Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

P-2520/2019-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Maji Vukmir, u pravnoj stvari tužitelja Republika Hrvatska protiv tuženika RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po Toniju Vukičeviću, odvj. u Splitu, radi prava vlasništva nekretnine, na ročištu za objavu i uručenje presude 26. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 4181 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 560 m2, ZU 7435 k. o. [katastarska općina], Pomorsko dobro.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru brisanje upisa prava vlasništva s imena RŽ uz istodobni upis predmetne nekretnine kao POMORSKO DOBRO.

III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana plati tužitelju parnične troškove u iznosu od 2.298,08 eura, zajedno sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koje teku na taj iznos teku od dana presuđenja pa do isplate.

obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica]/ u površini od 4181 m2 i čest. zem. [katastarska čestica]/ u površini od 560 m2, ZU 7435, k. o. [katastarska općina] uknjiženo pravo vlasništva tuženika, Uredbom Vlade Republike Hrvatske klasa: 934- 01/01-02/70 od 8. studenog 2001. određena je granica po morskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] predio Pantana koji obuhvaća i ove nekretnine. Tužiteljica je pokušala u zemljišnoj knjizi upisati Pomorsko dobro, ali je uvažen prigovor protustranke, ovdje tuženika, te je preinačeno prvostupanjsko rješenje zbog stajališta suda da se ne može brisati pravo vlasništva u zemljišnoj knjizi bez da se omogući sudjelovanje u kontradiktornom parničnom postupku.

2. odgovoru na tužbu tuženik ističe da Citirana Uredba Vlade Republike Hrvatske klasa 934-01/01-02/70 od 98.11.2001. (NN 100/01) o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] objavljena je u službenom glasilu te se smatra da je tuženi s njom upoznat. Međutim istome nije poznat sadržaj geodetskog elaborata br. Pr 213/08 niti je sukladno odredbi čl. 14. Pravilnika o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra ( NN 29/2005) o provedbi elaborata obaviješten. Ukoliko je takav elaborat sačinjen u skladu s citiranom Uredbom onda bi bilo nesporno da su predmetne nekretnine Pomorsko dobro. Međutim s obzirom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade upitno je ovlaštenje suda da naloži upis u zemljišnu knjigu. Tuženik je pred nadležnim tijelom , SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za imovinsko-pravne poslove kao predlagatelj podnio zahtjev za utvrđivanje naknade a predmet se vodi pod brojem KLASA: UP/I-943-04/17-01/47 podnio zahtjev za utvrđivanje naknade sukladno odredbi članka 58. Zakona o izvlaštenju, a o kojem još nije odlučeno.

3. U dokaznom postupku pregledana je pisana dokumentacija u spisu, proveden očevid na licu mjesta i vještačenje po vještaku geometru.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Nije sporno da je tuženik uknjižen kao vlasnik čest. zem [katastarska čestica] obje "trstik!", z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela u Trogiru Z- 25212/17 od 26-03-2018. god. uvažen prigovor sada tuženika , preinačeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba Trogir broj Z-880/16 od 25.04.2017. te je odbijen prijedlog za upis pomorskog dobra na predmetnim nekretninama i uspostavljeno zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije ovog upisa, a sve iz razloga što prema aktualnoj odluci VSRH Rev-.1029/14 od 14.10.2016. knjižnom vlasniku se ne može brisati pravo vlasništva s faktičkim učinkom izvlaštenja bez prethodne mogućnosti sudjelovanja u sudskom, kontradiktornom postupku.

6. Isto tako nije sporno da su predmetne nekretnine obuhvaćene u popisu čestica koje ulaze u pomorsko dobro od 7. veljače 2013. Ureda za geodetske poslove "Tripodij", potvrđenog od Povjerenstva za granice pomorskog dobra KLASA: 934- 01/06-01/117, URBROJ: 2181/01-06-13-5 i KLASA: 934-01/01-02/70, URBROJ: 5030116-01-1 od 8. studenog 2001.

7. Prema odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23, dalje ZPDML), konkretno prema prema čl. 14. toga Zakona granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva, na prijedlog županijskog povjerenstva za granice, a prema čl. 15. istog Zakona Ministarstvo dostavlja Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske rješenje o određivanju granice pomorskog dobra radi upisa u zemljišne knjige. Prema čl. 9. Uredbe o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra („Narodne novine“, broj 8/04 i 82/05) određeno je da se granica pomorskog dobra utvrđuje rješenjem, u upravnom postupku, koje donosi Povjerenstvo Ministarstva i koje sadrži opis granice pomorskog dobra i popis zemljišnoknjižnih i katastarskih čestica koje se nalaze na pomorskom dobru koje se utvrđuje, koje se dostavlja Republici Hrvatskoj putem nadležnog županijskog odvjetništva, koje to dostavlja nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe u zemljišnim knjigama. Prema čl. 2. Pravilnika o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra („Narodne novine“, broj 19/05) geodetski elaborat za potrebe evidentiranja pomorskog dobra izrađuje se na temelju konačnog akta kojim je utvrđena granica pomorskog dobra, time da je čl. 10. st. 1. citiranog Pravilnika propisano da županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra potvrđuje da je geodetski elaborat izrađen u skladu sa aktom o utvrđivanju granice pomorskog dobra te se može koristiti za potrebe evidentiranja pomorskog dobra u katastru i zemljišnim knjigama kada je potvrđen od nadležnog ureda za katastar prema čl. 11. citiranog Pravilnika. Ukratko, upisu nekretnine kao pomorskog dobra u zemljišnim knjigama prethodi upravni postupak u kojem nadležno tijelo konačnim rješenjem utvrđuje granicu pomorskog dobra, temeljem kojeg rješenja se pomorsko dobro može evidentirati u katastru i zemljišnim knjigama, koji je postupak u konkretnom slučaju proverden.

8. Iz Parcelacijskog elaborata ureda za geodetske poslove "Tripodij" d.o.o. od 07.02.2013. god. sačinjen je Prijavni listu uredu za katastar kojem je priložena skica na kojoj je vidljivo da je zk čest. zem. [katastarska čestica] dio katastarske čestice [katastarska čestica], a zk čest. zem. [katastarska čestica] dio katastarske čestice [katastarska čestica], a da su obje u cijelosti unutar kotama označenih granica pomorskog dobra. Tim Prijavnim listom je izvršena dioba kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te se upisuje pomorsko dobro na kat. čest., zem. 1107/2, 1108, 1124 i novoformirane 1123/2, 1125/1 i 6296/2 k. o. [katastarska općina].

9. na očevidu na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geometra UŽ sud se uvjerio o položaju predmetnih nekretnina. U svom nalazu i mišljenju vještak je naveo kako čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta predstavlja lik označen točkama A-B-C-D-E-F-G-HI-J-K-L-M-N-O-P-A, šrafiran plavom bojom, ukupne površine 4181 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja zemljište pod niskom raslinjem i vodenim površinama. Međe predmetne čestice nisu materijalizirane na terenu.- č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta predstavlja lik označen točkama L-K-J-I-H-G-R-L, šrafiran crvenom bojom, ukupne površine 560 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja zemljište pod niskom raslinjem i dio makadamskog platoa. Međe predmetne čestice nisu materijalizirane na terenu.

9.1. U dopuni vještva od rujna 2025. dodatno je naveo da u Nalazu i mišljenju iz prosinca 2024. god., prikazane su na Skici vještva katastarske i sudske granice i oznake čestica 2268/2 (površine 4181 m²) i 2268/3 (površine 560 m²), obje u K. O. [katastarska općina], koje su identične granicama iz elaborata izrađenom od strane tvrtke Tripodij d.o.o., oznaka elaborata: Pr. Br. 213/08, kao i lomnim točkama iz Uredbe Vlade RH.¸¸

- č. zem. [katastarska čestica], obje u K. O. [katastarska općina], predstavljaju za cijelo Pomorsko dobro, te se njihov status ni oblik od provedbe gore navedenog elaborata do danas nije mijenjao.

Napominje da č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], odgovara dijelu katastarske čestice [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], dok č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], odgovara dijelu katastarske čestice [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] .

10. Ono što je bitno to da se izgled i oblik predmetnih čestica nije do danas mijenjao odnosno da čitavom svojom površinom ulaze u pomorsko dobro, te da nije dolazilo do naknadne izmjene granica pomorskog dobra.

11. Tuženik je naime tvrdio da je granica pomorskog dobra izmijenjena odnosno da je površina istog proširena izvan granice određene odlukom Povjerenstva za granice pomorskog dobra KLASA: 934-01/06-01/117, URBROJ: 2181/01-06-13-5 i KLASA: 934-01/01-02/70, URBROJ: 5030116-01-1 od 8. studenog 2001.

12. Pregledano je Rješenje Ureda državne uprave u SDŽ, Služba za imovinsko pravne poslove Klasa: UP-I-943-04/17-01/47, URBROJ: 2181-05-.01/017-18-06 od 26. siječnja 2018. god. kojim je odbačen prijedlog ovdje tuženika radi određivanja naknade za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] trstik površine 4181 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], trsitk, površine 560 m2 obje z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zbog nepostojanja zakonskih pretpostavki za pokretanje postupka. Kako proizlazi iz obrazloženja rješenja : "Člankom 58. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine", br. 74714) propisano je da u slučaju proširenja granice pomorskog dobra izvan granice koja se po samom zakonu kojim se ureduje pomorsko dobro izvan granice određene aktom nadležnog tijela donesenog na temelju zakona kojim se ureduje pomorsko dobro, za nekretnine na koje je proširena naknada se, na zahtjev prijašnjeg vlasnika, određuje u postupku i na način propisan tim Zakonom.

Iz isprava priloženih spisu, nespornim proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o proširenju granice pomorskog dobra, već se radi o određivanju granice pomorskog dobra na predmetnom području po prvi put. Stoga, u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za primjenu odredbe članka 58. zakona o izvlaštenju i određivanju naknade."

13. Dakle u konkretnom slučaju nije došlo do promijene granica pomorskog dobra u kojem slučaju bi na dio pomorskog dobra bilo potrebno primijeniti odredbe o izvlaštenju, već je granica pomorskog dobra odlukom Povjerenstva za granice pomorskog dobra KLASA: 934-01/06-01/117, URBROJ: 2181/01-06-13-5 i KLASA: 934-01/01-02/70, URBROJ: 5030116-01-1 od 8. studenog 2001. uređena po prvi put i od tada se nije mijenjala.

14. Ustavni sud Republike Hrvatske je Odlukom poslovni broj U-I-4445/2008 i U-I- 2231/2009 od 4. listopada 2011. („Narodne novine“ broj 123/2011.) pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti toga Zakona s Ustavom, a prema tumačenju Ustavnog suda osporavane odredbe stavka 2. članka 118. ZPDML, proizlazi da brisanje upisanog knjižnog vlasnika na pomorskom dobru provodi zemljišnoknjižni sud po prijedlogu državnog odvjetnika, koji taj prijedlog podnosi polazeći od presumpcije iz stavka 1. tog članka da su upisi za koje se ne može dokazati da su stečeni na pravno valjan način, pravno nevaljani. Dakle, da sukladno toj odredbi državni odvjetnik prije podnošenja prijedloga za upis nije dužan dokazivati da je riječ o pravno nevaljanom upisu, već upravo suprotno, da bi upisani (knjižni) vlasnik trebao dokazati da je na pravno valjani način stekao vlasništvo.

14.2. Polazeći od općeg načela presumpcije valjanosti i istinitosti upisa u zemljišnu knjigu, tako dugo dok to netko s uspjehom, na temelju provedenog postupka i u njemu podnesenih dokaza ne ospori, Ustavni sud je ukinuo osporavanu odredbu stavka 2. članka 118. ZPDML, zaključivši da je ta odredba, na temelju koje se upisanom knjižnom vlasniku briše pravo vlasništva s faktičnim učincima izvlaštenja, a bez prethodne mogućnosti sudjelovanja u sudskom (parničnom/ kontradiktornom) postupku u kojem bi mu bila omogućena zaštita njegovih prava, u suprotnosti s člankom 29. stavak 1. u vezi s člankom 48. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske.

14.3. Cijeneći sadržaj navedene Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske jasno proizlazi da upis pomorskog dobra na nekretninama koje su se našle u granicama pomorskog dobra, a u vlasništvu su fizičke ili pravne osobe različite od Republike Hrvatske, državno odvjetništvo ovlašteno je zahtijevati u ime Republike Hrvatske na temelju dokumentacije predviđene odredbom članka 19. Pravilnika i odluke o brisanju prava upisanog vlasnika donesene u posebnom (parničnom/ kontradiktornom) postupku u kojem je upisanom vlasniku bilo omogućeno sudjelovanje, ali konačno je dokazana nevaljanost njegova upisanog prava vlasništva.

15. Kako protivno tvrdnjama tuženika nije došlo do promijene granica pomorskog dobra to je tužbeni zahtjev osnovan, pa je odlučeno kao u izreci presude.

16.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika.

16.1 Tužitelju su priznati troškovi za sastav tužbe 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 28.10.2021., 30.03.2023., 06.09.2023., 22.11.2024., 10.04.2025., 15.01.2026. sve po 100 bodova, za sastav podnesaka od 08.03.2021. i 14.01.2026. po 100 bodova, ukupno 900 bodova, što pomnoženo sa 2,00 eura iznosi 1.800,00 eura, uvećano za trošak vještačenja u iznosu od 498,08 eura, daje 2.298,08 eura, pa je odlučeno kao u toči III. izreke.

U Splitu, 26. veljače 2026. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

1. ODO Split

2. pun. tuženika