Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-2315/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Mauriciju Macanu, odvjetniku u Puli-Pola, protiv tuženika OŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Danijelu Levi, odvjetniku u Poreču-Parenzo, radi utvrđenja i činidbe, rješavajući žalbu tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-248/2025-10 od 13. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 26. veljače 2026.
r i j e š i o j e
Ukida se pobijana prvostupanjska odluka i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je presudu kojom odbija tužbeni zahtjev, a koja glasi:
"I. Utvrđuje se da je u korist kč. br. [katastarska čestica] [adresa], ukupne površine 109 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zakonom zasnovano pravo stvarne služnosti prolaza i provoza u širini od cca 4 metra i duljini od cca 21,37 metara a koja je prema skici izmjere, koja čini sastavni dio ove izreke, označena crvenim kvadratićima, na teret kč. br. [katastarska čestica] [adresa] ukupne površine 482 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
II. Tuženik RAMADANOV S, OIB: [osobni identifikacijski broj] je dužan trpjeti uknjižbu prava stvarne služnosti prolaza i provoza iz točke I. ove izreke u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižni odjel Poreč-Parenzo Općinskog suda u Pazinu, te se Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč-Parenzo Općinskog suda u Pazinu nalaže da ovu presudu provede u zemljišnim knjigama."
II Odbija se tužiteljičin zahtjev za naknadu parničnih troškova."
Ujedno obvezuje tužiteljicu da naknadi tuženiku parnične troškove u iznosu od 500,00 EUR, u roku od 15 dana.
2. Žali se tužiteljica i pobija predmetnu prvostupanjsku odluku, zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet ovog postupka je utvrđenje da je u korist kč. br. [katastarska čestica] [adresa], zakonom zasnovano pravo stvarne služnosti prolaza i provoza u širini od cca 4 m duljine od cca 21,37 m, a koja je prema skici izmjere koja čini sastavni dio ove izreke označena crvenim kvadratićima na terenu kč. br. [katastarska čestica] [adresa] ukupne površine 482 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je tuženik dužan trpjeti uknjižbu prava stvarne služnosti prolaza i provoza.
5. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio:
- da uvidom u ZK izvadak proizlazi da je tužiteljica uknjižena kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica], označene kao [adresa], dvorište, kuća, [adresa], spremište, s površinom od ukupno 109 m2, iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a tuženik da je uknjižen kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica], označene kao [adresa], dvorište, kuća, [adresa], s površinom od ukupno 482 m2, iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da među strankama nije sporno da je tužiteljica vlasnik kč. br. [katastarska čestica], [adresa], koja u naravi predstavlja kuću i dvorište na adresi [adresa] i za koju nekretninu joj je Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada izdala pravomoćno rješenje o izvedenom stanju klasa: UP/1-361-03/15-01/401, Ur. broj: 403-02-4-2/0199-15-11 od 12. lipnja 2015.,
- da je tuženik vlasnik susjedne nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 482 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja kuću i dvorište na adresi [adresa],
- da se kč. br. [katastarska čestica] nalazi između javne ceste kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- da se kč. br. [katastarska čestica] nalazi i sjeverozapadno od kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da je to nekretnina koja je na skici izmjere (list 30 spisa) olovkom označena brojem 1274/1.,
- da je tuženik u ožujku 2025. iskrcao hrpu pijeska, a zatim izgradio ogradni zid na dijelu do međe između kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je na spornom dijelu dužine 4 m, visine 1 m i širine 20 cm,
- da je cijeli zid izgrađen na poziciji koja je na skici izmjere označena olovkom slovima A-B (list 30 spisa).
6. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da nije osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice jer na temelju dogovora stranaka nije moglo doći do osnivanja predmetne služnosti, odnosno da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava služnosti dosjelošću.
7. Sa zaključkom suda prvog stupnja nije suglasan žalbeni sud i to iz sljedećeg razloga:
Prema članku 186. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV), stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.
8. Članak 177. ZV-a propisuje mogućnost preinake načina izvršavanja služnosti (jednostrano od strane nositelja služnosti), ako se bitno ne mijenja dotadašnji način izvršavanja, a u protivnom preinaka služnosti je moguća samo sporazumno sa vlasnikom poslužne nekretnine, time da se na ovu preinaku na odgovarajući način primjenjuje ono što je određeno za osnivanje prava služnosti na temelju pravnog posla.
9. U situacijama kada je za vlasnika poslužne nekretnine izvršavanje služnosti na dotadašnjem mjestu postalo osobito tegobno može zahtijevati da se izvršavanje služnosti preloži na neko drugo ovlašteniku jednako prikladno mjesto, time da troškove prelaganja služnosti snosi vlasnik poslužne stvari, a ovo pravo vlasnika se ne može pravnim poslom isključiti ili ograničiti. Prelaganje služnosti može se izvršiti na zemljištu onog vlasnika čije je zemljište opterećeno pravom služnosti, a ne na teret trećih.
10. Stoga u konkretnom slučaju treba uzeti u obzir da postoji očito dogovor između stranaka o premještanju služnosti na poslužnoj nekretnini tuženika, pa s obzirom na tu činjenicu koja proizlazi iz rezultata dokaznog postupka, sud prvog stupnja treba na nepobitan način utvrditi i razjasniti jesu li ispunjene zakonske pretpostavke stjecanja prava služnosti dosjelošću, jer se radi o kontinuitetu dosjedanja.
11. Iz žalbenih navoda proizlazi da je tuženik kupnjom svoje nekretnine bio upoznat s pravom služnosti puta, pa ako su se stranke sporazumno dogovorile o premještaju pristupnog puta preko nekretnine tuženika do nekretnine tužiteljice, onda se ima raditi o kontinuitetu dosjedanja, što sud prvog stupnja treba na nepobitan način utvrditi i razjasniti.
12. Ove odlučne činjenice sud prvog stupnja nije nepobitno utvrdio i raspravio, što je dovedeno u sumnju žalbenim navodima i stoga sud prvog stupnja treba utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke stjecanja prava služnosti puta dosjelošću.
13. Dosjelost kao osnova stjecanja vlasništva osniva se na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme. Posjed može biti različite kakvoće (zakonit, pošten i istinit ili suprotno tome nezakonit, neistinit i nepošten). Zakonit posjed je onaj posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Pošten posjed postoji ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Istinit je posjed ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Navedena kakvoća posjeda uvjetuje i različite vrste dosjelosti: redovnu - na temelju zakonitog, istinitog i poštenog posjeda, izvanrednu - na temelju posjeda koji je samo pošten.
14. Uostalom, onaj tko stekne pravo služnosti na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava – članak 228. ZV-a, jer osnivanje služnosti temeljem dosjelosti predstavlja modus osnivanja služnosti na temelju zakona. Budući da se prema odredbi članka 228. ZV-a služnost temeljem zakona osniva kada se ispune zakonom predviđene pretpostavke, odnosno protekom 20 godina izvršavanja, to je tužiteljica ovlaštena ukoliko to okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju, zahtijevati upis stečenog prava služnosti u zemljišnu knjigu suda.
15. Stoga, slijedom navedenog, valjalo je za sada odlučiti kao u izreci – članak 370. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25), s tim da će u nastavku dokaznog postupka sud prvog stupnja utvrditi je li osnovan ili ne tužbeni zahtjev tužiteljice, te odlučiti o troškovima postupka u cijelosti.
U Splitu, 26. veljače 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
Dragica Samardžić