Ps-71/2025-11
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Split, Gundulićeva 27
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužitelja: PC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Petar Bačić, odvjetnik iz Splita, Gundulićeva 26 A, protiv tuženika: Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi donošenja presude, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 13. siječnja 2026. u prisutnosti tužitelja PC, punomoćnika tužitelja Petra Bačića, odvjetnika iz [adresa] i HC, zakonske zastupnice tužene, 26. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e :
I. 1. Tuženik Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587 (prodavatelj) prodaje, a tužitelj PC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (kupac) kupuje stan u [adresa], označen br. 5, površine 55,57 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice i hodnika te koji je položen u podrumu istočnog dijela zgrade sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele zgrade i zemljišta koje služi za redovnu uporabu zgrade.
2. Kupoprodajna cijena stana iz članka 1. ovog ugovora, zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele zgrade i zemljišta koje služi za redovnu uporabu zgrade za isplatu u gotovini i odjednom iznosi 2.264,91 eura.
3. Izračun cijene stana sastavni je dio ove presude.
4. Kupac se obvezuje da će kupoprodajnu cijenu stana u iznosu od 2.264,91 eura isplatiti prodavatelju odjednom i u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ove presude, a na jedan od računa prodavatelj:
[broj bankovnog računa]
[broj bankovnog računa]
[broj bankovnog računa]
5. Kupac i prodavatelj suglasno utvrđuju da je kupac u posjedu predmetnog stana te da danom zaključenja ovog ugovora, odnosno danom pravomoćnosti ove presude kupcu prestaju prava i obveze zaštićenog najmoprimca na istom stanu.
6. Kupac izjavljuje da nije otkupio drugi stan pod uvjetima iz Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine te da nema u vlasništvu useljivu kuću ili stan.
7. Kupac je ovlašten temeljem ove presude i potvrde prodavatelja da je kupoprodajna cijena predmetnog stana u cijelosti isplaćena zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predmetnog stana kao posebnog dijela zgrade neodvojivo povezanog s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, na svoje ime i za cijelo.
8. Prodavatelj može raskinuti ugovor o prodaji stana pisanom obavijesti ako kupac u roku od 8 dana od pravomoćnosti presude ne plati kupoprodajnu cijenu stana u cijelosti.
II. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana isplatiti tužitelju na ime troškova postupka iznos 2.388,20 eura zajedno sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja, dakle od 26. veljače 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.
Za više traženo na ime potraživanja troškova postupak u iznosu od 141,80 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. U tužbi, zaprimljenom 3. studenoga 2021., se navodi da je tužitelj zaštićeni najmoprimac na stanu u [adresa], označenom br. 5, površine 55,57 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice i hodnika te koji je položen u podrumu istočnog dijela zgrade sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Tužitelj je u ožujku 1997. podnio zahtjev za kupnju navedenog stana [adresa] - Fondu u stambenom gospodarstvu Split, sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, zajedno sa svom potrebnom dokumentacijom. Međutim, kako su u velikom požaru, u kolovozu 1997., u potpunosti izgorjeli poslovni prostori Grada Splita i kompletna dokumentacija svih podnositelja zahtjeva za kupnju stanova, što je općepoznato, to je Grad Split sve podnositelje pozvao da ponovo dostave zahtjeve za otkup stanova. Postupajući po tom pozivu tužitelj je 13. prosinca 1997. ponovo podnio zahtjev za otkup navedenog stana [adresa] i uz zahtjev ponovo priložio svu potrebnu dokumentaciju. Tužitelj se više puta obraćao izravno Fondu za naknadu oduzete imovine tražeći zaključenje prijepornog ugovora, a Fond je svaki put iznova tražio dostavu jedne te iste dokumentacije, čemu je tužitelj svaki put udovoljio. U siječnju 2021. tužitelj se obratio tuženiku - Ministarstvu financija RH, Sektoru za naknadu oduzete imovine, ponovo tražeći zaključenje ugovora o prodaji navedenog stana te je i ovaj put udovoljio svim traženjima i dostavio svu potrebnu dokumentaciju, čak je na traženje istog dostavio i izračun cijene stana. Nakon svega toga tuženik je dopisom od 3. kolovoza 2021, kojeg je punomoćnik tužitelja zaprimio 13. rujna 2021., odbio zahtjev tužitelja za otkup predmetnog stana, s obrazloženjem da zahtjev nije bio podnesen u roku iz članka 24. Zakona o naknadi, odnosno u razdoblju od 1. siječnja do 1. travnja 1997. te je tužitelja uputio da svoje pravo na otkup ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom, a da se prethodno obrati Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora. Tužitelj je 21. rujna 2021. podnio navedeni zahtjev ODO - Građansko-upravnom odjelu u Splitu, koji je dopisom od 25. listopada 2021. zahtjev odbio. Razlog zbog kojeg je tuženik odbio s tužiteljem zaključiti ugovor o prodaji predmetnog stana nije pravno utemeljen. Ovo prije svega stoga što je tužitelj u zakonskom roku, u ožujku 1997. podnio zahtjev za otkup navedenog stana, ali kako je taj zahtjev izgorio u navedenom požaru, tužitelj ga objektivno nije mogao dostaviti, ali je zato dostavio ponovljeni zahtjev iz prosinca 1997. - kako je to bio tražio Grad Split. Međutim, neovisno o navedenom, prema postojećoj sudskoj praksi i nizu odluka Ustavnog suda RH (U-III-3031/2004 od 8. rujna 2005., U-III-2082/2007 od 4. lipnja 2008., U-III-4640/2008 od 9. svibnja 2012.) tromjesečni rok za otkup stana iz čl. 24. Zakona o naknadi nije prekluzivni, već instruktivni rok pa je tuženik bio dužan s tužiteljem zaključiti prijeporni ugovor.
