Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj 82P-524/2022-21

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

    Stjepana Radića 81

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sutkinji Korneliji Dodig, u pravnoj stvari tužitelja: 1. GĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], **.**.1944. br. 2., Šibenik, koje zastupa punomoćnik Tomislav Boljat, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika: 1. Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Uprava šuma Podružnica Split, Šumarija Šibenik, Šibenik, Bana Josipa Jelačića 1, OIB: 69693144506, koje zastupa punomoćnica AĐ, dipl. iur., 2. Grada Vodica, OIB: 74633363090, Ive Čače 8, Vodice, kojeg zastupa zakonski zastupnik SĐ, a njega punomoćnik Frane Sladoljev, odvjetnik u Vodicama i 3. Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju kao zakonski zastupnik zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene 27. siječnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Tomislava Boljata, odvjetnika u Šibeniku, punomoćnice tuženika ad. 1. AĐ, dipl. iur., punomoćnika tuženika ad. 2. Frane Sladoljeva, odvjetnika u Vodicama i zamjenice zakonskog zastupnika tužene ad. 3. MĐ, više državnoodvjetničke savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, na ročištu za objavu presude održanom 26. veljače 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se da je tužitelj ad. 1. GĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik fizičkog dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označenog slovima I-J-K-L-I, površine 936 m², sve označeno na skici FĐ, mag. ing. geod. et geoinf., od 03. studenog 2025. godine, a koja skica čini sastavni dio ove presude.

    II. Utvrđuje se da je tužitelj ad. 2. RĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], **.**.1944. br.2, Šibenik vlasnik fizičkog dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označenog slovima H-I-L-M-N-H, površine 1475 m², sve označeno na skici FĐ, mag. ing. geod. et geoinf., od 03. studenog 2025. godine, a koja skica čini sastavni dio ove presude.

    Obrazloženje

    1. Tužitelji u tužbi tvrde da su vlasnici točno određenih dijelova čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] i to tužitelj ad. 1. dijela koji je označen slovima I-J-K-L-I, površine 936 m2, na geodetskom snimku EĐ dipl. ing. geod. iz prosinca 2008., a tužitelj ad.

    2. dijela koji je označen slovima H-I-L-M-N-H, površine 1475 m2.

    1.2. Vlasništvo fizičkog dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označenog I-J-K-L-I, površine 936 m2, tužitelj ad. 1. da je stekao od HĐ i ĐĐ temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina od 24. siječnja 2022., a oni da su istu stekli od svoje majke, VĐ temeljem ugovora o darovanju od 23. kolovoza 1985., koja je vlasništvo predmetnih nekretnina stekla nasljedstvom u smrt svoga oca ĆĐ (Vice) Varnice pok. Petra (rođen 1885., umro 1943.), a on da je pak vlasništvo iste stekao nasljedstvom u smrt svoga oca KĐ (rođenog 1850., umro 1933.) i izvršenom podjelom sa svojim bratom ŽĐ pok. KĐ ( prednikom tužitelja ad. 2.).

    1.3. Vlasništvo fizičkog dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenog slovima H-I-L-M-N-H, površine 1475 m², tužitelj ad. 2., RĐ da je stekao u smrt svoga oca JĐ pok. ŽĐ temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika, Aljoše Gojanović od 26. travnja 2004. pod posl. br. O-947/03 pa potom izvršenom materijalnom podjelom s ostalim sunasljednicima. Otac tužitelja, NĐ pok. ŽĐ da je vlasništvo predmetne nekretnine stekao nasljedstvom u smrt svoga oca ŽĐ (rođen 1894., umro 1943.), a on pak da je vlasništvo predmetne nekretnine stekao nasljedstvom u smrt svoga oca KĐ (rođenog 1850., umro 1933.) i izvršenom podjelom sa svojim bratom ĆĐ (G) Varnica pok. KĐ (prednikom tužitelja ad. 2.).

