REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] H 5

Poslovni broj: Us I-250/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužiteljice HF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Sandra Marković, Sidonija Grbavac, Dino Gliha, odvjetnici u Zagrebu, Ulica kneza Mislava 2, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi obnove postupka, 26. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-03/23-02/364, URBROJ: 531-03-4-23-5 od 16. studenog 2023. i rješenja Grada Umaga, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje KLASA: UP/I-050-01/23-01/01, URBROJ: 2163- 9-06/22-23-3 od 9. kolovoza 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Grada Umaga, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje KLASA: UP/I-050-01/23-01/01, URBROJ: 2163-9-06/22-23-3 od 9. kolovoza 2023. odbačen je prijedlog ovdje tužitelja za obnovu postupka koji je okončan izdavanjem građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/22-01/000086, URBROJ: 2163- 9-06/19-22-0012 od 3. kolovoza 2022.

2. Protiv navedenog rješenja ovdje tužiteljica je izjavila žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-03/23-02/364, URBROJ: 531-03-4-23-5 od 16. studenog 2023. odbio kao neosnovanu.

3. Tužiteljica je pravodobno ovom sudu podnijela tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika i prvostupanjskog rješenja. U istoj ističe kako je građevinska dozvola, glede koje je podnesen prijedlog za obnovu, izdana Gradu Umagu za građenje obalne šetnice - Lungomare na području Alberi, Savudrija (Umag) i to na čestici koja će se formirati od dijelova k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja čestica je susjedna česticama k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Međutim, u konkretnom slučaju građevinska dozvola nije izdana samo za građenje na k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], kako se to navodi u izreci građevinske dozvole, već i za građenje na dijelovima k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tužiteljice, kao i na dijelovima čestica koje su pomorsko dobro, a koje u izreci građevinske dozvole nisu navedene. S obzirom da osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku izdavanja građevinske dozvole (pored ostalih razloga koji su navedeni i obrazloženi u prijedlogu za obnovu postupka), tužiteljica je podnijela prijedlog za obnovu upravnog postupka izdavanja građevinske dozvole. Svojstvo tužiteljice kao stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole ključna je činjenica koju je bilo potrebno utvrditi. Drugim riječima, s obzirom da je tužiteljica u prijedlogu za obnovu postupka izdavanja građevinske kao temeljni razlog navela činjenicu da je trebala sudjelovati u svojstvu stranke, a da joj nije bila dana mogućnost sudjelovanja u tom postupku, upravno tijelo je neizostavno i prvenstveno, kao garanciju minimuma pravne sigurnosti i zakonitosti postupka obnove izdavanja građevinske dozvole, trebalo utvrditi da li je tužiteljica stranka u postupku. Međutim, sasvim arbitrarno i površno, bez ulaska u meritum predmeta, odnosno suštine problema i ocijene razloga koje je tužiteljica navela u prijedlogu za obnovu postupka od 6. srpnja 2023., utvrđeno je da tužiteljica nije stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole.

4. Slijedom navedenog, predlaže sudu donošenje presude kojom će poništi osporavana rješenja te naloži tuženiku da joj naknadi troškove ovog spora.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz osporavanog rješenja te predložio sudu tužbeni zahtjev odbiti.

6. U ovom sporu provedena je rasprava 11. veljače 2026. čime je strankama, u smislu odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.

7. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika, izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

8. Na temelju razmatranja svih spornih pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Odredbom čl. 123. st. 1. toč. 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku.

10. Odredbom čl. 126. st. 1. ZUP-a propisano je da kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.

11. Odredbom čl. 115. Zakona o gradnji ("Narodne novine” broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24 i 155/25, dalje: ZG) propisano je da je stranka u postupku građevinske dozvole investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola (st. 1.). Tijelo graditeljstva dužno je stranki, prije izdavanja građevinske dozvole, pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja (u daljnjem tekstu: uvid u spis predmeta) (st. 2.). Iznimno od st. 1. ovoga članka, stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole za građenje građevine od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo je investitor te vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini (st. 3.).

12. Iz dokumentacije spisa upravnog postupka proizlazi da se upravni postupak koji se vodio pod KLASA: UP/I-361-03/22-01/000086 odnosio na izdavanje građevinske dozvole za zahvat u prostoru infrastrukturne namjene, obalna šetnica – lungomare. Sukladno odredbi čl. 59. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj: 68/18, 1 10/18 i 32/20) "zahvat u prostoru infrastrukturne namjene obalna šetnica

– lungomare" izgradnja je koja predstavlja komunalnu infrastrukturu i to javna prometna površina na kojoj nije dozvoljen promet motornim vozilima, dok odredba čl. 65. istog Zakona propisuje da se izgradnja komunalne infrastrukture ima smatrati izgradnjom od interesa Republike Hrvatske.

13. Slijedom iznesenog, budući u konkretnom slučaju tužiteljica nesporno nije bila investitor niti vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola ili nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, to je pravilno prvostupanjsko tijelo utvrdilo da tužiteljica nije imala niti trebala imati položaj stranke u postupku izdavanja sporne građevinske dozvole sukladno odredbi čl. 115. st. 3 ZG-a te je stoga pravilno u upravnom postupku njezin prijedlog za obnovu odbačen kao izjavljen od neovlaštene osobe.

14. Zaključno, navodi se kako niti ostali tužbeni navodi nisu mogli dovesti do drugačije odluke u ovom sporu jer okolnost da su radovi možebitno izvedeni i na nekretnini u vlasništvu tužiteljice protivno izdanoj građevinskoj dozvoli nije činjenica koja se utvrđuje u upravnom postupku pokrenutom povodom prijedloga za obnovu spora temeljem odredbe čl. 123. st. 1. toč. 5. ZUP-a, stoga nije niti mjerodavna za (eventualno) utvrđenje statusa tužiteljice kao stranke upravnog postupka u kojem se donosi građevinska dozvola. Dodatno, sud ukazuje i da pravni učinci građenja na tuđem zemljištu te pitanje naknade štete ako ju je koja od strana pretrpjela, predstavlja predmet rasprave pred redovnim sudom.

15. S obzirom na sve navedeno, osporavana rješenja upravnih tijela ocijenjena su zakonitima pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kako je to navedeno pod toč. I. izreke ove presude.

16. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 147. ZUS-a, temeljem koje tužiteljica, koja je u cijelosti izgubila predmetni upravni spor, nema pravo na naknadu troškova spora te je stoga odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

U Rijeci 26. veljače 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Sandra Marković, Sidonija Grbavac, Dino Gliha, odvjetnici u Zagrebu, Ulica kneza Mislava 2

- Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20