i na imenu NK i ĆK, koji su pokojni, a nakon njihove ostavinske rasprave predmetne nekretnine nisu bile uvrštene u njihovu ostavinsku imovinu i iste predstavljaju vlasništvo tuženika. Da je tome tako, govori i činjenica da je Općinski građanski sud u Zagrebu rješenjem br. O1256/16 od 27. prosinca 2016. odbio zahtjev prednika tužitelja PK da se ove nekretnine uvrste kao naknadno pronađena ostavinska imovina ĆK, te je prednik tužitelja upućen da to pravo pokuša ostvariti u parnici, a koja parnica je pokrenuta i vodi se pred naslovnim sudom pod brojem P-794/2019, pa se predlaže prekinuti ovaj postupak do pravomoćnog okončanja parničnog postupka posl.br. P - 794/2019, koje predstavlja prethodno pitanje bitno i za rješenje predmetnog spora. Tuženik se protivi korištenju nekih ranije sačinjenih nalaza i mišljenja sudskog vještaka Stjepana Kolovrata.

No, bez obzira na zemljišnoknjižno stanje jedini vlasnik i isključivi posjednik predmetne nekretnine je upravo tuženik. Naime, šezdesetih godina prošlog stoljeća, djed tuženika KK je na predmetnoj nekretnini izgradio prizemlje, te je isto još za života darovao, tj. prenio u suvlasništvo svojoj djeci: NK, OK, RK (pokojni tuženikov otac) i HK (pokojna supruga prednika tužitelja), no fizički u posjed uzima je samo RK, obzirom je on jedini ž ivio u [adresa], dok su sestre OK i HK živjele u [adresa], a brat NK je živio u [adresa]. Kako je jedino otac tuženika ostao živjeti u [adresa], te je bio od stalne pomoći roditeljima KK i M, koji su živjeli u predmetnoj kući, isti je zatražio i dobio od brata i sestara dozvolu i suglasnost da može za sebe izgraditi i kat na kući, naravno uz odobravanje i roditelja koji su živjeli u kući, te mu brat i sestre prepuštaju u vlasništvo njihove suvlasničke omjere, koje su imali na prizemlju kuće tj. predmetnoj nekretnini koja obuhvaća kuću i dvorište, pa je isti zajedno sa svojom suprugom Z (inače liječnicom) svojim sredstvima i radom izgradio početkom 70-ih godina prošlog stoljeća drugu etažu, tj. prvi kat predmetne kuće. Nakon ovih događanja, otac tuženika RK, dobiva urbanističku suglasnost 1978. i za gradnju treće etaže na predmetnoj kući. No, te godine umire djed KK, koji je živio u predmetnoj kući, otac tuženika odustaje od izgradnje treće etaže, te dobiva suglasnost za dogradnju i proširenje tadašnje postojeće kuće (prizemlje i kat), te se isti tada početkom 80-ih godina i fizički useljava u predmetnu kuću, nakon čega kuću dograđuje i proširuje, adaptira, uređuje okućnicu i nastavlja živjeti u predmetnoj kući sa majkom N, o kojoj do kraja njezinog života brinu upravo otac i majka tuženika. RK, otac tuženika, 1981. dobiva i urbanističku suglasnost za dogradnju obiteljske stambene kuće. Uz dobivene dozvole nadležnog ureda za urbanizam, te ranije prepuštanje vlasništva od strane brata i sestara, otac tuženika u cijelosti svojim sredstvima vrši dogradnju i preinaku kuće, za što podiže i kredite, te odmah u prvoj fazi dograđuje i prizemlje i kat u ukupnoj površini od 32-34 m2 . U naknadnom periodu, otac tuženika samostalno u najmanje četiri navrata vrši daljnja proširenja i dogradnje predmetne nekretnine, čime joj povećava površinu i vrijednost. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon smrti tuženikovog strica NK, njegova supruga je prepusti la njegov knjižni suvlasnički dio u vlasništvo ostalim sunasljednicima, obzirom je znala za ranije dogovore i prepuštanja u vlasništvo predmetne nekretnine RK, kao što je i ranije nakon smrti tuženikove tete OK njezin dio prelazi na ostale nasljednike, tada na RK i njegovu sestru HK. Cijela ova naprijed opisana kronologija događanja bila je poznata tuženikovoj teti, a supruzi prednika tužitelja - HK, koja je bila u vrlo bliskim odnosima sa tužen ikom i znala je da predmetna nekretnina pripada samo RK, te da je njezin upis u zemljišne knjige samo formalne naravi, obzirom joj je bila poznata još i želja pokojnog djeda tuženika KK, da nekretnina ostane u obitelji KK, tj. onome koji ostane živjeti s njima u [adresa]. Dakle, knjižni upis ne odgovara stvarnom vlasništvu, obzirom je tuženik nakon smrti svoga oca RK u cijelosti naslijedio istog u odnosu na predmetnu nekretninu.