    1.4. Predmetne nekretnine da su od pamtivijeka bile u neprekinutom i nesmetanom posjedu prednika tužitelja, a sada tužitelja. U davnini da su služile prednicima tužitelja za držanje i ispašu stoke (ovce i koze), iste da su dijelom predstavljale voćnjak sa zasađenim stablima maslina, bajama i trešanja, a ostatci kojih kultura da su i danas vidljivi na terenu. Na predmetnim nekretninama prednici tužitelja da su imali izgrađenu i štalu za držanje stoke na mjestu na kojem je sada izgrađena kuća te da su iste u cijelosti bile ograđene starim kamenim suhozidom koji dijelom i danas postoji na terenu. Sada da su predmetne nekretnine ograđene dijelom stoljetnim suhozidom, a dijelom betonskim zidom postavljenim na mjestu nekadašnjeg starog suhozida te da je na mjestu spomenute štale izgrađena obiteljska kuća za koju je tužitelj ad. 2., ishodovao i rješenje o izvedenom stanju od 29. kolovoza 2016., Klasa :

    UP/I-350-05/13-02/16065. Dakle, tužitelji i njihovi prednici da su temeljem instituta dosjelosti stekli uvjete za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina budući se iste, nalaze u neprekinutom, mirnom i poštenom posjedu tužitelja i njegovih prednika u razdoblju duljem od 150 godina.

    1.5. Nadalje navode da je predmetna nekretnina neodvojivo povezana s nekretninom kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kako se i vidi iz geodetskog snimka iz prosinca 2008., a na čijim dijelovima su kao vlasnici utvrđeni prednici tužitelja ad. 1., i tužitelj ad. 2. pravomoćnom presudom Općinskog suda u Šibeniku, pod posl. br. P-3478/09 od 23. studenog 2010. Ujedno navode i da je tužitelj ad. 1. GĐ pred Općinskim sudom u Šibeniku, pod poslovnim brojem P-402/13 vodio postupak radi utvrđivanja vlasništva nad susjednim dijelom kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te je donesena i pravomoćna presuda od 20. studenog 2014. kojom je utvrđen vlasnikom dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 3680 m2, a koju su prednici tužitelja stekli na jednaki način kao i predmetne nekretnine.

    1.6. Nakon provedenog uviđaja na mjestu spora tužitelji su konačno uredili tužbeni zahtjev postavljajući ga kao u izreci presude sukladno skici mjesta očevida izrađenoj po FĐ, mag. ing. geod. et geoinf. 3. studenog 2025.

    2. Tuženik ad. 1. Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, se u odgovoru na tužbu protivio istoj u cijelosti ističući prigovor promašene pasivne legitimacije jer da on nije vlasnik sporne nekretnine, već da je to Republika Hrvatska. Naime, člankom 6. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 41/90), a koji je stupio na snagu 16. listopada 1990., da je propisano da šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu. Dakle, ovakva pretvorba društvenog vlasništva da je ujedno i stjecanje prava vlasništva temeljem zakona. Osim toga, neovisno o tome da li se nekretnina nalazi u gradu ili naselju gradskog karaktera ili je prostornim planom određena za izgradnju gradskih objekata ili za javne površine, a šuma je kao što to opisuje Zakon o šumama vlasništvo Republike Hrvatske od 16.10.1990. Matična kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šibenskog užeg područja krša za razdoblje od 1981. do 1990. (odnosno na dan 16. listopada 1990. kad je stupio na snagu ZID Zakona o šumama). Dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 5276921 m² (suposjed – Državna imovina, Općina Vodice), da je obuhvaćen Izvanrednom revizijom Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Hartić“ za razdoblje od 01.01.2012. do 31.12.2021. Dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 5265787 m² da je obuhvaćen prijedlogom Programa gospodarenja gospodarskom jedinicom „Hartić“ s planom upravljanja područjem ekološke mreže za razdoblje od 01.01.2022. do 31.12.2031. godine koji je u postupku odobrenja od strane nadležnih ministarstava. Slijedom navedenog da bi pasivno legitimirana trebala biti Republika Hrvatska sukladno članku 6. stavku 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine broj 41/90). Također navodi da tužitelji nisu uz tužbu priložili dokaze kojima bi potkrijepili navode stjecanja prava vlasništva predmetnih nekretnina temeljem istaknutih pravnih osnova. Stoga je predložio da se zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan.