Slijedom iznesenog, predlaže donošenje presude sadržaja navedenog u izreci.
2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenim 8. prosinca 2021., tuženik u prvom redu osporava aktivnu legitimaciju tužitelja. Naime, sukladno Zakona o naknadi , pravo na otkup nacionaliziranog stana pripada stanaru. S druge strane, tužitelj nije priložio dokaz iz kojeg proizlazi da mu je bilo dodijeljeno stanarsko pravo sukladno Zakonu o stambenim odnosima, niti je razvidno radi li se uopće o nacionaliziranom stanu. Priložena presuda kojom se zamjenjuje ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom donijeta je u sporu između tužitelja i Grada Splita, u kojem se o stanarskom pravu raspravljalo kao prethodnom pitanju, a u kojoj parnici Republika Hrvatska nije sudjelovala, niti je o istoj bila obaviještena, slijedom čega pravomoćnost presude nema intervencijski efekt prema Republici Hrvatskoj. Štoviše, iz obrazloženja presude iščitava se da je Općina Split prostor u podrumu zgrade u [adresa] dala u zakup poduzeću Dobri koji ga je koristio kao skladište da bi potom isti prepustio bez ikakve zakonske osnove svom radniku PC koji ga je prenamijenio u stan. Dakle, predmetni stan nije dodijeljen tužitelju sukladno odredbama Zakona o stambenim odnosima niti isti raspolaže rješenjem o dodjeli za korištenje stana kao pravnom osnovom stjecanja stanarskog prava. Nadalje, člankom 24. stavak 2. Zakona o naknadi propisano je da je stanar dužan u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu zakona (1. siječnja 1997.) ponijeti zahtjev za otkup stana Fondu. Kako je tužitelj propustio navedeni rok, to je njegov zahtjev za otkup stana odbijen. U narativu tužbe tužitelj se poziva na odluke Ustavnog suda RH iz kojih da bi proizlazilo stajalište kako rok za otkup stana iz članka 24. Zakona o naknadi nije prekluzivni rok budući da one osobe koje za vrijeme trajanja tog roka nisu imale odluku kojom im se priznaje stanarsko pravo, nisu niti bile titulari te zakonske odredbe članka 24. stavak 2. Zakona o naknadi, jer im je tek kasnije odlukom suda priznato stanarsko pravo. Navedeno stajalište nije primjenjivo u konkretnom slučaju, budući je tužitelj podnio zahtjev za otkup stana 13. prosinca 1997. (a i prema tvrdnji i u ožujku 1997.) što znači da je svoje stanarsko pravo smatrao nespornim. Svakako pri ocjeni naravi i početku tijeka roka potrebno je uzeti u obzir i odredbu članka 26. Zakona o naknadi po kojoj protekom roka od 3 mjeseca vlasništvo stana po sili zakona stječe prijašnji vlasnik, ukoliko stanar nije podnio zahtjev za otkup. Ocjenom naravi i početka roka kao fluidnim izravno se šteti pravu koje prijašnjem vlasniku pripadaju po članku 26 .Zakona o naknadi. Predlaže odbijanja tužbenog zahtjeva.
3. Podnescima od 30. prosinca 2021. i 16. veljače 2023. tužitelj je uređivao tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u izreci.
4. Rješenjem Ps-68/2021-17 od 13. svibnja 2025. ovaj sud je prekinuo ovaj postupak do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred Upravnim odjelom za imovinskopravne poslove klasa: UP-I-942-04/97-01/388., a koja odluka je ukinuta odlukom ŽS Karlovac Gž-601/2025-2 od 23. rujna 2025.
5. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem presude P1-10867/09 od 16. lipnja 2010., izvatka iz zemljišne knjige za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 21. svibnja 2021., izvoda iz posjedovnog lista od 21. svibnja 2021., identifikacije čestica Državne geodetske uprave, PU za katastar Split od 24. svibnja 2021., zahtjeva za sklapanje ugovora o kupnji stana od 2. prosinca 1997., uvjerenja o prebivalištu od 20. svibnja 2021., smrtnog lista Matičnog ureda Split od 24. ožujka 2021., domovnice od 10. lipnja 1992., uvjerenja HZMO od 9. srpnja 2021., potvrde upravnog odjela za financijsko upravljanje i kontroling od 5. srpnja 2021., potvrde Zemljo- knjižnog odjela Split od 21. svibnja 2021., uvjerenja Područnog ureda za katastar Split od 12. svibnja 2021., izjava od 20. svibnja 2021. OV-2761/2021. i OV- 2760/2021., izračuna cijene stana na dan 20. srpnja 2021., spisa Upravnog odjela za imovinsko pravne poslove klasa: UP-I-942-04/97-01/388, povijesnog zk izvatka za predmetnu zgradu, saslušanjem tužitelja, saslušanjem svjedokinje UC.
6. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.
7. Tužbeni zahtjev je osnovan.
8. Prema članku 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" broj: 92/1996., 39/1999., 42/1999., 43/2000., 131/2000., 27/2001., 65/2001., 118/2001., 80/2002. i 81/2002.; dalje: Zakon o naknadi) propisano je da se ovim Zakonom uređuju uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenim u ovom Zakonu.
8.1. Prema članku 22. Zakona o naknadi propisano je da prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu, a stanaru pravo na otkup stana.
8.2. Prema članka 24. Zakona o naknadi zahtjev za otkup stana podnosi se Fondu u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona (1. siječnja 1997.), o čemu Fond izvješćuje prijašnjeg vlasnika. Fond kao prodavatelj i stanar kao kupac zaključuju ugovor o prodaji stanova pod uvjetima propisanim Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine" broj: 43/1992. – pročišćeni tekst 69/1992., 25/1993., 48/1993., 2/1994., 44/1994. i 58/1995.) za prodaju stanova u vlasništvu RH, u roku od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za otkup stana. Plaćanje cijene stana može se ugovoriti odjednom ili uz obročnu otplatu, prema izboru kupca. U slučaju plaćanja cijene stana odjednom kupac je utvrđenu cijenu dužan platiti u roku koji ne može biti dulji od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora. U slučaju obročne otplate cijene stana kupac je dužan platiti odjednom u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora iznos koji ne može biti niži od 10 % od utvrđene cijene stana.
8.3. Prema članku 25. Zakona o naknadi ako Fond odbije sa stanarom sklopiti ugovor o prodaji stana ili ne sklopi ugovor u roku iz članka 24 stavak 2. Zakona o naknadi, stanar ima pravo radi ostvarenja svog prava na otkup stana podnijeti tužbu nadležnom općinskom sudu. Tužba se podnosi u roku od 60 dana od dana kada je Fond dostavio akt kojim je odbio ponudu za sklapanje ugovora o prodaji stana. Pravomoćna odluka suda kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev stanara za otkup stana u cijelosti zamjenjuje ugovor o prodaji stana.
8.4. Prema članku 26. Zakona o naknadi ukoliko stanar ne podnese zahtjev za sklapanje ugovora o prodaji stana u roku iz članka 24. stavka 1. ovog Zakona, stan se protekom roka po sili zakona daje u vlasništvo prijašnjem vlasniku. Isto vrijedi i ako pravomoćnom sudskom odlukom tužbeni zahtjev bude odbijen.
8.5. Prema članku 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine" broj: 43/1992., 69/1992., 25/1993., 48/1993., 2/1994., 44/1994., 28/1995.) propisano je da se istim utvrđuju uvjeti i način prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo, zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade i zemljišta nužnim za redovnu uporabu zgrade te način određivanja cijene stana.
8.6. Prema članku 6. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo stan ima pravo kupiti stanar pod uvjetima ovog Zakona, a uz njegovu sukladnost i članovi njegovog obiteljskog domaćinstva. Stanarom, odnosno člankom obiteljskom domaćinstva stanara smatraju se osobe određene propisima o stanovanju. Suglasnost se daje na ugovoru ili posebnoj ispravi uz ovjereni potpis.