3.1. Podneskom od 8. rujna 2023. tužitelj je povećao tužbeni zahtjev, na način da je obuhvatio dodatno razdoblje od kolovoza 2022. do rujna 2023.

Navedeno povećanje tužbenog zahtjeva učinjeno je prije okončanja pripremnog ročišta. Istome se je tuženik protivio.

Odredbom čl. 190. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) propisano je da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu. Nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje

odnosa među strankama.

Nadalje, odredbom čl. 191. ZPP-a propisano je da preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Dakle, budući da je tužitelj povisio tužbeni zahtjev, to je isti preinačio tužbu. Sud je smatrao navedenu preinaku svrsishodnom za rješenje odnosa među strankama, budući se temelji na istoj činjeničnoj i pravnoj odnosi, nastavlja sa na isti odnos među strankama, a u konkretnom slučaju radi utvrđivanja visine potraživanja potrebno izvesti dokaz financijskim vještačenjem, te kako će se u ovom postupku isto provesti, radi smanjenja troškova tuženika, efikasno je i svrsishodno da se istom tužbom obuhvati i razdoblje koje je obuhvaćeno podneskom od 8. rujna 2023., slijedom čega je odlučeno kao u rješenju.

3.2. Podneskom od 30. srpnja 2025. tužitelj je precizirao tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka financijske struke.

Ovdje valja napomenuti da je presudom Europskog suda za ljudska prava Vugdelija protiv Hrvatske Sud utvrdio da je podnositelju je povrijeđeno pravo na pristup sudu jer nije mogao povisiti tužbeni zahtjev u postupku naknade štete pred hrvatskim sudom , nakon provođenja vještačenja. Sud je smatrao da je stav hrvatskog suda, kojim je odbio preinaku pretjerano formalistički, što je dovelo do nerazmjernog ograničenja podnositeljevog prava na pristup sudu.

Odredbom čl. 190. st. 3. ZPP-a propisano je da iznimno, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

Slijedom navedenog, sud je dozvolio preinaku tužbenog zahtjeva učinjenu podneskom od 30. srpnja 2025. odnosno odlučio je kao u rješenju.

4. Tuženik je tražio da se donese rješenje o prekidu postupka do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske broj Revd 1720/2022, no kako je rješenjem od 14. ožujka 2023 prijedlog za dopuštenje revizije odbačen, to navedeni prijedlog je postao bespredmetan.

5. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga za zk. ul. [broj ZK uloška], presude Općinskog suda u Makarskoj, SS Imotski 3P-486/2019-26 od 9. veljače 2021., prijepisa iz posjedovnog lista broj 1136, presude Županijskog suda u Osijeku pod brojem Gž-815/2021-2 od 3. veljače 2022.,financijsko-kknjigovodstvenog vještačenja u predmetu pod brojem P-486/2019 "Split, 03. veljače 2020.", darovnog ugovora " [adresa], 7. kolovoza 1967.", rješenja o nasljeđivanju broj O-1550/13 od 24. rujna 2013., rješenja o naknadno pronađenoj imovini broj O-1550/13 od 13. ožujka 2014., rješenja o nasljeđivanju broj O-210/78 od 17. prosinca 1980., rješenja o nasljeđivanju broj XIX-O-4010/92 od 30. siječnja 1995., rješenja o nasljeđivanju O- 2254/92 od 19. travnja 1995., rješenja o nasljeđivanju broj O-225/10 od 4. studenog 2013., rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj 38-O-1256/16 od 27. prosinca 2016., tužbe iz predmeta broj P-794/2019, rješenja VSRH Revd-1720/2022- 2 od 14. ožujka 2023., saslušanjem parničnih stranaka, pregledom nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ante Beusa, izjave ZKM "U [adresa], **.**.2021.", tužbe iz P-1172/2024, dopune nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ante Beusa, izjave ŠK.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. ZPP- a ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 31.661,04 eur, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama, specificiranim kao u izreci presude.

8.1. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak broj 1978 za k. o. [katastarska općina] – Makar utvrđeno je da je u isti upisana čest. zgr. [katastarska čestica] zgrada površine 109 m2 i da su kao suvlasnici upisani NK za ¼ dijela, ZK za 3/8 dijela i MK za 3/8 dijela.

Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak broj 4396 za k. o. [katastarska općina] – Makar utvrđeno je da je u isti upisan čest. zem. [katastarska čestica] dvorište površine 352 m2 i da su kao suvlasnici uknjiženi NK ¼ dijela, OK za ¼ dijela, ZK za ¼ dijela i MK za ¼ dijela.

Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pok. MKM (Ivan) rođena MKM donesenog po javnom bilježniku iz Splita, Heleni Dragun pod brojem O - 1550/2013 dana 24. rujna 2013. utvrđeno je kako je nasljednik iste PK. Čitanjem rješenja o naknadno pronađenoj imovini na ime pok. MKM pod brojem O-1550/13 od 13. ožujka 2014. utvrđeno je kako je nasljednik iste PK. Kao dio imovinske mase ušle su nekrenine prema rješenju o nasljeđivanju iza pok. NK i pok. ĆK.

Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iz pok. ĆK KK pok. NK donesenog po Općinskom sudu u Makarskoj dana 17. prosinca 1980. utvrđeno je kako su nasljednici istog ŽK, OK, NK, NKM i RK.

Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iz pok. ĆK donesenog po Općinskom sudu u Zagrebu dana 30. siječnja 1995. utvrđeno je kako su nasljednici iste GK, RK i MKM. U ostavinsku imovinu ušla je čest. zem. [katastarska čestica].

Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pok. NK donesenog po Općinskom sudu u Splitu pod brojem O-2254/92 dana 19. travnja 1995. utvrđeno je kako su nasljednici istog NK ZKM, RK i MKM. U sastavu ostavinske imovine nije navedena čest. zem. [katastarska čestica].

Čitanjem rješenje o nasljeđivanju iza pok. RK donesenog po javnom bilježniku u [adresa] Anti Pejkoviću utvrđeno je kako su nasljednici istog ZK i OKM. U sastavu ostavinske imovine navedena čest. zem. [katastarska čestica] i to u omjeru 1/8+1/4, te čest. zem. [katastarska čestica] u omjeru ¼.

8.2. Uvidom u presudu Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom broj P-486/2019 od 9. veljače 2021. utvrđeno je da je istom naloženo se tuženom ZK da tužitelju MK preda u suposjed nekretninu koja se sastoji od k. č. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 109 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] i k. č. [katastarska čestica], dvorište površine 352 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina]-Makar, u roku 15 dana. Također je naloženo tuženom ZK da tužitelju MK isplati iznos od 35.000,00 kuna (tridesetpettisuća kuna) zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, koja je precizirana u izreci. Navedena presuda potvrđena je presudom Županijskog suda u Osijeku broj Gž-815/2021 od 3. veljače 2022.