    2.1. Tuženik ad. 2. Grad Vodice u odgovoru na tužbu navodi da protivi istoj u cijelosti te ističe da tužitelji uz tužbu nisu priložili dokaz o statusu predmetnih (fizičkih) dijelova nekretnine u kojem su oni bili 1991. Nadalje, prednici tužitelja da nisu, ni u katastru a ni u zemljišnoj knjizi, upisani kao vlasnici a ni posjednici, pa da je upitno kako su tužitelji od njih mogli steći vlasništvo. Isto tako da iz dokaza koji prileže uz tužbu ne proizlazi da bi baš predmet raspolaganja bile upravo predmetne nekretnine. Naime, u Rješenju o nasljeđivanju iza pok NĐ kao i u Ugovoru o darovanju iz 1985. da se spominje nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja je položena cca 500 metara sjevernije od predmetnih nekretnina. Također i priložene presude da se ne odnose na predmetne nekretnine kako to i sami tužitelji navode, pa da ni one nisu od ikakvog značaja za ovu parnicu, a osnov stjecanja, pored gore navedenog, i to institut dosjelosti da nisu dokazali.

    2.2. Tužena ad. 3. Republika Hrvatska se u odgovoru na tužbu protivila istoj i njome postavljenom zahtjevu navodeći da iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da tužitelji pravo vlasništva glede predmetnih nekretnina temelje na nasljeđivanju, ugovoru o darovanju te institutu dosjelosti, a za stjecanje prava vlasništva po kojem potonje navedenom osnovu da su dužni dokazati činjenicu odgovarajućeg dugogodišnjeg posjeda od strane prednika, međutim, što da ne proizlazi iz dokaza priloženih uz tužbu. Štoviše, pregledom podataka u katastarskom operatu za K. O. [katastarska općina], da proizlazi kako je predmetna nekretnina u posjedovnom listu br. 1476 upisana kao posjed različitih fizičkih osoba i kao državna imovina, dok se za fizičke osobe ne može sa sigurnošću tvrditi da se radi o prednicima predlagatelja.

    3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem: Izvatka iz Zemljišnih knjiga ZK. Ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (list 4 – 16 spisa), Geodetskog snimka za rješavanje imovinsko – pravnih odnosa izrađenog po EĐ, dipl. ing. Geod. u prosincu 2008. (list 19 spisa), ugovora o kupoprodaji nekretnine od 24. siječnja 2022. (list 20 i 21 spisa), posvjedočenja broj izv. 2360/86 od 13. lipnja 1986. (list 22 i 107 spisa), ugovora o darovanju od 23. kolovoza 1985. (list 23 i 24, 105 i 106 spisa), Rješenja o nasljeđivanju Aljoše Gojanovića, javnog bilježnika u Vodicama, broj O-947/03 od 26. travnja 2004. (list 25 do 27 spisa), smrtnog lista Matičnog ureda Šibenik od 28. studenog 2016. (list 28 spisa), smrtnog lista Matičnog ureda Zaprešić od 25. veljače 2022. (list 29 spisa), Rješenja o izvedenom stanju Šibensko – kninske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju od 29. kolovoza 2016. (list 30 do 32 spisa), presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-3478/09 od 23. studenog 2010. (list 33 i 34 spisa), Rješenja Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P- 3478/09 od 18. siječnja 2011. (list 35 spisa), presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-402/13 od 20. studenog 2014. (list 36 do 38 spisa), potvrde o uključenosti kat.čest. u šumsko-gospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o. od 26. veljače 2024. (list 47 i 52 spisa), Uvjerenja o statusu čestice Šibensko – kninske županije, Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove od 16. travnja 2024. (list 75 i 76 spisa), skice mjesta očevida izrađene po FĐ, mag. ing. geod. et geoinf. od 3. studenog 2025. s prilozima (list 94 do 96 spisa), povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik od 22. siječnja 2026. (list 108 i 109 spisa), uviđajem na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika i saslušanjem svjedoka UĐ, BĐ, OĐ i ŠĐ, dok stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

    4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

    5. Savjesnom i brižljivom ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i svih zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, postupajući sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) ovaj sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio odlučne činjenice koje su potkrijepile postavljeni zahtjev tužitelja, pa je stoga isti usvojen te je suđeno kao u izreci presude.