9. Iz iskaza tužitelja PC proizlazi da je 1981. ušao u današnji stan tada skladište. U to vrijeme radilo se o skladištu kojeg je u cijelosti osposobio i pretvorio u stan u kojem živi do danas. 1985. dobio je rješenje od poduzeća Dobri da mu se stan kojeg je osposobio za življenje, nekada skladište, da na korištenje. Rečeno mu je usmeno da može to skladište prenamijeniti u stan te kad ga je prenamijenio mogao je dobiti rješenje o korištenju. Ističe da je bio djelatnik Dobri. Radi se o stanu o 55 m2. 1997. je podnio zahtjev za kupnju stana ĆC koja je bila zaposlenica grada Splita. Međutim, kako je izbio veliki požar 1997. u potpunosti su izgorjeli poslovni prostori Grada Splita i kompletna dokumentacija i to ne samo njegova nego i drugih podnositelja zahtjeva. Nakon toga je iste te 1997. drugi put podnio zahtjev za otkup stana te je uz zahtjev priložio svu potrebnu dokumentaciju. Svaki put se od njega tražila dodatna dokumentacija da bi ga u konačnici odbili sa zahtjevom. Danas u stanu samo živi jedna kći i on, a u početku je živjela pok. supruga i druga kćer. Podnosio je tužbu sudu jer nije imao zaključen status najmoprimca. Nije mu nitko nikada osporavao pravo stanovanja osim što je odbijen za zahtjev za otkup. 5 je stanova u predmetnog zgradi te mu je poznato da su neki stanari otkupili stan i to PCT. Osim njegovog stana bio je još jedan takav stan koji je bio u istom statusu kao njegov a koji je naknadno preuređen u stan. Radilo se o skladištu kojeg je MC možda godinu dana nakon njega preuredio u stan. Ne zna je li MC otkupio stan.
10. Svjedokinja UC je izjavila da u predmetnom stanu živi još od početka 80tih godina prošlog stoljeća. U to vrijeme radio se o skladištu kojeg je njezin otac adaptirao u stan te ga je dobio od poduzeća Dobri u kojem je radio na korištenje. U stanu su živjeli otac, majka koja je preminula prije 5 godina, njena sestra i ona. Zaštićenu najamninu su uredno plaćali kao i sve režijske troškove. Otac je bio u sporu sa gradom Splitu radi sklapanja ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom. Početkom 1997. podnio je zahtjev Gradu Splitu za otkup stana. Međutim kako su izgorjele barake u kojima se nalazila dokumentacija nakon te iste godine je ponovno podnio zahtjev sa Fondom za naknadu oduzete imovine. U konačnici je zahtjev odbijen iako su konstantno tražili dostavu dodatne dokumentacije, koja se uvijek dostavljala po traženju. U zgradi ima ukupno 5 stanova, a poznato joj je da je RC koja je živjela sa bakom HCT sklopila ugovor i otkupila stan. Od početka se radio o stanu u kojem je živjela gospođa KC. 80tih godina, odnosno prije nego je tužitelj dobio presudu Grada Splita o plaćanju zaštićene najamnine, najamnina se plaćala PIS-u. MC je ušao u dio skladišta i odvojio se od njih. Radilo se o jednom skladištu koji je imao dva ulaza. Kakav je njegov status vezano za stan nije joj poznato.
11. Čitanjem presude P1-10867/09 od 16. lipnja 2010. utvrđeno je da je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja PC protiv tuženika grada Splita za sklapanje ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom i to baš stana u [adresa], označen brojem 5., koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, hodnika ukupne površine 55,57 m2, položen u podrumu istočnog dijela zgrade sagrađene na č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
12. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 21. svibnja 2021. utvrđeno je na č. zgr. [katastarska čestica] upisano etažno vlasništvo na stanu na I. katu E-1 vlasništva NC, u prizemlju E-2 vlasništva SC te društveno vlasništvo, općenarodna imovina, a kao organ upravljanja Grad Split.
13. Čitanjem izvoda iz posjedovnog lista od 21. svibnja 2021. utvrđeno je da je Grad Split upisan kao posjednik na kat. čest. [katastarska čestica] u naravi zgrada površine 128 m2.
14. Čitanjem identifikacije čestica Državne geodetske uprave, PU za katastar Split od 24. svibnja 2021. utvrđeno je da kat. čest. [katastarska čestica] odgovara č. zgr. [katastarska čestica].
15. Čitanjem zahtjeva za sklapanje ugovora o kupnji stana od 2. prosinca 1997. utvrđeno je da je isti podnio PC Fondu u Stambenom gospodarstvu Grada Splita za stan u [adresa] te da je Grad Split navedeni zahtjev zaprimio 13. prosinca 1997.
16. Čitanjem dopisa Grada Splita od 28. svibnja 2005. Fondu za naknadu oduzete imovine utvrđeno je da se u istom navodi da na temelju članka 5. Odluke o prestanku važenja odluke o davanju ovlasti jedinicama lokalne samouprave i Gradu Zagrebu za sklapanje ugovora o prodaji nacionaliziranih i konfisciranih stanova u prilogu se dostavljaju obrađeni zahtjevi radi sklapanja ugovora o kupnji stana sa pripadajućom dokumentacijom među ostalima i za tužitelja.
17. Čitanjem uvjerenja o prebivalištu od 20. svibnja 2021. utvrđeno je da PC ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] od 9. veljače 1982.
18. Čitanjem smrtnog lista od 24. ožujka 2021. utvrđeno je da je LC preminula **.**.2021.