8.3. Uvidom u darovni ugovor sklopljen dana 7. kolovoza 1967. utvrđeno je da istim KK daruje svom sinovima i kćerima i to AK, OK, RK i MKM čest. zgr. [katastarska čestica], a koja je izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] površine 461 m2 dio tijela 3 zk. Ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Makar, kao i sva prava, odnosno pravo korištenja č.z. 336/5, s time da su obdarenici prihvatili sva prava i obveze.

9.1. U tijeku postupka sud je izveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Anti Beusu.

9.2. Dana 24. ožujka 2024. zaprimljen je nalaz i mišljenje te isti naveo kako je u tablici 1. prikazao izračun tržišne najamnine za utuženo razdoblje za predmetnu nekretninu na temelju podataka portala eNekretnine, a za razdoblja koja prethode podatcima eNekretnine koristio sam podatke o oglašenim stambenim objektima za najam u [adresa] i podatke Hrvatske narodne banke i to Indekse cijena stambenih objekata za nekretnine. Pad cijene najamnine u 2020. godini rezultat je pandemije Covid19. U Tablici br.1 prikazan je izračun cijene tržišne najamnine u utuženom razdoblju. Nadalje u Tablici br. 2. prikazan je izračun mjesečne najamnine u razdoblju od 1. lipnja 2017. do 1. rujna 2023. na temelju parametara koje je zadao sud u dvije varijante i to: u stupcu 8. prvu varijantu prema suvlasničkim omjerima ½ dijela; u stupcu 9. drugu varijantu prema uknjiženim suvlasničkim omjerima 3/8 dijela.

9.3. Na ročištu koje je bilo održano dana 17. prosinca 2023. punomoćnik tuženika je prigovorio nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Ante Beusa, navodeći kako je iz sadržaja nalaza i mišljenja vještaka vidljivo kako je vještak za visinu najamnine uzimao kriterij položaja i usporednih podataka cijenama najma sukladno položaju nekretnine te da je vještak pogrešno locirao nekretninu koja je predmet prijepora obzirom se ista ne nalazi na adresi [adresa], već je ista na adresi [adresa].

9.4. Dana 9. lipnja 2025. zaprimljena je dopuna nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ante Beusa u kojem je isti naveo kako za izračun cijene tržišne najamnine korišteni su podaci s portala eNekretnine, koji vodi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. eNekretnine predstavljaju informacijski sustav tržišta nekretnina s podacima koji čine detaljnu i relevantnu podlogu za kvalitetan i stručan rad u procjeni vrijednosti nekretnina i visine najamnine.

U Tablici 1. prikazan je izračun tržišne cijene najamnine za drugi kvartal 2023. Prema dostupnim podacima, prosječna tržišna cijena najamnine po metru kvadratnom u navedenom razdoblju iznosi 7,59 €, ili tržišna najamnina predmetne nekretnine u drugom kvartalu 2023. godine iznosi 1.062,60 €.

U Tablici 2. prikazan je izračun mjesečne najamnine za razdoblje od 1. lipnja 2017. do 1. rujna 2023., temeljem parametara koje je odredio sud, i to u dvije varijante:

- Stupac 11. prikazuje prvu varijantu izračuna, prema suvlasničkom omjeru 1/2 dijela,

- Stupac 12. prikazuje drugu varijantu izračuna, prema uknjiženom suvlasničkom omjeru.

9.5. Nalazu i mišljenju vještaka ovaj sud je poklonio vjeru obzirom smatra da je isti izrađen stručno te u skladu s pravilima znanosti i struke, a na koji nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi.