    6. U svezi primjene relevantnih materijalnih propisa u ovoj parnici ističe se kako slijedi:

    - da iz dokaza provedenih tijekom postupka, posebno onih personalnih (vodeći o računa o dobi u postupku saslušanih svjedoka), nije moguće s dovoljnom sigurnošću zaključiti o izvršavanju posjeda od strane prednika tužitelja kroz vrijeme dosjelosti propisano pravnim pravilom iz paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika (koje bi bilo dovršeno do dana 06. travnja 1941. godine), a koji propis se ima primijeniti na odnose nastale prije stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/80 i 36/90, odnosno Narodne novine br. 53/91, 9/92 i 77/92) tj. 1980. godine, odredbom članka 29. kojeg propisa je bilo izričito zabranjeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvarima u društvenom vlasništvu,

    - da je odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZVDSP), a koji propis je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. (Narodne novine br. 137/99), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a (Narodne novine br. 114/01) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma,

    - da se vlasništvo na nekretninama temeljem samog zakona, dosjelošću, stječe osnovom odredbi članka 159. stavak 1. ZVDSP-a samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari, dok je odredbom stavak 3. istog članka propisano da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a sukladno stavku 4., istog članka, ukoliko je samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog iz stavaka 2. i 3. ovog članka,

    - da se sukladno članku 160. stavku 2. ZVDSP-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici,

    - da sukladno članku 130. stavku 1. ZVDSP-a tko stekne pravo vlasništva na nekretnine na temelju zakona , ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi,

    - da sukladno članku 129. stavku 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 3/15 i 14/19, dalje ZN) u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo, pri čemu je važno naglasiti da se savjesnost posjedovanja u smislu odredbe članka 18. stavak 5. ZVDSP-a presumira.

    6.1. Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti treba uračunati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZVSDP-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).

    7. Člankom 16. Zakona o šumama (Narodne novine broj 68/18, 15/18, 98/19, 32/520 i 145/20, dalje ZOŠ) propisano je da šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari javno šumski posjednik, odnosno ovdje tuženik ad. 1.

    7.1. Iz potvrde Hrvatskih šuma d.o.o. o uključenosti katastarskih čestica u šumskogospodarski plan Klasa: DIR/24-01/761 od 26. veljače 2024. proizlazi da:

    - kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom od 5293246 m2 obuhvaćena je Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima Šibenskog užeg područja krša za razdoblje od 1981. -1990. (odnosno na dan 16. listopada 1990. kad je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama),

    - kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom od 5276921 m2 (suposjed- Državna imovina, Općina Vodice) obuhvaćena je Izvanrednom revizijom Programa gospodarenja za gospodarsku jedinici „Hartić“ za razdoblje od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2021.,

    - kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom od 5265787 m2 obuhvaćena je prijedlogom Programa gospodarenja gospodarskom jedinicom „Hartić“ s planom upravljanja područjem ekološke mreže za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2031.,

    - Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 24. siječnja 2022., prodavatelji CĐ i DĐ prodaju za cijelo tužitelju ad. 1. (svaki za ½ dijela) fizički dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 936 m2, označen slovima I-J-K-K-I na geodetskom snimku izrađenom po EĐ u prosincu 2008.,

    - Posvjedočenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku broj Izv.2360/86 od 13. lipnja 1986. izdanom na traženje ZĐ proizlazi da je ista otuđila svu svoju nepokrentu imovinu koju je dobila od ĆĐ (G) pk. KĐ i ČĐ pk. ĆĐ, i to otuđenje je izvršeno na temelju Ugovora o darovanju od 1. listopada 1985., OV broj 3415 Mjesnog ureda Zaprešić, a imovina je darovana sinovima IĐ i TĐ (prodavateljima iz prethodne alineje),

    - Ugovorom darovanju od **.**.1985. ZĐ daruje svojim sinovima PĐ i PĐ TĐ 16/448 dijela nekretnina upisanih u Z.U.

    260, k. o. [katastarska općina], na jednake dijelove,

    - Rješenjem o nasljeđivanju Aljoše Gojanovića, javnog bilježnika u Vodicama posl. br. O-947/03 od 26. travnja 2004. utvrđeno je da ostavinsku masu iza smrti pok. NĐ (r. 1926. – u. 2003.) čini više nekretnina upisanih u z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te da su u odnosu na svaku od njih utvrđeni njegovi nasljednici, između ostalih i tužitelji,

    - Smrtnim listom Matičnog ureda Šibenik od 28. studenog 2016. potvrđeno je da je 15. ožujka 1943. izvršen upis smrti pok. ŽĐ r. **.**.1894.,

    - Smrtnim listopm Matičnog ureda Zaprešić od 25. veljače 2022. potvrđeno je da je 18. veljače 1943. izvršen upis smrti pok. GC r. **.**.1943.,

    - Rješenjem o izvedenom stanju Šibensko – kninske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju od 29. kolovoza 2016. ozakonjena je zgrada izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na zahtjev podnositelja tužitelja ad. 2.,