19. Čitanjem domovnica od 10. lipnja 1992. utvrđeno je da je PC hrvatski državljanin.
20. Čitanjem uvjerenjem HZMO od 9. srpnja 2021. utvrđeno je da se u istom navodi da je PC korisnik prava na prijevremenu starosnu mirovinu.
21. Čitanjem potvrde upravnog odjela za financijsko upravljanje i kontroling od 5. srpnja 2021. utvrđeno je da se u istoj navodi da PC nema duga po osnovi svih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Grad Split.
22. Čitanjem potvrde Zemljo- knjižnog odjela Split od 21. svibnja 2021. utvrđeno je da se u istoj navodi da PC, LC nisu upisani kao suvlasnici nekretnina na području nadležnosti zemljišno knjižnog odjela Split.
23. Čitanjem uvjerenja Područnog ureda za katastar Split od 12. svibnja 2021., izjava od 20. svibnja 2021. OV-2761/2021. i OV- 2760/2021. utvrđeno je da se u istom navodi da PC nije upisan u katastarskom operatu na području za koje evidencije vodi Odjel za katastar nekretnina Split.
24. Čitanjem izračuna cijene stana na dan 20. srpnja 2021. utvrđeno je da je ista utvrđena u iznosu od 17.065,00 kuna kao cijena stana s popustom. Izračun napravio Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o.
25. Čitanjem izjava od 20. svibnja 2021. OV-2761/2021. i OV- 2760/2021. utvrđeno je da PC potvrđuje da nije otkupio niti jedan stan na temelju zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo niti na temelju zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme Jugoslovenske komunističke vladavine e da nije pokrenuo postupak radi otkupa stana niti ima saznanja da se glede predmetnog stana vodi postupak.
26. Čitanjem spisa Upravnog odjela za imovinsko pravne poslove klasa: UP-I-942- 04/97-01/388 utvrđeno je da se vodi postupak pred Upravnim tijelom o pravu nasljednika prijašnjih vlasnika nekretnine na zgradi u kojoj se nalazi predmetni stan.
27. Predmet spora je zahtjev tužitelja prema tuženoj za donošenje presude koja će nadomjestiti Ugovor o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i to stana u zgradi anagrafske oznake [adresa], sagrađene na č. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to baš stana položenog u podrumu istočnog dijela zgrade površine 55,57 m2, a koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice i hodnika.
28. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, savjesne ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud tužbeni zahtjev smatra osnovanim.
29. Tako, tijekom postupka sud je utvrdio:
- da je zgrada u kojoj se nalazi predmetni stan bila u suvlasništvu ZC pok. P za 2/3 dijela i ĐC za 1/3 dijela
- da CC i ĐC nisu izvršili diobu predmetne zgrade
- da je 1947. konfiscirana imovina ZC pa tako i 2/3 dijela predmetne zgrade, a 1960. nacionalizirana je 1/3 dijela predmetne zgrade
- da su nasljednici prijašnjih vlasnika podnijeli zahtjev za utvrđivanje naknade- povrat konfiscirane imovine i to za zgradu anagrafske oznake [adresa]
- da je Zanatsko građevinsko poduzeće Dobri rješenjem od 10. srpnja 1985., a na temelju Pravilnika o korištenju stambenog prostora ZGP Dobri Split te odluke radničkog savjeta ZGP Dobri, tužitelju dalo na korištenje stambeni prostor u prizemlju zgrade [adresa] da ga sa suprugom i djecom može koristiti
- da je predmetni stan prije nego što je utvrđen stanom služio kao skladište poduzeću Dobri
- da je pravomoćnim rješenjem Općine Split od 12. ožujka 1986. utvrđeno da skup prostorija u istočnom dijelu niskog prizemlja stambene zgrade anagrafske oznake [adresa] predstavlja stan
- da je tužitelj nekad skladišni prostor prenamijenio u stambeni prostor, a što je odobreno lokacijskom dozvolom UP-I-I/350-05/94-02/00225
- da je tužitelj sa Gradom Splitom 5. studenoga 2002. sklopio ugovor o najmu sa slobodno ugovorenom najamninom za predmetni stan
- da je ovaj sud presudom P1-10867/09. od 16. lipnja 2010. utvrdio da tužitelj PC ima položaj zaštićenog najmoprimca te je usvojio tužbeni zahtjev za sklapanje Ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom u parničnom postupku u kojem je tuženik bio grad Split
- da je tužitelj u ožujku 1997. podnio zahtjev za kupnju predmetnog stana [adresa] - Fondu u stambenom gospodarstvu Split zajedno sa svom potrebnom dokumentacijom.