10.1. U tijeku postupka sud je izveo dokaz saslušanjem parničnih stranaka.

10.2. Tužitelj u bitnom je naveo kako pregovori oko kupoprodaje njegovog suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina bili su oko 2015., a pregovarao je sa PK. Provjerio je u zemljišnim knjigama da je PK upisan kao suvlasnik, a sve papire je pregledao i odvjetnik, zatim su otišli do kuće, u samu kuću nisu ušli, jer mu je rečeno da postoje problemi sa suvlasnikom ZK. Pokazan mu je dio kuće koji su oni koristili, a rečeno mu je da su PK i njegova supruga djelomično financirali izgradnju kuće. PK mu je rekao da je pokrenuo postupak kojim traži od suda da ga uvede u suposjed. Odlučio je kupiti tu nekretninu i sve su uredno platili, također su platili i porez na promet nekretnina i trošak uknjižbe. Nakon toga probali su razgovarati sa suvlasnikom, ali on nije pristao na dogovor, te je govorio da je sve to njegovo. Tada su pokrenuli parnicu radi naknade štete, gdje je Općinski sud u Imotskom donio presudu, koje je potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku. Kako i dalje nije bilo dogovora, pokrenuli su ovaj postupak. Navodi kako ne želi na silu ući u predmetnu kuću, pokušava razgovarati sa suvlasnikom, ali do dogovora nije došlo. Bilo mu je poznato da se drugi suvlasnik bavi iznajmljivanjem turistima i to dijela kuće koji je kupio i onda su mu oni zabranili iznajmljivanje, ima tome već dvije godine. Pokušali su dogovoriti etažiranje, odnosno podjelu suvlasništva, ali do dogovora do danas nije došlo. Navodi kako je bio upućen u ostavinske postupku iza pok. NK i OK, poznato mu je da je prodavatelj trebao naslijediti po polovicu njihove ostavine, slijedom čega bi postao suvlasnikom 1/2 obiju čestica. U tijeku je ovršni postupak radi predaje nekretnine u suposjed i on vodi pred ovim sudom, Stalna služba Imotski.

10.3. Tuženik u bitnom je naveo kako je njegov djed KK imao 4 djece, dva sina, RK i NK i dvije kćerke, OK i MKM. Djed je dobio građevinsku dozvolu 1962. i tada se gradi mala prizemnica. Navodi da je njegov otac imao 2 djece, njega i sestru, on je bio inženjer, a mama doktorica, s tim da su tete bile u Zagrebu, a stric u Splitu. Navodi kako ne zna tko je financirao izgradnju, ali pretpostavlja da su je financirali njegovi roditelji, jer su imali dobra primanja. Djed je darovnim ugovorom tu kuću darovao svojoj 4 djece, tako da ona ostane u obitelji, odnosno da ostane obiteljska kuća. Gornji kat se digao 1970-ih, ne zna tko ga je financirao, pretpostavlja njegovi roditelji, uz suglasnost braće i sestra, jer su htjeli da njegov otac napravi dobre uvjete za život. Njegov otac je dobio dozvolu da podigne i drugi kat, ali do toga nije došlo, nego je dobio dozvolu za nadogradnju kuće i 1981. nadograđena je kuća s istočne strane. Teta MKM se udala 1970-ih godina. Njegov otac i on su zajedno sa svojim obiteljima sami u posjedu cijele nekretnine, tete bi povremeno dolazile kući u [adresa], ali nisu imale svoj posebni dio. Teta OK umrla je prva, 1991. godine, a prije nego što je njena ostavina bila izvršena, umro je i stric NK. Supruga strica NK, PKM, dala je izjavu u kojoj navodi da ne želi nasljedstvo na predmetnim nekretnina, budući se u obitelji zna da iste pripadaju RK i njegovoj djeci, jedinim živućim nasljednicima obitelji RK. RK je dobio dozvolu za kategorizaciju i iznajmljivanje apartmana na svoje ime, teta MKM je znala da njen brat iznajmljuje apartmane, nije ništa potraživala. Tek nakon njene smrti njezin suprug je pitao za novac. Navodi kako je njegov otac sudjelovao u svim ostavinski postupcima, ali nikada nije htio nikoga isključiti, jer je želio da se svi unutar obitelji mogu vratiti u svoju kuću. MKM je cijelo vrijeme imala ključ od kuće.