    - Presudom Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-3478/09 od 23. studenog 2010. utvrđeno je da su tužitelj ad. 1. te pravni prednici tužitelja ad. 2. (prodavatelji) vlasnici dijelova nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i to tužitelj ad. 1. dijela koji neposredno graniči i s njim u naravi čini cjelinu, s dijelom koji tužitelj ad. 1. potražuje u ovom postupku, i pravni prednici tužitelja ad. 2. dijela, koji neposredno graniči i s njim u naravi čini cjelinu, s dijelom koji tužitelj ad. 2. potražuje u ovom postupku, a koja presuda je ispravljena Rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P- 3478/09 od 18. siječnja 2011.,

    - Presudom Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-402/13 od 20. studenog 2014. utvrđeno je da je tužitelj ad. 1. vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 3680 m2, prikazane na skici mjesta očevida izrađenoj po LC dipl. ing. geod. 15. rujna 2014.,

    - Uvjerenjem o statusu čestice Šibensko – kninske županije, Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove od 16. travnja 2024. utvrđeno je da se dio čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], 24. srpnja 1991. nalazio unutar granica građevinskog područja [adresa],

    - Povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik od 22. siječnja 2026. za čest. tem. 876/1 k.o.

    Čista nisu evidentirani prednici tužitelja,

    - Skicom mjesta očevida izrađenom po FĐ, mag. ing. geod. et geoinf. od 3. studenog 2025. s prilozima te nalazom i mišljenjem imenovanog vještaka, na koji stranke nisu imale prigovora, a koji je sud cijenio kao stručan, objektivan i dan u skladu s pravilima struke utvrđeno je da pokazano od strane tužitelja ad. 2. nekretnina se identificira kao dio kat. čest. [katastarska čestica] upisana u ZK ulošku [broj ZK uloška] u K. O. [katastarska općina], kulture pašnjak, površine 5258207 m2, te kulture put površine 1340 m2, nekretnina da je u naravi ograđena sa sjeverozapadne strane starim betonskim zidom te u nastavku slijedi veliki stari suhozid, sa sjeverne strane da nije vidljiva granica posjeda jer stranke koriste i susjednu nekretninu kao isti posjed koja je oznake 901/1 K. O. [katastarska općina], s jugoistočne strane da se nalazi suhozid u pripadnosti tužitelja dok s južne strane prema asfaltiranoj cesti posjed je definiran korijenom suhozida koji je dijelom uklonjen, ali je vidljivo na dijelovima i žica sa zaraslim žbunjem i makijom, na pokazanom posjedu da se nalazi prizeman objekt izgrađen od betonskih blokova, te je vidljivo da tu stoji više od dvadeset godina, posjed tužitelja LĐ da je također zasađen sa stablima maslina i još ponekom voćkom, dok je posjed GĐ održavan, pokošen i dijelom nasut kamenom, s posađenom jednom starom maslinom, granica između posjeda LĐ i TĐ je uspoređena s u spis priloženom geodetskom snimkom izrađenom od ovlaštenog ing. EĐ, prosinac 2008. te je zbog proteka duljeg vremenskog perioda od izrade navedenog snimka izvršeno instrumentalno mjerenje kako bi se mogao snimak rekonstruirati i utvrditi ažurnost prikazanih podataka na istom, navedeno je dijelom (suhozid i kulture) vidljivo i na HOK-u i DOF-u,

    - saslušanjem svjedoka UĐ (starog 65 godina) da ima neposredna saznanja o posjedovnom stanju od 1960-ih, dok da posredna crpi iz onog što mu je pričao otac, pa tako da predmetni dio nosi narodni naziv „Varnični bajami“ jer su tu ranije bili zasađeni bajami, a prije njih vinova loza, viđao je pok. NĐ (prednika tužitelja ad. 2.), a poznavao je i AC, koja je dolazila povremeno, pok. ŽĐ djed tužitelja ad. 2. i pok. otac AC (GC) da su bili dva brata i oni da su obrađivali predmetnu nekretninu, kuću koja se nalazi na predmetnoj nekretnini da je gradio pok. NĐ, a na njezinom mjestu da su se prije nalazile štale za životinje, što se tiče šume, ne sjeća se da je tu bila jer da je sve bilo obrađivano, a što se tiče granica nekretnina da je oduvijek bila ograđena cijelom površinom koja se posjedovala, a nikada da nije bilo spora vezanih uz vlasništvo i korištenje predmetne nekretnine,

    - saslušanjem svjedoka BĐ (starog 72 godine), da ima neposredna saznanja o posjedovnom stanju od kraja 1950-ih, dok da posredna crpi iz onog što su pričali stariji članovi obitelji, pa tako da su predmetne nekretnine ranije bile jedinstvena cjelina, koju su od njihovih roditelja naslijedili pok. G i pok. ŽĐ, GC (G) da je naslijedila AC, a nju njezini sinovi TĐ i još jedan sin čijeg se imena nije mogao sjetiti, a koji su je potom prodali tužitelju ad. 1. GĐ. ŽĐ da je naslijedio sin NĐ, a njega sin tužitelj ad.

    2. RĐ, otkad sežu njegova saznanja da je predmetna nekretnina bila omeđena kamenim suhozidom te se isti protezao i dijelom gdje je danas betonski zid, dok da se u sjeveroistočnom dijelu njihov posjed protezao i preko međe predmeta spora sve do dijela gdje se danas nalazi kuća u vlasništvu drugih osoba, predmet spora da je danas podijeljen u smislu korištenja između TĐ i LĐ i poznato mu je da im nitko nikada nije osporavao pravo vlasništva ili korištenja, u naravi da je ranije bio, a prema onom što su mu kazivali stariji, vinograd, a kasnije pašnjak te se predmetna nekretnina koristila za ispašu životinja, koza, ovaca, a na mjestu gdje se danas nalazi kuća ranije da se nalazila štalica, od poljoprivrednih kultura sjeća se zasađenih stabala bajama i trešnje, a ne sjeća da bi predmetno područje bilo prekriveno šumom, možda poneko stablo bora,

    - saslušanjem svjedoka OĐ (starog 75 godina), da ima neposredna saznanja o posjedovnom stanju od sredine 1950-ih, dok da posredna crpi iz onog što su pričali stariji članovi obitelji, predmetni predio da nosi narodni naziv „Varničini bajami“ iz razloga što su tu bile zasađene upravo te poljoprivredne kulture, a sjeća se da je na tom području bio i voćnjak i nešto šume koja se krčila, nekretnina da je ranije bila u vlasništvu ŽĐ, oca NĐ kojeg je viđao, a nakon njegove smrti da se njome koriste tužitelji TĐ i LĐ, viđao je i AC ali rjeđe jer je živjela u [adresa], predmetna nekretnina da je, prema onome što mu je pričao pok. otac, i to kako on ne bih išao van granica njihovih nekretnina, oduvijek bila „ L“, odnosno od prednika današnjih tužitelja i to unatrag nekoliko generacija, ranije da je u cijelosti bila ograđena kamenim shozidom, a koji je danas dijelom porušen, dijelom betoniran, a na sjevernom dijelu nekretnine da je bio put koji ju je presijecao i dijelio, prednici tužitelja da su imali posjed i preko katastarskih granica predmetne nekretnine i to sve do mjesta gdje su danas vidljive međe prema kući koja se nalazi sa sjeverne strane, na mjestu gdje se danas nalazi kuća ranije da je bila štala za životinje, za ovce, a kuću da je gradio pok. NĐ, otac tužitelja ad. 2.,

    - saslušanjem svjedoka ŠĐ (starog 75 godina), da ima neposredna saznanja o posjedovnom stanju od sredine 1950-ih, dok da posredna crpi iz onog što su pričali stariji članovi obitelji, pa tako, iz kazivanja starijih prednika, da je predmetna nekretnina oduvijek bila u vlasništvu NĐ koji su se na to područje doselili iz Vrlike, i to još pok. KĐ, nakon njega njegovi sinovi G i ŽĐ, nastavno na njih A (AC) i otac tužitelja ad. 2. NĐ kojeg je osobno poznavao i viđao na predmetnoj nekretnini sve do njegove smrti, nitko nikada da im nije osporavao pravo vlasništva i korištenja, a u naravi da je predmetna nekretnina bila oranica, na mjestu gdje se danas nalazi kuća da je bila štalica za ovce, da su bili posađeni bajami i trešnje, a da je bilo i stabala smreke, nekretnina da je ranije bila ograđena kamenim suhozidom čiji se ostaci mogu vidjeti i danas,

    na iskaze saslušanih svjedoka stranke nisu imale prigovora, a sud ih je cijenio kao vjerodostojne budući da su jasni, logični, detaljni, te u skladu kako međusobno tako i s ostalim u postupku izvedenim dokazima.