- da je u kolovozu 1997. u Splitu izbio požar u zgradi Zavoda za gospodarenje gradom kada su u potpunosti izgorjeli poslovni prostori Grada Splita i kompletna dokumentacija svih podnositelja zahtjeva za kupnju stanova
- da je Grad Split sve podnositelje pozvao da ponovo dostave zahtjeve za otkup stanova
- da je postupajući po ponovljenom pozivu tužitelj 13. prosinca 1997. ponovo podnio zahtjev za otkup navedenog stana [adresa] i uz zahtjev ponovo priložio svu potrebnu dokumentaciju
- da se tužitelj više puta obraćao izravno Fondu za naknadu oduzete imovine tražeći zaključenje prijepornog ugovora, a Fond je svaki put iznova tražio dostavu dokumentacije, čemu je tužitelj svaki put udovoljio.
- da se u siječnju 2021. tužitelj obratio tuženiku - Ministarstvu financija RH, Sektoru za naknadu oduzete imovine, ponovo tražeći zaključenje ugovora o prodaji navedenog stana i dostavio svu potrebnu dokumentaciju
- da je tuženik dopisom od 3. kolovoza 2021 odbio zahtjev tužitelja za otkup predmetnog stana, s obrazloženjem da zahtjev nije bio podnesen u roku iz članka 24. Zakona o naknadi, odnosno u razdoblju od 1. siječnja do 1. travnja 1997. te je tužitelja uputio da svoje pravo na otkup ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom, a da se
29.1. Sve navedeno jasno proizlazi iz svih citiranih i analiziranih dokaza.
30. Tužena osporava aktivnu legitimaciju tužitelju pozivajući se na Zakon o naknadi prema kojemu pravo na otkup nacionaliziranog stana pripada stanaru, a tužitelj da nije priložio dokaz iz kojeg proizlazi da mu je bilo dodijeljeno stanarsko pravo sukladno Zakonu o stambenim odnosima, a niti da je razvidno da se radi o nacionaliziranom stanu.
30.1. Iz presude Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P1-10867/2009., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Gžp- 1147/2010. od 31. kolovoza 2011., nedvojbeno proizlazi da je u toj parnici kao prethodno pitanje bilo utvrđeno da je tužitelj stekao stanarsko pravo na predmetnom stanu prema odredbama bivšeg Zakona o stambenim odnosima (ZSO) te da je stupanjem na snagu Zakona o najmu stanova (ZNS) stekao položaj zaštićenog najmoprimca pa je donesena presuda koja zamjenjuje ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom. U toj parnici tuženik je bio Grad Split, a Republika Hrvatska nije trebala niti sudjelovati niti biti obaviještena o toj parnici jer nije bila niti vlasnik niti davatelj stana na korištenje pa time nije bila niti pasivno legitimirana. Citirana presuda djeluje prema svima pa tako i prema tuženoj jer je tom presudom pravomoćno utvrđeno da je tužitelj prema ZSO stekao stanarsko pravo na predmetnom stanu, nakon čega je pravomoćno utvrđeno da je ex lege prema ZNS stekao položaj zaštićenog najmoprimca. Nakon tih utvrđenja sud je prihvatio tužbeni zahtjev te donio presudu koja zamjenjuje ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom. Temeljna značajka pravomoćnosti presude je da se smatra istinitim ono što je utvrđeno pravomoćnom presudom i da opstojnost pravomoćne presude sprječava da se o istom pitanju u drugoj parnici drugačije odluči, to znači da se u ovoj parnici ne može ponovno raspravljati o pravnom pitanju stjecanja stanarskog prava tužitelja na predmetnom stanu.
30.2. Zgrada u kojoj se nalazi predmetni stan dijelom je nacionalizirana, dijelom konfiscirana, što je razvidno iz povijesnog zk izvatka koji prileži spisu, a isti je i predmet zahtjeva za naknadu- povrat pred Upravnim odjelom za imovinsko pravne poslove.
31. Nakon što je utvrđeno da je tužitelj stekao stanarsko pravo na predmetnom stanu, trebalo je raspraviti je li tužiteljev zahtjev za otkup stana pravovremen.
31.1. Tužitelj tvrdi da je u ožujku 1997. Fondu u stambenom gospodarstvu Split podnio zahtjev za otkup predmetnog stana te da je na poziv Grada Splita isti zahtjev ponovio 15. prosinca 1997. jer je kompletna dokumentacija koja se odnosila na otkup društvenih stanova, a koja se nalazila u barakama Grada Splita, izgorjela u velikom požaru 1997. O podnošenju zahtjeva u ožujku 1997. iskazivao je i tužitelj i njegova kćer. Sud nema razloga sumnjati u navedeno jer je tužitelj samo par mjeseci nakon ponovno podno zahtjev sa svom potrebnom dokumentacijom upravo na poziv Grada Splita. Da je u kolovozu 1997. izbio veliki požar u kojem je izgorjela sva dokumentacija Grada Splita koja se odnosila na otkup stanova opće je poznata činjenica. Stupanjem na snagu ZON-a Fond postaje tijelo ovlašteno za sklapanje ugovora o prodaji nacionaliziranih i konfisciranih stanova s tim što su Odlukom o davanju ovlasti jedince lokalne samouprave i Grad Zagreb ovlaštene da i dalje obavljaju poslove u svezi sa sklapanjem kupoprodajnih ugovora na navedenim stanovima sve do 29. travnja 2005. Dakle, zahtjev za otkup stana je podnesen za to nadležnom tijelu. Kada je 2005. prestala važiti Odluka o davanju ovlasti jedinicama lokalne samouprave i Gradu Zagrebu za sklapanje ugovora o prodaji nacionaliziranih i konfisciranih stanova [adresa] je dostavio Fondu za naknadu oduzete imovine u Zagrebu obrađene zahtjeve radi sklapanja ugovora o kupnji stana sa pripadajućom dokumentacijom pa tako i predmet tužitelja. Ministarstvo financija kao slijednik Fonda za naknadu je odbio s tužiteljem zaključiti ugovor o kupoprodaji stana isključivo iz razloga što tužitelj po njihovom mišljenju nije u roku podnio zahtjev za otkup.
31.2. Sudska praksa Vrhovnog suda izjasnila se da je predmetni tromjesečni rok za otkup stana prekluzivni rok (Rev-2413/1998. od 13. lipnja 2001.). Međutim, nakon toga Ustavni sud Republike Hrvatske je u svojim odlukama U-III-3031/2004. od 8. rujna 2005., U-III-2082/2007. od 4. lipnja 2008. i U-III-4640/2008. od 9. svibnja 2012. naveo da tromjesečni rok za otkup stana nije prekluzivan rok već instruktivni rok kojem je svrha zaštita interesa stanara kako bi se jasno odredio titular prava vlasništva i da to u prvom redu budu osobe koje su u tom društvenom stanu stanovale. Dakle, za nositelje stanarskog prava ne postoji rok u kojem oni trebaju podnijeti zahtjev za otkup stana na kojem imaju stanarsko pravo. Prema članku 31. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH odluke i rješenja ustavnog suda su obvezatne i dužne su ih poštovati sve fizičke i pravne osobe, ne samo u slučajevima na koje se odnose, nego u svim takvim slučajevima. Stoga, sve da je tužitelj zahtjev za otkup podnio izvan roka iz članka 24. stavak 2. Zakona o naknadi, sukladno pravnom stavu Ustavnog suda, koji je obvezujući za ovaj sud, njegov zahtjev je pravovremen.
32. Čitanjem i pregledom dokumentacije koja prileži spisu sud je utvrdio:
- da je tužitelj nositelj stanarskog prava na predmetnom stanu i kao takav zaštićeni najmoprimac
- da tužitelj u svom vlasništvu i posjedu nema nikakvih drugih nekretnina
- da tužitelj ima prebivalište u predmetnom stanu od 9. veljače 1982.
- da je tužitelj hrvatski državljanin
- da tužitelj nije pokrenuo druge postupke za otkup drugih stanova
- da je otkupna cijena predmetnog stana 2.264,91 eura za jednokratnu isplatu kupoprodajne cijene u cijelosti, a koja cijena je izračunata uzimajući u obzir sve parametre na temelju kojih se izračunava otkupna cijena stana na kojem postoji stanarsko pravo.
- da je sudu dostavio svu dokumentaciju propisanu Zakonom o naknadi i to: a) presudu kojom dokazuje status nositelja stanarskog prava i koja zamjenjuje ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom
b) povijesni zemljišnoknjižni izvadak za zgradu u kojoj se nalazi predmetni stan c) zemljišnoknjižni izvadak za zgradu u kojoj se nalazi predmetni stan d) izvod iz posjedovnog lista iz kojeg je razvidna adresa zgrade u kojoj se nalazi predmetni stan
e) identifikaciju katastarskih čestica sa zemljišnoknjižnom,
f) uvjerenje o prebivalištu
g) potvrdu zemljišnoknjižnog odjela da podnositelj, odnosno bračni drug nije vlasnik useljive kuće ili drugog stana u istom mjestu
h) uvjerenje katastra da podnositelj, odnosno bračni drug nije evidentiran kao posjednik u katastru zemljišta u istom mjestu
i) ovjerenu izjavu da nije otkupio drugi stan temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, odnosno temeljem odredbi Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, ne stariji od 30 dana
j) potvrdu općine, odnosno grada u kojoj se nalazi stan da su plaćena sva dospjela zaštićena najamnina
k) izračun cijene stana za površinu koja je navedena u ispravi kojom se dokazuje svojstvo nositelja stanarskog prava, odnosno zaštićenog najmoprimca izveden od strane nadležnog tijela.
32.1. Stoga iz izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je tužiteljev zahtjev za otkup predmetnog stana u cijelosti osnovan.