10.4. Sud je prihvatio iskaze tužitelja i tuženika, budući su isti u bitnim dijelovima suglasni, isti su životni, logični i argumentirani.

11. Odredbom čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst) propisano je da nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario, s time da vlasnikovo traženje naknade zastarijeva u roku od tri godine od dana kad mu je stvar predana.

12. Ovdje valja napomenuti da se je među strankama već vodio postupak radi predaje u posjed predmetne nekretnine, temeljem kojeg je tuženik u obvezi tužitelju prepustiti suposjed predmetne nekretnine. Navedena odluka potvrđena je presudom Županijskog suda u Osijeku poslovni broj GŽ-815/2021. Kako to nije učinio dobrovoljno, pred Općinskim sudom u Makarskoj, Stalnoj službi u Imotskom vodi se ovršni postupak, radi predaje predmetne nekretnine u suposjed.

Slijedom svega navedenog, razvidno je da tuženik ima položaj nepoštenog posjednika.

13. Dakle, tuženik je nepošteni posjednik te je stoga u obvezi ispatiti sve koristi koje je kao nepošteni posjednik imao za vrijeme svog posjedovanja predmetne nekretnine Navedeno je suglasno zaključku Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 1. ožujka 2021. Naime, prema tom pravnom shvaćanju u parnici u kojoj je predmet spora zahtjev su(vlasnika) protiv posjednika koji koristi i posjeduje tuđu stvar (ili tuđi suvlasnički dio stvari), za isplatu naknade za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi, odnosno naknade za sve koristi koje je tuženik imao za vrijeme svojega posjedovanja, na temelju čl. 164. i čl. 165. ZV, za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno je utvrditi pravni položaj posjednika i pritom nije nužno da se tužbenim (vlasničkim) zahtjevom istodobno traži i predaja te stvari u (su)posjed, ako je (su)vlasnik na odgovarajući način izrazio volju za posjedovanjem stvari. Pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu na predaju u posjed ili suposjed, ali se njegovo nepoštenje može dokazivati i u odnosu na vrijeme prije podnošenja tužbe ako ga je tužitelj na odgovarajući način pozvao na predaju stvari. Kako Vrhovni sud Republike Hrvatske temeljem odredbe čl. 20. st. 1. Zakona o sudovima ("Narodne novine" broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19 i 130/20) osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, ovaj sud prihvaća stavove i zaključke Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesene na sjednicama građanskog odjela, jer se takav zaključak donosi upravo radi osiguravanja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni.

14. Visina koristi koju ima tuženik posjedovanjem suvlasničkog dijela tužitelja na predmetnoj nekretnini proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ante Beusa, iz kojeg je vidljivo da bi najam predmetne nekretnine iznosio od 672,12 eur do 1.062,60 eur, u traženom razdoblju, mjesečno. Kako je tužitelj suvlasnik predmetne nekretnine u 3/8 dijela, to bi se na njega odnosilo 3/8 dijela najamnine, odnosno sukladno Tablici 2. nalaza vještaka, varijanta 2., odnosno iznosi od 252,04 eur za lipanj 2017., do iznosa od 398,48 eur za rujan 2023.

15. Kako tužitelj potražuje iznos mjesečno iznos najamnine prema varijanti 1. nalaza i mišljenja vještaka, to je njegov zahtjev na ime koristi koju tuženik ima zbog posjedovanja njegova suvlasničkog dijela, djelomično valjalo prihvatiti, a djelomično odbiti.