    7.2. Iz izvatka iz zemljišnih knjiga proizašlo da je tuženik ad. 1. uknjiženi vlasnik za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da tužitelji traže utvrđenje njihova prava vlasništva u odnosu na nekretninu za koju glasni upis na tuženika ad. 1., stoga je, nastavno na prethodna utvrđenja ove točke, neosnovanim cijenjeni prigovor tuženika ad. 1. o pogrešnoj pasivnoj legitimaciji prema istom.

    8. Odlučujući o zahtjevu tužitelja u granicama činjeničnih navoda tužbe i navoda isticanih tijekom postupka, iz kojih proizlazi da su se odgovarajući realni dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazili u dugogodišnjem samostalnom, poštenom (savjesnom) i od nikog ometanom posjedu prednika tužitelja i to pok. SC (r. 1850. – u. 1933.), koji ju je koristio za čuvanje i ispašu životinja, gradio štalu za čuvanje životinja, krčio i sadio poljoprivredne kulture, (vinograd, bajame) nastavano na njega njegovih sinova ĆĐ (G, r. 1885. - u. 1943.) i ŽĐ (LĐ, r. 1894. – u. 1943.), koji su je također koristili na jednak način, a nastavno na GC njegova kći AC (Adela) Jambrich, a na nju njezini sinovi CĐ (S, PĐ) i TĐ koji su je prodali tužitelju ad. 1., te nastavno na ŽĐ njegov sin NĐ, otac tužitelj ad. 2., koji je sagradio i kuću na mjestu nekadašnje štale za životinje, nadalje, tužitelji i danas koriste predmetne dijelove nekretnine, svaki u granicama njegova posjeda, te ih uredno obrađuju i održavaju, s tim što su dijelovi suhozida i put, vidljivi na HOK-u i DOF-u, kao i prilikom uviđaja na mjestu spora, a nastavno na navode tužitelja da bi predmetne nekretnine u naravni činile jedinstvenu cjelinu s čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koju su pravomoćnom presudom utvrđeni kao vlasnici, provedenim dokazima, posebice uviđajem na mjestu spora te vještačenjem po vještaku geodetske struke te iskazima svjedoci, potvrđeni su navodi tužitelja isticani glede posjedovnog stanja, a nastavno na prethodna utvrđenja da predmet spora - a koji u naravi u niti jednom svojem dijelu, unatoč formalnom stanju sukladno kojem dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ulazi u šumskogospodarsku osnovu kojom upravlja ovdje tuženik ad. 2. HRVATSKE ŠUME d.o.o., Zagreb, Uprava šuma Podružnica Split, Šumarija Šibenik, ne predstavlja šumu odnosno šumsko zemljište, a što je utvrđeno i saslušanjem svjedoka i uviđajem na mjestu spora, zaključak je ovog suda da su realni dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (označeni kao u izreci presude), stečeni ispunjenjem za to člankom 159. ZVSDP-a propisanih pretpostavki (dosjelošću), odnosno kontinuiranim, samostalnim i od nikog ometanim posjedovanjem predmeta spora najkasnije još od početka 1950-ih, a koji posjed ovaj sud po kvaliteti nalazi makar savjesnim odnosno poštenim, te koja kvaliteta posjeda se presumira po samom zakonu, kao i od činjenice da u konkretnom slučaju u svezi potraživanja tužitelja ne postoje suprotstavljeni privatni interes trećih osoba, stoga je zahtjevu tužitelja valjalo udovoljiti i presuditi kao u izreci.

    9. Temeljem članka 2. u svezi s člankom 164. stavcima 1. - 4. ZPP-a, odluka o parničnom trošku je izostala budući da stranke nisu stavile zahtjeve za nadoknadu istog.

    U Šibeniku, 26. veljače 2026.

    S U T K I NJ A

    Kornelija Dodig

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od obavljene dostave iste. Stranci uredno obaviještenoj o ročištu objave rok za žalbu teče od dana objave, dok stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu objave rok za žalbu teče od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuju Županijski sud iz čl. 4 st. 3. Zakon o područjima i sjedištima sudova (NN 128/14) i čl. 51 st. 3. Pravilnika o radu u sustavu e Spis ("Narodne novine" 35/15).

    DN-a:

    - sadržana na zapisniku objave odluke

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.