33. Člankom 25. Zakona o naknadi propisano je da ako Fond odbije sa stanarom sklopiti ugovor o prodaji stana ili ne sklopi ugovor u roku iz članka 24. stavak 2., stanar ima pravo radi ostvarenja svog prava podnijeti tužbu nadležnom Općinskom sudu u roku od 60 dana od dana kada je Fond dostavio akt kojim je odbio ponudu za sklapanje ugovora o prodaji stana.
33.1. Dopisom od 3. kolovoza 2021. Ministarstvo financija, kao slijednik Fonda, je odbilo zahtjev tužitelja za otkup predmetnog stana. Punomoćnik tužitelja je navedenu odluku zaprimio 13. rujna 2021., a istom je upućen da svoje pravo može ostvarivati pred nadležnim Općinskim sudom, ali da se prethodno potrebno obratiti nadležnom državnom odvjetništvu. Tužitelj je 21. rujna 2021. podnio zahtjev ODO-Građansko upravni odjel koji je dopisom od 25. listopada 2021. zahtjev odbio. Tužitelj je podigao tužbu 3. studenoga 2021., dakle tužba je podnesena unutar zakonskog roka od 60 dana.
34. S obzirom da iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da je tužbeni zahtjev osnovan, isti je usvojen sukladno članku 25. Zakona o naknadi te je odlučeno kao i izreci pod točkom I.
35. Tužitelj je odustao od dokaznog prijedloga za saslušanjem svjedoka MC, nakon čega je tužena predložila saslušanje navedenog svjedoka navodeći da do 13. siječnja 2026. nije imala saznanja o statusu predmetnog stana a saslušanjem navedenog svjedoka smatra bitnim za razrješenje navedenog statusa.
35.1. Tuženoj je dostavljena kompletna dokumentacija koje prileži spisu iz koje je razvidan status predmetnog stan, pa je prekluidirana sukladno članku 299. stavak 3. ZPP-a za podnošenje prijedloga za saslušanje svjedoka MC na okolnost statusa predmetnog stana. Osim toga, saslušanje navedenog svjedoka na niti jedan način ne može utjecati na odluku o meritumu radi čega je i tužitelj odustao od navedenog dokaznog prijedloga. Je li MC podnosio prijedlog za otkup svog stana potpuno je irelevantno, radi čega je i navedeni prijedlog odbijen kao nebitan, odnosno suvišan.
36. Odlukom Županijskog suda u Karlovcu Gž-601/2025-2 od 23. rujna 2025. utvrđeno je da je odluka parničnog suda prethodno pitanje za odluku upravnog tijela u upravnom postupku u kojem se odlučuje o zahtjevu prijašnjih vlasnika odnosno njihovih sljednika za nakandu-povrta, a ne o pravu stanara na otkup. Ovo stoga jer je prijašnjim vlasnicima oduzet idealni dio zgrade temeljem propisa o konfiskaciji (2/3 dijela) te dijelom nacionaliziran u 1/3 dijela zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelovima zemljišta na kojem je zgrada izgrađena i s odgovarajućim suvlasničkim dijelom zemljišta na kojem je zgrada izgrađena i zemljišta koje služi redovnoj uporabi zgrade.
36.1 Kako je za odluku o meritumu bitno jesu li ispunjeni uvjeti iz Zakona o naknadi, taksativno navedeni, to po mišljenju ovog suda nije bilo potrebe obavještavati treće osobe, konkretno sljednike bivših vlasnika nacionalizirane i konfiscirane imovine o pranici, jer oni na niti jedan način ne mogu poboljšati položaj tužene niti utjecati na donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari jer stanar im napravo na otkup ukoliko ispuni sve zakonske uvjete.
37. Odluka o parničnom trošku donesena je u smislu članka 154. stavak 1. i 155. ZPP-a i u skladu s Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe 100 bodova, za sastav prijedloga za mirno rješenje spora 100 bodova, za sastav podneska od 29. prosinca 2021. i 16. veljače 2023. po 100 bodova, za sastav podneska od 31. svibnja 2024. 25 bodova, za zastupanje na ročištima od 23. svibnja 2024., 29. listopada 2024. i 13. siječnja 2026. po 100 bodova, za zastupanje na ročištu od 10. travnja 2025. 50 bodova, za sastav žalbe od 27. svibnja 2025. 125 bodova, dakle ukupno 900 bodova, što pri vrijednosti boda sa paušalom od 2,00 eura daje iznos od 1.800,00 eura. Na navedeni iznos treba pridodat 25 % PDV-a u iznosu od 450,00 eura pa se dolazi do iznosa od 2.250,00 eura. Na navedeni iznos trebalo je nadodati trošak sudske pristojbe tužbe i presude po 69,10 eura, dakle ukupno 2.388,20 eura.
Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 141,80 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan.
38. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.
Split, 26. veljače 2026.
SUTKINJA
JELENA LONČAR
PRAVNA POUKA:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
- pun. tužitelja
- ODO
- u spis