16. Naime, nije sporno da je tužitelj uknjižen na ime 3/8 dijela vlasništva stana, te ¼ dijela dvorišta.

Vještak je napravio izračun najamnine za predmetnu nekretninu i to za stan površine otprilike 140 m2, s time da ovdje valja napomenuti da veličina samog stana nije bila sporna tijekom postupka, a temeljem odredbe čl.221. ZPP-a, sud utvrđuje samo sporne činjenice, za koje stranke predlože izvođenje dokaza. Valja napomenuti da vještak nije u izračun najamnine uključio i dvorište, na kojem je suvlasnički omjer tužitelja manji.

Ovdje valja napomenuti da nalazu i mišljenju vještaka financijske struke stranke nisu prigovarale.

17. Budući da je tužitelj uknjižen za omjer od 3/8, upravo za taj omjer ovaj sud je i priznao tužitelju naknadu koristi.

Tužitelj je navodio da ima osnov i za veći omjer, no prema stavu ovog suda isto nije dokazao tijekom postupka.

Naime, uvidom u zemljišnoknjižni izvadak broj 1978 utvrđeno je da su kao suvlasnik, uz tužitelja i tuženika uknjižen i NK i to u omjeru za ¼ dijela. Uvidom u priloženo rješenje o nasljeđivanju iza pok. NK utvrđeno je da je njegova nasljednica VK, supruga, KKM, sestra i RK, brat. Navedenim rješenjem o nasljeđivanju nije raspoređena čestica 754, na kojoj je izgrađena kuća.

Tijekom postupka je također utvrđeno da ostavinski postupak radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine pok. ĆK nije okončan, već se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu i u tom postupku jedna od nasljednika NK, njegova supruga VK navela je da imovina u makarskoj pripada RK, a nakon njegove smrti njegovom sinu ZK. Također je navela da se prihvaća nasljedstav iza pok. O i u cijelosti ga ustupa ZK.

Dakle, budući je izvjesno da je tužitelj suvlasnik upravo za 3/8 dijela predmetne kuće, dok se u vezi preostalog dijela još vode sudski sporovi, to je ovaj sud tužitelju priznao naknadu upravo u omjeru od 3/8 utvrđenje najamnine.

18. Dakle, budući da je tužitelj uknjižen za 3/8 dijela predmetne nekretnine, to je valjalo i u tom omjeru prihvatiti zahtjev za isplatu, odnosno valjalo je dosuditi naknadu prema tablici 2, stupcu 12, odnosno varijanti 2 – suvlasnički dio 3/8 nalaza i mišljenja vještaka Ante Beusa od 9. lipnja 2025.

19. Za više zatraženi dio, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev, odnosno valjalo je odlučiti kao u izreci pod točkama I. i II.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 1., 155. i 163. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15. i 37/22, dalje: OT: Tbr. 7. st. 1., Tbr 9., Tbr 48. i 50.).

Tužitelju pripada pravo na nagradu za sastav tužbe, sastav podneska od 8.9.2023. i 30.7. 2025., te pristupa na ročišta održana dana 3.10.2023., 6.12.2023, 17.12.2024 i 19.1.2025., svako u vrijednost od 250 bodova, što daje 1750 bodova, odnosno 3.500,00 eur i uvećano za vrijednost PDV-a od 25%, odnosno 875,00 eur, daje ukupni iznos od 4.375,00 eur.

Odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a propisano je da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

Dakle, tužitelj je uspio u omjeru od 75%, tuženik u omjeru od 25 %, slijedeom čega tužitelju pripada pravo na naknadu troška u omjeru od 50%, odnosno u iznosu od 2.187,50 eur.

Ovom iznosu valja pridodati trošak vještačenja i sudske pristojbe u 831,66 eur, slijedom čega ukupni trošak tužitelja iznosi 3.019,16 eur.

Trošak valja uvećati za zatražene zakonske zatezne kamate od dana presuđenja, pa do isplate, sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima . Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude pod točkom III.

Makarska, 26. veljače 2026.

S U T K I NJ A:

Mirjana Urlić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA: -pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis.